IZVJEŠĆE o budućnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a – revizija provedbe „mliječnog paketa”
12.6.2015 - (2014/2146(INI))
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj
Izvjestitelj: James Nicholson
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o budućnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a – revizija provedbe „mliječnog paketa”
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 261/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007[2],
– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. lipnja 2014. naslovljeno „Razvoj situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranje odredbi „mliječnog paketa”” (COM(2014)0354),
– uzimajući u obzir izvješće Komisije iz prosinca 2014. naslova „Izgledi za poljoprivredna tržišta i prihode EU-a za razdoblje 2014. – 2024.”,
– uzimajući u obzir članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnosi na najudaljenije regije EU-a,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 10. prosinca 2012. naslovljeno „Razvoj situacije na tržištu i posljedični uvjeti za neometano ukidanje mliječne kvote – drugo izvješće o postupnom smanjenju rasta (soft landing)” (COM(2012)0741),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o održavanju proizvodnje mlijeka u planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama nakon isteka roka mliječne kvote[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o pomanjkanju bjelančevina u EU-u: kako riješiti taj dugotrajni problem?[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2009. o krizi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda[5],
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2014. o rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom (COM(2014)0472),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 247/2006 kojom su utvrđene posebne mjere u području poljoprivrede u korist najudaljenijih regija Europske unije[6],
– uzimajući u obzir Uredbu br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode[7],
– uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Komisije od 13. siječnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja (COM(2015)0010),
– uzimajući u obzir nacrt mišljenja Odbora regija naslovljen „Budućnost sektora mlijeka i mliječnih proizvoda”,
– uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o suradnji u području poljoprivrednog i ruralnog razvoja unutar EU-a koji su Europska komisija i Europska investicijska banka potpisale 23. ožujka 2015.,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0187/2015),
A. budući da je „mliječni paket” stupio na snagu 3. listopada 2012. i da ga se primjenjuje do 30. lipnja 2020.;
B. budući da će, kako je odlučeno u reviziji na sredini provedbenog razdoblja ZPP-a, mliječna kvota isteći 31. ožujka 2015.;
C. s obzirom na važnost i aktualnost mjera sadržanih u Rezoluciji od 11. prosinca 2013. o održavanju proizvodnje mlijeka u planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama Unije nakon isteka roka mliječne kvote;
D. budući da je svjetsko tržište mlijeka i mliječnih proizvoda sve nestabilnije te da je na njemu u siječnju 2014. zabilježena najviša cijena od početka vođenja evidencije, nakon čega su tijekom ostatka 2014. utvrđeni znatni padovi cijena; budući da su uzgoj stoke i ulazni materijal koji se koristi u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda posebno osjetljivi na izazove nestabilnosti, što rezultira cijenama poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava koje su niže od proizvodnih troškova;
E. budući da je održivi uzgoj kao izvor visokokvalitetne hrane moguće osigurati jedino ako poljoprivrednici postignu odgovarajuće cijene poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava kojima će pokriti sve troškove održive proizvodnje;
F. budući da ruska zabrana uvoza europskih mliječnih proizvoda od kolovoza 2014. ima znatan učinak na unutarnje tržište EU-a i time ukazuje da je potrebno biti spreman na primjenu tržišnih mjera povezanih s krizom, neovisno o njihovoj prirodi, kao i to koliko je važno jamčiti diversifikaciju izvoznih tržišta za proizvode EU-a, posebno s obzirom na predviđen rast globalne potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima, te zajedno s time osigurati stabilno i solventno domaće tržište;
G. budući da se „mliječnim paketom” državama članicama pružila mogućnost uvođenja obveznih ugovora kojima bi se pomoglo proizvođačima i prerađivačima u planiranju opsega njihove proizvodnje, ali i ojačalo strukturiranje opskrbnih lanaca s obzirom na ukidanje mliječnih kvota i budući da je nekoliko država članica do sada iskoristilo to pravo;
H. budući da se „mliječnim paketom” države članice obvezalo da priznaju organizacije proizvođača i njihova udruženja te ključnu ulogu koju i dalje imaju zadruge, imajući u vidu potrebu da se poboljša koncentracija ponude kako bi proizvođači dobili više pregovaračke snage;
I. budući da je u travnju 2014. osnovana promatračka skupina za tržište mlijeka u cilju unapređenja praćenja sektora mlijeka i mliječnih proizvoda za potrebe Komisije i industrije i budući da njezina funkcija treba biti osnažena kako bi se unutar sektora stvorio učinkovit sustav upozoravanja na krize za mliječne farme različitih veličina, zemljopisnih položaja, načina proizvodnje i raspodjele;
J. budući da je trenutačna sigurnosna mreža preslaba da bi pružala zaštitu u slučaju pada cijena mlijeka;
K. budući da je jedan od glavnih ciljeva zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ujednačen teritorijalni razvoj s gospodarskog, socijalnog i ekološkog gledišta; budući da to podrazumijeva očuvanje produktivne i održive poljoprivrede u siromašnim, najudaljenijim, izoliranim ili planinskim područjima;
L. budući da će ukidanje kvota imati značajan negativan utjecaj na najudaljenije regije, posebno na Azorima gdje je proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda glavna gospodarska djelatnost koja predstavlja oko 46 % regionalnog gospodarstva;
M. budući da je velik broj mliječnih farmi smješten u siromašnim, najudaljenijim, otočnim ili planinskim područjima gdje su troškovi proizvodnje, otkupa i stavljanja na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda izvan njihova područja proizvodnje viši nego u drugim područjima i budući da te farme zbog prirodno uvjetovanih nedostataka tih regija ne mogu u jednakoj mjeri koristiti mogućnosti rasta nastale ukidanjem kvote; zbog navedenih razloga, veća koncentracija proizvodnje u najbolje lociranim gospodarskim područjima unutar EU-a može ugroziti te poljoprivrednike;
N. budući da će se od 1. travnja 2015. početi primjenjivati obvezne izjave o količinama isporučenog mlijeka;
O. budući da su generacijska obnova, modernizacija i ulaganja ključni za funkcioniranje održivog europskog sektora mlijeka i mliječnih proizvoda;
P. budući da mlijeko i naročito proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI), zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), i zajamčenom tradicionalnom posebnosti (ZTP) koji se proizvode u cijelom EU-u uvelike doprinose uspješnosti poljoprivedno-prehrambene industrije EU-a i napretku ruralnih gospodarstava među kojima prevladavaju mala i srednja obiteljska gospodarstva i na kojima je potrebno održati proizvodnju mlijeka, te da mlijeko predstavlja sirovinu za brojna prerađivačka poduzeća privatnog sektora i sektora zadruga, da doprinosi očuvanju raznolikosti europske poljoprivedno-prehrambene baštine i ima ključnu ulogu u teritorijalnoj i ekološkoj konfiguraciji Europe i u europskoj socijalnoj dimenziji, s višestrukim učinkom na druge sektore djelatnosti kao što je turizam;
Q. budući da značajne kazne izrečene poljoprivrednicima i proizvođačima mlijeka u nekim državama članicama zbog premašivanja mliječnih kvota tijekom posljednjih dviju godina mliječnih kvota;
1. podsjeća na to da je cilj „mliječnog paketa” ostvarenje održivog, trajnog i konkurentnog sektora mlijeka i mliječnih proizvoda u EU-u s odgovarajućim alatima kojima se proizvođačima omogućuje pravedna naknada; naglašava da problemi utvrđeni u „mliječnom paketu” i dalje predstavljaju prepreku za ostvarenje održivog, konkurentnog i pravednog tržišta mlijeka te za jamčenje pravednih prihoda poljoprivrednicima;
2. podsjeća na važnu ulogu proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda u smislu upravljanja zemljištem, zapošljavanja u ruralnom području i gospodarskog, ekološkog i društvenog razvoja brojnih europskih poljoprivrednih regija;
3. ističe činjenicu da su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, posebice mala obiteljska gospodarstva, osobito ranjivi na razlike u prihodima i rizike zbog visokih troškova kapitala, na kvarljivost proizvodnje, nestabilnost cijena mljekarskih sirovina, ulaznih i energetskih troškova te da je održiva zarada od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda stalan izazov zbog toga što se troškovi proizvodnje često približavaju cijenama poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava ili ih premašuju;
4. ističe da se europski poljoprivrednici moraju boriti s visokim troškovima uzrokovanih cijenama stavki uključenih u proizvodnju, kao što je stočna hrana i da je, zbog strogih europskih propisa o dobrobiti životinja i o sigurnosti hrane, njihova konkurentnost manja u usporedbi s drugim zemljama;
Učinci ruskog embarga i trenutačna kriza u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
5. potiče Komisiju da razmotri uzroke krize i mjere za sprečavanje budućih kriza kako je navedeno u člancima 219., 221. i 222. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda;
6. potiče Komisiju da se daljnjim, ciljanim tržišnim mjerama uhvati u koštac s krizom s kojom su trenutačno suočena domaća tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda zbog pomanjkanja odgovarajućih instrumenata za rješavanje krize, pada globalne potražnje, globalne nestabilnosti cijena i ruskog embarga te priznaje prve korake koji su dosad poduzeti u suočavanju s učincima ruskog embarga;
7. ističe da višak mliječnih proizvoda iz određenih država članica koje tradicionalno imaju trgovinske odnose s Rusijom stvara velike neravnoteže na njihovom domaćem tržištu, što uzrokuje nagli pad cijena i dovodi do toga da lokalni proizvođači postaju nekonkurentni; u tom pogledu poziva Komisiju da analizira novonastale situacije i poduzme prioritetne mjere;
8. podsjeća na to da je kriza pogodila sektor mlijeka i mliječnih proizvoda 2009. kada je na snazi bio režim mliječne kvote i zbog neispravnog rada vrijednosnog lanca mliječnih proizvoda što je za posljedicu imalo pritisak na smanjenje isplate proizvođačima; podsjeća Komisiju da su zbog kasne reakcije na krizu mnogi proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda bili prisiljeni napustiti tu djelatnost i izražava zabrinutost u pogledu sposobnosti Komisije da pruži brz i učinkovit odgovor na tržišnu krizu; ističe činjenicu da smanjenje cijena na izvoru kojim su pogođeni stočari nije utjecalo na potrošačke cijene, što ukazuje na veliku neravnotežu između raznih dionika u lancu opskrbe mlijekom i mliječnim proizvodima;
9. žali zbog toga što je Vijeće odbilo zahtjev Parlamenta da se u slučaju teške krize uspostavi potpora proizvođačima koji dobrovoljno smanje proizvodnju; naglašava važnost ponovnog pokretanja rasprave o tom alatu za upravljanje krizom;
10. naglašava da ukidanje kvota može dovesti do daljnje koncentracije proizvodnje mlijeka u korist najvećih mliječnih farmi, a na štetu najmanjih, bez osiguranja učinkovitosti ili prihoda;
Izazovi i mogućnosti za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda
11. prima na znanje da su srednjoročni i dugoročni izgledi za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda na domaćem i svjetskom tržištu i dalje promjenjivi uz nestalnu potražnju, ali u isto vrijeme naglašava da taj sektor, kao ključni dio poljoprivredno-prehrambene industrije, ima znatan potencijal za dugoročni rast i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima, što bi također trebao biti cilj novog Plana ulaganja;
12. ustraje na važnosti poticanja istraživanja i inovacija kako bi se svim proizvođačima i prerađivačima omogućilo da prilagode svoje alate i tehnike proizvodnje te odgovore na gospodarska, ekološka i socijalna očekivanja;
13. naglašava važnu ulogu koju generacijska obnova ima za budućnost sektora mlijeka i značajne mogućnosti za mlade proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda;
14. poziva Komisiju da uspostavi nove mogućnosti financiranja za države članice, uključujući i pomoć Europske investicijske banke (EIB), pomoću koje će se provesti reforma industrije mlijeka i mliječnih proizvoda; smatra da je financijska podrška, poput jamstvenih fondova, obnovljivih fondova ili investicijskog kapitala, prijeko potrebna, zajedno sa sredstvima koje EIB pruža kako bi intervenirao na razini strukturnih i europskih investicijskih fondova, posebno u skladu s ruralnim razvojem; to bi omogućilo multiplikacijski učinak u smislu rasta i prihoda, a i proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda olakšalo pristup kreditima; u tom smislu pozdravlja financijske mogućnosti koje je Europska investicijska banka predstavila poljoprivrednicima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u okviru svog novog fonda koji nudi niže kamatne stope kako bi se olakšala ulaganja na poljoprivrednim gospodarstvima i modernizacija i mladim poljoprivrednicima pruža financijske mogućnosti za razvitak vlastitog poslovanja; nadalje naglašava komplementarnu prirodu financiranja Europskog fonda za strateška ulaganja, koje bi pomoglo razvoju sektora mlijeka privlačenjem privatnog kapitala u namjeri postizanja odgovornosti i veće isplativosti ulaganja;
15. napominje da su vrlo velika nestabilnost cijena i opetovane krize koje nisu u skladu s važnim ulaganjima u uzgoj i osnivanje novih proizvođača, glavni izazov za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda; potiče Komisiju da razmotri mjere za ublažavanje rizika koji proizlaze iz povećane izloženosti svjetskom tržištu i da pomnije nadzire ispravan rad jedinstvenog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode te da uspostavi akcijski plan kojim će pokazati način na koji namjerava ublažiti te rizike;
Uspostavljanje održivog sektora mlijeka i mliječnih proizvoda u siromašnim, planinskim, otočnim i najudaljenijim regijama
16. opredjeljuje se za održavanje proizvodnje mlijeka jer proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ima važan društveno-gospodarski doprinos za poljoprivredni i ruralni razvoj diljem EU-a i naglašava njezinu posebnu važnost za siromašne, otočne i najudaljenije regije, u kojima je to često jedina moguća vrsta poljoprivredne djelatnosti; dodaje da je u navedenim regijama taj sektor odgovoran za osiguranje društvene, gospodarske i teritorijalne kohezije, za opstanak mnogih obitelji, za organizaciju, naseljenost i zaštitu teritorija te za održavanje kulturnih i tradicionalnih praksi, kao i na stvaranje važnih temelja za turizam, jer je proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u tim regijama utjecala na stoljećima stare kulturne krajolike; ističe činjenicu da u tim regijama napuštanje proizvodnje mlijeka znači napuštanje poljoprivrede;
17. naglašava da je od ključne je važnosti u najudaljenijim regijama stvoriti mehanizam prijelaza između ukidanja kvota i liberalizacije tržišta koji bi omogućio zaštitu proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda te sektora u tim regijama;
18. zahtijeva da se „sigurnosne mreže” aktiviraju na temelju pokazatelja specifičnih za farme i poduzeća za proizvodnju mlijeka u planinskim područjima zbog razlike u proizvodnji mlijeka između planinskih regija i drugih područja;
19. izražava razočaranje zbog niskih razina provedbe mjera iz „mliječnog paketa” u najudaljenijim regijama i planinskim, otočnim i siromašnim područjima te naglašava da je neophodno zadržati održivu i konkurentnu proizvodnju na mliječnim farmama u cijeloj Uniji; u tom smislu smatra da Europska komisija i države članice tim područjima trebaju pridati posebnu pažnju te na njima provesti posebna ispitivanja te da se mora potaknuti korištenje kratkih lanaca opskrbe, dajući prednost lokalnoj proizvodnji u tim specifičnim slučajevima, kako bi se u tim regijama osigurala daljnja proizvodnja i izbjeglo napuštanje sektora; poziva Komisiju i države članice da dodatno unaprijede i ojačaju sustave distribucije mlijeka u školama, promičući kratke lance opskrbe i omogućavajući na taj način raspodjelu proizvodnje u tim regijama; naglašava činjenicu da se u tim područjima troškovi proizvodnje često približavaju cijenama poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava ili ih premašuju i smatra da trenutačne nesigurnosti opskrbnog lanca nanose štetu tim područjima koja bilježe najveća ograničenja i slabije mogućnosti za ekonomiju razmjera; naglašava da proizvođači u tim područjima ovise izravno i isključivo o malom broju dobavljača ili kupaca sirovina za svoju poljoprivrednu proizvodnju zbog geografske izoliranosti; ističe da bi potpora osnivanju i aktivnostima organizacija proizvođača trebala bolje odražavati stvarno stanje tih regija; naglašava da je potrebno provoditi ambiciozne politike za potporu tim regijama uz pomoć politika ruralnoga razvoja, Plana ulaganja, promicanja i uspostave ravnoteže potpora u okviru ZPP-a, kako je omogućeno posljednjom reformom; stoga poziva Komisiju da potakne države članice na provedbu takvih mjera kako bi se omogućilo očuvati proizvodnju mlijeka u tim regijama; poziva Komisiju da izbliza prati razvoj proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda u tim područjima te da procijeni gospodarski učinak isteka mliječnih kvota na mliječne farme; smatra da je potrebno osigurati dodatna sredstva za program POSEI kako bi se pomoglo proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda da se prilagode učincima nastalima zbog deregulacije tržišta i kako bi im se omogućilo da zadrže održivu i konkurentnu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda u odnosu na ostatak europskog prostora;
20. naglašava važnost upotrebe neobavezne oznake kvalitete „planinski proizvod” prema Uredbi (EU) br. 1151/2012; poziva Komisiju da tu oznaku podupre promicanjem prodaje;
21. naglašava značaj autohtonih pasmina planinskih goveda za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda u planinskim predjelima; poziva Komisiju da poduzme mjere za poticanje promicanja tih pasmina planinskih goveda;
Nestabilnost cijena i ukidanje mliječnih kvota
22. preporuča zadržavanje prethodno donesenih odluka o mliječnim kvotama kako bi se spriječila daljnja tržišna nestabilnost;
23. smatra da nakon isteka mliječnih kvota politika EU-a u području mlijeka i mliječnih proizvoda mora uključivati mjere za maksimalno iskorištavanje mogućnosti rasta gospodarstva EU-a kako bi poljoprivrednicima prikazala privlačnu stranu proizvodnje mlijeka te da se svim budućim mjerama moraju osnažiti njezina konkurentnost i stabilnost kako bi se poticalo održiv rast i inovacije u poljoprivrednom sektoru te kvalitetu života u ruralnim područjima;
24. zahtijeva od Komisije da utvrdi odgovarajući pravni okvir kako bi se omogućila organizacija proizvodnje upravljanjem ponudom u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda;
25. uzima u obzir odluku da se plaćanje rasporedi na tri godine kada je riječ o konačnim iznosima koji se naplaćuju poljoprivrednicima u okviru režima mliječnih kvota, ali napominje da su iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda primjenom nameta za proizvodnju iznad razine kvote u posljednjoj kvotnoj godini povučena znatna sredstva i stoga preporučuje da se ta sredstva iskoriste za jačanje konkurentnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda;
26. poziva Komisiju da predstavi jedan ili više regulacijskih alata koji omogućuju učinkovito sprečavanje novih kriza i upravljanje njima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno olakšavajući organizaciju proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda u smislu upravljanja ponudom; u tom pogledu poziva Komisiju da pokrene službeni dijalog sa svim dionicima u sektoru;
27. smatra da jačanje konkurentnosti treba biti instrument namijenjen postizanju teritorijalne ravnoteže i pravednije naknade za proizvođače u vrijednosnom lancu mlijeka i mliječnih proizvoda;
Provedba „mliječnog paketa”
28. naglašava činjenicu da je provedba „mliječnog paketa” i dalje u vrlo ranoj fazi; no izražava razočaranje zbog niskih razina provedbe obveznih ugovora i stoga poziva na njihovo proširenje na sve države članice; poziva Komisiju da provede dubinsku analizu prepreka provedbi „mliječnog paketa” i mjera koje bi omogućile osiguranje optimalne uporabe alata koji su na raspolaganju državama članicama;
29. žali zbog činjenice da se „mliječni paket” ne smatra prioritetom u programu rada Komisije za 2015. i zahtijeva da Komisija hitno uključi taj prioritet;
30. žali zbog činjenice da iz Izvješća nije jasno je li Komisija zadovoljna provedbom novog regulatornog instrumenta te da Komisija ne navodi točan broj očekivanih novih organizacija proizvođača, država članica sudionica ili kolektivnih pregovora; napominje da također nije jasan učinak koji novi instrumenti imaju na cijene mlijeka; u tom smislu poziva na sastavljanje preciznog popisa utjecaja na cijene mlijeka i točnog popisa organizacija proizvođača koje sudjeluju;
31. preporučuje da Komisija postavi jasne ciljeve kad je riječ o organizacijama proizvođača, ugovorima i kolektivnim pregovorima;
32. podsjeća da se Uredbom (EU) br. 1308/2013 predviđa sljedeće: „Kako bi se osigurao održiv razvoj proizvodnje i na taj način primjeren životni standard za proizvođače mlijeka, trebalo bi ojačati njihovu sposobnost pogađanja u odnosu na prerađivače, što bi trebalo dovesti do pravednije raspodjele dodane vrijednosti u dobavnom lancu”;
33. napominje da model ugovora do sada nije proveden kako je predviđeno jer se proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda i dalje nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu, u ugovorima nedostaju minimalni standardi i zadruge su izuzete iz njih;
34. ističe da jačanje i poboljšanje ugovornih odnosa širenjem i uključivanjem cijelog sektora, a posebno distribucije velikih razmjera, pomaže u osiguravanju pravedne raspodjele dobiti u lancu opskrbe, omogućavajući više dodane vrijednosti, i ponovno naglašava odgovornost dionika da uzmu u obzir situaciju na tržištu i pruže primjeren odgovor; naglašava važnost obrazovanja i osposobljavanja u području upravljanja rizikom kao sastavnog dijela nastavnog plana u poljoprivredi kako bi se poljoprivrednici mogli nositi s nestabilnostima i učinkovito upotrebljavati raspoložive alate za upravljanje rizikom;
35. ističe opasnost zbog toga što industrija u bilo kojoj državi članici u ugovore može unijeti nepravedne odredbe kojima se neutralizira cilj stabilnosti isporuka, koji je potreban za osiguravanje održivosti mliječnih farmi;
36. napominje da bi taj sektor mogao dodatno istražiti potencijal koji nude dugoročniji ugovori o integriranom lancu opskrbe, terminski ugovori, ugovori o fiksnoj marži te mogućnost fiksiranja cijene mlijeka koja odražava troškove proizvodnje na utvrđeni vremenski rok; smatra da bi se trebala nuditi mogućnost korištenja novim instrumentima u ugovornim odnosima i da je također nužno na raspolaganje staviti alate za posredovanje;
Uloga organizacija proizvođača
37. naglašava važnu ulogu organizacija proizvođača i njihovih udruženja u jačanju pregovaračke moći i utjecaja proizvođača u opskrbnom lancu kao i u istraživanju i inovacijama te žali zbog činjenice da je postignut samo ograničen napredak u osnivanju takvih organizacija, posebno u novim državama članicama; smatra da bi pravila za priznavanje organizacija proizvođača trebala biti pooštrena kako bi se učinkovitije povećao utjecaj proizvođača u pregovorima za sklapanje ugovora; naglašava da organizacije proizvođača mogu imati koristi od financijske pomoći u okviru drugog stupa i poziva na daljnje poticaje na razini EU-a i država članica, na primjer dodatnim informiranjem i smanjenjem administrativnog opterećenja dionika koji žele osnovati organizaciju potrošača ili se priključiti jednoj i na različite načine sudjelovati u njezinim aktivnostima, provoditi edukativne aktivnosti među proizvođačima o organizacijama potrošača kao načinu rješavanja problema neuravnoteženosti u lancu opskrbe; smatra da je potrebno poboljšati sposobnost organizacija proizvođača da reguliraju i organiziraju tržište;
38. brani potrebu da se poboljšaju odredbe „mliječnog paketa” kako bi se prije svega osnovale organizacije proizvođača s većom sposobnošću upravljanja i pregovaranja na tržištu;
39. napominje da bi se osnivanje organizacija proizvođača moglo potaknuti pružanjem proaktivne političke potpore kojom bi se poticalo poljoprivrednike da uzmu u obzir organizacije proizvođača kao primjerene instrumente;
40. naglašava važnost olakšavanja razmjene informacija i dijaloga s proizvođačima i organizacijama proizvođača kako bi im se omogućilo da uzmu u obzir razvoj tržišta i predvide krizu;
41. ističe potrebu da organizacije proizvođača budu odgovarajuće veličine i da budu zakonski povezane s proizvodnjom svojih članova poljoprivrednika jer jedva reprezentativne organizacije proizvođača nisu istinski sposobne osigurati sukladnost s ugovorenim uvjetima kvalitete i kvantitete i ne mogu ozbiljno pregovarati s industrijom;
42. poziva na pružanje veće potpore uspostavljanju neovisnih organizacija proizvođača pomoću bolje rasprostranjenih mehanizama za pružanje informacija, kao i pružanje veće potpore aktivnostima upravljanja kako bi se poljoprivrednike potaklo da na njih gledaju kao na učinkovite instrumente te da sudjeluju u njima;
43. poziva Komisiju na promicanje međustrukovnih alata za upravljanje predviđenih Uredbom 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta;
44. naglašava ulogu koju zadruge imaju u ostvarivanju dugoročne stabilnosti za svoje članove; traži od Komisije da olakša razmjenu najboljih praksi;
45. napominje važnost uspostavljanja međusektorskih organizacija za osiguravanje transparentnosti i razmjene najboljih praksi;
46. podsjeća Komisiju na važnost transparentnosti u cijelom opskrbnom lancu kako bi se dionike u tom sektoru potaknulo da reagiraju na tržišne signale; napominje da će nakon isteka kvote točno i pravodobno informiranje postati važnije na tržištu;
Jačanje promatračke skupine za tržište mlijeka
47. pozdravlja osnivanje promatračke skupine za tržište mlijeka te naglašava njezinu važnost u širenju i analiziranju tržišnih podataka te poziva na jačanje uloge koju ta skupina ima; preporučuje definiranje tržišnog indeksa koji uključuje trendove u kotacijama proizvoda, cijenama mlijeka i troškovima proizvodnje; preporučuje da Komisija poduzme potrebne mjere kako bi zajamčila da promatračka skupina za tržište mlijeka može s jedne strane osigurati točne podatke u stvarnom vremenu, a s druge strane, kada tržišni indeks padne ispod određene razine i kada to situacija na tržištu zahtijeva Komisiji, državama članicama i relevantnim dionicima davati ranija i češća upozorenja, predviđanja krize i preporuke o djelovanju koje se temelje na analizama tržišta i alatima za predviđanje; smatra da bi informacije koje promatračka skupina za tržište mlijeka dostavlja trebale obuhvaćati najnovije informacije o kretanjima na tržištu i kretanjima cijena i interakcije goveđeg mesa i mlijeka u pogledu proizvodnje, potrošnje, zaliha, cijena i trgovanja za uvezeno ili izvezeno mlijeko na europskoj razini; prima na znanje da je također korisno uključiti praćenje troškova proizvodnje i praćenje međunarodnih tržišta kako bi se preuzeli njihovi trendovi i iskoristile mogućnosti za izvoz; ističe da bi ti podaci trebali biti lako dostupni i pristupačni svim dionicima;
48. naglašava da je važno da države članice pravodobno pružaju relevantne informacije promatračkoj skupini za tržište mlijeka, kao i to da promatračka skupina za tržište mlijeka pravodobno objavi podatke dobivene na mjesečnoj bazi radi dobrobiti svih dionika i preporučuje da Komisija razmotri dodatne načine pravovremenog informiranja; poziva Komisiju da odredi pravila o prijenosu podataka koji obavljaju države članice kako bi se osiguralo da informacije budu usporedive na europskoj razini;
49. poziva Komisiju da za sve poljoprivredne sektore izradi potpuno opremljene odvojene strukture za prikupljanje podataka;
Mjere ZPP-a i industrija mlijeka i mliječnih proizvoda
50. napominje da se sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u okviru prvog stupa pruža fakultativna vezana potpora, dok su proizvođačima u okviru drugog stupa kao potpora pri donošenju poslovnih odluka i dobrom financijskom upravljanju dostupne savjetodavne usluge – države članice mogu se po potrebi koristiti mjerama osiguranja kao što je sredstvo za stabilizaciju prihoda te mogu također odlučivati o grupiranju i usmjerenosti mjera ruralnoga razvoja s većim intenzitetom potpore unutar sektora;
51. potiče sektor da istraži razvoj dodatnih sredstava za osiguranje kada je tržište snažno kako bi se obuzdala nestabilnost cijena mlijeka te kako se europskim mliječnim farmama ne bi uskratili prihodi; naglašava potrebu za razmatranjem mogućnosti da se u prvi stup ZPP-a uvedu sredstva za upravljanje rizikom, kao što su programi koji se temelje na zaštiti marži;
52. naglašava da se, u primjeni Uredbe (EU) br. 1307/2013, jedan dio država članica odlučio za nepotpun i spor unutarnji postupak konvergencije, još jednom pogodujući poljoprivredi na nižim nadmorskim visinama, gdje su dobri radni uvjeti;
53. brani potrebu da se revidiraju zahtjevi za pokretanje mehanizma za stabilizaciju prihoda dostupnog u okviru ruralnog razvoja jer smatra pretjeranim uvjet da gubitak iznosi 30 % kako bi se dobila pomoć Zajednice;
Potencijal sektora mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a na svjetskom tržištu
54. ističe da je predviđen rast globalne potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima od 2 % godišnje, čime se otvaraju mogućnosti za proizvode podrijetlom iz EU-a, ali naglašava da te mogućnosti za izvoz moraju biti u ravnoteži sa stabilnim domaćim tržištem koje predstavlja više od 90 % tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u Europi; međutim napominje da na tržištu sve više dominiraju sušeni mliječni proizvodi;
55. ističe da EU ostaje vodeći poljoprivredni uvoznik u svijetu i da rast proizvodnje mlijeka za izvoz ovisi o uvozu hrane za životinje i krme;
56. naglašava da se u okviru bilateralnih trgovinskih pregovora mogu pružiti strateške mogućnosti za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a, sa čim u vezi poziva Komisiju da se aktivnije uključi u otvaranje novih tržišta u trećim zemljama i uklanjanje trgovinskih prepreka i potiče Komisiju da tijekom trgovinskih pregovora vodi računa o pitanjima u vezi sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI), zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), i zajamčenom tradicionalnom posebnosti (ZTP), uz uvjet da se zaštite i vrednuju europski standardi kvalitete i sigurnosti u proizvodnji i u ponudi potrošačima;
57. naglašava trajnu potrebu za otkrivanjem i razvojem novih tržišta, povećanjem udjela EU-a na svjetskom tržištu, jamčenjem pravednog pristupa izvoznicima EU-a i poticanjem održivog rasta izvoza; poziva Komisiju da u tom pogledu poduzme potrebne mjere i da aktivnije sudjeluje u identifikaciji novih izvoznih tržišta; smatra da je potrebno istražiti nove mogućnosti poboljšanjem trgovinskih odnosa s trećim zemljama i dinamizacijom industrije mlijeka i mliječnih proizvoda te naglašava važnost poznavanja potrošačkih trendova na tim tržištima kako bi se izgradio kapacitet za pravodobno reagiranje na buduće promjene;
58. napominje nadalje da se poduzeća iz EU-a suočavaju s konkurencijom nekoliko moćnih svjetskih izvoznika (uključujući Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države i Australiju) koji su u povijesti imali pristup azijskim tržištima i koji imaju odlučujući utjecaj na cijene mliječnih proizvoda na svjetskom tržištu;
Programi promicanja i kvalitete
59. ističe da bi sektor mlijeka i mliječnih proizvoda mogao imati koristi od snažnijih inicijativa promicanja na domaćem tržištu i tržištima trećih zemalja u okviru novih mjera promicanja i potiče proizvođače da sudjeluju u novim kampanjama nakon što 2016. na snagu stupe novi propisi o promicanju, imajući na umu da je predviđen porast novčane potpore Europske unije;
60. ističe da se potreba za najvećim potencijalom stvaranja vrijednosti u okviru tog sektora ne nalazi samo u proizvodnji neprerađenih proizvoda i smatra da bi trebalo u potpunosti iskoristiti istraživačke mjere radi razvoja inovativnih visokokvalitetnih mliječnih proizvoda na tržištima koja bilježe visoke stope rasta, kao što su ljekoviti prehrambeni proizvodi i prehrambeni proizvodi za djecu, starije osobe i sportaše;
61. napominje da Europsko inovacijsko partnerstvo za poljoprivrednu produktivnost i održivost (EIP-AGRI), kao dio programa Obzor 2020., može podupirati inovativne projekte koji doprinose održivom i visoko produktivnom sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se zadovoljila globalna potražnja za mliječnim proizvodima visoke vrijednosti;
62. naglašava važnost jačanja programa potpore za distribuciju mlijeka u školama, pri čemu se prednost daje lokalnim mliječnim proizvodima i kratkim lancima opskrbe, kako bi se doprinijelo promicanju zdravih prehrambenih navika među europskim potrošačima;
63. napominje da se taj sektor još uvijek nije na smislen i jednak način u svim državama članicama uključio u sustav zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI), zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zajamčene tradicionalne posebnosti (ZTP); poziva Komisiju da pojednostavi pristup tim sustavima i administrativne zahtjeve za njihovim odobrenjem za male proizvođače i poduzeća, da smanji administrativno opterećenje povezano s postupkom prijave i odobrenja, zadržavajući ih kao mjerilo kvalitete za europske proizvode čija je kvaliteta neupitna među izvoznim tržištima EU-a i da ciljano potiče marketinške aktivnosti za te proizvode;
64. poziva Komisiju da pojednostavi pravila koja se tiču reguliranja ponude sireva sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kada je riječ o minimalnim zahtjevima za odobrenje tih oznaka;
65. potiče Komisiju da što je prije moguće objavi izvješće predviđeno člankom 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o pružanju podataka o hrani potrošačima, a u vezi s analizom učinka uvođenja obveznog navođenja zemlje podrijetla ili mjesta proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda; izražava žaljenje zbog toga što Komisija još uvijek nije sastavila to izvješće, koje je trebalo predati do 31. prosinca 2014.;
Upravljanje rizikom u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda
66. ističe da postojeće mjere „sigurnosne mreže”, kao što su javna intervencija i potpora za privatno skladištenje, same po sebi nisu dovoljni alati za rješavanje problema trajne nestabilnosti ili krize u sektoru mlijeka; dodaje da su interventne cijene preniske, više nisu povezane s tekućim tržišnim cijenama i da su se dugoročno pokazale neučinkovitima u osiguravanju odgovarajućih i stabilnih cijena poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava;
67. podsjeća Komisiju na njezine obveze iz članka 219. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ne samo radi rješavanja trenutačnog poremećaja na tržištu, nego i poduzimanja hitnih mjera kako bi se on spriječio, uključujući u slučajevima gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima;
68 poziva Komisiju da se poveže s dionicima sektora i da provodi prikladnije i realističnije odredbe „sigurnosne mreže“ utemeljene na preporukama promatračke skupine za tržište mlijeka, koje pružaju sigurnost u krizama u kojima značajan pad cijena mlijeka i značajan porast cijena robe istodobno ozbiljno utječu na profitnu maržu poljoprivrednika; poziva na ažuriranje intervencije kako bi odražavala troškove proizvodnje te se bolje prilagodila promjenama na tržištu;
69. poziva Komisiju da provodi prikladnije i realističnije odredbe „sigurnosne mreže“ te da se interventnom cijenom bolje odražavaju stvarni troškovi proizvodnje i stvarne tržišne cijene te da je se bolje prilagođava promjenama na tržištu; stoga traži od Komisije da bez odlaganja prilagodi interventne cijene; nadalje, prepoznaje da bi u slučaju krize tržišta na temelju objektivnih kriterija trebalo privremeno obnoviti izvozne subvencije;
70. poziva Komisiju da surađuje s dionicima kako bi utvrdili pokazatelje o troškovima proizvodnje koji uzimaju u obzir troškove za energiju, gnojivo, hranu za životinje, plaće, najam i druge ključne ulazne troškove te u skladu s time revidirali referentne cijene; nadalje, poziva Komisiju da surađuje s dionicima kako bi definirali tržišni indeks koji uključuje trend u kotacijama proizvoda, cijenama mlijeka i troškovima proizvodnje i koji treba služiti kao osnova za provedbu instrumenata za reguliranje ponude kada indeks padne ispod unaprijed određene razine kao i za obustavu mjera za reguliranje ponude kada se indeks oporavi;
71. naglašava da trenutačna situacija ruske zabrane uvoza pokazuje da je poželjno imati smjernice o kojima će međusobno raspraviti države članice, Komisija i Parlament, a koje služe za usmjeravanje pri aktiviranju mjera;
72. naglašava važnost prikladnijeg i realističnijeg instrumenta za rješavanje krize i preporučuje da Komisija, zajedno s Parlamentom kao suzakonodavcem, s dionicima tog sektora prouči mogućnost primjene instrumenata za upravljanje rizikom, primjerice tržišta terminskih ugovora, kako bi iskoristila nestabilnost sektora za povećanje njegove konkurentnosti; mišljenja je da bi se također trebali razmotriti novi instrumenti stabilizacije dohotka, kao što su osiguranje dohotka ili provedba programa zaštite marže u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda;
73. poziva Komisiju da, u suradnji s državama članicama i sudionicima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, razvije učinkovite instrumente osiguranja koji su prilagođeni za situacije snažnog i naglog pada cijene mlijeka;
Nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe mlijekom i mliječnim proizvodima
74. ističe da su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, naročito mali proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno ranjivi na neravnoteže u lancu opskrbe, osobito zbog promjena u potražnji, rasta troškova proizvodnje i pada cijena poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava, ali i zbog ekonomskih prioriteta u pojedinim državama članicama; smatra da se zbog pritiska na daljnji pad cijena koji stvaraju trgovci na malo plasiranjem proizvoda na tržište pod svojom markom i upornim korištenjem tekućim mlijekom kao „vodećim gubitnikom“ potkopavaju rad i ulaganja proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda i smanjuje vrijednost konačnog proizvoda za potrošače; brani potrebu da se među sudionike lanca opskrbe hranom uvede kodeks dobre prakse; naglašava potrebu pronalaska mehanizama koji učinkovito štite poljoprivrednike od iskorištavanja industrije i distributera i njihove dominantne pozicije na tržištu maloprodaje i traži od Komisije da što je prije moguće predstavi svoj prijedlog o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i da razmotri mogućnost sektorskog pristupa pravu tržišnog natjecanja i nepoštenim trgovačkim praksama;
75. smatra da nepoštene trgovačke prakse znatno ograničavaju mogućnost investiranja i prilagodbe sektora te da je potrebno boriti se protiv njih na razini EU-a i država članica;
76. prima na znanje da će proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda bez kriznog programa biti u gorem položaju, a mliječna industrija i velike prehrambene korporacije dobit će veću moć;
77. poziva na veće uključivanje proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda i njihovih organizacija u mehanizme, grupe ili inicijative upravljanja lancima opskrbe hranom;
78. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
EXPLANATORY STATEMENT
Challenges and opportunities facing the dairy sector
In 2003, with the Mid Term Review of the then CAP, the Member States of the EU agreed to put an end to the quota regime from 31 March 2015. The ending of the quota for milk production after thirty years presents both challenges and opportunities for the dairy sector.
Volatility will be a continuing challenge facing the dairy sector. Dairy farmers are particularly vulnerable to income variations due to high capital costs, volatile dairy commodity prices and fluctuating input and energy costs. Furthermore, dairy farmers often occupy a weak position in the overall food supply chain and are particularly exposed to unfair trading practices. The ageing demographic of dairy producers is also a matter of concern and encouraging and supporting generational renewal via new and existing tools is essential for future growth and sustainability for the sector.
Overall the medium to long term prospects for the dairy sector are positive on both the internal and world market. Demand is strong, particularly in emerging economies. The OECD and FAO, in their most recent Agricultural Outlook report, predict that global dairy demand will grow by around 2% per annum up to 2023.
Identifying and securing export markets should be prioritised by the sector and promotion of dairy products on third markets must be targeted and effective. The improvement of knowledge transfer, research, innovation and measures to improve quality and labelling will bring further added value to EU dairy products and increase their competitiveness on the internal and world market.
The opportunities for the sector for growth and development via instruments under the European Strategic Fund for Investment should be fully explored and the sector should be facilitated and assisted in reaching its potential, developing sustainable jobs and boosting economic growth in rural areas across the EU.
In many disadvantaged areas and outermost regions dairying remains the sole generator of farm income and employment and its continuation is essential to avoid land abandonment. While it is too early to fully examine the effects of the Milk Package on the milk sector in disadvantaged regions, it is clear that the measures put forward under the Package must be combined with the options open to Member States under the CAP to support farmers and ensure the continued economic and social contribution of small-scale dairy farms in these regions. The Commission’s Report raises the possibility of a more targeted approach to assisting disadvantaged regions, given the heterogeneity of these areas between Member States.
In recent months, a drop in demand from external markets, global price volatility and the Russian embargo have placed increased pressure on the sector and downward pressure on prices. Though the swift action taken by the European Commission to address the impact of the Russian embargo, particularly in the Baltic Member States, is to be commended, it is clear that the crisis measures and tools the European Union have in place are not designed to respond to the realities of the modern dairy sector.
The existing safety net measures such as public intervention and private storage aid are not suitable to address persistent volatility or a crisis in the milk sector. The Commission’s Report noted that there are doubts on the capacity of the EU regulatory framework to deal with episodes of extreme market volatility or with a crisis situation after the expiry of the quota regime, especially with a view to ensuring the balanced development of milk production across the EU and avoiding extreme concentration in the most productive areas. In this regard, it is necessary for the Commission to implement a more responsive and realistic safety net and for the intervention price to be more reflective of production costs. The current price, unchanged since 2008, needs to be revised to take into account increasing production and input costs and should be revised on a regular basis.
Rapporteur’s position on the operation of the Milk Package
The Milk Package, in force since October 2012, offered farmers tools to meet the challenges facing the dairy sector. Strengthened contractual relations and increased bargaining power via Producer Organisations and Interbranch Organisations were introduced. The Rapporteur remains of the view that measures put forward to improve transparency and increased comprehensive data analysis of EU milk production are essential to a sustainable and functioning dairy sector.
The use of formalised written contracts and strengthening of contractual relations offered farmers a strong tool, and reinforced the responsibility of the operators in the dairy chain to take into account market signals, improve price transmission and adapt supply to demand, as well as help to avoid unfair commercial practices. Member States were obliged to formally recognise Producer Organisations (POs), but were given flexibility to determine whether a minimum number of members or a minimum volume of marketable production would constitute a PO.
Implementation of the measures put forward in the Package is uneven across the Member States and take up has been disappointing. The overall strength of the dairy sector and favourable market conditions in the intervening period have been put forward as reasons for the reluctance of producers to organise themselves in POs. Other barriers need to be identified and addressed, such as the lack of awareness of the role of a PO. The Rapporteur has recommended further incentivisation to create and join POs as a tool to address imbalances in the supply chain.
Commission report on the operation of the Milk Package
Under Article 225(b) of the CMO Regulation, the Commission was required to present a report to Parliament and Council by 30 June 2014 on the development of the market situation in the EU milk sector and the operation of the Milk Package. The Commission’s report covered three main areas:
• Market analysis
• The operation and take-up of the Milk Package in Member States
• The position of dairy farmers in disadvantaged regions
The report notes that under the revised CAP a multitude of tools exist to help the dairy sector in exceptional circumstances, for example coupled support and additional safety net provisions and Rural Development Programme schemes, however the report does not rule out the possibility of additional tools to cope with the end of quotas.
The report also acknowledges that a limited number of Member States have applied rules to regulate the supply of PDO/PGI cheeses, upon the request of a PO, Inter-Branch Organisation or a PDO/PGI group.
In terms of the operation of the Milk Package, the report suggests that it has improved relationships throughout the supply chain although it is still too early to see significant effects on the milk sector.
Supporting a competitive and sustainable dairy sector
Given that the level of implementation of measures under the Milk Package has been disappointing, the Rapporteur encourages stakeholders along the dairy supply chain to avail of the measures under the Milk Package, as well as offering recommendations on new instruments which should be considered by the Commission and industry.
The Rapporteur foresees the Milk Market Observatory (MMO), launched in April 2014, as playing a crucial and enhanced role in the EU dairy sector in the years ahead. The MMO disseminates and analyses market data, allowing stakeholders to make better financial and investment decisions. In the Commission’s June 2014 report, it was envisaged that the MMO would ‘send early warnings to the Commission services’ allowing the Commission to act more rapidly in the initial stages of a crisis.
This report puts forward the position that the Commission should take necessary action to ensure the MMO can fulfil its full potential. The information provided by the MMO should involve updates on market and price trends, and should be more easily accessible and user-friendly than its current format. The MMO should be supported in its operation by Member States providing the relevant information in a timely manner, and also recommends that the Commission explore additional means of ensuring this information is received on time. In December 2014 as many as 9 Member States did not provide the relevant information to the Commission on time.
The importance of accurate and timely information in the post-quota era will be significantly increased, and the MMO should aim to provide more frequent and up-to-date information to all relevant stakeholders. The data that is made available could assist in strengthening contractual relations and could also be used in workable dairy trade derivatives.
The Commission should explore the possibility of a futures market to bring medium-term predictability to pricing structures and increase the sector’s competitiveness. Such a market would permit producers and processors alike to hedge against risk by knowing prices in advance, allowing for better investment decisions.
The strengthening of contractual relations, foreseen in the Milk Package, represents a concrete method of ensuring a more equitable distribution along the supply chain. The report asks the Commission and other actors in the EU dairy sector to explore the potential offered by longer term integrated supply chain contracts, forwards contracts, fixed margin contracts, A B contracts and the opportunity to ‘lock in’ a milk price for a set period of time. There are many examples of the industry itself moving towards these measures and they should be considered further, as hedging instruments, such as fixed-margin contracts could offer certainty, flexibility and responsive options to farmers. Long-term planning and farm management to manage volatility is more important than ever and through contracts the competitiveness and sustainability of the sector for farmers and for supply could be strengthened.
MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (25.2.2015)
upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj
o budućnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a – revizija provedbe „mliječnog paketa”
(2014/2146(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Petri Sarvamaa
PRIJEDLOZI
Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
– uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o razvoju situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranju odredbi „mliječnog paketa” (COM(2014)0354) (u daljnjem tekstu „Izvješće”),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržištâ poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007[1], a posebno njezin članak 225. točku (b),
– uzimajući u obzir izvješće Komisije iz prosinca 2014. naslova „Izgledi za poljoprivredna tržišta i prihode EU-a za razdoblje 2014. – 2024.”,
1. naglašava da je Izvješće Komisije objavljeno prije uvođenja ruskog embarga te stoga ne prikazuje stvarno stanje u sektoru mlijeka;
2. naglašava da je problem nestabilnosti cijena glavni izazov s kojim se suočavaju proizvođači mlijeka;
3. u tom pogledu napominje da je nedavni ruski embargo na poljoprivredne proizvode na dramatičan način pokazao da bi trebalo ojačati regulatorni okvir za suočavanje s razdobljima ekstremne nestabilnosti tržišta;
4. napominje da se razvoj cijena diljem država članica EU-a ne čini ujednačenim i da su se razvoj realnih cijena mlijeka i njegovi uzroci mogli snažnije istaknuti u Izvješću;
5. radi sprečavanja daljnjih tržišnih nestabilnosti preporučuje da se zadrže prethodne odluke o mliječnim kvotama te da se sustav mliječnih kvota ne bi trebao prilagođavati u posljednjoj godini prije svog isteka;
6. podsjeća da se Uredbom (EU) br. 1308/2013 predviđa sljedeće: „Kako bi se osigurao održiv razvoj proizvodnje i na taj način primjeren životni standard za proizvođače mlijeka, trebalo bi ojačati njihovu sposobnost pogađanja u odnosu na prerađivače, što bi trebalo dovesti do pravednije raspodjele dodane vrijednosti u dobavnom lancu”;
7. žali zbog činjenice da iz Izvješća nije jasno je li Komisija zadovoljna provedbom novog regulatornog instrumenta te da Komisija ne navodi točan broj očekivanih novih organizacija proizvođača, država članica sudionica ili kolektivnih pregovora; napominje da također nije jasan učinak koji novi instrumenti imaju na cijene mlijeka; u tom smislu poziva na sastavljanje preciznog popisa utjecaja na cijene mlijeka i točnog popisa organizacija proizvođača koje sudjeluju;
8. poziva Komisiju da do kraja 2015. provede procjenu po državama članicama o učinku kolektivnih ugovora na proizvodnju i cijene;
9. preporučuje da Komisija postavi jasne ciljeve kad je riječ o organizacijama proizvođača, ugovorima i kolektivnim pregovorima;
10. ističe da bez jasnog preispitivanja uloge proizvođača i sektorskih organizacija te očekivanog učinka novog regulatornog instrumenta na cijene mlijeka nije moguća prilagodba instrumenta mliječnog paketa;
11. ocjenjuje pozitivnim osnivanje promatračke skupine za tržište mlijeka, no naglašava da bi trebao postojati instrument za davanje jasnih informacija o cijenama i količini koji će biti koristan poljoprivrednicima; smatra da bi uloga promatračke skupine trebala biti da pomogne Komisiji u analizi tržišta mlijeka u ovom novom kontekstu, da pruža točnije tržišne podatke i informacije o tržišnim trendovima te da naglasi bilo kakav rizik od neravnoteža na tržištu, kako bi Komisija tada mogla donijeti potrebne odluke;
12. naglašava da bi se promatračka skupina trebala učinkovitije iskoristiti tako da se krizne razine usklade s pokazateljima utvrđenima za cijelu Europsku uniju, što bi omogućilo primjenu mehanizama za prevenciju i rano upozorenje;
13. navodi da, u skladu s Komisijom, „države članice nisu izvijestile o znatnom utjecaju mliječnog paketa na sektor mlijeka u regijama u nepovoljnom položaju, osobito zato što su odredbe provedene tek nedavno […]” te „da su situacija i razvoj događaja […] prilično heterogeni i zahtijevali bi ciljan pristup”;
14. preporučuje da bi se potpore u vezi s proizvodnjom mlijeka i potpore povezane s proizvodnjom mlijeka u regijama u nepovoljnom položaju trebale razvijati i održati u okviru dugoročnog strateškog pristupa;
15. preporučuje jačanje pravnog okvira za zapostavljena područja;
16. naglašava da bi se razvoj situacije na tržištu i učinkovitost instrumenata trebali procijeniti nakon isteka sustava mliječnih kvota; izvješće o daljnjem praćenju trebalo bi biti dostupno u roku od dvije godine nakon isteka sustava kvota, odnosno 2017. godine.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
24.2.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
26 0 1 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Rina Ronja Kari, Verónica Lope Fontagné, Fulvio Martusciello, Dan Nica, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Bart Staes, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Karin Kadenbach, Marian-Jean Marinescu, Julia Pitera, Patricija Šulin |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Judith Sargentini |
||||
- [1] SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
8.6.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
34 9 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Janusz Wojciechowski, Marco Zullo |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Franc Bogovič, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Fredrick Federley, Momchil Nekov, Ricardo Serrão Santos |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Martina Anderson, Ivo Vajgl |
||||