IZVJEŠĆE Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi

24.6.2015 - (2014/2149(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje
Izvjestiteljica: Mircea Diaconu

Postupak : 2014/2149(INI)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument :

A8-0207/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0207/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 08/09/2015 - 5.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0293

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
EXPLANATORY STATEMENT
MIŠLJENJE oDBORA ZA PROMET I TURIZAM
MIŠLJENJE oDBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi

(2014/2149(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji, a posebno njezin članak 3. stavak 3. u kojemu je navedeno da su potpisnici „nadahnuti kulturnim, vjerskim i humanističkim nasljeđem Europe”,

 uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezin članak 22.,

 uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je UNESCO usvojio 20. listopada 2005.,

 uzimajući u obzir Uredbu br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ[1],

 uzimajući u obzir Uredbu br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006,[2]

 uzimajući u obzir Uredbu br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006,[3]

 uzimajući u obzir Uredbu br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ,[4]

 uzimajući u obzir Direktivu 2014/60 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka),[5]

 uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora,[6]

 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara) od 13. listopada 2005.,[7]

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća o kulturnoj baštini kao strateškom resursu za održivu Europu od 21. svibnja 2014.,[8]

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. studenog 2014. o participativnom upravljanju kulturnom baštinom, o planu rada za kulturu za razdoblje 2015. – 2018. i o europskoj godini kulturne baštine[9],

 uzimajući u obzir preporuku Komisije 2011/711/EU od 27. listopada 2011. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnih materijala i digitalnom očuvanju,[10]

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2014. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” (COM(2014)0477),

 uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od studenog 2014. o Komunikaciji Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”,

 uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za promet i turizam i Odbora za regionalni razvoj (A8-0207/2015),

A. budući da su kultura i kulturna baština zajednički resursi i zajednička dobra i vrijednosti i ne mogu biti isključive, a njihov pun potencijal za održiv ljudski, društveni i gospodarski razvoj još nije u potpunosti prepoznat i pravilno upotrijebljen, koliko na razini strategija EU-a, toliko i kada je riječ o ciljevima razvojnog plana UN-a za razdoblje nakon 2015.;

B. budući da je pri donošenju odluka u obzir potrebno uzeti višestruki utjecaj kulture u društvu;

C. budući da je kulturna baština prirodno heterogena i da odražava kulturnu i jezičnu raznolikost i pluralizam te utječe na regionalni razvoj, socijalnu koheziju, poljoprivredu, pomorstvo, okoliš, turizam, obrazovanje, digitalnu agendu, vanjske odnose, carinsku suradnju te istraživanje i inovacije;

D. budući da promicanje kulture, kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga ubrzava suradnju među državama članicama;

E. budući da se poticanjem europske kulturne i jezične raznolikosti, promicanjem europske kulturne baštine i jačanjem konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora promiče pametan, održi i uključiv rast;

F. budući da su resursi baštine dugotrajna imovina koja ima ulogu u stvaranju vrijednosti i doprinosi razvoju vještina i gospodarskom rastu promicanjem turizma i stvaranjem radnih mjesta;

G. budući da su projekti u području kulturne baštine često primjeri inovativnih i održivih gospodarskih aktivnosti u okviru kojih se mogu razviti poduzetničke i istraživačke sposobnosti malih i srednjih poduzeća (MSP);

H. budući da kulturna baština, materijalna i nematerijalna, ima znatnu ulogu u stvaranju, očuvanju i promicanju europske kulture i vrijednosti te nacionalnog, regionalnog, lokalnog i individualnog identiteta, kao i suvremenog identiteta naroda Europe;

I. budući da su za politike održavanja, obnove i očuvanja, dostupnosti i iskorištavanja kulturne baštine prvenstveno odgovorne nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti, ali da kulturna baština ima i europsku dimenziju te da se pitanja u vezi s njom izravno rješavaju u sklopu nekoliko politika EU-a, uključujući poljoprivrednu politiku, politiku okoliša i politiku koja se odnosi na istraživanja i inovacije;

J. budući da se u članku 167. UFEU-a određuje da „Unija doprinosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe”;

K. budući da se u članku 167. UFEU-a navodi da je djelovanje Unije usmjereno prema poboljšanju poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda, poticanju suradnje između država članica te, prema potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u području očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti;

L. budući da plan rada za kulturu koje je Vijeće usvojilo 25. studenog 2014. uključuje baštinu kao jedan od četiri prioriteta djelovanja EU-a u području kulture za razdoblje 2015. – 2018.;

M. budući da zbog nedostatka kulturnih podataka raščlanjenih po spolu, uključujući u području kulturne baštine, tvorci politika i donositelji odluka nisu svjesni postojećih problema neravnopravnosti spolova i s time povezanih izazova;

N. budući da su informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa EU-a za područja povezana s kulturnom baštinom, kao što su lokalni i regionalni razvoj, kulturna suradnja, istraživanje, obrazovanje, potpora malim i srednjim poduzećima i civilnom društvu i turizam dostupne, ali fragmentirane;

O. budući da bi u okviru promicanja europske kulturne baštine i razvoja održivog kulturnog turizma trebalo povećati kulturnu i turističku vrijednost programa kulturnih ruta koji je uspostavilo Europsko vijeće;

P. budući da se nagradom Europske unije za kulturnu baštinu/nagradama Europa Nostra promiče izvrsnost, da one daju primjer koji služi za inspiraciju te da se njima potiče razmjena najboljih praksi u području baštine u cijeloj Europi;

Q. budući da su u Venecijanskoj povelji o konzervaciji i restauraciji spomenika i spomeničkih cjelina, u Granadskoj konvenciji o zaštiti arhitektonskog naslijeđa Europe i u Konvenciji o zaštiti arheološke baštine iz Vallette jasno definirane međunarodno priznate norme u pogledu obnove kulturne baštine i arheoloških radova;[11]

Integrirani pristup

1. smatra da je izuzetno važno upotrebljavati dostupne resurse za potporu, poticanje i promicanje kulturne baštine na temelju integriranog i sveobuhvatnog pristupa te istodobno voditi računa o njegovim kulturnim, ekonomskim, društvenim, povijesnim, obrazovnim, okolišnim i znanstvenim sastavnicama;

2. vjeruje da je za ostvarivanje kulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja potreban cjelovit pristup kulturnoj baštini; uvjeren je da takav pristup može dovesti do unaprijeđene socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije te istovremeno doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.;

3. u kontekstu razvoja i novog integriranog pristupa kulturnoj baštini Komisiji upućuje sljedeće konkretne preporuke:

(a) u skladu sa sadašnjim metodama rada Komisije tj. fleksibilnog međusektorskog djelovanja, u Komisiji treba utvrditi zajednički pristup, a to će se postići boljom suradnjom između različitih područja politike koja obuhvaćaju pitanja kulturne baštine i zatim izvijestiti Parlament o rezultatima te bliže suradnje;

(b) na izravan i pristupačan način, na primjer uspostavom jedinstvene informacijske platforme i razmjenom najboljih praksi u EU-u, obavještavati moguće korisnike o postojećim europskim linijama financiranja kulturne baštine;

(c) po mogućnosti 2018. godinu proglasiti europskom godinom kulturne baštine uz dodjelu odgovarajućeg proračuna i u cilju, između ostalog, širenja i povećanja razine osviještenosti i obrazovanja među budućim generacijama u odnosu na vrijednosti europske kulturne baštine i njezinog očuvanja te Parlamentu predati nacrt programa za tu europsku godinu najkasnije 2016.;

(d) u okviru svog političkog i transvezalnog pristupa potvrditi kulturnu baštinu kao pokretan i nepokretan, materijalan i nematerijalan te neobnovljiv resurs čija se autentičnost mora očuvati;

4. poziva na skorašnju uspostavu političkog okvira za povijesni okoliš, odnosno nepokretnu baštinu, koji bi sadržavao regulatorni okvir za spomenike, arheologiju i povijesne krajobraze u skladu s člankom 4. UFEU-a;

5. promiče kreativne suvremene inovacije u arhitekturi i dizajnu utemeljene na poštovanju prošlosti i sadašnjosti i kojima se istovremeno osigurava visoka kvaliteta i usklađenost;

Europska sredstva za financiranje kulturne baštine

6. prima na znanje predanost Unije u vezi s očuvanjem i razvojem europske kulturne baštine u vidu provedbe raznih programa (Kreativna Europa, Obzor 2020., Erasmus+, Europa za građane), financiranja (europski strukturni i investicijski fondovi) i djelovanja u okviru npr. europskih prijestolnica kulture, dana europske baštine i oznake europske baštine; zalaže se za veće sudjelovanje EU-a i država članica u promicanju istraživanja;

7. Zahtijeva od Komisije da:

(a) uspostavi jedinstveni portal EU-a namijenjen kulturnoj baštini, gdje će se objediniti informacije iz svih programa EU-a za financiranje kulturne baštine i koji će se sastojati od tri glavna aspekta: baze podataka za materijalne i nematerijalne kulturne objekte, uključujući primjere najbolje prakse u očuvanju i promicanju uz sve relevante reference; mogućnosti financiranja kulturne baštine, kao i podataka o stanju europske kulturne baštine i podataka o važnosti s obzirom na očuvanje, poput npr. klimatskih podataka i detalja o već završenim projektima obnove te novosti i poveznica koje se odnose na politička zbivanja, djelovanja i događanja povezana s kulturnom baštinom;

(b) pruži podršku osiguravanjem namjenskih financiranja, provođenjem studija i istraživanja te uvođenjem pilot-mjera posebno osmišljenih za analizu učinka procesâ promicanja kulturne baštine, da razvije posebne pokazatelje i referentne vrijednosti u odnosu na izravne i neizravne doprinose dotične baštine gospodarskom i društvenom razvojnom procesu te da izravno podrži kulturne i socijalne inovacije koje su dio lokalnih okruženja u kojima kulturna baština može potaknuti razvoj i pomoći u poboljšanju kvalitete života;

(c) osnaži novouspostavljeno načelo financiranja iz više fondova, kojim se omogućuje dodatno korištenje sredstava iz različitih europskih fondova u sklopu istog opsežnog projekta;

(d) promiče javno-privatna partnerstva;

(e) prilagodi rokove upravljanja projektima u vezi sa strukturnim fondovima kako bi se u većoj mjeri ispunili posebni zahtjevi projekata očuvanja, obnove i zaštite;

(f) razmotri referentnu vrijednost projekata povezanih s kulturnom baštinom koja iznosi pet milijuna EUR, koliko se uložilo u infrastrukturu malog kapaciteta[12], i da je dovede barem do vrijednosti projekata UNESCO-a, odnosno 10 milijuna EUR;

8. primjećuje da se duh reforme Uredbe o EFRR-u, a naročito načelo integriranog financiranja, može u određenim slučajevima prenijeti i pružanjem potpore velikim projektima; uviđa, međutim, i potrebu za promicanjem i podržavanjem malih kulturnih inicijativa koje su posebno važne za endogeni razvoj i koje mogu pomoći u očuvanju kulturne baštine i promicanju lokalnog i regionalnog razvoja te socio-gospodarskog rasta općenito;

9. poziva Komisiju da u smjernice kojima će se voditi sljedeća generacija strukturnih fondova za kulturnu baštinu uključi obavezan sustav provjera kvalitete koji će se primjenjivati tijekom cijelog životnog ciklusa projekta;

10. naglašava ulogu država članica u osiguranju visoke razine vještina i profesionalnog znanja među subjektima i poslovne strukture kojom se može osigurati provedba najboljih praksi u pogledu očuvanja kulturne baštine, također korištenjem odgovarajućih sustava provjera kvalitete, kako je propisano u međunarodnim poveljama;

11. poziva Komisiju da osigura da su inovativne mjere za očuvanje baštine i rješenja energetske učinkovitosti za povijesne objekte koja nemaju veliki učinak na okoliš prihvatljivi u delegiranim aktima, pozivima na iskaz interesa i inicijativama za razvoj propisa o kohezijskoj politici tijekom razdoblja 2014. – 2020.;

12. poziva države članice da istraže moguće porezne poticaje u vezi s obnovom baštine, kao što je npr. smanjenje poreza na dodanu vrijednost ili drugih poreza, s obzirom na činjenicu da i privatna tijela upravljaju europskom kulturnom baštinom;

13. poziva Komisiju da sastavi popis najboljih praksi u fiskalnim politikama u Europi te da državama članicama preporuči one koje im najbolje odgovaraju; poziva države članice da provedu te preporuke i da među sobom razmjenjuju najbolje prakse kako bi zajamčile da se u najvećoj mjeri potiču privatna ulaganja namijenjena projektima kulturne baštine te kako bi se osigurao najveći mogući učinak gospodarskog razvoja i socijalne kohezije u relevantnom lokalnom okruženju;

Novi modeli upravljanja

14. pozdravlja inicijativu Vijeća za sastavljanje smjernica za nove modele participatornog upravljanja u području kulturne baštine na temelju promicanja aspekta zajedničkih resursa i ojačavanja poveznica između lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih planova;

15. traži od država članica da se pobrinu za razvoj pravnih instrumenata kojima se omogućuju alternativni načini financiranja i modeli upravljanja, kao što su uključenost zajednice, sudjelovanje civilnog društva i javno-privatna partnerstva, kako bi se provele mjere povezane s kulturnom baštinom (očuvanje, obnova, zaštita, razvoj i promicanje);

16. poziva Komisiju i države članice da na razini Europe pokrenu dijalog između tvoraca politika na svim razinama upravljanja, uz sudjelovanje predstavnika kulturnih i kreativnih industrija, mreža pružatelja turističkih usluga, partnerstava između privatnih i javnih subjekata te nevladinih organizacija;

17. potiče sve dionike koji sudjeluju u upravljanju kulturnom baštinom da pronađu ravnotežu između održivog očuvanja i razvoja ekonomskog i društvenog potencijala kulturne baštine;

18. naglašava da su projekti EFRR-a u pogledu kulturne baštine primjer ostvarenja višerazinskog upravljanja i primjene načela supsidijarnosti te da predstavljaju važan element potrošnje iz EFRR-a; ističe važnost prekograničnih kulturnih projekata koji pridonose jačanju gospodarske i socijalne kohezije te potiču uključenost; u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera za jačanje i širenje potpore financiranju u okviru sporazuma o javno-privatnom partnerstvu;

19. ističe da je u okviru novih modela upravljanja potrebno uvesti sustav provjera kvalitete u svim alternativnim oblicima financiranja i uprave koji se odnose na kulturnu baštinu;

20. poziva države članice da pojačaju kontrole rashoda povezane s kulturnom baštinom i da potiču suradnju u borbi protiv prevara, korupcije i bilo koje druge neregularne aktivnosti u tom području;

21. predlaže da europski zakonodavni prijedlozi uključju i procjenu učinka u vezi s kulturnom baštinom i da se tamo gdje se procjenom ustanovi negativan učinak, kulturna baština isključi iz područja djelovanja zakonodavnog prijedloga kao iznimka;

Gospodarski i strateški potencijal kulturne baštine

22. napominje da kulturna baština doprinosi stvaranju inovativnih radnih mjesta, proizvoda, usluga i procesa te da može biti izvor stvaralačkih ideja koje razvijaju nova gospodarstva, a istodobno, odgovarajućim upravljanjem, u relativno maloj mjeri utječu na okoliš;

23. priznaje ključnu ulogu koju kulturna baština ima u nekoliko vodećih inicijativa u okviru Europe 2020., kao što su Digitalna agenda, Unija inovacija, Program za nove vještine i radna mjesta i Industrijska politika za razdoblje globalizacije; stoga poziva da se tijekom preispitivanja strategije Europa 2020. u sredini programskog razdoblja u većoj mjeri prizna uloga europske kulturne baštine kao strateškog resursa za pametan, održiv i uključiv rast;

24. napominje da sektor kulturne baštine ima mogućnost stvaranja visokokvalificiranih radnih mjesta; poziva države članice da međusobno prenose inicijative o razvoju programa osposobljavanja koji su usmjereni na upravljanje i očuvanje za radnike i istraživače u području kulturne baštine; između ostalog pozdravlja dugoročne perspektive financiranja za mreže istraživača, poput bespovratnih sredstava u okviru aktivnosti Marie Sklodowska Curie;

25. naglašava važnost materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine UNESCO-a za europski turizam;

26. ističe mogućnost snažnijeg usmjerenja na kulturni turizam razvojem makroregionalnih strategija osmišljenih za uključivanje kulturnog turizma kao sastavnog dijela u strateški okvir za europsku suradnju;

27. poziva europske institucije i države članice da promiču i podržavaju putovanja u okviru „mekog turizma” (pješačenje, jahanje i biciklističke ture) kao način stvaranja novih mogućnosti za kulturni turizam i turizam u prirodi;

28. potiče države članice da surađuju s regionalnim i lokalnim tijelima kako bi se u najvećoj mjeri povećala vrijednost kulturne baštine u našem društvu te njezin doprinos stvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta u EU-u;

29. ističe da je kulturni turizam, koji čini 40 % europskog turizma, ključni gospodarski sektor u pogledu potencijala za rast i zapošljavanje, čiji bi se razvoj trebao dodatno poboljšati uporabom novih tehnologija; naglašava, međutim, važnost očuvanja kulturne i prirodne baštine oblikovanjem održivih, manje invazivnih oblika turizma s visokom dodanom vrijednosti u okviru kojih bi sektor turizma bio dio lokalne razvojne strategije;

30. izražava zabrinutost zbog stanja očuvanja, obnove, zaštite i promicanja politika kulturne baštine, koja je jedna od najvećih vrijednosti europskog identiteta; naglašava da se financiranje očuvanja kulturne baštine u mnogim državama članicama drastično snizilo kao posljedica gospodarske i financijske krize; u tom smislu poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se odgovarajuća sredstva i inicijative usmjere na vrednovanje europske kulturne baštine;

31. poziva Komisiju da promiče izvrsnost, inovacije i konkurentnost u kulturnom i kreativnom sektoru pružanjem podrške radu umjetnika, stvaralaca i stručnjaka u području kulture;

32. potvrđuje da kulturnoj baštini hitno treba dati jasno mjesto u sklopu Plana ulaganja za Europu koji je usvojila Komisija;

33. skreće pozornost na potrebu za unapređenjem metodološkog okvira radi postizanja boljih statističkih podataka koji se odnose na područje kulturne baštine; poziva Komisiju da iznese niz pokazatelja koji bi se mogli iskoristiti za nadziranje i procjenu stanja kulturne baštine i koji bi bili ujednačeni za sve države članice; naglašava da je potrebno postići dodatne rezultate istraživanja koji bi obuhvatili sve aspekte kulturne baštine te ih povezali kako bi se u tom području izbjegla fragmentacija; s tim u vezi ističe potencijal uporabe tzv. velike količine podataka (big data) za bolje iskorištavanje rezultata istraživačkih projekata; naglašava da je za procjenu stvarne i potencijalne gospodarske vrijednosti kulturne baštine ključno sistematičnije prikupljati statističke podatke;

34. smatra da bi Komisija trebala uvrstiti poduzeća i subjekte uključene u razne aspekte očuvanja baštine u poseban sektor u kojem se rabe tradicionalne metode s dodanom vrijednosti koje olakšavaju ekološko i održivo očuvanje;

35. prepoznaje da je hitno potrebno suočiti se s nezaposlenošću mladih te naglašava da je kulturna baština područje s potencijalom za stvaranje novih i boljih radnih mjesta, odnosno područje u kojemu se može osnažiti direktna veza između obrazovanja i zaposlenja, primjerice razvojem kvalitetnih naukovanja, stažiranja i razvojnih tvrtki u okviru malih i srednih poduzeća te socijalne ekonomije; potiče države članice da u tom pogledu razviju nove i inovativne mogućnosti financiranja kako bi podržale razvoj programâ osposobljavanja, obrazovanja i mobilnosti u području očuvanja i upravljanja za radnike i istraživače u tom sektoru;

36. poziva Komisiju da promiče programe koji obuhvaćaju kulturnu baštinu i turizam na sveobuhvatnoj i znanstvenoj osnovi kako bi služili kao mjerilo i primjer najbolje prakse;

37. poziva države članice da strateški planiraju projekte kulturne baštine kojima se mogu ostvariti opći regionalni i lokalni razvoj, uspostaviti međunarodni i međuregionalni programi suradnje, stvoriti nova radna mjesta i očuvati tradicionalne vještine povezane s obnovom kulturne baštine;

38. poziva Komisiju i države članice da sastave ekonomsko i statističko istraživanje za poduzeća, upravljačka tijela i specijalizirane profesionalne djelatnosti u sektoru očuvanja i promicanja kulturne baštine i njihov poseban doprinos u pogledu proizvodnje i otvaranja radnih mjesta;

39. skreće pozornost na potrebu za stvaranjem, razvijanjem i promicanjem novih mogućnosti mobilnosti i razmjene iskustva za radnike u sektoru kulturne baštine, što se može postići osiguravanjem istinske stručne uzajamnosti u skladu s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija tako da države članice utvrde i među sobom razmjenjuju minimalne razine kvalifikacija (vještine i znanje), posebno za zanimanje restaurator-kustos; poziva Komisiju da, u tom kontekstu, predstavi prijedlog proširenja odgovarajućih programa kako bi obuhvaćali mobilnost upravitelja i zaposlenika u sektoru kulturne baštine (npr. upravitelji dvoraca) u cilju razmjene iskustva i najboljih praksi;

40. poziva države članice da istaknu vrijednost svoje baštine promicanjem studija usmjerenih na određivanje kulturne i ekonomske vrijednosti kulturne baštine kako bi se „trošak” njezina očuvanja pretvorio u „ulaganje” u njezinu vrijednost;

41. poziva Komisiju da razmotri mogućnost da se u Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) u okviru sljedećeg programa za stratešku inovaciju uspostavi zajednica znanja i inovacija (ZZI) u području kulturne baštine i kreativnih industrija, čime bi se izravno podržao sveobuhvatan pristup istraživanju i inovacijama;

42. ponavlja da je važno promicati uključivanje obrazovanja iz područja umjetnosti, glazbe, kazališta i filma u školske kurikulume jer je ono ključno za razvoj znanja o kulturnoj baštini, umjetničke prakse i izričaja te mekih vještina usmjerenih prema kreativnosti i inovaciji;

43. potiče države članice da uvedu transdisciplinarne teme povezane s kulturnom baštinom u različite razine obrazovanja;

44. ističe značajan potencijal razvoja poduzetničkih aktivnosti i participativnog pristupa u sektoru turizma, posebno u okviru malih i srednjih poduzeća, ali i u okviru razvojnih tvrtki, neprofitnog sektora i drugih organizacija koje doprinose očuvanju, zaštiti i promicanju europske kulturne baštine; naglašava da su, osim kulturnih dobara, kvaliteta usluga i visokorazvijene profesionalne vještine, dobro osposobljeni stručnjaci u tom području i prisutnost na internetu ključni faktori uspjeha i konkurentnosti europskog turističkog sektora; ističe da su istraživanje, inovacije i nove tehnologije, posebno u području telekomunikacija, nužni za približavanje kulturne baštine javnosti; također smatra da bi se nepotrebna opterećenja za mala i srednja poduzeća trebala ukinuti radi njihove konkurentnosti te da bi se zakonodavstvo koje ima negativne učinke na mala i srednja poduzeća u turizmu trebalo revidirati;

Mogućnosti i izazovi

45. naglašava potencijal digitalizacije kulturne baštine, kao načina da se sačuva naša prošlost i stvore prilike za istraživanje, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, bolju socijalnu uključenost, bolji pristup osobama s invaliditetom ili osobama koje žive u udaljenim područjima i održiv gospodarski razvoj; ističe da digitalizacija baštine zahtijeva znatan financijski napor za male i srednje, odnosno izolirane kulturne institucije te da je odgovarajuće financiranje ključ za veću popularizaciju te baštine i za veći broj posjetitelja; naglašava da mogućnosti koje nudi digitalizacija i nove tehnologije, koje nikada neće nadomjestiti pristup izvornoj baštini ili povezanim društvenim koristima od tradicionalnih oblika sudjelovanja u kulturi, ne bi trebale dovesti do nemarnosti u očuvanju izvornika ili zanemarivanja tradiconalnih oblika promicanja kulture, tijekom ili nakon digitalizacije;

46. podržava digitalnu inovaciju u sektorima umjetnosti i baštine te primjećuje da uporaba internetskih infrastruktura može uključiti novu publiku i osigurati bolji pristup digitalnoj kulturnoj baštini i njezino bolje iskorištavanje; naglašava značaj postojećih alata poput internetske stranice Europeana te potiče rad na poboljšanju kriterija pretraživanja na toj stranici kako bi bili bolje prilagođeni korisniku;

47. ističe potrebu za poboljšanjem razine digitalizacije, očuvanja i internetske dostupnosti kulturne baštine, posebno europske filmske baštine;

48. naglašava važnost razvoja istinski demokratskog i participativnog prikaza europske baštine, uključujući baštinu vjerskih i etničkih manjina; skreće pozornost na postojanje lokaliteta kulturne baštine na kojima se susreću različite ili sporne verzije prošlosti te naglašava da postupci pomirenja ne bi trebali dovesti do brisanja povijesne osviještenosti zajednica; poziva države članice da razmotre etiku i metode predstavljanja kulturne baštine i da u obzir uzmu raznolikost interpretacija;

49. potvrđuje da je vjerska baština nematerijalni dio europske kulturne baštine; naglašava da se važnost mjesta, običaja i predmeta povezanih s vjerskim običajima ne bi trebala zanemariti u raspravi o europskoj kulturnoj baštini i da ne bi trebala biti predmetom bilo kakvog oblika diskriminacije;

50. smatra da povijesna vjerska baština, uključujući arhitekturu i glazbu, mora biti očuvana zbog svoje kulturne vrijednosti, neovisno o svom vjerskom porijeklu;

51. naglašava važnost interkulturalnog dijaloga unutar i izvan Europe i vjeruje da Unija treba promicati takav dijalog kao odgovarajući alat protiv radikalizma bilo koje vrste;

52. skreće pozornost na specifične karakteristike nacionalnih manjina u državama članicama u pogledu kulturne baštine; s time u vezi poziva na očuvanje njihove kulturne baštine i na promicanje i zaštitu kulturne raznolikosti;

53. naglašava da je potrebno izbjeći kulturnu diskriminaciju protiv vjerskih i etničkih manjina;

54. naglašava važnost pružanja podrške kulturnim aktivnostima migrantskih zajednica;

55. ponovno potvrđuje važan doprinos kulturne baštine kulturnoj i kreativnoj industriji, kao i socijalnoj uključenosti kroz kulturu;

56. ističe važnost poboljšanja pristupa lokalitetima kulturne baštine za osobe s invaliditetom;

57. ističe važnost očuvanja kulturnih krajolika i, posebno, nematerijalne kulturne baštine koja predstavlja živu kulturu i potiče tradicionalne zanate te poziva Komisiju da to u većoj mjeri uključi u svoje programe;

58. naglašava važnost gastronomske baštine koja se mora zaštititi i podržati; smatra da bi se u interakciji s drugim politikama EU-a, kao što je zajednička poljoprivredna politika ili zaštita potrošača, mogla optimizirati sredstva dodijeljena tom području;

59. naglašava da kulturna baština i turizam međusobno pogoduju jedno drugome jer kulturna baština s jedne strane stvara znatan prihod industriji turizma, a s druge strane turizam pogoduje kulturi jer potiče pokazivanje kulturnih blaga posjetiteljima i stvara prihod nužan za njihovo očuvanje;

60. naglašava da kulturni turizam ima važnu ulogu u očuvanju i ostvarenju vrijednosti naše kulturne baštine koja uključuje ne samo materijalnu baštinu i krajolik nego i nematerijalnu baštinu kao što su jezici i religijske i kulinarske tradicije;

61. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da na svim relevantnim razinama nastave suradnju u svrhu provedbe mjera koje se odnose na promicanje kulturne baštine i kulturnog turizma i koje su navedene u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenoj „Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352);

62. ističe važnost, u svjetlu dubokih demografskih i društvenih promjena, naše zajedničke europske kulturne baštine i planirane europske godine s obzirom na poistovjećivanje građana s Europskom unijom i na osnaživanje osjećaja zajednice unutar Unije;

63. mišljenja je da, posebno za nadolazeće generacije, uvažavanje zajedničke europske kulturne baštine pruža smjer i daje mogućnosti za razvoj europskog identiteta i vrijednosti poput međusobnog slaganja i poštovanja, izvan granica država članica; stoga također preporučuje da se, između ostalog prilikom osmišljavanja europske godine kulturne baštine, posebna pozornost da mlađim generacijama;

64. pozdravlja veliki uspjeh europskih prijestolnica kulture; poziva na uspostavljanje mreže između tih gradova kako bi se proširio temeljni učinak na predmetna područja, omogućila razmjena iskustava i dobrih praksi, posebice kao pomoć budućim kandidatima, te olakšala organizacija događaja i posebnih putovanja;

65. potiče uporabu kulturne baštine kao obrazovnog alata za rasprave o društvenim pitanjima u cilju dodatnog zbližavanja europskih građana;

66. skreće pozornost na ekološke prijetnje koje utječu na veliki broj lokaliteta baštine unutar EU-a te potiče države članice da u svojim dugoročnim strategijama financiranja za očuvanje baštine i metode obnove u obzir uzmu posljedice klimatskih promjena i ljudskog faktora; uz to, preporuča da države članice i EU dodatno promiču istraživanje u tom području, između ostalog kako bi se provelo detaljnije istraživanje brojnih učinaka klimatskih promjena na kulturnu baštinu i razvile protumjere;

67. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da se oslone na inicijativu za ugrožena mjesta koju je pokrenula „Europa Nostra” u suradnji s Europskom investicijskom bankom, utvrđivanjem dodatnih primjera europske ugrožene baštine, izradom akcijskih planova i traženjem mogućih izvora financiranja; ističe da je razvoj ove inicijative jedan od načina privlačenja privatnih ulaganja u unapređenje baštine;

68. poziva Komisiju da bolje koordinira i podrži napore država članice u borbi protiv krađe i krijumčarenja dobara kulturne baštine te nezakonite trgovine istima, unutar i izvan EU-a; zahtijeva povrat kulturnih dobara nezakonito iznesenih s državnog područja države članice;

69. podsjeća na važnost zaštite i očuvanja kulturne baštine, ne samo od učinaka proteka vremena, nego i od huliganstva i pljačkanja; ističe da mnogim arheološkima nalazištima i dalje prijeti opasnost od organiziranih lovaca na relikvije i njihovog pljačkanja, posebno podvodnim nalazištima do kojih je nadležnim tijelima teško doprijeti i koja je teško nadzirati; u tom pogledu poziva na učinkovitiju suradnju država članica u vezi s identifikacijom i povratom kulturnih dobara i sprečavanjem nezakonite trgovine takvim dobrima;

70. naglašava ulogu kulturne baštine u vanjskim odnosima Unije, koja se ostvaruje u političkom dijalogu i suradnji s trećim zemljama te poziva države članice, Komisiju i Vijeće da ponovno ožive kulturnu diplomaciju; uz to, ukazuje na potencijal interdisciplinarnih istraživačkih projekata u kojima sudjeluju države članice i nečlanice EU-a u pogledu očuvanja kulturne baštine;

71. poziva na snažnu predanost država članica, EU-a i međunarodne zajednice sprečavanju, zaštiti, dokumentiranju i obnovi u slučajevima u kojima je kulturna baština EU-a ili država nečlanica namjerno ugrožena i oštećena u ratu i povredi kulturnog i vjerskog identiteta, također i na suradnju s međunarodnim organizacijama poput ICCROM-a, ICBS-a (Međunarodni odbor Plavog štita), civilnim i vojnim vlastima, kulturnim institucijama i profesionalnim udruženjima;

72. potiče usvajanje međunarodnih sporazuma za sprečavanje nezakonite trgovine kulturnom baštinom; ističe potrebu da EU, zajedno s UN-om i UNESCO-om, brani baštinu u opasnosti te da se bori protiv pljačkanja i uništavanja kulturnih objekata u područjima sukoba;

73. ukazuje na potencijal znanja koje EU posjeduje u pogledu očuvanja kulturnih dobara oštećenih ili uništenih kao posljedica terorizma ili rata;

74. podržava stvaranje transnacionalnih kulturno-turističkih proizvoda kojima se odražavaju europske vrijednosti i baština; poziva Komisiju da zatraži bolju suradnju s državama članicama i drugim organizacijama koje oblikuju politike u vezi s kulturom i turizmom, kao što su Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda (UNWTO) i UNESCO te da nastavi sufinancirati i promicati mreže, prekogranične regionalne projekte i, u bliskoj suradnji s Vijećem Europe, projekt europskih kulturnih ruta koji je najbolji primjer transnacionalnog paneuropskog tematskog turističkog projekta;

75. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

[1] SL L 347, 20.12.2013., str. 221.
[2] SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
[3] SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
[4] SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
[5] SL L 159, 28.5.2014., str. 1.
[6] SL L 175, 27.06.2013., str. 1.
[7] Usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 13. listopada 2005.; otvorena za potpisivanje državama članicama u Faru (Portugal) 27. listopada iste godine; stupila na snagu 1. lipnja 2011.
[8] SL C 183, 14.6.2014., str. 36.
[9] Još nije objavljeno u Službenom listu.
[10] SL L 283, 29.10.2011., str. 39.
[11] Venecijansku povelju je 1965. donio ICOMOS (Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline); Granadsku konvenciju je 1985. donijelo Vijeće Europe; Konvenciju iz Vallette je 1992. donijelo Vijeće Europe.
[12] Pogledajte: članak 3.1 točka (e) Uredbe br. 1301/2013 (Uredba (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006).

EXPLANATORY STATEMENT

There is no single definition of the term ‘cultural heritage’ but a variety of formal definitions which all need to be understood in the context for which they were prepared. For the purpose of this report, the term ‘cultural heritage’ refers to tangible cultural heritage (movable, immovable and underwater), intangible cultural heritage (oral traditions, performing arts, rituals) and digital cultural heritage.

On one hand, this report was built on the latest policy documents issued in relation to the theme of cultural heritage[1] and resumes the key points of the public debate around this topic. On the other, the report took into consideration the conclusions of the public hearing ‘An integrated approach to cultural heritage in Europe: State of play and perspectives’ organised by the CULT Committee on the 2nd of December 2014. It also collected contributions from the sector and stakeholders in order to identify the main challenges in this area and put forward concrete proposals to resolve them.

A. An integrated approach to cultural heritage translated into practice

Both the European Commission’s Communication and the conclusions of the last two Council Presidencies indicate the need to have an integrated approach towards the domain of cultural heritage. However, there are still some practical steps that need to be taken in order for this policy recommendation to be implemented.

At the level of the European Institutions, it has to be noted that matters related to cultural heritage fall under the responsibility of several DGs within the European Commission. Their work is therefore complementary and, consequently, it is imperative that they enhance the cooperation among themselves in this area and that they coordinate their activities involving or affecting cultural heritage.

Moreover, European funding for cultural heritage is available under several EU programmes. To name a few: Creative Europe, Horizon 2020, the European Regional Development Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development etc. All the information related to these funding opportunities is publicly available but it is scattered over countless websites, presented in a very technocratic manner and translated only in some of the official languages of the EU. It is therefore important to better communicate this information towards potential beneficiaries. This report therefore calls for the setting up of a single EU portal dedicated to cultural heritage, collecting information from all the EU programmes funding cultural heritage and structured into three main sections: funding opportunities for cultural heritage, a database with examples of best practices and excellence from the field of cultural heritage and relevant references, news and links about cultural heritage-related policy developments, actions and events.

A European year dedicated to Cultural Heritage could perfectly embody this renewed EU engagement towards cultural heritage. If properly planned, such an initiative could boost the cultural heritage field and show its impressive potential. In order for such an initiative to make a difference, the European Year for Cultural Heritage would need to have an appropriate budget and the activities organised therein to be further multiplied in the Member States.

B. Transform the challenges faced by the sector into new opportunities

During the consultation phase for this report a series of specific problems were raised by established stakeholders, heritage professionals and other experts from the field of cultural heritage. Consequently, the report aims to propose a number of possible solutions to the main barriers presently preventing the domain of cultural heritage from reaching its full potential.

As always, a lot of problems are related to funding and, most specifically, to the structural funds allocated for regional development projects which include cultural heritage sites. In some of these cases, not enough attention was paid to the quality of restoration works and this led to a loss of the cultural value of the heritage site. Therefore, a lot more emphasis must be put on the quality of the restoration project, on the need to have a qualified workforce employed for such projects and an overall quality control mechanism in order to prevent irremediable losses. These should be in line with internationally recognised standards for restoration works, as presented in the Venice Charter and in the Granada Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe. The report also urges the Commission to reconsider the EUR 5 million ceiling set for ‘small-scale cultural [...] infrastructure’ projects, on the basis of requests received from Member States and considering the expected costs incurred by a properly conducted restoration project.

Another key demand of the present report is the development of legal tools for alternative governance models. It is now acknowledged that we need to better involve local communities, civil society and the private sector in both the preservation and promotion activities related to cultural heritage. There are already a lot of examples across the EU of highly effective community engagement initiatives or public-private ventures but not all Member States have legal provisions to cover such alternative models. The report therefore supports the idea of further exploring participatory governance, provided that a quality control mechanism is implemented at all levels and that legal tools are ensured by Member States.

Specific attention should also be given to the issue of digitisation of cultural heritage. Even if digitisation is merely a tool, it helps in preserving our past and it encloses many opportunities for research, job creation and economic development.

The report also puts forward specific recommendations in term of training, skills and mobility of cultural heritage professionals and access to the cultural job market for young heritage professionals.

C. The economic potential of cultural heritage

The terms ‘culture’ and ‘economy’ might appear to belong to two completely different mind-sets but, in fact, the field of cultural heritage has huge economic potential.

However, it seems that this is not a priority in terms of European public policy, given the fact that neither the Europe 2020 strategy nor the recent Juncker Investment Plan for Europe clearly mention culture, let alone cultural heritage. It is high time that we placed culture higher on the political agenda and assessed its true value in terms of economic growth and jobs. On top of political we need to have properly conducted statistics that can cover the wide spectrum of skills and jobs related to culture in general and cultural heritage in particular. That is not the case for the moment, since the traditional data-collecting systems only take into account a part of the related skills and jobs. For this reason the report asks for a wider framework to be applied to culture-related statistics.

D. Cultural heritage in other policy areas

There are several policy areas that include aspects related to cultural heritage and we need to take this into consideration in order to develop a truly integrated approach.

For instance, cultural heritage provides a great environment for scientific research in the field of restoration and preservation and could potentially work as an ‘innovation incubator’ while taking advantage of the existing funding opportunities in the field.

Cultural heritage sites can also serve as the ‘engine’ for regional development and tourism. There are countless examples of such cases across Europe and the rapporteur encourages Member States who do not ‘exploit’ their heritage sites to the full of their potential to do so, responsibly, in view of boosting the local economy and increasing the overall attractiveness of the region.

Furthermore, culture needs to play a bigger role in the EU’s external relations. Culture is one of the biggest assets that we have in Europe and there is still room for improvement in current policy and programmes.

Conclusion

Cultural heritage is the silent witness to our centuries’ long history, creativity and struggles. It is one of the pillars of European culture and our common legacy for the future generations. Therefore, any public policy in the field of cultural heritage should take into account two perspectives: that cultural heritage can be a significant source of jobs and revenues, which are crucial points to be considered in the present economic context, and that the main value of cultural heritage remains its cultural value. An ideal integrated strategy for cultural heritage should take into account both sides of this same coin and combine the need for immediate growth and jobs with the understanding that cultural heritage is a long-term resource that needs a sustainable development plan.

[1] The Commission communication of 22 July 2014 “Towards an integrated approach to cultural heritage for Europe” COM (2014) 477 final, the Council conclusions of 21 May 2014 on cultural heritage as a strategic resource for a sustainable Europe, the Council conclusions of 12 November 2014 on participatory governance of cultural heritage and the Committee of the Regions’ opinion on Towards an integrated approach to cultural heritage for Europe, November 2014.

MIŠLJENJE oDBORA ZA PROMET I TURIZAM (7.5.2015)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o Komunikaciji Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”
(2014/2149(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Miltiadis Kyrkos

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da je Europa zahvaljujući svojoj bogatoj kulturnoj, umjetničkoj, religijskoj i povijesnoj baštini, prirodnim bogatstvima, zemljopisnom položaju, raznolikosti krajolika i privlačnosti načina života glavno svjetsko turističko odredište te da kulturni turizam čini otprilike 40 % europskog turizma;

2. naglašava da kulturni turizam ima važnu ulogu u očuvanju i ostvarenju vrijednosti naše kulturne baštine koja uključuje ne samo materijalnu baštinu i krajolik nego i nematerijalnu baštinu kao što su jezici i religijske i kulinarske tradicije;

3. naglašava da kulturna baština i turizam međusobno pogoduju jedno drugome jer kulturna baština s jedne strane stvara znatan prihod industriji turizma, a s druge strane turizam je dobar za kulturu jer potiče pokazivanje kulturnih blaga posjetiteljima i stvara prihod nužan za njihovo očuvanje;

4. šalje jasnu političku poruku da europska raznolikost i multikulturalizam pružaju velik potencijal za razvoj svih oblika tematskog turizma te za koordinirano promicanje raznovrsnog turizma i kulturne razmjene; naglašava da se svaki program kulturnog turizma mora temeljiti na europskoj raznolikosti, autentičnosti, održivosti, potpunoj dostupnosti i najvišoj razini kvalitete;

5. prima na znanje održavanje 13. Europskog foruma o turizmu u Napulju 30. i 31. listopada 2014. na kojemu je stavljen naglasak na važnost sinergije između turizma i kulture te njezin doprinos gospodarskom rastu i zapošljavanju;

6. naglašava da je cjeloviti pristup usmjeren prema očuvanju, promicanju i isticanju materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine snažna pokretačka sila za društvene inovacije i uključiv lokalni, regionalni, urbani i ruralni razvoj te da doprinosi poboljšanju održivog kulturnog turizma istovremeno smanjujući učinak sezonske naravi turizma; a posebno:

(a) skreće pozornost na potrebu aktivnog uključivanja lokalnih zajednica i privatnih dionika;

(b) napominje važnost prilagodbe novih vještina i stručnih profila na području kulture u kontekstu europske klasifikacije vještina, kvalifikacija i zanimanja (ESCO);

(c) podupire digitalizaciju i internetsku dostupnost kulturnog sadržaja s ciljem obuhvaćanja šire javnosti i potpunijeg uključivanja mladih;

(d) potiče usvajanje strateškog pristupa istraživanju i inovacijama, dijeljenju znanja i pametnoj specijalizaciji;

7. naglašava ključnu važnost kulture i kulturne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini pri poticanju poslovnih inovacija i razvoja gospodarskih aktivnosti povezanih s turizmom, posebice osiguravanja objekata za posjetitelje u turističkim središtima i širokog raspona usluga koje obuhvaćaju cijeli sektor; ističe da su očuvanje, razvoj i promicanje kulturne baštine ključni za brojne poslovne sektore, a posebno za turizam;

8. naglašava da kulturni turizam može potaknuti lokalno gospodarstvo promicanjem lokalne proizvodnje, poticanjem osnivanja poduzeća i povećanjem potražnje potrošača u turističkom sektoru te povećanjem domaće dodane vrijednosti;

9. naglašava potencijal za poticanje kulturnog turizma u ruralnim, otočnim, obalnim i planinskim regijama koje nude nedirnutu prirodu i krajolik, regionalne ili manjinske jezike i narječja, tradicionalnu kulturu (tradicionalne narodne umjetnosti, kostime, rukotvorine, lokalne festivale, kulturu mobilnosti, gastronomske tradicije), lokalne obrtničke proizvode i usluge, autentičnost, industrijsku i poljoprivrednu baštinu te kulturnu baštinu etničkih manjina; ističe da se kulturnim turizmom u tim regijama uvodi raznovrsnost u tradicionalne gospodarske aktivnosti i potiče ostanak lokalnog stanovništva čime se izbjegava iseljavanje, napuštanje i propadanje mnogih vrijednih kulturnih znamenitosti te sprečava izumiranje tradicija i običaja; poziva države članice da razviju održivu intermodalnu infrastrukturu te unaprijede prekograničnu povezanost (uključujući razvoj novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija poput integriranog planiranja putovanja i usluga prodaje karata) kao način kojim će se turistička odredišta općenito, a posebno ona manja i udaljena, učiniti privlačnijima i dostupnijima zračnim, pomorskim, cestovnim i željezničkim prijevozom;

10. ističe da razvoj novih unutarnjih plovnih putova i multimodalnih veza može snažno pridonijeti održivom rastu kulturnog turizma;

11. poziva Komisiju i države članice na zajedničko djelovanje s ciljem uspostavljanja politika za privlačenje ruralnog turizma, uzimajući u obzir da je to pokretačka snaga razvoja u kopnenim i ruralnim područjima; potiče europske institucije na stvaranje poveznica između baštine i lokalnih zajednica kako bi se iskoristila uključenost lokalnih dionika u ruralnim i udaljenim regijama; smatra da je potrebno snažno naglasiti osposobljavanje ljudskih potencijala i financijsku potporu za očuvanje baštine, s obzirom na to da jačanje kulturnog turizma u ruralnim područjima također potiče odmak od masovnog turizma;

12. naglašava da regionalni razvoj kulturnog turizma u državama članicama zahtijeva pokretanje infrastrukturnih programa ulaganja za pružanje osnovnih, prijeko potrebnih usluga;

13. izražava zabrinutost zbog nedostatnih regulatornih i proračunskih sredstava EU-a namijenjenih ovom sektoru; naglašava da se, u okviru regionalne politike, izmjenom operativnih programa dodatno smanjila potpora politikama namijenjenima kulturnoj baštini;

14. ističe da mnoge kulturne strukture ne proizlaze iz tržišne ekonomije, često funkcioniraju kao udruženja i na dobrovoljnoj bazi te da se javna potpora takvim strukturama drastično smanjila zbog gospodarske krize; traži od Komisije da iznese prijedloge za promicanje doprinosa privatnog kapitala projektima koji se odnose na kulturnu baštinu, bez obzira na njihov oblik (pokroviteljstvo ili drugo);

15. ističe da bi se cjelovit i usklađen pristup trebao osigurati na svim razinama (međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) uključujući sve dionike i lokalnu zajednicu te potiče razvoj javno-privatnih partnerstava u tom pogledu, kako bi se ostvario gospodarski potencijal kulturnih resursa;

16. poziva Komisiju i države članice da na razini Europe pokrenu dijalog između tvoraca politika na svim razinama vladanja, uz sudjelovanje predstavnika kulturnih i kreativnih industrija, mreža pružatelja turističkih usluga, partnerstava između privatnih i javnih subjekata te nevladinih organizacija;

17. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da na svim relevantnim razinama nastave suradnju u svrhu provedbe mjera koje se odnose na promicanje kulturne baštine i kulturnog turizma i koje su navedene u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenoj „Europa, svjetsko turističko odredište br. 1 – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM (2010)0352);

18. poziva Komisiju da preispita svoju gore navedenu Komunikaciju od 30. lipnja 2010.;

19. uvjeren je da će uspostavljanje i promicanje Europe kao brenda pružiti visoku dodanu vrijednost za uspjeh Europe kao turističkog odredišta broj 1 u svijetu te posebice za promicanje europske kulturne baštine; stoga poziva nadležna tijela svih država članica da surađuju s Komisijom i nadopune taj brend svojim vlastitim nacionalnim i regionalnim naporima te da na važnim međunarodnim događajima i velikim turističkim sajmovima zajedno promiču Europu kao skup visokokvalitetnih turističkih odredišta;

20. podržava stvaranje transnacionalnih kulturno-turističkih proizvoda kojima se odražavaju zajedničke europske vrijednosti i baština; poziva Komisiju da zatraži bolju suradnju s državama članicama i drugim organizacijama koje oblikuju politike u vezi s kulturom i turizmom, kao što su Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda (UNWTO) i Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) te da nastavi sufinancirati i promicati mreže, prekogranične regionalne projekte te, u bliskoj suradnji s Vijećem Europe, projekt europskih kulturnih ruta koji je najbolji primjer transnacionalnog paneuropskog tematskog turističkog projekta;

21. nadalje ističe važnost razvoja međuregionalnih i prekograničnih kulturno-turističkih proizvoda i usluga koji se temelje na usklađenom djelovanju, sinergiji, uštedi resursa te jačanju i promociji zajedničkog kulturnog identiteta i konkurentnosti čitave regije; poziva države članice i Komisiju da olakšaju taj postupak;

22. naglašava važnost gastronomske baštine koja se mora zaštititi i podržati; smatra da bi se u interakciji s drugim politikama EU-a, kao što je zajednička poljoprivredna politika ili zaštita potrošača, mogla optimizirati sredstva dodijeljena u tu svrhu;

23. poziva Komisiju i države članice da slijede inicijative za najbolje iskorištavanje europske podvodne kulturne baštine te posebice za uspostavljanje zone europske podvodne kulturne baštine kojom bi se omogućilo izlaganje brodskih olupina i potopljenih gradova ili njihovo pretvaranje u muzeje;

24. podržava stvaranje inicijativa kojima se prikazuje europska zajednička baština, povećava vidljivost kulturnih znamenitosti i vrši poseban održivi utjecaj na lokalnoj i regionalnoj razini, kao što su europske biciklističke ili hodočasničke rute, panoramski vlakovi, europske turističke željeznice (obnovom starih pruga i postaja), Europske prijestolnice kulture, Europske prijestolnice sporta, mreža „Europa Nostra”, mreža „Natura 2000”, europska oznaka baštine, Europski dani baštine i nagrada Europske unije za kulturnu baštinu; poziva na promociju i omogućavanje kulturnog turizma za mlade; također namjerava podržati inicijative kojima se aktivno uključuje mlade, kao što su Europske prijestolnice mladih;

25. pozdravlja veliki uspjeh Europskih prijestolnica kulture; poziva na uspostavljanje mreže između tih gradova kako bi se proširio temeljni učinak na predmetna područja, omogućila razmjena iskustava i dobrih praksi, posebice kao pomoć budućim kandidatima, te olakšala organizacija događaja i posebnih putovanja;

26. pozdravlja nove inicijative kao što je Europska godina kulturne baštine kojom se podiže razina svijesti o zaštiti europske materijalne i nematerijalne baštine; poziva Komisiju, Vijeće i države članice da ulože više napora u promicanje industrijske baštine Europe, kao dijela zajedničkih kulturnih interesa, čiji potencijal još nije dovoljno prepoznat;

27. poziva Komisiju da državama članicama i glavnim subjektima u industriji ukaže na činjenicu da je znamenitosti europske kulturne baštine potrebno učiniti lako dostupnima i financijski pristupačnima svima, pridajući posebnu pozornost osobama s invaliditetom ili slabije pokretljivim osobama, mladima, starijim osobama i obiteljima s niskim primanjima;

28. ponovo ističe važno načelo ekološki i gospodarski održivog i odgovornog turizma te izražava uvjerenje da bi se mjerama EU-a najprije trebalo poticati napredak turizma u Europi, ali da se njima također mora pružiti odgovor na probleme koji mogu nastati zbog mogućih negativnih učinaka strukturnih promjena koje su prouzročene turizmom te zbog rizika koji masovni turizam predstavlja za kulturnu baštinu; smatra da EU treba surađivati s državama članicama i lokalnim dionicima u izradi smjernica čiji je cilj smanjenje štetnih učinaka masovnog turizma na udaljene regije, uključujući najudaljenije i otočne regije, posebice tijekom sezone;

29. podsjeća na važnost zaštite i očuvanja kulturne baštine, ne samo od razaranja vremena, nego i od huliganstva i pljačkanja; ističe da mnogim arheološkima nalazištima i dalje prijeti opasnost od organiziranih lovaca na relikvije i njihovog pljačkanja, posebice podvodnim nalazištima do kojih je nadležnim tijelima teško doprijeti i koja je teško nadzirati; u tom pogledu poziva na učinkovitiju suradnju država članica u vezi s identifikacijom i obnovom kulturnih dobara i sprečavanjem nezakonite trgovine takvim dobrima;

30. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da se oslone na inicijativu za ugrožena mjesta koju je pokrenula „Europa Nostra” u suradnji s Europskom investicijskom bankom, utvrđivanjem dodatnih primjera europske ugrožene baštine, izradom akcijskih planova i traženjem mogućih izvora financiranja; ističe da je razvoj ove inicijative jedan od načina privlačenja privatnih ulaganja u unapređenje baštine;

31. ističe značajan potencijal razvoja poduzetničkih aktivnosti i participativnog pristupa u sektoru turizma, posebno u okviru malih i srednjih poduzeća, ali i u okviru start-up poduzeća, neprofitnog sektora i drugih organizacija koje doprinose očuvanju, zaštiti i promicanju europske kulturne baštine; naglašava da su, osim kulturnih dobara, kvaliteta usluga, visokorazvijene profesionalne vještine, dobro osposobljeni stručnjaci u tom području i prisutnost na internetu ključni faktori uspjeha i konkurentnosti europskog turističkog sektora; ističe da su istraživanje, inovacije i nove tehnologije, posebno u području telekomunikacija, nužni za približavanje kulturne baštine javnosti; također smatra da bi se nepotrebna opterećenja za mala i srednja poduzeća trebala ukinuti radi njihove konkurentnosti te da bi se zakonodavstvo koje ima negativne učinke na mala i srednja poduzeća u turizmu trebalo revidirati;

32. smatra da je gospodarska kriza onemogućila financiranje jednog od sektora koji su najviše pogođeni rezovima, što je dovelo do napuštanja i zanemarivanja mnogih vrijednih kulturnih znamenitosti koje su pale u zaborav, na štetu društva i turističkog sektora; poziva Komisiju da osigura laku dostupnost informacija o fondovima EU-a za zaštitu i promociju kulturnog turizma svim relevantnim dionicima kao što su mala i srednja poduzeća i organizacije civilnog društva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i to na službenim jezicima EU-a te da osigura dalje olakšavanje administrativnih postupaka za izravan pristup tim fondovima, posebno za mala i srednja poduzeća koja imaju najveći udio u turističkom sektoru; poziva Komisiju da osigura veću transparentnost pri korištenju sredstava iz fondova; poziva na otvoreniji pristup Komisije u pogledu odobrenja operativnih integriranih programa financiranja za promicanje kulturne baštine; poziva Komisiju da poduzme mjere u okviru kojih bi se odgovarajućim regulatornim okružjem smanjilo administrativno opterećenje kako bi se povećao broj poduzeća (posebice malih i srednjih poduzeća i start-up poduzeća) u turističkom sektoru;

33. naglašava mogućnost snažnijeg usmjerenja na kulturni turizam razvojem makroregionalnih strategija osmišljenih za uključivanje kulturnog turizma kao sastavnog dijela u strateški okvir za europsku suradnju;

34. podržava Komisiju u njezinim inicijativama za digitalizaciju bogate europske kulturne baštine kao važnog doprinosa promicanju jedinstvenog kulturnog bogatstva Europe diljem svijeta te smatra da je to također važno primijeniti na lokalnoj razini u korist malih poduzeća; naglašava važnu ulogu knjižničnih i arhivskih izvora u očuvanju i promicanju fizičke i digitalne kulturne baštine u Europi te u pristupu toj baštini; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama u svrhu označivanja i digitalizacije europske materijalne i nematerijalne baštine kao svjetske baštine prema UNESCO-u kako bi ona postala dostupna na internetskoj stranici visiteurope.com;

35. naglašava da razvoj baštine također mora biti u skladu s novim načinom života naših sugrađana te u tom pogledu traži od Komisije da razmotri sveobuhvatnu strategiju digitalne komunikacije namijenjenu isticanju inicijativa koje je pokrenula, kao i potporu kulturnim projektima kojima se povezuju baština i suvremenost (npr. uporaba novih tehnologija u muzejskim prostorima);

36. naglašava važnost i posebnu prirodu kulturnog turizma kao sastavnog dijela obrazovanja i programa EU-a za cjeloživotno učenje kao što je Erasmus+; ističe da je kulturni turizam namijenjen širokom rasponu sudionika i stoga mora biti usklađen s obrazovnim i kulturnim potrebama i interesima različitih dobnih skupina, od djece do starijih građana.

37. preporučuje Komisiji da uspostavi jedinstveni portal EU-a namijenjen kulturnoj baštini koji će obuhvatiti informacije o svim programima EU-a koji pružaju sredstva za kulturnu baštinu; smatra da bi pokretanje portala trebalo biti popraćeno promidžbenom kampanjom u svakoj državi članici kako bi potencijalni korisnici znali da postoji;

38. preporučuje ujednačenu, pojednostavljenu komunikacijsku strategiju za identifikaciju Europe kao jedinstvenog odredišta; te stoga pozdravlja inicijativu „Odredište: Europa, 2020.” za stvaranje europskog portala u koji će se uvrstiti nacionalne internetske stranice zemalja članica; nadalje preporučuje uspostavu višejezičnih portala za lokalna odredišta koja se nalaze izvan velikih gradova i daju uvid u proizvode koji se odnose na kulturnu i industrijsku baštinu;

39. predlaže Komisiji da program Erasmus za mlade poduzetnike promiče i kao mehanizam za financiranje kulturne baštine;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	5.5.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 3 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Tapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Rosa D’Amato, Martina Dlabajová, Maria Grapini, Henna Virkkunen

MIŠLJENJE oDBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (8.5.2015)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi
(2014/2149(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Andrea Cozzolino

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. vjeruje da je za ostvarivanje kulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja potreban cjelovit pristup kulturnoj baštini; uvjeren je da takav pristup može dovesti do unaprijeđene socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije te istovremeno doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.;

2. napominje da su projekti povezani s kulturnom baštinom često primjeri inovativnih i održivih gospodarskih aktivnosti u okviru kojih se mogu otvoriti radna mjesta i razviti poduzetničke i istraživačke sposobnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) koji su glavni pokretači gospodarstva EU-a; napominje da je kulturna baština zajedničko i javno dobro koje ima pozitivan učinak na socijalnu inovaciju, pametan, održiv i uključiv rast, konkurentnost i otvaranje novih radnih mjesta; stoga poziva Komisiju da ohrabri države članice u pogledu ulaganja u kulturnu baštinu te zaštite i očuvanja regionalnog, nacionalnog i europskog kulturnog identiteta;

3. ističe da će promicanje očuvanja kulturne baštine te uključivanje iste u održive turističke proizvode privući ljude i pomoći jačanju lokalnog i regionalnog gospodarstva; poziva Komisiju da s obzirom na gospodarsku važnost kulturne baštine i njezine povezanosti s održivim turizmom donese sveobuhvatan pristup, također s obzirom na nedavnu inicijativu Europskog fonda za strateška ulaganja, za financiranje kulturne baštine, odnosno financiranje razvoja urbane infrastrukture, standardizacije i harmonizacije potrebnih za rekonstrukciju, izgradnju i očuvanje spomenika, imajući na umu da raznolikost i posebne karakteristike povijesne baštine iziskuju primjenu posebnih rješenja i metoda;

4. poziva Europsku komisiju da u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i revizije strategije Europa 2020. prednost da projektima promicanja europske kulturne baštine, uključujući projekte velikih razmjera, zbog toga što oni otvaraju put novim radnim mjestima u svim regijama, i to posebno za mlade, te doprinose socijalnoj koheziji; primjećuje višestruku korist ulaganja u kulturnu baštinu koja pridonosi vrijednosti europske kulturne baštine kao takve i ističe potrebu za konsolidacijom javno-privatnih partnerstava u svrhu financiranja;

5. poziva Europsku komisiju da unutar Europskog fonda za strateška ulaganja razmotri mogućnost promicanja platforme za tematska ulaganja kako bi se privukla javna i privatna sredstva na područjima primijenjenog istraživanja u svrhu očuvanja i unapređenja kulturne baštine; nadalje primjećuje da je potrebno bolje razraditi cjelovit pristup kulturnoj baštini u okviru ESIF-a; stoga ističe važnost razvoja sinergija među strukturalnim fondovima EU-a, okvirnim programima i ostalim izvorima koji su na raspolaganju kulturnom sektoru; poziva Komisiju da nadzire i vodi države članice na putu integriranja kulturne baštine u lokalni i regionalni gospodarski razvoj kako bi se postigla maksimalna učinkovitost te da izvještava Parlament o ulaganjima u kulturnu baštinu i ostvarenim rezultatima;

6. primjećuje da se duh reforme Uredbe o EFRR-u, te posebice načelo integriranog financiranja, može u određenim slučajevima iskazati i podupiranjem velikih projekata; uviđa, međutim, i potrebu za promicanjem i podržavanjem malih kulturnih inicijativa koje su posebno važne za endogeni razvoj i koje mogu pomoći pri očuvanju kulturne baštine i promicanju lokalnog i regionalnog razvoja te socio-gospodarskog rasta općenito;

7. velike projekte smatra primjerom takvog integriranog financiranja i koristi ostvarene očuvanjem jedinstvene europske kulturne baštine, što je vidljivo iz izravne i stalne uključenosti Komisije u projekte te njezina nadzora nad njima i njihovom provedbom; ističe potrebu za prepoznavanjem njihove važnosti kao prvog koraka k međukulturalnoj povezanosti i ujedinjenju europskih regija;

8. napominje da se člankom 3. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1301/2013 predviđa ulaganje u kulturnu infrastrukturu malog kapaciteta; cijeni prilike za financiranje kulturnih usluga koje su omogućene člankom 5. stavkom 9. točkom (a) iste Uredbe;

9. prima na znanje da je Europska komisija u fazi pregovora za definiranje regionalnih operativnih programa odredila gornju granicu od 5 milijuna EUR kao ukupan trošak za takve projekte infrastrukturnih ulaganja (10 milijuna EUR za lokacije pod zaštitom UNESCO-a);

10. primjećuje da bi se gornjom granicom, a posebno zato što se odnosi na ukupne troškove, moglo ozbiljno ograničiti sposobnost država članica da financiraju takve integrirane projekte koji pridonose očuvanju i unapređenju kulturne baštine; međutim ističe da se, u potpunosti iskorištavajući sve mogućnosti digitalizacije, projekti ulaganja u kulturnu infrastrukturu mogu kombinirati s projektima kulturnog obrazovanja i projektima za MSP-ove itd., što bi omogućilo dostupnost ukupnog ulaganja u iznosu mnogo većem od 5 milijuna EUR;

11. poziva Komisiju da, nakon savjetovanja s državama članicama i regijama, razmotri mogućnost povećanja tog iznosa od 5 milijuna EUR s obzirom na moguće negativne učinke na realnu sposobnost država članica da učinkovito iskoriste sredstva iz EFRR-a; stoga poziva Komisiju da potiče učinkovito kombiniranje različitih fondova za financiranje kulturnih projekata te da uvede fleksibilnost za posebne projekte u slučaju kojih ulaganje u infrastrukturu premašuje granicu od 5 milijuna EUR;

12. naglašava da su projekti EFRR-a u pogledu kulturne baštine primjer ostvarenja višerazinskog upravljanja i primjene načela supsidijarnosti te da predstavljaju važan element potrošnje iz EFRR-a;; ističe važnost prekograničnih kulturnih projekata koji pridonose jačanju gospodarske i socijalne kohezije te potiču uključenost; u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera za jačanje i širenje potpore financiranju u okviru sporazuma o javno-privatnom partnerstvu;

13. primjećuje da su ti projekti često primjer dobre prakse u provedbi integriranih projekata u urbanim područjima te da time doprinose razvoju urbane politike; ističe urbanu dimenziju inicijativa Europske prijestolnice kulture koje pridonose razvoju kulturnih mreža u gradovima te promiču dugoročne kreativne inicijative poput očuvanja identiteta raznih lokalnih i regionalnih kulturnih tradicija; nadalje, potiče na izradu raznovrsnih turističkih proizvoda na temelju integriranog razvojnog i strateškog plana te uporabu alata informacijske i komunikacijske tehnologije, marketinških sredstava i ostalih inovativnih tehnika u cilju unapređenja vidljivosti kulturne baštine;

14. smatra da Glavna uprava za obrazovanje i kulturu treba osnovati zajednicu znanja i inovacija (ZZI) pri Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) posebno posvećenu očuvanju kulturne baštine, te da bi taj ZZI trebao izravno poduprijeti sveobuhvatni pristup istraživanjima i inovacijama;

15. pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavu platforme za širenje podataka i informacija VALOR, no poziva službe Komisije da u tu platformu uvrste i primjere dobrih praksi iz projekata koji se odnose na kulturnu baštinu i koji su već provedeni u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj u programskim razdobljima 2000. – 2006. i 2007. – 2013.; preporučuje provedbu tehničke analize specifičnih metoda učitavanja podataka na portal; usmjerava pozornost na potrebu za osnivanjem jedinstvene baze podataka/portala, gdje bi se objedinile informacije o projektima kulturne baštine financiranima u okviru svih programa i inicijativa EU-a te od Komisije traži da uvede jedinstvenu bazu podataka/portal kako bi se potencijalne korisnike obavijestilo o postojećim europskim linijama financiranja;

16. smatra da bi se politike očuvanja baštine pri provedbi urbanih integriranih i održivih strategija (članak 7. Uredbe o EFRR-u br. 1301/2013) te strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (članak 32. Uredbe o zajedničkim odredbama br. 1301/2013) trebale ojačati, da bi trebalo provesti pametnu specijalizaciju te adaptaciju stambenih jedinica u skladu s klimatskim promjenama, ojačati uporabu alata informacijske i komunikacijske tehnologije, a marketinška sredstva i ostale inovativne tehnike trebalo bi primijeniti u svrhu postizanja bolje vidljivosti kulturne baštine;

17. poziva Komisiju na proglašenje europske godine kulturne baštine.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	5.5.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, José Blanco López, Franc Bogovič, Victor Boștinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Olaf Stuger, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Enrique Calvet Chambon, Josu Juaristi Abaunz, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Ulrike Trebesius

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	16.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	22 0 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Jill Evans, Petra Kammerevert, Rikke Karlsson, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Norbert Erdős, Mary Honeyball, Marc Joulaud, Ernest Maragall

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti