Postupak : 2014/2150(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0208/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0208/2015

Rasprave :

PV 11/04/2016 - 18
CRE 11/04/2016 - 18

Glasovanja :

PV 12/04/2016 - 5.11
CRE 12/04/2016 - 5.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0104

IZVJEŠĆE     
PDF 242kWORD 232k
24.6.2015
PE 551.792v03-00 A8-0208/2015

o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): Trenutačno stanje i izgledi za budućnost

(2014/2150(INI))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Sylvia-Yvonne Kaufmann

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): Trenutačno stanje i izgledi za budućnost

(2014/2150(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva(1),

–       uzimajući u obzir praktične modalitete za provedbu članka 294. stavka 4. UFEU-a u slučaju sporazuma u prvom čitanju, o kojima su se 22. srpnja 2011. dogovorile nadležne službe Europskog parlamenta i Vijeća,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o prikladnosti propisa EU-a, supsidijarnosti i proporcionalnosti ‒ 19. izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za 2011.(2),

–        uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenog 2014. o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP)(3),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o pratećim mjerama za delegiranje zakonodavnih ovlasti i nadzoru država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(4),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2012. o 18. izvješću o boljoj izradi zakonodavstva – primjena načela supsidijarnosti i proporcionalnosti (2010.)(5),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2011. o boljoj izradi zakonodavstva, supsidijarnosti i proporcionalnosti te pametnom donošenju propisa(6),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o jamčenju neovisnih procjena učinka(7),

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća o pametnom donošenju propisa od 4. prosinca 2014.,

–       uzimajući u obzir izvješće Komisije o „Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): Trenutačno stanje i izgledi za budućnost” (COM(2014)0368),

–       uzimajući u obzir prethodne Komunikacije Komisije o primjerenosti propisa EU-a (COM(2012)0746) i (COM(2013)0685),

–       uzimajući u obzir izvješće Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti (19. izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za 2011.) (COM(2012)0373),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod naslovom „Pametno donošenje propisa – odgovor na potrebe malih i srednjih poduzeća” (COM(2013)0122),

–       uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o praćenju pametnog donošenja propisa za MSP-e i savjetovanju u vezi s njim (SWD(2013)0060),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o pametnom donošenju propisa u Europskoj uniji (COM(2010)0543),

–       uzimajući u obzir Smjernice Komisije za savjetovanje s dionicima 2014.,

–       uzimajući u obzir završno izvješće Skupine na visokoj razini neovisnih dionika za administrativno opterećenje od 24. srpnja 2014. naslovljeno „Smanjenje birokracije u Europi – naslijeđe i izgledi za budućnost”, a posebno različito mišljenje iz Priloga 12. četiriju članova Skupine na visokoj razini s iskustvom u zalaganju za radnike, javno zdravlje, okoliš i potrošače,

–       uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. studenog 2014.(8),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi” (COM(2015)0216),

–       uzimajući u obzir Odluku Komisije o osnivanju Platforme REFIT (C(2015)3261) i Komunikaciju Komisije „Platforma REFIT – struktura i način radaˮ (C(2015)3260),

–       uzimajući u obzir Odluku predsjednika Europske komisije o osnivanju neovisnog regulatornog nadzornog odbora (C(2015)3263), Komunikaciju Komisiji „Regulatorni nadzorni odbor – zadatak, zadaće i osobljeˮ (C(2015)3262) te Komunikaciju Komisije „Standardno obrazloženjeˮ (C(2015)3264/2),

–       uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Smjernice za bolju regulativuˮ SWD(2015)0111),

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0208/2015),

A.     budući da je program REFIT ključna sastavnica nove strategije Komisije za bolju izradu zakonodavstva;

B.     budući da se programom pametnog donošenja propisa nastoji konsolidirati bolja izrada zakonodavstva, pojednostaviti pravo EU-a i smanjiti administrativno i/ili regulatorno opterećenje te krenuti smjerom dobrog upravljanja zasnovanog na oblikovanju politike koja se temelji na dokazima i uključuje procjene učinka i naknadne kontrole kao važne elemente, a da se pritom ne mijenjaju odluke donesene u okviru politika;

C.     budući da je Komisija uspostavila novu Platformu REFIT kako bi njome poduprla svoj rad u kontekstu programa REFIT i koju čine dvije skupine: „skupina predstavnika vladaˮ, koja se sastoji od visokorangiranih stručnjaka iz javne uprave svake države članice, i „skupina dionikaˮ, koja se sastoji od najviše 20 stručnjaka, pri čemu dva stručnjaka predstavljaju Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija, a ostali stručnjaci predstavnici su gospodarstva, između ostalog malih i srednjih poduzeća, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva;

D.     budući da godišnji pregled uspješnosti programa REFIT omogućuje ocjenu postignutog napretka u svim područjima politike koji je za svaku inicijativu utvrdila Komisija, uključujući mjere koje su poduzeli Europski parlament i Vijeće;

E.     budući da je Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva iz 2003. zastario u odnosu na trenutačno zakonodavno okruženje stvoreno Ugovorom iz Lisabona;

F.     budući da se zadnjih godina programom boljeg donošenja propisa ipak pridonijelo poboljšanju zakonodavnih praksi; budući da zbog velikog broja različitih imena i programa koje je uvela Komisija u tom području kao što su „bolje donošenje propisa”, „bolja izrada zakonodavstva”, „pametno donošenje propisa”, „primjerenost propisa”, „počnimo od malih” („Think Small First”), „provjere prikladnosti”, „ABR+”, nema dovoljno jasnoće i transparentnosti u pogledu svrhe tih mjera, osobito za građane, te bi stoga ta imena trebala biti smislenije koncipirana;

G.     budući da je Komisija u svojoj Komunikaciji od 19. svibnja 2015. naslovljenoj „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-aˮ predložila usklađen i sveobuhvatan pristup boljoj izradi zakonodavstva pri kojem se u obzir uzima cjelokupan politički ciklus donošenja zakona i pri kojem je potrebna ciljana interakcija svih institucija, zbog čega će Parlament detaljno provjeriti tu Komunikaciju kako bi se u interesu građana Unije postigli najbolji mogući rezultati;

H.     budući da su ciljevi i namjere Unije navedeni u članku 3. UEU-a svi jednako važni; budući da Komisija ističe da se programom REFIT ne dovode u pitanje postojeći ciljevi politika niti bi se njime trebalo negativno utjecati na zdravlje i sigurnost građana, potrošača, radnika ili na okoliš;

I.      budući da je Komisija u drugoj polovici 2014. provela javna savjetovanja o reviziji svojih smjernica za procjenu učinka te Smjernica za savjetovanje s dionicima;

J.      budući da je Komisija prilikom uspostavljanja svog radnog programa za 2015. prvi put primijenila takozvano načelo političkog diskontinuiteta kao opravdanje za povlačenje velikog broja zakonodavnih prijedloga u postupku;

K.     budući da Komisija u svojem programu rada za 2015. godinu namjerava svoje djelovanje usredotočiti na velike gospodarske i socijalne izazove te da se novom strukturom Komisije nastoji zajamčiti dosljedniji politički pristup, iz čega će proizići veća razina transparentnosti u EU-u, a slijedom toga i prihvaćanje među građanima;

Bolje donošenje propisa

1.      prima na znanje odluku predsjednika Komisije Junckera o povjeravanju resora boljeg donošenja propisa prvom potpredsjedniku Komisije, čime se pruža odgovor na pozive Parlamenta u tom pogledu i naglašava velika politička važnost te teme; očekuje da će to imenovanje dovesti do najveće moguće kakvoće europskog zakonodavstva koje će ispuniti očekivanja građana i dionika te kojim će se zajamčiti da se ciljevi javnih politika, uključujući prava potrošača, ekološke, socijalne, zdravstvene i sigurnosne norme, ne dovode u pitanje;

2.      ističe da bi se boljim donošenjem propisa trebala obuhvatiti „kultura” javne uprave na svim razinama Europske unije, uzimajući pritom u obzir preveliku razinu birokracije diljem EU-a i potrebu za pojednostavljenjem zakonodavstva, te uključiti provedbu i primjenu akata Unije na europskoj kao i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se zajamčilo dobro upravljanje i „ponašanje naklonjeno Europi” na svim razinama;

3.      ističe da bi Komisija kao prioritet trebala odrediti razvoj određenih mjera te da bi se trebala više usredotočiti na kvalitetu zakonodavstva i bolju provedbu postojećeg zakonodavstva nego na broj zakonodavnih akata; u tom pogledu ističe da troškovi ne bi trebali biti presudan čimbenik i da bi kvaliteta zakonodavstva trebala biti jedini mjerodavan kriterij te da se programom REFIT ne bi smjelo dovoditi u pitanje održivost socijalne, radničke, ekološke ili potrošačke norme;

4.      predlaže da Komisija razmotri uvođenje klauzula o vremenskom ograničenju u sve zakonodavne inicijative s ograničenim rokom valjanosti, pod uvjetom da zbog toga ne dođe do pravne nesigurnosti, te da u zakonodavne mjere uključi odgovarajuće odredbe o reviziji na temelju kojih bi se redovito preispitivala kontinuirana relevantnost zakonodavnih mjera na europskoj razini;

5.      ističe da u pravilu jedna europska norma zamjenjuje 28 nacionalnih normi, čime se jača jedinstveno tržište i smanjuje birokracija;

6.      pozdravlja paket mjera za bolje donošenje propisa od 19. svibnja 2015.; pozdravlja trajnu predanost Komisije programu bolje izrade zakonodavstva; ističe da bi aktivnosti predviđene u Komunikaciji Komisije o programu REFIT trebalo smatrati procesom koji je već u tijeku, jamčeći pritom da je mjerodavno europsko zakonodavstvo svrsishodno te da se njime ostvaruje zajednički cilj zakonodavaca i ispunjavaju očekivanja građana, posebice zaposlenika, poduzeća i drugih dionika;

7.      prima na znanje zalaganje Komisije za pregovore o novom međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva kojim se uzimaju u obzir izmjene uvedene Ugovorom iz Lisabona i okvirnim sporazumom između Parlamenta i Komisije kojima se konsolidiraju najbolje prakse u područjima kao što su zakonodavno planiranje, procjene učinaka, sustavne naknadne provjere pravnih propisa EU-a te provedba delegiranih i provedbenih akata i postupanje s njima, te naglašava svoju namjeru da pregovore zaključi do kraja godine;

8.      pozdravlja potvrdu Komisije da se njezinom strategijom za bolju izradu zakonodavstva ne namjerava deregulirati određena područja politika ili dovesti u pitanje vrijednosti koje su nam bitne, na primjer socijalnu zaštitu, zaštitu okoliša ili temeljna prava, uključujući pravo na zdravlje;

9.      uzima u obzir dugotrajne napore Skupine na visokoj razini neovisnih dionika, koja je Europskoj komisiji podnijela prijedloge za smanjenje administrativnog opterećenja te utvrdila najbolje prakse u cilju provedbe zakonodavstva EU-a u državama članicama uz što manje oslanjanja na birokraciju; ističe da je četvero članova Skupine na visokoj razini neovisnih dionika izrazilo nezadovoljstvo u vezi s nekoliko zaključaka iznesenih u završnom izvješću te Skupine o administrativnim opterećenjima te je iznijelo različito mišljenje; očekuje od Komisije da uzme u obzir dvojbe svih dionika uključenih u postupak;

10.    ističe važnost socijalnog dijaloga i poštovanja autonomije socijalnih partnera; naglašava, posebno s obzirom na članak 9. UFEU-a, da socijalni partneri u skladu s člankom 155. UFEU-a smiju sklapati sporazume koji na zajednički zahtjev potpisnih strana mogu dovesti do izrade zakonodavstva EU-a; očekuje od Komisije da poštuje nezavisnost stranaka i sporazuma koje su postigle, da ozbiljno shvati njihove primjedbe te naglašava da program boljeg donošenja propisa ne smije poslužiti kao izgovor za zanemarivanje ili zaobilaženje sporazuma postignutih među socijalnim partnerima te bi u tom svjetlu odbio procjenu učinka sporazuma socijalnih partnera;

11.    ističe da je tijekom prošlog parlamentarnog saziva odluka između provedbenih i delegiranih akata dovela do brojnih sporova na međuinstitucionalnoj razini; stoga smatra da je važno odrediti precizne smjernice, kao što je Europski parlament već zatražio u svojem izvješću usvojenom 25. veljače 2012.;

12.    pozdravlja pojednostavljenje upravljanja bespovratnim sredstvima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), europskih strukturnih i investicijskih fondova i programa Obzor 2020. koje je najavila Komisija;

Transparentnost i savjetovanje s dionicima

13.    pozdravlja to da je Komisija prepoznala važnu ulogu postupka savjetovanja u okviru programa REFIT; ističe da se u skladu s člankom 11. stavkom 2. UEU-a od svih institucija EU-a traži održavanje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s predstavničkim udrugama i civilnim društvom; poziva institucije da u pregovorima o novom međuinstitucijskom sporazumu obrate posebnu pozornost na obvezan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom;

14.    primjećuje da veća transparentnost može dovesti do učinkovitijeg funkcioniranja EU-a i većeg povjerenja civilnog društva u EU;

15.    u tom smislu pozdravlja potvrdu Komisije da se dijalogom s građanima, socijalnim partnerima i drugim dionicima iz gospodarstva i civilnog društva doprinosi jamčenju transparentnog, učinkovitog i koherentnog zakonodavstva EU-a te podupire namjeru Komisije da detaljnije prikaže na koji način nastaju njezini prijedlozi, na primjer u obliku zakonodavnih tekstova ili komunikacija Komisije;

16.    primjećuje da Komisija u okviru svoje strategije za bolju izradu zakonodavstva znatno veću važnost pridaje ulozi javnih savjetovanja; napominje da će Komisija ubuduće provoditi javno savjetovanje u trajanju od 12 tjedana: (a) prije izrade nacrta novih zakonodavnih prijedloga ili (b) pri ocjenjivanju postojećih zakonskih odredbi i provjeri njihove prikladnosti ili (c) u vezi s planovima i ex ante procjenama učinka; nadalje, napominje da će Komisija povrh toga i nakon usvajanja prijedloga građanima i dionicima dati mogućnost da u roku od osam tjedana daju svoje primjedbe na prijedlog Komisije te će ta stajališta proslijediti Vijeću i Parlamentu;

17.    u tom kontekstu poziva Komisiju da provede uravnoteženu i transparentnu procjenu stajališta i primjedbi svih sudionika u postupku savjetovanja, a posebno da zajamči da dobro organizirane organizacije dionika sa znatnim sredstvima ne zloupotrebljavaju javna savjetovanja u vlastite svrhe; poziva Komisiju da objavi svoje zaključke tih savjetovanja;

18.    primjećuje da će se procjene učinka objaviti čim Komisija usvoji dotičnu političku inicijativu; smatra da je u interesu transparentnosti odluka Komisije potrebno objaviti procjene učinka i onda kad ona donese odluku da neće podnijeti zakonodavni prijedlog;

19.    napominje da je Europski gospodarski i socijalni odbor, u svom savjetodavnom statusu, važan predstavnik civilnoga društva; napominje da Odbor regija, također kao savjetodavno tijelo, ima ključnu ulogu u predstavljanju regionalnih i lokalnih tijela u EU-u te u procjenama učinka provedbe zakonodavstva EU-a; napominje da se Parlament, Vijeće i Komisija u okviru važećeg zakonodavstva mogu prethodno savjetovati s oba savjetodavna tijela kada god Parlament i Vijeće smatraju da je takvo savjetovanje korisno; smatra da bi se ciljanim i pravodobnim savjetovanjem s tim tijelima o specifičnim pitanjima te specifičnim stručnim znanjem moglo doprinijeti ciljevima bolje izrade zakonodavstva.

20.    smatra da bi trebalo doći do pojačanog sudjelovanja regionalnih i lokalnih tijela u oblikovanju politika EU-a, posebno uključivanjem stručnih mišljenja i iskustva iz država članica na regionalnoj i lokalnoj razini u ranoj fazi pripreme zakonodavstva; napominje da se sve institucije moraju pridržavati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u svom zakonodavnom radu;

21.    pozdravlja namjeru Komisije da zakonodavni proces učini transparentnijim te da poveća sudjelovanje javnosti i predstavnika dionika u cijelom procesu;

22.    pozdravlja odluku Komisije da u budućnosti provodi javna savjetovanja u trajanju od četiri tjedna o nacrtima delegiranih akata i važnim provedbenim aktima prije nego što države članice glasuju o svom stajalištu u nadležnom odboru;

23.    poziva Komisiju da revidira svoje smjernice za procjenu zalažući se za povećanje sudjelovanja i savjetovanja dionika te upotrebom najizravnije metode kojom bi se građanima EU-a omogućilo sudjelovanje u donošenju odluka;

24.    prima na znanje novu rubriku o boljoj izradi zakonodavstva na internetskoj stranici Komisije naslovljenu „Smanjenje opterećenja – iznesite svoje mišljenjeˮ te poziva da Komisija i nova Platforma REFIT uravnoteženo i transparentno preispitaju ondje iznesene primjedbe; međutim, smatra da povjerenstvo za REFIT ne trebalo biti presporo u svojim postupcima i odlukama, već bi trebalo biti sposobno pružiti brz odgovor i obavljati detaljniji rad u okviru europskog zakonodavnog procesa; mišljenja je da savjetovanja na toj internetskoj stranici Komisije ne mogu zamijeniti javna savjetovanja dionika;

Procjene učinka i europska dodana vrijednost

25.    napominje da procjene učinka predstavljaju važan alat za potporu donošenju odluka u svim institucijama EU-a te da imaju važnu ulogu pri boljem donošenju propisa; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da primjenjuju stroži pristup u ispunjavanju svojih obveza i u procjeni učinka budućeg i postojećeg zakonodavstva; međutim, naglašava da takve procjene nisu zamjena za političke procjene i odluke te da sloboda zastupnika u Europskom parlamentu da obavljaju svoj politički rad ne smije biti ograničena ni na koji način;

26.    smatra da bi procjena konkurentnosti trebala činiti važan dio postupka izrade procjena učinka; smatra da bi nacrt revidiranih smjernica trebao sadržavati smjernice o tome kako bi se učinci na konkurentnost trebali procjenjivati i razmatrati u konačnoj analizi; podržava uvriježeno stajalište da Komisija ne bi trebala usvajati prijedloge kojima se ostvaruje negativan učinak na konkurentnost, osim ako dokazi ne upućuju na to da će se njima ostvariti znatna nemjerljiva korist;

27.    smatra da bi se načela boljeg donošenja propisa trebala primjenjivati i na odluke o sekundarnom zakonodavstvu i na odluke o primarnom zakonodavstvu; poziva Komisiju da, prema potrebi, za delegirane i provedbene akte uvede procjene učinka pa i savjetovanja sa zainteresiranim stranama i dionicima;

28.    smatra da procjene učinka moraju biti sveobuhvatne, a posebno da mora postojati uravnotežena evaluacija gospodarskih, društvenih i ekoloških posljedica te da se mora procijeniti učinak na temeljna prava građana i jednakost žena i muškaraca; naglašava da je analiza troškova i koristi samo jedan od mnogih kriterija;

29.    ističe da u mnogim državama članicama, kao što su Švedska, Češka Republika, Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina i Njemačka, nezavisna tijela pružaju konstruktivan doprinos vladama u zakonodavnim postupcima s ciljem smanjenja birokracije za poduzeća i građane te mjerljivog i provjerljivog smanjenja troškova povezanih s obvezama pružanja informacija; napominje da bi se moglo uzeti u obzir najbolje prakse i iskustva postojećih tijela za bolje donošenje propisa; prima na znanje pretvaranje Odbora Komisije za procjenu učinka u neovisni „regulatorni nadzorni odbor” te očekuje da će uključivanje neovisnih stručnjaka imati pozitivan učinak na postupak procjene učinka unutar Komisije; ustraje u tome da regulatorni nadzorni odbor ima isključivo savjetodavnu ulogu i da ne smije davati obvezujuća mišljenja; ustraje u tome da procjene učinka moraju biti dosljedne i da se u njima moraju uzeti u obzir sve promjene uvedene u fazi savjetovanja među službama te da bi se, između ostalog, trebale temeljiti na procjeni dodatnih troškova za države članice u slučaju da se ne postigne rješenje na europskoj razini; smatra da bi konačni zakonodavni prijedlog trebao biti popraćen mišljenjem regulatornog nadzornog odbora; predlaže da se u nadolazećim pregovorima o međuinstitucijskom sporazumu raspravi o tome bi li regulatorno kontrolno vijeće moglo biti od općeg interesa za institucije kao isključivo savjetodavno tijelo;

30.    pozdravlja činjenicu da će radne skupine Vijeća sada, u ranoj fazi rasprave o konkretnim zakonodavnim prijedlozima, na temelju indikativnog kontrolnog popisa razmotriti mjerodavne procjene učinka koje je izradila Komisija; žali, međutim, zbog toga što Tajništvo Vijeća još ne raspolaže vlastitim odjelom za procjenu učinka te smatra da bi navedeno rješenje moglo pomoći Vijeću da ispuni svoje obveze u pogledu procjene svih bitnih izmjena prijedloga Komisije;

31.    ističe da je Parlament osnovao vlastitu Upravu za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost koja nudi niz usluga ex ante i ex post procjene učinka za parlamentarne odbore, procjenu dodane vrijednosti budućih i postojećih politika EU-a te procjenu političkih mogućnosti u području znanosti i tehnologije; napominje da je, prema informacijama Komisije, u Parlamentu provedeno gotovo dvadeset procjena učinaka u vezi s izmjenama prijedloga Komisije; podsjeća specijalizirane odbore Parlamenta na to da se dosljednije koriste vlastitim instrumentima procjene učinka, posebno ako je potrebno znatno mijenjati prvotni prijedlog Komisije; međutim, naglašava da to ne smije dovesti do ograničenja manevarskog prostora koji je na raspolaganju zastupnicima u Europskom parlamentu;

32.    ističe potrebu da se vodi računa o svim načelima na kojima se Unija temelji pa i načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; poziva sve institucije EU-a na to da uvijek uzimaju u obzir kratkoročne i dugoročne učinke zakonodavstva;

33.    napominje da bi se „razdoblje promišljanja” koje nastupa nakon dovršetka pregovora i prije konačnog glasovanja, a trenutno se koristi za revizije koje provode pravnici lingvisti, moglo dodatno iskoristiti za dovršenje procjena učinka i provjere supsidijarnosti;

34.    vjeruje da bi sve institucije EU-a trebale osmisliti zajednički metodološki pristup procjenama učinka te ih poziva na to da im to pitanje bude prioritet u okviru slijedećih pregovora o novom međuinstitucijskom sporazumu; naglašava činjenicu da se ne smiju smanjiti zakonodavne ovlasti Parlamenta i Vijeća u vezi s izmjenama prijedloga Komisije;

35.    potiče Komisiju da se prilikom pripreme provedbenih i delegiranih akata više savjetuje, i javno i privatno, sa svim dionicima, uključujući potrošače, kako bi se razmotrilo na koji način povećati osviještenost o prijedlozima u privremenoj fazi;

Mala i srednja poduzeća i „počnimo od malih” (Think Small First)

36.    prima na znanje obvezu Komisije da nastavi poboljšavati test učinka zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP), posebno u kontekstu činjenice da više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća čini 99 % svih poduzeća u EU-u te MSP-ovi stoga predstavljaju okosnicu gospodarstva, rasta i zapošljavanja; podupire razmatranje rješenja po mjeri i blažih režima za mala i srednja poduzeća u procjenama učinka ako se može dokazati da se njima ne ugrožava učinkovitost zakonskih odredbi i da se izuzećima ili blažim režimima ne potiče fragmentacija unutarnjeg tržišta ili otežava pristup unutarnjem tržištu; stoga pozdravlja opredijeljenost Komisije da razmotri blaži režim za mala i srednja poduzeća, uključujući bezuvjetno izuzeće mikropoduzeća, pod uvjetom da je to prikladno i moguće te ako se time ne ugrožava učinkovito ostvarenje socijalnih, ekoloških i gospodarskih ciljeva predloženih zakonskih odredbi;

37.    poziva Komisiju da ne posustaje u stvaranju temelja za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta smanjenjem administrativnih opterećenja malim i srednjim poduzećima te apelira na to da se poduzmu mjere kako bi se zajamčilo da se ne ugroze ciljevi općeg dobra, uključujući standarde koji su pristupačni potrošačima te ekološke, socijalne, zdravstvene i sigurnosne standarde, kao i standarde rodne jednakosti; ističe da smanjenje administrativnih opterećenja ne smije dovesti do smanjenja standarda zapošljavanja ni do povećanja broja nesigurnih ugovora o radu te da se prema radnicima u MSP-ovima i mikropoduzećima mora jednako postupati te primjenjivati jednako visoke standarde zaštite kao i u slučaju radnika u velikim poduzećima;

38.    naglašava da procjena učinaka novih režima na MSP-ove ne smije ni na koji način dovesti u pitanje prava radnika;

39.    ističe potrebu za jasnije sročenim propisima koji su jednostavni za primjenu te kojima se može pomoći svim dionicima da djeluju u skladu s načelima vladavine prava; ističe da se jednostavnijim i pametnijim propisima može olakšati dosljedan prijenos te uspješnija i usklađenija primjena u državama članicama;

Ex post evaluacije

40.    pozdravlja činjenicu da Komisija uključuje ex post analize u okviru boljeg donošenja propisa; naglašava da bi se u interesu pravne sigurnosti građana i poslovnih subjekata takve analize trebale provesti unutar prikladnog vremenskog okvira, po mogućnosti nekoliko godina nakon roka za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo; međutim, podsjeća da ex post evaluacije nikada ne bi smjele zamijeniti dužnost Komisije da kao čuvarica Ugovora uspješno i pravovremeno nadzire primjenu prava Unije u državama članicama i poduzima sve potrebne korake kako bi se to pravo pravilno primjenjivalo;

41. naglašava važnost ex post procjene i ocjene uspješnosti u određenom političkom sektoru u pogledu evaluacije provedbe i učinkovitosti zakonodavstva i politika EU-a s obzirom na rezultate koje očekuje zakonodavac;

42.    smatra da bi nacionalni parlamenti trebali biti uključeni u ex post evaluaciju novog zakonodavstva jer bi se time i Komisiji pomoglo u izradi izvješća te razmotrile razne poteškoće na razini država koje stvaraju pojedini zakoni i propisi;

Provedba zakonodavstva EU-a u državama članicama

43.    napominje da, prema podacima Komisije, jedna trećina regulatornog i administrativnog opterećenja zakonodavstva EU-a proizlazi iz mjera prenošenja u nacionalno zakonodavstvo koje poduzimaju države članice;

44.    prihvaća da, kada je riječ o direktivama, države članice imaju ovlast odlučiti žele li na nacionalnoj razini usvojiti više socijalne i ekološke standarde i standarde zaštite potrošača u odnosu na najniže standarde zaštite dogovorene na razini EU-a te pozdravlja sve odluke koje idu u tom smjeru; ponavlja da se takve više standarde ne smije smatrati „prekomjernim reguliranjem”; ipak, poziva nadležna nacionalna tijela da budu svjesna mogućih posljedica takozvane prakse „prekomjernog reguliranja” kojom se zakonodavstvu EU-a nameću nepotrebna birokratska opterećenja s obzirom na to da bi to moglo dovesti do iskrivljene slike o zakonodavnom djelovanju EU-a koja bi pak mogla poticati skeptičnost prema EU-u; poziva države članice da, radi očuvanja pristupačnosti za korisnike, na licu mjesta ukinu nepotrebna administrativna pravila u provedbi direktiva i uredbi;

45.    potiče Komisiju i države članice da pojačaju razmjenu najboljih praksi pri provedbi i primjeni direktiva EU-a; smatra da bi to potaknulo dionike te lokalna i regionalna tijela vlasti na sudjelovanje u određivanju poteškoća s kojima su se suočili u provedbi politike EU-a na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

46.    naglašava interes Europskog parlamenta kao suzakonodavca da stekne uvid u stvarni učinak zakonodavstva EU-a nakon njegove provedbe; stoga poziva Komisiju da Parlamentu dopusti potpuni pristup svim procjenama u vezi s tim, uključujući pristup prikupljenim izvornim podacima i pripremnim dokumentima;

47.    poziva Komisiju da, s obzirom na ozbiljne i neprekidne probleme koji proizlaze iz provedbe Uredbe (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani, uključujući probleme narušavanja tržišnoga natjecanja, provjeri znanstvenu osnovu te Uredbe i koliko je ona korisna i realna te da prema potrebi ukloni koncept prehrambenog profila; smatra da su ciljevi Uredbe (EZ) br. 1924/2006, poput jamčenja točnosti podataka o hrani te posebnog označavanja podataka o udjelu masti, šećera i soli, sada uređeni Uredbom (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani;

48.    upućuje na zajedničku političku deklaraciju država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjem od 28. rujna 2011. i na zajedničku političku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o dokumentima s obrazloženjem od 27. listopada 2011. te poziva Komisiju da Parlamentu zajamči pristup tim dokumentima s obrazloženjem;

Povlačenje zakonodavnih prijedloga Komisije u postupku usvajanja

49.    prima na znanje da je novoizabrana Komisija, pozivajući se na primjenu pravila političkog diskontinuiteta, u svom programu rada za 2015. prvi put podvrgnula provjeri sve zakonske inicijative koje su u postupku;

50.    ističe da je Sud Europske unije u presudi od 14. travnja 2015.(9) ustvrdio da Komisija može povući svoj prijedlog u bilo kojem trenutku tijekom donošenja akta Unije u okviru redovnoga zakonodavnog postupka dokle god Vijeće ne donese odluku; stoga poziva Komisiju da se, radi očuvanja međuinstitucijske ravnoteže, u slučaju povlačenja prijedloga najprije savjetuje s Parlamentom, posebno nakon prvog čitanja, te da uzme u obzir njegova stajališta; u tom kontekstu posebno upućuje na rezolucije Parlamenta od 15. siječnja 2015.;

51.    nadalje, ističe da je Sud Europske unije u toj istoj presudi ustvrdio, koristeći se argumentima Vijeća, da u slučaju da Komisija povuče zakonodavni prijedlog, to mora biti učinjeno u skladu s načelom dodjele ovlasti, načelom institucijske ravnoteže, načelom lojalne suradnje utvrđenim u članku 13. stavku 2. UEU-a te načelom demokracije iz članka 10. stavaka 1. i 2. UEU-a;

52.    naglašava važnost izbjegavanja dvostrukog zakonodavstva;

o

o       o

53.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

28.5.2015

MIŠLJENJE oDBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za pravna pitanja

o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): Trenutačno stanje i izgledi za budućnost

(2014/2150(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Anthea McIntyre

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.   uviđa da je REFIT važan prvi korak prema pojednostavnjenju zakonodavstva i smanjenju administrativnog opterećenja koje propisi stvaraju poduzećima te uklanjanju prepreka za rast i otvaranje radnih mjesta;

2.  pozdravlja paket Komisije za bolje donošenje propisa i smatra da je on važan instrument za bolje donošenje propisa; traži da se program REFIT usredotoči na kvalitetno zakonodavstvo i na njegove mogućnosti zaštite i promicanja interesa građana EU-a; napominje da bi procjenama učinka trebalo ocijeniti i socijalne i ekološke posljedice nedonošenja zakonodavstva te njegov utjecaj na temeljna prava građana EU-a; ističe da bi se propisi trebali poboljšati na temelju i kvalitete i kvantitete;

3.  naglašava da bi temeljna i socijalna prava trebala biti važnija od gospodarskih čimbenika pri ocjenjivanju i provjeri primjerenosti zakonodavstva;

4.   podsjeća da su četiri člana Skupine na visokoj razini koja se bavi administrativnim opterećenjem, a koji zastupaju stajališta radnika, stajališta u pogledu javnog zdravlja i okoliša te stajališta potrošača, donijela izdvojeno mišljenje o Konačnom izvješću Skupine na visokoj razini od 24. srpnja 2014.(10);

5.  podržava predanost Komisije smanjenju birokracije; smatra da se smanjenje birokracije treba temeljiti na dokazima i ni u kojem slučaju ne smije oslabiti zaštitu radnika;

6.  smatra da je program REFIT prvi korak prema smanjenju nepotrebnog regulatornog opterećenja i uklanjanju prepreka za rast i otvaranje radnih mjesta; no ističe da se „bolje donošenje propisa” ne smije koristiti kao izgovor za deregulaciju u cilju narušavanja prava radnika ili potrošača;

7.  ukazuje na horizontalne odredbe u člancima 9. i 11. UFEU-a koje se moraju uzeti u obzir pri definiranju i provođenju politika i aktivnosti na razini EU-a; ističe ne samo potrebu za ocjenjivanjem financijskih čimbenika i kratkoročnih učinaka, nego i dugoročnih vrijednosti zakonodavstva poput smanjenja štetnih utjecaja na zdravlje ili očuvanja ekosustava, koje je često teško izmjeriti; žali zbog toga što se, kao posljedica toga, socijalne i ekološke koristi i troškovi često ne uzimaju u obzir;

8.  potiče Komisiju da pruži jasne definicije aktivnosti povezanih s programom REFIT kao što su „ocjenjivanje”, „pojednostavnjenje”, „pročišćavanje” i „ciljana revizija” postojećeg zakonodavstva kako bi se zajamčila veća transparentnost;

9.  pozdravlja nastojanja da se zakonodavni postupak u cijelosti pojednostavni, zadržavajući istovremeno visoke standarde; ističe potrebu za jednostavnijim, jasnije sročenim zakonodavstvom koje nije složeno i koje se može primijeniti na jednostavan način u cilju boljeg pridržavanja propisa i bolje zaštite radnika; podsjeća na važnost načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

10. podsjeća Komisiju da se Zakonom o malom poduzetništvu obvezala provoditi načelo „počnimo od malih” („think small first”) u donošenju politika; vjeruje da bi to načelo trebalo smanjiti dodatno administrativno i regulatorno opterećenje koje prečesto koči pravilno funkcioniranje naših malih i srednjih poduzeća, narušava njihovu konkurentnost i ograničava njihove sposobnosti za inovacije i stvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju da hitno revidira Zakon o malom poduzetništvu i vidi kako se može poboljšati njegova učinkovitost u skladu s programom boljeg donošenja propisa;

11. ističe da je potrebno pristupiti boljem donošenju propisa odozdo prema gore; podsjeća na zahtjev Parlamenta da se utemelji nova skupina za bolje donošenje propisa koja će se sastojati od dionika i nacionalnih stručnjaka; pozdravlja prijedloge Komisije za utemeljenje Europske platforme dionika o boljem donošenju propisa; ističe da se platforma treba sastojati od relevantnih dionika, uključujući službene predstavnike civilnog društva, socijalne partnere, organizacije potrošača i poslovnu zajednicu, posebice mala i srednja poduzeća koja stvaraju 80 % radnih mjesta u Europi; naglašava da Europska platforma dionika mora biti vidljiva i neovisna, mora moći rješavati problem administrativnog opterećenja koje stvaraju zakonodavni prijedlozi i troškova usklađivanja te mora poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; ističe da bi Komisija trebala aktivno razmotriti prijedloge koji se donose u okviru te platforme; ističe da bi se u okviru te platforme trebale predlagati i inicijative za poboljšanje propisa i da bi ona trebala pomagati državama članicama pri provedbi zakonodavstva EU-a na nacionalnoj razini;

12. napominje da je zakonodavstvo o zapošljavanju, zdravlju i sigurnosti minimalni standard zaštite radnika koji države članice mogu nadograditi; podsjeća da ako države članice prekomjerno donose propise, to može rezultirati povećanjem složenosti tih propisa i dodatnim smanjenjem usklađenosti; vjeruje da mjere prenošenja moraju biti jasne i jednostavne; preporučuje državama članicama da izbjegavaju dodatno administrativno opterećenje pri prenošenju zakonodavstva EU-a u nacionalno pravo;

13. ističe da pametno donošenje propisa mora biti usklađeno sa socijalnim aspektom unutarnjeg tržišta kako je određeno Ugovorom; naglašava da se program REFIT ne smije koristiti za potkopavanje sporazuma socijalnih partnera na europskoj razini; ističe da je potrebno poštovati neovisnost socijalnih partnera; podsjeća da se člankom 155. UFEU-a jamči da sporazumi socijalnih partnera postaju dio zakonodavstva EU-a na zajednički zahtjev strana potpisnica; u tom pogledu pozdravlja izjavu predsjednika Komisije g. Junckera da socijalna tržišna ekonomija može uspjeti jedino ako postoji socijalni dijalog te da bi on htio biti predvodnik socijalnog dijaloga;

14. inzistira na tome da radnici imaju pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te na minimalne uvjete rada bez obzira na to nalazi li se radno mjesto u malom, srednjem ili velikom poduzeću;

15. poziva Komisiju da nastavi s pregovorima o Direktivi o rodiljnom dopustu;

16. poziva Komisiju da poboljša zaštitu radnika; posebice poziva Komisiju da predstavi prijedlog o mišićno-koštanim poremećajima i duhanskom dimu iz okoliša te da ažurira popis karcinogenih i mutagenih tvari;

17. poziva Komisiju da se savjetuje s Parlamentom i drugim dionicima prije povlačenja bilo kojeg zakonodavnog prijedloga;

18. ističe potrebu za jamčenjem predvidljivosti, pravne sigurnosti i transparentnosti kako program REFIT ne bi postao izvor trajne pravne nesigurnosti; ističe da je potrebno temeljito razmotriti sve promjene u zakonodavstvu, također iz dugoročne perspektive; napominje da načelo političkog diskontinuiteta i povlačenje postojećeg zakonodavstva ne smiju baciti sjenu na političku poželjnost socijalnih ciljeva;

19. žali zbog nespremnosti Komisije da preispita predloženu direktivu o trgovačkim društvima s jednim članom i ograničenom odgovornošću (SUP) u kontekstu programa REFIT; upozorava da bi predložena direktiva mogla stvoriti ozbiljne probleme jer pruža nove i jednostavne načine utemeljenja fiktivnih poduzeća, smanjuje socijalna prava radnika te daje mogućnost izbjegavanja plaćanja socijalnih doprinosa;

20. zabrinut je zbog ocjenjivanja koje se trenutačno provodi o važećem zakonodavstvu o radnom vremenu u cilju njegova pojednostavnjenja; predlaže da se umjesto toga ulože napori u njegovo poboljšanje i pravilnu provedbu;

21. odbija prijedlog za povlačenje programa potpore za distribuciju voća (banana), povrća i mlijeka u školama;

22. poziva Komisiju da preispita test za mala i srednja poduzeća kako bi se zajamčilo da se njime ne smanjuju prava radnika u malim i srednjim poduzećima na zdravlje, sigurnost i zapošljavanje, kao ni njihova zaštita;

23. poziva Komisiju da hitno razmotri mjere rješavanja pitanja utjecaja nedavno uvedenih propisa EU-a o PDV-u za digitalne usluge na mikropoduzeća, posebice u vezi sa znatnim administrativnim opterećenjem, kako bi se digitalnom gospodarstvu omogućio rast;

24. podsjeća da je povjerenica Bieńkowska tijekom svog uvodnog saslušanja izjavila da će Komisija imati obavezu razmotriti povlačenje svakog prijedloga za koji države članice smatraju da se temelji na nepravilnoj procjeni učinaka ili sadrži elemente koji nisu u cijelosti razmotreni; poziva Komisiju da u pisanom obliku potvrdi tu svoju obavezu;

25. ističe da se utjecaj zakonodavstva na velika poduzeća te na mala i srednja poduzeća može razlikovati te je potrebno imati to na umu tijekom postupka izrade nacrta; naglašava da svi zaposlenici imaju pravo na najvišu razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu bez obzira na veličinu poslodavca ili njihov ugovor;

26. podupire kontinuirani rad Komisije, poput provođenja boljih procjena učinka i ex post evaluacija u zakonodavni postupak, daljnjeg jačanja neovisnosti, objektivnosti i neutralnosti procjena učinka te jamčenja veće transparentnosti u vezi s time u kojoj se mjeri nacrtima zakona uzimaju u obzir komentari podneseni tijekom savjetovanja; poziva na učinkovito praćenje zakonodavstva kako bi se uvjerili da ono ima željeni učinak i kako bi se utvrdila područja u kojima postoji nedosljednost između postojećih i novih propisa, kao i neučinkovite mjere koje ih povezuju, koji bi mogli znatno opteretiti poslovne subjekte koji žele poštovati propise te im stvoriti troškove; ističe potrebu za boljom provedbom postojećeg zakonodavstva;

27. upozorava na uvođenje u zakonodavstvo klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti jer postoji opasnost da one mogu stvoriti pravnu nesigurnost i diskontinuitet zakonodavstva;

28. vjeruje da bi se načela boljeg donošenja propisa trebala primjenjivati na odluke o sekundarnom zakonodavstvu, kao i na one o primarnom zakonodavstvu; poziva Komisiju da poduzme prikladne korake kako bi se zajamčila mogućnost šireg preispitivanja svih provedbenih i delegiranih akata u području zapošljavanja i socijalnih pitanja na jednostavan, jasan i transparentan način;

29. poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu učinka Direktive o radnom vremenu; također je zabrinut zbog opterećenja koje provedba Direktive REACH stvara za mala i srednja poduzeća te zbog njezinog posljedičnog utjecaja na zapošljavanje u europskim malim i srednjim poduzećima u kemijskoj industriji; stoga pozdravlja spremnost Komisije da smanji opterećenje malih i srednjih poduzeća koja su u skladu s Direktivom REACH, bez ugrožavanja standarda u području zdravlja, sigurnosti i zapošljavanja;

30. ukazuje na činjenicu da ne postoje zadovoljavajući kriteriji za mjerenje „učinkovitosti” i „troškova”; napominje da ti pojmovi nisu zadovoljavajući kada je riječ o nesrećama i bolestima na radu; ističe da bi to moglo dovesti do toga da administracija i nadzorne službe donose odluke te tako zaobilaze legitimne i demokratski izabrane zakonodavce;

31. podsjeća na članak 155. UFEU-a; poziva socijalne partnere da prihvate alate za bolje donošenje propisa, povećaju primjenu procjena učinka u svojim pregovorima i da sporazume kojima se predlažu zakonodavne mjere upute Odboru Komisije za procjenu učinka;

32. protivi se postavljanju novog cilja za smanjenje troškova donošenja propisa jer se time zanemaruje cilj donošenja propisa i pogodnosti koje iz toga proizlaze;

33. potiče specijalizirane odbore Parlamenta da se dosljednije koriste već raspoloživim instrumentom procjene učinka Parlamenta, posebno ako treba znatno mijenjati prvotni prijedlog Komisije;

34. snažno podupire daljnje mjere u području javne nabave, poput poticanja manjih nabavnih paketa, u cilju pomaganja malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima da sudjeluju u natječajima javne nabave;

35. smatra da pojmovi „pojednostavnjenje” i „smanjenje opterećenja” nemaju značenje u situaciji koja postaje sve složenija; ističe da bi nove tehnologije i postupci mogli naštetiti zdravlju radnika te su zbog toga potrebne nove zaštitne mjere koje bi pak mogle povećati administrativno opterećenje;

36. potiče Komisiju da na bolji način ocijeni socijalne i ekološke posljedice te utjecaj svoje politike na temeljna prava građana, imajući na umu troškove nedonošenja zakona na europskoj razini i činjenicu da analize troškova i koristi nude samo jedan od mnogih nizova kriterija;

37. uvjeren je da su dobre procjene učinka važan alat za potporu donošenju odluka te da igraju važnu ulogu pri boljem donošenju propisa; no ističe da takve procjene ne mogu zamijeniti političke procjene i odluke.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

28.5.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

25

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Georges Bach, Amjad Bashir, Heinz K. Becker, Lynn Boylan, Mercedes Bresso, Tania González Peñas, Eva Kaili, António Marinho e Pinto, Evelyn Regner, Csaba Sógor, Michaela Šojdrová, Gabriele Zimmer

30.3.2015

MIŠLJENJE oDBORA ZA OKOLIŠ JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za pravna pitanja

o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): trenutačno stanje i izgledi za budućnost

(2014/2150(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja predanost Komisije jednostavnom, jasnom, usklađenom i predvidivom regulatornom okviru izraženom u programu REFIT; ističe da se u Komunikaciji o programu REFIT predviđa posao koji bi trebao biti dio aktualnog postupka, uz jamstvo da je zakonodavstvo koje je na snazi na europskoj razini primjereno svrsi, čiji je cilj postizanje zajedničkog cilja zakonodavaca i ispunjenje očekivanja građana, poduzeća i drugih dionika;

2.  primjećuje prvo izdanje godišnjeg pregleda uspješnosti programa REFIT koje omogućuje procjenu postignutog napretka u svim područjima politike koji je za svaku inicijativu utvrdila Komisija, uključujući mjere koje su poduzeli Europski parlament i Vijeće; vjeruje da bi pregled uspješnosti trebao biti popraćen godišnjim izvješćem o neto troškovima i koristima europskog zakonodavstva koje je Europska unija donijela, odnosno stavila izvan snage, radi pružanja potpunije procjene napretka postignutoga u rješavanju problema nepotrebne birokracije te spoznaje Komisije da kumulativni troškovi propisa često predstavljaju problem za poduzeća;

3.  pozdravlja najavu Komisije da će prilikom revizije postojećeg i planiranog zakonodavstva voditi računa o posebnim interesima mikropoduzeća i MSP-ova te na takva poduzeća primijeniti blaža pravila u obliku izuzeća ili pojednostavljenja;

4.  smatra neprimjerenim da se za MSP-ove uvode opća izuzeća od primjene zakonodavstva; smatra da bi prijedloge kojima se pruža mogućnost primjene lakših režima i izuzeća trebalo ocijenjeniti na temelju pojedinačnih slučajeva;

5.  naglašava procjenu Komisije da čak jedna trećina administrativnog opterećenja povezanoga sa zakonodavstvom EU-a proizlazi iz nacionalnih provedbenih mjera ili fleksibilnih mogućnosti prenošenja; stoga poziva Komisiju da pri pregledu pravnog okvira uredbi i direktiva promiče ponovno uvođenje načela zajedničkog unutarnjeg tržišta i da, gdje god je to moguće, izbjegava dopuštanje različitih područja primjene nacionalnih odredbi;

6.  podržava cilj smanjenja birokracije i uklanjanja nepotrebnih regulatornih opterećenja jer to može pomoći u ostvarenju proporcionalne zaštite građana temeljene na dokazima; izražava, međutim, svoju zabrinutost zbog moguće deregulacije, osobito u područjima okoliša, sigurnosti hrane, zdravlja i potrošačkih prava, pod krinkom „smanjenja birokracije”; od Komisije traži da prilikom razmatranja problema administrativnog opterećenja regulatora potpuno uzme u obzir koristi koje građani, gospodarstvo, okoliš i javno zdravlje imaju od zakonodavstva u području zaštite okoliša i zdravlja, istovremeno održavajući i povećavajući konkurentnost EU-a; naglašava u tom smislu da je kvaliteta zakonodavstva prikladno mjerilo za procjenu, a ne broj zakonodavnih akata; podsjeća na regulatornu neovisnost država članica u slučajevima kada se pravom EU-a predviđaju samo minimalni standardi; poziva Komisiju da ne smanjuje svoje ambicije i da se ciljevi javne politike, uključujući standarde zaštite okoliša i zdravlja, ne dovedu u pitanje;

7.  naglašava da su određena administrativna opterećenja nužna žele li se na odgovarajući način ostvariti ciljevi donošenja propisa i potrebna razina zaštite, osobito u vezi s okolišem i zaštitom javnog zdravlja, u sektorima u kojima je potrebno pridržavati se zahtjeva u vezi s informiranjem;

8.  naglašava dosljednu snažnu potporu europskih građana za mjere EU-a za okoliš; ističe da rad na pojednostavljenju propisa (REFIT), posebice u kontekstu programa rada Komisije, ne bi smio biti iskorišten kao izgovor za smanjenje razine ambicije u vezi s pitanjima koja su od ključne važnosti za zaštitu okoliša;

9.  podsjeća da su četiri člana Skupine na visokoj razini koja se bavi administrativnim opterećenjem koji zastupaju stajališta radnika, javnog zdravlja, okoliša i potrošača, donijela izdvojeno mišljenje o Konačnom izvješću Skupine na visokoj razini od 24. srpnja 2014.(11);

10. ističe da jednostavniji i pametniji propisi utječu na dosljedno prenošenje te učinkovitiju i usklađeniju provedbu država članica;

11. ističe da je 32 % administrativnog operećenja iz EU-a posljedica odluka nekih država članica da prelaze okvire zahtjeva zakonodavstva EU-a te neučinkovitosti u njihovim administrativnim postupcima; napominje da je stoga ključno izbjeći prekomjerno donošenje propisa, odnosno da se pri prenošenju direktiva EU-a uvode dodatni zahtjevi i opterećenja povrh onih već utvrđenih pravom EU-a; prekomjerno donošenje propisa povećava složenost i troškove za lokalne i regionalne vlasti te javna i privatna poduzeća; smatra da je potrebna definicija prekomjernog donošenja propisa na razini EU-a kako bi se osigurala sigurnost u primjeni prava EU-a i moglo osuditi zemlje koje niječu prekomjerno donošenje propisa;

12. vjeruje da bi u tu svrhu Komisija trebala objaviti privremene procjene učinka, osobito uz javna savjetovanja, u kojima bi odredila cijeli raspon učinaka koje bi predložene opcije mogle imati;

13. podsjeća Komisiju na zahtjev Parlamenta da se ojača neovisnosti Odbora za procjenu učinka (OPU) te osobito da članovi OPU-a ne smiju biti podložni političkoj kontroli; smatra da bi OPU trebao biti sastavljen samo od primjereno kvalificiranih osoba koje su nadležne za procjenu analize predstavljene u odnosu na gospodarske, društvene i ekološke učinke;

14. naglašava da bi istraživanje o nepotrebnim opterećenjima i troškovima koje bi proveli oni koji ih snose moglo biti ključna dopuna analizi troškova i koristi zbog čega su savjetovanja i javna debata ključni te bi ih Komisija trebala poduprijeti;

15. protivi se određivanju novog cilja za smanjenje troškova donošenja propisa budući da to nepotrebno umanjuje raspon instrumenata raspoloživih za rješavanja novih ili neriješenih pitanja te zanemaruje odgovarajuće prednosti donošenja propisa;

16. protivi se konceptu kompenzacije novih regulatornih „opterećenja ” uklanjanjem postojećih „opterećenja”; ako postojeći propis stvara nepotrebno opterećenje ili je zastario, potrebno ga je ukloniti; ako opterećenje služi korisnoj svrsi te je njegova prednost veća od samog opterećenja, opterećenje se ne treba ukloniti samo zato što je na drugom mjestu uvedena nova mjera;

17. ističe da se prilikom provedbe procjena i provjera primjerenosti zakonodavstva o okolišu, sigurnosti hrane i zdravlju podjednako u obzir trebaju uzeti razmatranja u pogledu okoliša i zdravlja kao i razmatranja o društveno-gospodarskim aspektima, uzimajući u obzir analizu provedenu u okviru postupaka o procjeni učinka; naglašava da, za razliku od poslovnih troškova, dugoročnu korist za okoliš i javno zdravlje često je teže izmjeriti;

18. naglašava da je, kad se te procjene i provjere primjerenosti provode u pogledu zakonodavstva o zaštiti okoliša, potrebno također voditi računa o važnosti ravnopravnih tržišnih uvjeta unutar Europe, pri čemu se propisi provode i poštuju na isti način u raznim državama članicama;

19. naglašava važnost izbjegavanja dvostrukog zakonodavstva;

20. podupire stalno poboljšanje ex-ante i ex-post procjena učinka poticanjem donošenja politika na temelju činjenica;

21. poziva Komisiju da pojača učinkovitost i podigne svijest o mehanizmu projekta EU Pilot koji je osmišljen radi pružanja brzih i iscrpnih odgovora na pitanja građana i poduzeća o zakonodavstvu EU-u; naglašava da se većina pitanja projekta EU Pilot tiče povreda povezanih s otpadom i zahtjevima za procjenu učinka na okoliš, što su ključna područja za javno zdravlje i okoliš;

22. ponavlja da je Komisija prethodno prepoznala da ekološki standardi i postupno donošenje propisa ne predstavljaju prepreku gospodarstvu, nego zapravo prednost za gospodarski napredak i otvaranje radnih mjesta;

23. poziva Komisiju da revidira svoje smjernice za procjenu zalažući se za povećanje sudjelovanja i savjetovanja dionika te uporabu izravnijih metoda kako bi građanima EU-a omogućilo sudjelovanje u donošenju odluka;

24. ističe da visoka razina zaštite okoliša i javnog zdravlja stvara nove ideje i prilike za poduzeća te time djeluje u korist europskog gospodarstva, osobito u kontekstu prijelaza na zeleno gospodarstvo u cilju postizanja energetski neovisne Europe;

25. ističe da politika EU-a u vezi sa zaštitom okoliša potiče nove ideje i ulaganja u robu i usluge iz područja okoliša, stvarajući radna mjesta i prilike za izvoz;

26. naglašava da upravljanje rizicima i znanost čine temelj zaštite okoliša i zdravlja u zakonodavstvu EU-a;

27. primjećuje da Komisija provodi procjenu primjerenosti zakonodavstva Direktive o staništima i Direktive o pticama; naglašava da su te direktive temelji europskih nastojanja da se zaustavi propadanje biološke raznolikosti i da se obnove oštećeni ekosustavi te da je njihov zakonodavni okvir prilagodljiv i moderan, a ujedno i okvir unutar kojega se poduzeća mogu prilagoditi i uspješno djelovati;

28. u tom se kontekstu protivi ponovnom pokretanju Direktive o pticama i Direktive o staništima;

29. s čuđenjem napominje da je Komisija povukla prijedloge o reviziji zakonodavstva o otpadu i transparentnosti zakonodavstva koje se odnosi na zdravlje; sa zabrinutošću napominje da je Komisija objavila da namjerava izmijeniti prijedlog o smanjenju nacionalnih emisija, a da pritom nije dala dodatna objašnjenja; osuđuje činjenicu da je prijedlog za dva povlačenja najavljen bez predstavljanja bilo kakve analize ili dokaza koji bi to opravdavali i bez ikakvih prethodnih savjetovanja sa suzakonodavcima i dionicima; naglašava obvezu Komisije, kako je navedeno u njezinu Programu rada za 2015., da razmotri stajalište Europskog parlamenta i Vijeća prije donošenja konačnih odluka o svojem Programu rada za 2015., osobito o povlačenju zakonodavstva; naglašava činjenicu da je na nekoliko glasovanja na plenarnoj sjednici većina zastupnika u Europskom parlamentu izrazila potporu tome da paket o kružnoj ekonomiji ostane bez izmjena prilikom podnošenja; duboko žali što je Komisija ipak povukla prijedlog o reviziji zakonodavstva o otpadu te osuđuje nepotreban gubitak vremena i sredstava zbog tog povlačenja; osuđuje najavu Komisije o namjeri povlačenja prijedloga o revidiranoj direktivi o oporezivanju energije;

30. podsjeća na zaključke Skupine na visokoj razini za bolje donošenje propisa u izvješću „Smanjenje birokracije u Europi” u kojima zakonodavstvo o zaštiti okoliša nije navedeno među onima koji najviše opterećuju; potiče Komisiju da vodi računa o tim zaključcima pri razmatranju treba li povući ili odgoditi daljnje prijedloge u vezi sa zaštitom okoliša; naglašava u tom pogledu da je zaključak navedenog izvješća da propisi o zaštiti okoliša čine samo 1 % ukupnog nepotrebnog administrativnog opterećenja;

31. smatra da legitimnost programa REFIT ovisi o razdvajanju pitanja koja se odnose na primjerenost i učinkovitost propisa od političkih ciljeva donošenja propisa i neizbježnog pregovaranja između dionika, što je odgovornost donositelja zakona; s obzirom na mjere REFIT-a predviđene u Prilogu 3. Programu rada Komisije za 2015. u području klimatskih mjera i energije, okoliša, pomorskih pitanja i ribarstva, zdravlja i sigurnosti hrane, unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva i MSP-ova, ističe da je važno područje primjene tih mjera ograničiti na pojednostavljivanje te da ciljevi javne politike ne smiju biti umanjeni;

32. poziva Komisiju da ne provodi samostalne i jednostrane procjene kumulativnih troškova povrh REFIT-a, kao što je, na primjer, planirano za najmjerodavnije zakonodavstvo EU-a i politike koje se odnose na europsku kemijsku industriju, nego da umjesto toga integrira taj aspekt u opću provjeru primjerenosti zakonodavstva kako bi osigurala ujednačen pristup kojime se uzimaju u obzir i koristi od dotičnog zakonodavstva;

33. poziva Komisiju da, s obzirom na ozbiljne i neprekidne probleme koji proizlaze iz provedbe Uredbe (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim podacima koji se navode na hrani, uključujući probleme narušavanja tržišnoga natjecanja, provjeri znanstvenu osnovu ove Uredbe te koliko je korisna i realna i, prema potrebi, ukloni koncept nutritivnih vrijednosti; smatra da su ciljevi Uredbe (EZ) br. 1924/2006, poput jamčenja točnosti podataka o hrani te posebnog označavanja podataka o udjelu masti, šećera i soli, sada uređeni Uredbom (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani;

34. poziva Komisiju da ozbiljno shvati rezultate rada europske građanske inicijative „Pravo na vodu” te da osigura da njezini prijedlozi budu uvedeni na opće zadovoljstvo svih dionika, posebice svih europskih građana;

35. očekuje od Komisije da provede strukturirani dijalog, između ostalog i s Europskim parlamentom, prije najave bilo kakvog povlačenja prijedloga Komisije;

36. naglašava obvezu Komisije iz Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije da pravovremeno pruži detaljno objašnjenje prije povlačenja bilo kojeg prijedloga o kojemu je Parlament već izrazio svoje stajalište u prvom čitanju, kao u slučaju Direktive o transparentnosti cijena i naknada za medicinske proizvode;

37. žali zbog činjenice da Komisija nije djelovala u svojstvu voditelja pregovora o novoj direktivi o plastičnim vrećicama, nego je čak javno prijetila povlačenjem svog prijedloga neposredno prije nego što su suzakonodavci sklopili sporazum u ime „donošenja boljih propisa”;

38. podsjeća Komisiju na ovlasti suzakonodavaca u zakonodavnom postupku i poziva Komisiju da poštuje pravo suzakonodavaca na izmjenu prijedloga Komisije; također ponovno poziva na odgovornost suzakonodavaca da se pridržava načela boljeg zakonodavstva, a osobito međuinstitucijskih sporazuma; nadalje smatra da je prošao rok za reviziju međuinstitucijskih sporazuma o boljem donošenju zakona i pozdravlja inicijativu Komisije da započne s pregovorima o obnavljanju tog sporazuma;

39. smatra da bi trebalo predvidjeti drugu fazu savjetovanja ako je predloženo zakonodavstvo iz složenog i višestranog područja, pri čemu se objavljuje nacrt zakonodavnog akta popraćen privremenom procjenom učinka koju mogu komentirati svi relevantni dionici; smatra da bi se tom drugom fazom uvela dodatna strogost u provedbi analize Komisije te ojačali argumenti za svaki prijedlog koji bi bio donesen nakon tog postupka;

40. poziva Komisiju da produlji mandat Skupine na visokoj razini, koji je istekao 31. listopada 2014., uz jamstvo da njezini članovi nisu u nekoj vrsti sukoba interesa te uz osiguranje da će se zastupnik Europskog parlamenta iz Odbora za pravna pitanja također pridružiti Skupini;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

26.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

62

0

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Iratxe García Pérez, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Nils Torvalds, Glenis Willmott, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Caputo, Herbert Dorfmann, Linnéa Engström, Luke Ming Flanagan, Jan Huitema, Karol Karski, Merja Kyllönen, Anne-Marie Mineur, Alessandra Mussolini, James Nicholson, Aldo Patriciello, Marit Paulsen, Bart Staes, Theodor Dumitru Stolojan, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Christine Boutonnet, Anthea McIntyre, Emilian Pavel

18.3.2015

MIŠLJENJE oDBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

upućeno Odboru za pravna pitanja

o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): trenutačno stanje i izgledi za budućnost

(2014/2150(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Othmar Karas

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje Komunikaciju o programu REFIT i trajnu predanost boljem programu donošenja zakona koju je pokazala Komisija; ističe da bi aktivnosti predviđene Komunikacijom o programu REFIT trebalo promatrati kao proces koji traje, usmjeren k tome da se zajamči da zakonodavstvo koje je na snazi na europskoj razini odgovara svrsi, ostvarujući zajednički cilj zakonodavaca i ispunjavajući očekivanja građana, poduzeća i drugih dionika; naglašava da bi program REFIT trebao biti usmjeren na bolje određivanje pravila te da se njime ne bi smjela umanjiti jednakost spolova, socijalni, radni i ekološki standardi ili zaštita okoliša i prava potrošača;

2.  smatra da bi, u slučajevima kada je potreba za djelovanjem na razini EU-a jasno ustanovljena i kada je sukladna s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, trebalo pažljivo ocijeniti koji instrument je, nezakonodavni ili zakonodavni, te u slučaju zakonodavnog koji točno, najbolji za ostvarivanje željenog političkog cilja ne zaboravljajući važnost europske dodane vrijednosti; smatra da bi trebalo primijeniti skup pokazatelja za utvrđivanje administrativnih troškova i troškova potpune usklađenosti novog zakonodavnog akta kako bi se bolje procijenio njegov učinak; naglašava da bi se ti pokazatelji morali temeljiti na jasnim, sveobuhvatnim, brojčano odredivim (po potrebi) i višedimenzionalnim kriterijima, uključujući socijalne, gospodarske i ekološke kriterije, kako bi se omogućila odgovarajuća procjena posljedica djelovanja ili nedjelovanja na razini EU-a;

3.  poziva Komisiju i države članice da budu strože pri procjeni učinka budućih i postojećih pravila na mala i srednja poduzeća te na konkurentnost općenito; smatra da bi procjena učinka na konkurentnost trebala biti važan dio postupka procjene učinka; drži da bi nacrt revidiranih smjernica trebao sadržavati uputu o načinu na koji bi se u konačnoj analizi trebali ocjenjivati učinci na konkurentnost te njihov značaj; podržava postojeću pretpostavku da bi prijedloge s negativnim učinkom na konkurentnost trebalo odbiti, osim u slučaju podnošenja dokaza o znatnoj nemjerljivoj koristi;

4.  izražava razočaranje zbog toga što mjere za koje je predviđena revizija u pregledu uspješnosti u prilogu Komunikaciji nisu nove, već predstavljaju skup mjera koje je Komisija bila obvezna slijediti zbog odredbi o reviziji kojima se približavao rok a koje su bile dio prethodno usvojenog zakonodavstva; od nove se Komisije očekuje da zauzme ambiciozniji pristup ciljevima koji su sadržani u Komunikaciji o programu REFIT, osobito kada je riječ o rješavanju teških pitanja kao što su ona istaknuta u savjetovanju „top ten” s malim i srednjim poduzetnicima;

5.  smatra da bi trebalo revidirati koncept pregleda uspješnosti i da bi se on trebao sastojati od dvaju dokumenata, jednog u kojem je opisan plan aktivnosti i drugog, novog dokumenta u kojem su izneseni podaci o napretku koji je ostvarila Komisija izraženi na kvantitativan način; poziva na to da ovaj dokument predstavlja osnovu godišnje izjave o novim troškovima za poslovanje koja bi trebala biti jasno razumljiva izjava ili evidencija prihoda i rashoda u pogledu administrativnog i regulatornog učinka prijedloga usvojenih u prethodnoj zakonodavnoj godini, što bi bilo puno korisnije i pokazalo bi da Komisija razumije da su problem često kumulativni regulatorni troškovi;

6.  ponavlja da se uloga malih i srednjih poduzeća u okviru zakonodavstva EU-a mora pomno razmotriti; poziva Komisiju da u cilju pružanja dokaza o dodanoj vrijednosti djelovanja EU-a te njegovim troškovima i njegovoj koristi prepozna važnost načela „počnimo od malih” u revidiranim smjernicama za procjenu učinka, koje bi trebale uključivati obavezni test za mala i srednja poduzeća te provjeru konkurentnosti, te da provede propisnu analizu socijalnog, ekološkog i gospodarskog učinka predloženog zakonodavstva;

7.  ističe da Kolegij povjerenika mora usvojiti prijedloge Komisije na temelju pozitivnog mišljenja Odbora za procjenu učinka u kojem se navodi da je odgovarajuća procjena učinka na zadovoljavajući način provedena;

8.  podsjeća na svoje stajalište o općem izuzimanju mikropoduzeća iz zakonodavstva EU-a, kako je to utvrđeno u njegovim rezolucijama od 23. listopada 2012. o „malim i srednjim poduzećima” te „konkurentnosti i poslovnim mogućnostima”(12) te od 27. studenog 2014. o reviziji smjernica Komisije o procjeni učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća(13) što znači da se izuzeci moraju procjenjivati za svaki prijedlog zasebno kako bi se slijedila politika prebacivanja tereta dokazivanja, tj. da mikropoduzeća trebaju ostati izvan područja primjene prijedloga osim ako se ne dokaže da bi ih trebalo uključiti; snažno potiče Komisiju da se nadoveže na napredak koji je ostvarila u tom području daljnjim rezanjem troškova zakonodavstva za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća; skreće pozornost na preporuke iz svoje prethodno spomenute Rezolucije od 27. studenog 2014. o tom pitanju;

9.  napominje da se stajalište Parlamenta o postupku savjetovanja „top ten” i smanjivanju opterećenja koje se propisima EU-a nameće malim i srednjim poduzećima izneseno u njegovoj Rezoluciji od 17. travnja 2014. na tu temu(14) odnosilo na to da se smanji opterećenje zakonodavstva o zapošljavanju i temeljito izmijeni Direktiva o radnom vremenu jer je nefleksibilna za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća; također primjećuje da je Europski parlament u istoj rezoluciji preporučio da se od poduzeća s niskim rizikom ne bi trebalo zahtijevati sastavljanje pismene procjene zdravlja i sigurnosti kako bi se smanjilo opterećenje proizašlo iz zakonodavstva o zdravlju i sigurnosti;

10. napominje da do jedne trećine administrativnog opterećenja povezanog sa zakonodavstvom EU-a proizlazi iz nacionalnih provedbenih mjera te ponovno ističe važnost jamčenja brzog i dosljednog prenošenja, provedbe i primjene zakonodavstva, kao i predloženog pojednostavljivanja te potrebe da se izbjegne prekomjerno donošenje propisa; poziva Komisiju da uvede kriterije za procjenu prekomjernih nacionalnih provedbenih mjera kako bi se u regulatornom pregledu uspješnosti EU-a jasno definiralo prekomjerno donošenje propisa na nacionalnoj razini i kako bi se dodatne inovacije u pojedinim državama članicama prepoznale kao takve; naglašava da se takvom definicijom mora poštovati pravo država članica na primjenu strožih standarda u slučajevima kada se zakonodavstvom EU-a predviđa tek minimalno usklađivanje;

11. vjeruje da bi se načela bolje regulative trebala primjenjivati na odluke o sekundarnom zakonodavstvu kao i na one o primarnom zakonodavstvu; poziva Komisiju i njezine agencije da prema potrebi delegirane i provedbene akte poprate obaveznom procjenom učinka, uključujući savjetovanje sa zainteresiranim stranama i dionicima, svaki put kada se može očekivati da će njihov učinak biti znatan; u tu svrhu poziva na izmjenu smjernica za provedbene akte u skladu s općim smjernicama za delegirane akte; naglašava da bi suzakonodavci u zakonodavstvu kategorije 1 trebali biti što precizniji kada je riječ o tome koje bi delegirane i provedbene akte trebalo ostvariti; napominje da je u Rezoluciji Parlamenta od 4. veljače 2014. o prikladnosti propisa EU-a, supsidijarnosti i proporcionalnosti(15) potaknuo Komisiju da pojača provjeru primjene načela proporcionalnosti, posebno u pogledu primjene članaka 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o delegiranim i provedbenim aktima;

12. podržava namjeru Komisije da poboljša procjene kao središnji aspekt inteligentnog zakonodavstva; ističe da procjene pružaju pouzdane informacije o stvarnom učinku zakona na subjekte na koje se primjenjuju i u vezi s tim poziva na službeno i sveobuhvatno sudjelovanje dionika subjekata na koje se ti zakoni primjenjuju u procjeni postupka;

13. poziva na ponovno pregovaranje i ažuriranje Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, kako bi se u obzir uzeli Ugovor iz Lisabona i okvirni sporazum između Parlamenta i Komisije te razvila i ojačala najbolja praksa u područjima kao što su zakonodavno planiranje, procjene učinaka, sustavna ex post evaluacija pravnih propisa EU-a, provedba delegiranih i provedbenih akata i postupanje s njima;

14. poziva Komisiju da uvede metodologiju za kvantitativne ciljeve u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja na europskoj razini; primjećuje pozitivna iskustva u nekim državama članicama u vezi s postavljanjem ciljeva neto smanjenja radi snižavanja troškova usklađivanja; traži da se o toj metodologiji raspravi u Skupini na visokoj razini za administrativna opterećenja te da ju se, kada bude prihvaćena, uzima u obzir pri budućim procjenama učinka;

15. poziva dionike, uključujući socijalne partnere, organizacije za zaštitu potrošača, ekološke i socijalne organizacije kao i regionalne i lokalne vlasti da se više uključe u provjere supsidijarnosti i proporcionalnosti, procjenu administrativnog opterećenja (uključujući pozitivan učinak te troškove usklađivanja sa zakonodavstvom), odabir pravne osnove, procjenu prikladnosti propisa i ex post evaluaciju te nadgledanje provedbe zakonodavstva EU-a na nacionalnoj razini; smatra da bi se te provjere i procjene moglo poboljšati stručnom revizijom koju provode države članice; pozdravlja namjeru Komisije da osnuje novu Skupinu na visokoj razini za bolju regulativu koja bi se sastojala od dionika i nezavisnih nacionalnih stručnjaka i koja bi bila u nadležnosti mjerodavnog potpredsjednika; predlaže da se toj skupini dodjeli snažan mandat kako bi mogla djelovati kao učinkovito i nezavisno savjetodavno tijelo;

16. vjeruje da se neujednačena ili nedovršena procjena učinka ili nedostatak procjene učinka moraju smatrati temeljem za moguće ukidanje ili reviziju postojećeg zakonodavstva EU-a u sklopu programa REFIT;

17. ističe potrebu za pristupom deregulaciji odozdo prema gore; stoga poziva Komisiju da osnuje „Europski forum dionika” za bolju regulativu i smanjenu birokraciju radi kvantitativnog cilja smanjenja administrativnog opterećenja za 25 % do 2020.; naglašava da bi forum trebao uključivati relevantne dionike, kao i socijalne partnere, organizacije za zaštitu potrošača i poslovne zajednice; naglašava da bi Komisija trebala aktivno razmotriti prijedloge foruma te im pristupiti u skladu s načelom „poštuj ili objasni”; smatra da bi forum mogao poslužiti kao platforma za poduzeća ili kolektivne skupine koje djeluju na nacionalnoj ili europskoj razini kako bi se pružili izravni utisci kojima se podupiru načela bolje regulative ili doprinosi smanjenju birokracije pri donošenju propisa koji se odnose na njihov sektor;

18. poziva Komisiju da zajamči da se savjetovanja s dionicima odvijaju pravovremeno i na transparentan način te da se njihovi rezultati analiziraju kvantitativno i kvalitativno kako bi se zajamčilo da se i manjinska stajališta uzimaju u obzir na odgovarajući način; smatra da je ključno da u najranijim fazama zakonodavnog postupka dionici imaju priliku dati svoj komentar na nepotrebne opterećujuće aspekte prijedloga Komisije posredstvom objavljene privremene procjene učinka Odboru za procjenu učinka, u fazi koja prethodi konačnom zakonodavnom prijedlogu i procjeni, na primjer uključivanjem Skupine stručnjaka na visokoj razini za bolju regulativu;

19. poziva Komisiju da oblikuje i poveže provedbu programa REFIT u širem kontekstu definiranja i provedbe programa rada i ključnih prioriteta Komisije;

20. potiče Komisiju da se prilikom pripreme provedbenih i delegiranih akata više savjetuje, i javno i privatno, sa svim dionicima, uključujući potrošače, kako bi se razmotrio način na koji bolje povećati svijest o prijedlozima u privremenoj fazi; čvrsto vjeruje da će nastojanja da se poveća doprinos dionika prije finalizacije preporuka dovesti do donošenja boljeg zakonodavstva; u tom pogledu pozdravlja moguće inicijative za usporedbu postupaka za savjetovanje o privremenim propisima ili standardima s onima koji se koriste u drugim područjima nadležnosti kako bi se razvila najbolja praksa;

21. smatra da bi se države članice, lokalne i regionalne vlasti te dionici trebali više uključiti u utvrđivanje posebnih poteškoća povezanih s provedbom na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te da bi trebali dostaviti povratne informacije Komisiji; poziva na upotrebu pokazatelja za mjerenje troškova zakonodavne usklađenosti, kao i troškova nedonošenja propisa (u skladu s „cijenom neujedinjene Europe”); traži da ti pokazatelji budu sveobuhvatni i primjereni za procjenu mogućih koristi i nedostataka te troškova i ušteda pristupa jedinstvenog tržišta i u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu;

22. vjeruje da bi procjena programa REFIT i daljnji napori prema boljoj regulativi trebali slijediti prijelaz prema digitalizaciji gospodarstva, društva i javne uprave; vjeruje da bi raširena uporaba alata REFIT te provjera prikladnosti također mogli doprinijeti procjeni usklađenosti i dosljednosti regulatornih područja u sklopu šireg okvira jedinstvenog digitalnog tržišta;

23. pozdravlja buduće sastavljanje internih smjernica za unaprjeđivanje kvalitete savjetovanja i njihovu procjenu; smatra da zbog složenosti političkih odluka u bilo kojem od područja pitanja postavljena prilikom savjetovanja trebaju biti konkretnija i sročena na lako razumljiv način; smatra da bi trebalo predvidjeti drugu fazu savjetovanja u slučajevima kada je predloženo zakonodavstvo u složenom području, pri čemu se objavljuje nacrt zakonodavnog akta popraćen privremenom procjenom učinka kako bi ga svi relevantni dionici mogli komentirati; smatra da bi se tom drugom fazom uvela dodatna strogost u provedbi analize Komisije te ojačali argumenti za svaki prijedlog koji bi bio donesen nakon tog postupka;

24. podsjeća da je povjerenica Bieńkowska tijekom svog uvodnog saslušanja obvezala Komisiju da razmotri povlačenje svakog prijedloga čija procjena učinaka, prema mišljenju zastupnika, ima nedostatke ili čiji određeni aspekti nisu ispravno razmotreni; poziva Komisiju da pisanim putem potvrdi da je to politika cijelog Kolegija povjerenika;

25. ističe potrebu za poboljšanjem komunikacijske politike EU-a u odnosu na zakonodavstvo EU-a u pogledu čega je program za bolju regulativu vrijedan temelj za bolje i konkretnije razumijevanje djelovanja EU-a; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama nastavi razvijati portal „Vaša Europa” kako bi se malim i srednjim poduzetnicima u višejezičnom formatu omogućio jednostavan pristup praktičnim informacijama o predstojećim savjetovanjima te važećim propisima EU-a i njihovoj provedbi u državama članicama;

26. pozdravlja i podupire namjeru Komisije da srednjoročno pokrene nekoliko novih procjena i provjera prikladnosti učinkovitosti postojećih propisa EU-a i primjene ugovornog prava EU-a, uključujući i ono koje se odnosi na zakašnjela plaćanja.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

17.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

12

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Antanas Guoga, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Jiří Maštálka, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Jussi Halla-aho, Kaja Kallas, Othmar Karas, Emma McClarkin, Jens Nilsson, Julia Reda, Adam Szejnfeld, Lambert van Nistelrooij, Josef Weidenholzer, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Andrea Bocskor, Roger Helmer, György Hölvényi, Emilian Pavel

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

16.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sajjad Karim, Dietmar Köster, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Angelika Niebler, Cecilia Wikström

(1)

SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0061.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0069.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0127.

(5)

SL C 353 E, 3.12.2013., str. 117.

(6)

SL C 51 E, 22.2.2013., str. 87.

(7)

SL C 380 E, 11.12.2012., str. 31.

(8)

1 Dokument Europskog ekonomskog i socijalnog odbora INT/750.

(9)

Presuda Suda Europske unije od 14. travnja 2015. u predmetu C-409/13, Vijeće protiv Komisije [ECLI:EU:C:2015:217].

(10)

http://www.eeb.org/EEB/?LinkServID=93589C92-5056-B741-DBB964D531862603

(11)

http://www.eeb.org/EEB/?LinkServID=93589C92-5056-B741-DBB964D531862603

(12)

SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0069.

(14)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2014)0459.

(15)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0061.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti