IZVJEŠĆE o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

26.6.2015 - (2015/2074(BUD))

Odbor za proračune
Izvjestitelj: José Manuel Fernandes

Amandmani

• 001-001 (PDF - 97 KB)
• 001-001 (DOC - 296 KB)
• 002-004 (PDF - 100 KB)
• 002-004 (DOC - 301 KB)
• 005-007 (PDF - 100 KB)
• 005-007 (DOC - 302 KB)
• 008-017 (PDF - 148 KB)
• 008-017 (DOC - 353 KB)
• 018-027 (PDF - 146 KB)
• 018-027 (DOC - 346 KB)
• 028-037 (PDF - 151 KB)
• 028-037 (DOC - 348 KB)
• 038-041 (PDF - 111 KB)
• 038-041 (DOC - 309 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016 .

(2015/2074(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 312. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je Komisija usvojila xx. lipnja 2015. (COM(2015)0000),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[2],

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[3],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2016., dio III. – Komisija[4],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. veljače 2015. o proračunskim smjernicama za 2016.,

–  uzimajući u obzir glavu II. poglavlje 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za ustavna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0217/2015),

Nacrt proračuna za 2016.: poštovanje obveza i prioriteta u financiranju

1.  podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 11. ožujka 2015. Parlament u središte svojih prioriteta za proračun za 2016. godinu postavio otvaranje dostojnih i kvalitetnih radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva za pametan, održiv i uključiv rast diljem Unije, zajedno s internom i vanjskom solidarnošću u sigurnoj Europi; ponavlja da Parlament pridaje važnost poštovanju zakonskih i političkih obveza i ponovno poziva institucije da ispune svoja obećanja;

2.  u tom kontekstu ističe činjenicu da su u Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2014. do 2020. postavljene gornje granice za sve naslove, no da je predviđena i konkretna i najveća moguća fleksibilnost kako bi se Uniji omogućilo da ispuni svoje zakonske obveze, a predviđeni su i posebni instrumenti kako bi se Uniji omogućilo da reagira na određene nepredviđene okolnosti ili da financira jasno utvrđene rashode iznad gornjih granica;

3.  pozdravlja činjenicu da se nacrtom općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je pripremila Komisija učvršćuju prethodno spomenuti prioriteti i da se predlaže jačanje potpore EU-a za programe usmjerene na ulaganja, znanje, radna mjesta i rast, a posebno za vodeći program mobilnosti kao što je Erasmus+; vjeruje da je nacrt proračuna za 2016. dobrodošao korak u pružanju pomoći državama članicama da pronađu odgovor na strukturne izazove, posebno gubitak konkurentnosti; izražava zadovoljstvo zbog toga što, uz opravdano očekivana povećanja posvuda u naslovu 3. (Sigurnost i građanstvo) i naslovu 4. (Globalna Europa), Komisija prihvaća izazov da reagira na nova događanja kao što su krize u Ukrajini, Siriji i Sredozemlju odgovaranjem na potrebe EU-a i njegovih država članica u području sigurnosti i migracije te pokazivanjem čvrste političke volje u području vanjskoga djelovanja preuzimanjem proračunske obveze prema matičnim zemljama i tranzitnim zemljama;

4.  pozdravlja uvrštenje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u nacrt proračuna za 2016. i posebno mobilizaciju ukupne razlike do gornje granice za obveze kako bi se pokrio dio rashoda potrebnih za financiranje njegovog jamstvenog fonda, umjesto da se oslanjanja samo na rezove u programu Obzor 2020. i Instrumentu za povezivanje Europe; ističe da je cilj Parlamenta bio što više smanjiti razmjer učinka rezova u tim dvama programima te da su se dogovorom suzakonodavaca ti rezovi dodatno smanjili za ukupno 1 milijardu EUR, čime su, između ostalog, pošteđena temeljna istraživanja; očekuje da se konačni sporazum o EFSU-u što prije odrazi u proračunu za 2016. na temelju pisma izmjene;

5.  međutim, podsjeća da će odluku o godišnjim odobrenim sredstvima koja se trebaju odobriti za formiranje jamstvenog fonda EFSU-a donijeti samo proračunsko tijelo tijekom godišnjem proračunskog postupka; u tom kontekstu obvezuje se da će nastaviti nadoknađivati rezove koji utječu na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, koji su i dalje znatni, kako bi se u sklopu tih programa omogućilo potpuno ostvarenje ciljeva dogovorenih prije svega dvije godine kao rezultat pregovora o njihovim pravnim temeljima; namjerava pomno istražiti trebaju li ti rezovi biti koncentrirani na razdoblje 2016. ‒ 2018., kao što predlaže Komisija, ili bi se trebali proširiti na razdoblje 2019. ‒ 2020. kako bi se smanjio njihov učinak na te programe;

6.  žali zbog toga što se za Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) provodi nominalno smanjenje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u 2016. u odnosu na 2015. ističe da bi to moglo odaslati vrlo negativnu poruku u vrijeme kad je prijeko potreban potencijal MSP-a u inovacijama i otvaranju radnih mjesta kako bi se potaknuo oporavak EU-a, smanjio nedostatak ulaganja i doprinijelo budućem blagostanju Unije; podsjeća da su promicanje poduzetništva, poboljšanje konkurentnosti poduzeća Unije i njihova pristupa tržištima, uključujući i socijalna poduzeća, te unapređenje dostupnosti financiranja za MSP-ove koji znatno doprinose gospodarstvu i konkurentnosti Unije, prioriteti koji su svakako zajednički svim institucijama te su oni bili opravdanje za pojačano financiranje obveza u sklopu programa COSME na početku proračunskog razdoblja i za njihovo jačanje tijekom proteklih dviju godina, uzimajući u obzir visoke stope provedbe tog programa; stoga namjerava uznastojati oko pozitivnoga razvoja toga programa tijekom 2016. godine;

7.  ponavlja da je zabrinut oko financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih kao glavnog sredstva u borbi protiv nezaposlenosti mladih u Uniji, što je glavni prioritet svih europskih donositelja odluka; prima na znanje pojačano financiranje dodatne dodjele sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih na početku proračunskog razdoblja tijekom 2014. i 2015.; izražava žaljenje što se ne predlaže preuzimanje novih obveza tijekom 2016. godine; podsjeća da se VFO-om predviđa da ukupna razlika za obveze bude raspoloživa iznad gornje granice od 2016. za ciljeve politike povezane s rastom i zapošljavanjem, posebno zapošljavanjem mladih; podsjeća da je kao posljedica toga u uredbi o Europskom socijalnom fondu predviđeno da se sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih smiju povećavati za godine od 2016. do 2020. u okviru proračunskog postupka; stoga traži da se Inicijativa za zapošljavanje mladih nastavi uz primjenu svih odredbi o fleksibilnosti koje se nalaze u VFO-u te namjerava osigurati da u proračunu za 2016. budu predviđena potrebna sredstva;

8.  primjećuje da je zahvaljujući pravodobnom sporazumu o reprogramiranju obveza na temelju podijeljenog upravljanja u sklopu VFO-a 2014. – 2020. zbog kasnog donošenja relevantnih pravila i programa Komisija u svoj nacrt proračuna za 2016. (u naslove 2. i 3.) uvrstila 4,5 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza koje se nisu mogle upotrijebiti tijekom 2014. godine; podsjeća da je izmjenom proračuna 1/2015 već omogućen prijenos 16,5 milijardi EUR iz 2014. u 2015. u okviru naslova 1.b, 2. i 3.; naglašava da su to, međutim, čisti prijenosi iz već dogovorenih odobrenih sredstava za 2014. pa bi ih stoga radi usporedbe trebalo izuzeti iz svake procjene razvoja proračuna za 2016. u odnosu na proračun za 2015. godinu; stoga ističe da je za programe o kojima je riječ povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u nacrt u proračuna za 2016. zapravo korisno;

9.  zabrinut je oko toga što se novi programi u sklopu VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. razvijaju sporije nego što je predviđeno zbog kasnog odobrenja pravnih osnova i operativnih programa, kao i zbog manjka u odobrenim sredstvima za plaćanja 2014. godine; preuzima na sebe obvezu da ispita hoće li se zatraženim sredstvima za preuzimanje obveza i plaćanja doista omogućiti da ti novi programi dosegnu optimalnu provedbu; snažno potiče Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se nadoknadila kašnjenja u njihovu provođenju;

10.  napominje da nacrt proračuna EU-a za 2016. iznosi 153,5 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (uključujući 4,5 milijardi EUR reprogramiranih iz 2014.) i 143,5 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; ističe da, ako se zanemari učinak reprogramiranja tijekom 2015. i 2016., to odgovara povećanju od 2,4 % u obvezama i 1,6 % u plaćanjima u odnosu na proračun za 2015.; naglašava da ta umjerena povećanja, u skladu sa smjernicama VFO-u i vodeći računa o inflaciji, predstavljaju gotovo nikakvo stvarno povećanje zbog čega je važno istaknuti da potrošnja bude učinkovita i djelotvorna;

11.  ističe da Komisija ostavlja razlike do gornjih granica od 2,2 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (od čega je 1,2 milijarde EUR u naslovu 2.) i 1,6 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja u okviru gornjih granica VFO-a; podsjeća da se dostupne razlike u obvezama i plaćanjima te neizvršena plaćanja slijevaju u ukupne razlike do gornjih granica koje se primjenjuju u sljedećim godinama kad se pojavi potreba za njima; napominje da se ukupna razlika do gornje granice za obveze daje na raspolaganje prvi put te da će se dio nje upotrijebiti za EFSU; u načelu pozdravlja predloženu primjenu instrumenta fleksibilnosti za jasno utvrđene rashode kao dio novih inicijativa EU-a u područjima azila i migracije, a koje se ne mogu financirati u okviru ograničenja naslova 3.; namjerava se koristiti dijelom preostalih razlika do gornjih granica i relevantnih odredaba o fleksibilnosti predviđenih VFO-om za jačanje ključnih prioriteta;

Plaćanja: obnova povjerenja

12.  podsjeća da su manjci u plaćanjima, nastali ponajviše zbog nedovoljnih gornjih granica za plaćanja i nedostatnih proračunskih sredstava, 2014. dosegli nezabilježene razine te su ostali izraženi i tijekom 2015. godine; strahuje da se zbog toga i dalje ugrožava propisna provedba novih programa u sklopu VFO-a 2014. – 2020. i kažnjavaju korisnici, posebno lokalna, regionalna i nacionalna tijela koja su suočena s gospodarskim i socijalnim ograničenjima; podupire aktivno upravljanje Komisije plaćanjima, no istodobno je zabrinut zbog odgađanja poziva na podnošenje prijedloga, zbog smanjenja pretfinanciranja i zbog kašnjenja u plaćanjima, što može biti štetno za postizanje ciljeva gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; ponavlja svoju zabrinutost zbog ad hoc rezova u plaćanjima koje je Vijeće uvrstilo u svom čitanju godišnjih proračuna, uključujući i za programe za konkurentnost za rast i radna mjesta iz naslova 1.a;

13.  pozdravlja činjenicu da se u nacrtu proračuna EU-a odražava zajednička izjava o planu plaćanja za razdoblje 2015. – 2016. oko kojeg su se Parlament, Vijeće i Komisija složili nakon zajedničke ocjene i obvezivanja tih triju institucija da se ti zaostaci smanje; podsjeća da prema članku 310. UFEU-a prihodi i rashodi prikazani u proračunu moraju biti uravnoteženi; napominje da bi se prema procjenama Komisije odobrenim sredstvima za plaćanja zatraženima u nacrtu proračuna zaostaci u nepodmirenim računima smanjili na održivu razinu od 2 milijarde EUR stoga preuzima obvezu da će u potpunosti poduprijeti prijedlog Komisije i očekuje od Vijeća da poštuje svoje obveze u tom pogledu;

14.  ističe da su se Parlament, Vijeće i Komisija obvezali da će u budućnosti izbjegavati gomilanje neodrživih zaostataka u nepodmirenim zahtjevima za plaćanje na kraju godine uz istodobno poštovanje i primjenjivanje sporazuma postignutih u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira i godišnjih proračunskih postupaka; u tom smislu ponavlja potrebu za pomnim i aktivnim praćenjem tih zaostataka; ponavlja svoju zabrinutost da je zbog specifičnosti ciklusa plaćanja dodatan pritisak stavljen na razinu odobrenih sredstava za plaćanja, posebno na kraju VFO-a; podsjeća Komisiju da se u zajedničkoj izjavi o planu plaćanja obvezala da će razraditi svoje mehanizme za srednjoročno i dugoročno prognoziranje i uspostaviti sustav za rano upozoravanje, pri čemu je cilj predstaviti te prve prognoze za plaćanja u srpnju, kako bi proračunsko tijelo u budućnosti moglo donositi propisno utemeljene odluke;

15.  pozdravlja činjenicu da se težište u ukupnim odobrenim sredstvima za plaćanja napokon osjetno prebacuje s dovršenja prijašnjih programa iz razdoblja 2007. – 2013. na izvršenje novih programa iz razdoblja 2014. – 2020.; međutim, naglašava da je razina sredstava za plaćanja u nacrtu proračuna za 2016., posebice za naslov 1.b, niska u odnosu na razinu sredstava za obveze, zbog čega postoji rizik da na kraju aktualnog VFO-a ponovo dođe do sličnog gomilanja nepodmirenih plaćanja; stoga se pita u kolikoj je mjeri to u skladu s dugoročnom perspektivom plana plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

16.  primjećuje da u odnosu na 2015. prijedlog Komisije za 2016. bilježi povećanje u obvezama u podnaslovu 1.a od 6,1 % na 18,6 milijardi EUR; ističe da je to povećanje u obvezama uvelike rezultat integracije EFSU-a, povećanja za program Erasmus+ i Instrumenta za povezivanje Europe te u manjoj mjeri povećanja za programe Carina, Fiscalis i Borba protiv prijevara i program Zapošljavanja i socijalne inovacije; posebnu će pažnju posvetiti smanjenju nejednakosti između naukovanja i visokog obrazovanja u Europi, prije svega jamčenjem jednakog pristupa mobilnosti za sve;

17.  no žali zbog smanjenja u odobrenim sredstvima za velike infrastrukturne projekte, Obzor 2020. i COSME, te zbog sporijeg napretka Instrumenta za povezivanje Europe – Promet zbog preraspodjele sredstava u EFSU; podsjeća da bi prema početnom prijedlogu Komisije o EFSU-u došlo do smanjenja troškova u iznosu od 170 milijuna EUR za Obzor 2020. za 2016. u odnosu na 2015., čime bi se odaslala proturječna poruka o programu koji je naširoko priznat kao vodeći prioritet u sklopu aktualnoga VFO-a; izražava žaljenje zbog sekundarnih posljedica koje će to imati na financiranje istraživanja, uključujući i istraživanja u području energije, malih i srednjih poduzeća, klime i okoliša, društvenih znanosti i znanosti u društvu; obvezuje se da će nastojati dodatno nadoknaditi predložena smanjenja u tim programima preko povećanja tijekom proračunskog postupka primjenom razlike od 200 milijuna EUR koja je još dostupna ispod gornjih granica za naslov 1.a; naglašava da bi financiranje ulaganja, istraživanja, razvoja i inovacija trebalo biti usmjereno na područja u kojima se može postići najveća dodana vrijednost, kao što su poboljšanje energetske učinkovitosti, informacijske i komunikacijske tehnologije, bespovratna sredstva za osnovna istraživanja i tehnologije povezane s niskim udjelom ugljika i obnovljivom energijom;

18.  ponavlja potporu programu ITER te je odlučan u osiguranju odgovarajućih sredstava; međutim, zabrinut je da zbog predstavljanja revidiranog rasporeda i financijskog planiranja za ITER koji su predviđeni za studeni 2015., proračunsko tijelo u godišnjem proračunskom postupku za 2016. neće moći uzeti u obzir nove informacije; nadalje, poziva ITER i njegovo Europsko zajedničko poduzeće ‒ Fuzija za energiju da bez odgode dostave zatražena izvješća o razrješnici za 2013. te da slijede relevantne preporuke Parlamenta;

19.  ističe da je u prošlosti dodjeljivanje nedostatnih proračunskih sredstava kad je riječ o odobrenim sredstvima za plaćanja produbilo razliku između obveza i plaćanja u nekoliko programa u okviru naslova 1.a, što je doprinijelo naglom povećanju nepodmirenih preuzetih obveza u odnosu na ostale naslove; zabrinut je što je Komisija morala smanjiti iznos pretfinanciranja i, što još više zabrinjava, odgoditi nove pozive na podnošenje prijedloga te potpisivanje ugovora; primjećuje primjerice da u okviru Obzora 2020. Komisija procjenjuje da „u uobičajenom scenariju provedbe bez ograničenja u odobrenim sredstvima za plaćanja do kraja 2014. potrošila bi se oko jedna milijarda više”; iako pozdravlja napore Komisije da se stanje plaćanja zadrži pod kontrolom, ponavlja da ni u kojim okolnostima neće tolerirati da se usporavanje programa iz razdoblja 2014. – 2020. doživljava kao način rješavanja manjka u plaćanjima;

20.  stoga pozdravlja povećanje u odobrenim sredstvima za plaćanja za 11,4 % na 17,5 milijardi EUR u odnosu na 2015. i povećanje u omjeru plaćanja i obveza za 2016.; posebno napominje da u nekoliko programa (Copernicus, Erasmus+, Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe – Promet, nuklearna sigurnost i stavljanje izvan pogona) odobrena sredstva za plaćanja premašuju razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

21.  prima na znanje predloženih 50,8 milijardi EUR u obvezama (3,2 % više u odnosu na 2015., uz neutraliziran učinak reprogramiranja) i 49,1 milijardu EUR u plaćanjima (4 % manje) za podnaslov 1.b, pri čemu se ostavlja mala razlika od 15,3 milijuna EUR do gornje granice za obveze; podsjeća da kohezijska politika predstavlja glavnu ulagačku politiku EU-a čiji je cilj smanjiti nejednakosti među europskim regijama povećanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; naglašava da su instrumenti poput ESF-a, EFRR-a, Kohezijskog fonda ili Inicijative za zapošljavanje mladih ključni u poticanju konvergencije, smanjenju razvojnog jaza te pružanju podrške stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta; naglašava da kohezijska politika EU-a ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

22.  ističe činjenicu da 44 % predloženih odobrenih sredstava za plaćanja za 2016. pokriva nepodmirene zahtjeve za plaćanje za prethodna programska razdoblja, čime ostaje samo 26,8 milijardi EUR u plaćanjima za pokretanje novih kohezijskih programa za razdoblje 2014. – 2020.; stoga smatra predložena odobrena sredstva za plaćanja jedva dostatnim minimumom za taj podnaslov;

23.  podsjeća da je u proračunu za 2016. potreban iznos od 21,6 milijardi EUR da se razina nepodmirenih zahtjeva za plaćanje za kohezijske programe iz razdoblja 2007. – 2013. spusti s 24,7 milijardi EUR na kraju 2014. i s 20 milijardi EUR na kraju 2015. na oko 2 milijarde EUR na kraju 2016., kako je opisano u procjeni Komisije priloženoj uza zajedničku izjavu o planu plaćanja za razdoblje 2015. – 2016.; apelira da se u budućnosti izbjegne slično „abnormalno” gomilanje neplaćenih računa kako se ne bi ugrozila vjerodostojnost EU-a;

24.  uza svoj poziv na nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih naglašava da je ključno učinkovito i djelotvorno ubrzanje provedbe te inicijative u državama članicama; potiče države članice i Komisiju da kao prioritet poduzmu sve potrebne mjere za pokretanje nacionalnih programa Jamstva za mlade, po potrebi uzimajući u obzir preporuke Revizorskog suda Europske unije iznesene u Tematskom izvješću br. 3/2015; ponavlja da nedavno odobreno povećanje stope pretfinanciranja na 30 %, koje Europski parlament snažno podupire, ovisi o brzom podnošenju privremenih zahtjeva za plaćanje država članica u roku od jedne godine, što bi se trebalo ostvariti tijekom 2016.; ustraje u tome da povećano pretfinanciranje Inicijative za zapošljavanje mladih ne bi trebalo nepovoljno utjecati na provedbu ostalih sastavnica Europskog socijalnog fonda (ESF);

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

25.  prima na znanje predloženih 63,1 milijardu EUR u obvezama (0,1 % manje u odnosu na 2015., uz neutraliziran učinak reprogramiranja) i 55,9 milijardi EUR u plaćanjima (0,2 % manje) za naslov 2., pri čemu se ostavlja razlika od 1,2 milijarde do gornje granice za obveze i razlika od 1,1 milijarde do posebne gornje granice za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF); ističe da se mehanizam financijske discipline primjenjuje samo kako bi se ustanovila pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru; iščekuje da Komisija pošalje pismo izmjene, u listopadu, koje bi se trebalo temeljiti na ažuriranim informacijama o financiranju EFJP-a; naglašava da je posljedica prijenosa iz jednog u drugi stup ZPP-a ukupno povećanje iznosa dostupnog za ruralni razvoj;

26.  naglašava da se u nacrtu proračuna za 2016. pokazuje smanjenje u potrebama za intervencijama na poljoprivrednim tržištima u odnosu na proračun za 2015., ponajprije zbog učinka hitnih mjera povezanih s ruskim embargom na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a tijekom 2015. godine; napominje da, prema Komisiji, nisu potrebne dodatne mjere u okviru proračuna za 2016.; ističe ciljeve povećanja konkurentnosti i održivosti europske poljoprivrede i zahtijeva da se na raspolaganje stave sredstva kojima će se ti ciljevi postići;

27.  ističe činjenicu da se u sklopu reformirane zajedničke ribarstvene politike omogućuje ambiciozan pravni okvir u koraku s izazovima odgovornog ribarstva, što uključuje i prikupljanje podataka, te je zadovoljan što je Europski fond za pomorstvo i ribarstvo imao koristi od prijenosa neiskorištenih odobrenih sredstava iz 2014. u 2015. godinu, dok uz neutraliziran učinak tog reprogramiranja odobrena sredstva za preuzimanje obveza za taj fond dodatno napreduju tijekom 2016.; no primjećuje da je u plaćanjima postupno gašenje prijašnjeg programa samo djelomično nadoknađeno pokretanjem novoga, pa su posljedica toga manja odobrena sredstva tijekom 2016.;

28.  pozdravlja povećanje u odobrenim sredstvima predviđeno za program LIFE za okoliš i klimatske promjene, i za preuzimanje obveza i za plaćanja; pozdravlja prvi korak u ekologizaciji proračuna EU-a te ističe da potrebno dodatno ubrzati taj postupak;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

29.  pozdravlja činjenicu da je u nacrtu proračuna za 2016. povećana potpora za sve programe u naslovu 3. te doseže 2,5 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (što je 12,6 % više u odnosu na proračun za 2015. uz neutraliziran učinak reprogramiranja) te 2,3 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (9,7 % više); ističe da se time ne ostavlja prostora za daljnja povećanja ili pilot-projekte i pripremna djelovanja u okviru naslova 3.; mišljenja je da bi u aktualnoj geopolitičkoj situaciji, osobito zbog sve većeg pritiska migracijskih tokova, razina gornjih granica utvrđena za svakako najmanji naslov VFO-a mogla biti zastarjela i trebalo bi je razmotriti u kontekstu poslijeizbornog preispitivanja VFO-a;

30.  pozdravlja Europski imigracijski program Komisije i ponavlja svoju potporu povećanju sredstava EU-a i razvijanju kulture pravedne podjele opterećenja u područjima azila, migracije i upravljanja vanjskim granicama; stoga pohvaljuje povećanja u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Fond za unutarnju sigurnost i Fond za azil, migracije i integraciju, uključujući razvoj zajedničkog europskog sustava azila (CEAS); pozdravlja prijedlog Komisije da se instrument fleksibilnosti mobilizira u iznosu od 124 milijuna EUR kako bi se reagiralo na aktualne migracijske trendove u Sredozemlju; pita se hoće li predloženo financiranje biti dostatno; naglašava potrebu za strogom kontrolom namjene tih sredstava;

31.  naglašava da, s obzirom na veliki broj dolazaka na južne obale Unije i sve veću ulogu koju Europski potporni ured za azil ima u upravljanju azilom, očito je da je predloženo povećanje osoblja EASO-a za šest osoba nedovoljno; stoga traži da EASO-u bude osiguran primjeren broj osoblja i proračun za 2016. kako bi toj agenciji bilo omogućeno da učinkovito izvršava svoje zadaće i aktivnosti;

32.  vjeruje da bi Komisija trebala detaljno ocijeniti proračunski učinak i dodatne zadaće sadržane u mjerama koje su predstavljene kao dio europskog imigracijskog programa i europskog programa sigurnosti u pogledu Europola kako bi proračunsko tijelo moglo na odgovarajući način prilagoditi potrebe koja ta agencija ima u odnosu na proračun i osoblje; naglašava ulogu Europola u prekograničnoj potpori državama članicama i razmjeni informacija; naglašava potrebu da Agenciji bude zajamčen primjeren proračun i broj članova osoblja za 2016. kako bi joj bilo omogućeno da učinkovito izvršava svoje zadaće i aktivnosti;

33.  smatra da u relevantnim agencijama ne bi trebalo doći do smanjenja ili izmještanja osoblja te da svoje zaposlenike moraju pravilno rasporediti kako bi mogle ispuniti svoje sve veće odgovornosti;

34.  podsjeća i na snažnu potporu koju je Parlament neprekidno pružao odgovarajućem financiranju programa u području kulture i medija; stoga pozdravlja povećanje sredstava za program Kreativna Europa, uključujući multimedijalne aktivnosti, u odnosu na proračun za 2015., te izražava zadršku u vezi s administrativnom podjelom između njegovih potprograma za kulturu i medije; također podupire predloženo povećanje sredstava za program Europa za građane jer je on ključan za građansko sudjelovanje u demokratskom procesu u Europi; zauzima stajalište da je europska građanska inicijativa središnji instrument participativne demokracije u EU-u te poziva na poboljšanje njezine prepoznatljivosti i dostupnosti; u tom pogledu ističe pozitivnu ulogu paneuropskih mreža lokalnih i nacionalnih medija, poput EuranetPlusa;

35.  naglašava da su sigurnost prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, zaštita potrošača i zdravlje područja od primarne važnosti za građane EU-a; stoga cijeni povećanja u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za program Hrana i hrana za životinje, program Zdravlje i program Potrošači u odnosu na proračun za 2015. godinu;

Naslov 4. – Globalna Europa

36.  pozdravlja ukupno povećanje financijskih sredstava u naslovu 4. koji doseže 8,9 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (što je za 5,6 % više u odnosu na proračun za 2015.), uz razliku od 261,3 milijuna EUR ispod gornje granice; napominje da se time pokazuje visoka razina solidarnosti s trećim zemljama; vjeruje da je proračun EU-a ključan za pružanje pomoći onima kojima je potrebna i za promicanje europskih temeljnih vrijednosti; zadovoljan je što gospodarske i socijalne teškoće s kojima se EU susretao tijekom prošlih godina nisu odvukle pozornost koju posvećuje ostatku svijeta; međutim, vjeruje da će najvjerojatnije biti potrebna dodatna pojačanja u određenim prioritetnim područjima kao što je Europski instrument za susjedstvo, uključujući pomoć bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestini i Agenciji za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), zbog aktualne humanitarne i političke krize u susjedstvu i šire;

37.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za plaćanja koje je Komisija zatražila u svim programima u sklopu naslova 4. (što je povećanje od 28,5 % na 9,5 milijardi EUR), pri čemu plaćanja premašuju obveze posebno u područjima razvoja, humanitarne pomoći i pomoći EU-a Palestini i UNRWA-u; vjeruje da su takva povećanja potpuno opravdana potrebom da se nadoknade učinci dramatičnih manjaka u plaćanjima do kojih je u tom naslovu došlo 2014. i 2015., a zbog kojih je Komisija smanjila pretfinanciranje i odgodila zakonske obveze; podsjeća da se 2015. u okviru naslova 4. moralo platiti 1,7 milijuna EUR u kamatama za zakašnjela plaćanja; očekuje da se razlika između obveza i plaćanja progresivno smanjuje i da se zaostaci u nepodmirenim računima dovedu na uobičajenu razinu; naglašava da je takav potez prijeko potreban za financijsku održivost osjetljivih korisnika i kako bi EU djelovao kao pouzdan partner u odnosu s međunarodnim organizacijama;

38.  vjeruje da su instrumenti za vanjsko financiranje, s raznih perspektiva i uz njihove zasebne ciljeve, sredstva za suočavanje s temeljnim uzrocima onih izazova unutarnje sigurnosti i migracije koji su u središtu proračuna za sljedeću godinu, uz posebno upućivanje na južne i istočne granice Unije i općenito na područja pogođena sukobima; posebno upućuje na Instrument za razvojnu suradnju i na Europski instrument za susjedstvo ali i na politike koje bilježe umjereniji porast sredstava kao što su humanitarna pomoć, Instrument za doprinos stabilnosti i miru, zajednička vanjska i sigurnosna politika te Europski instrument za demokraciju i ljudska prava; poziva Komisiju da jasno utvrdi područja koja mogu pomoći u rješavanju tih aktualnih izazova i u kojima se potencijalno povećanje sredstava može učinkovito iskoristiti; u tom smislu podsjeća na važnost pružanja pomoći u smanjivanju i eventualnom iskorjenjivanju siromaštva te na potrebu da ljudska prava, jednakost spolova i socijalna kohezija te borba protiv nejednakosti ostanu u središtu aktivnosti vanjske pomoći EU-a;

39.  ističe primjetno povećanje u iznosu predviđenome u proračunu za 2016. za Jamstveni fond za vanjska djelovanja kojim upravlja Europska investicijska banka i napominje da je do toga došlo, među ostalim čimbenicima, zbog početka primjene zajmova makrofinancijske pomoći Ukrajini;

40.  poziva Komisiju i ESVD da zajamče da se primjenjuje združeni pristup u strateškim zemljama koje su korisnice relativno velikog iznosa financiranja iz više izvora EU-a, kao što su Ukrajina i Tunis; zauzima stajalište da EU može postići jači politički i ekonomski učinak jamčenjem veće dosljednosti i koordinacije među glavnim sudionicima u EU-u i na terenu, pojednostavnjivanjem i skraćivanjem postupaka te pružanjem jasnije slike djelovanja EU-a;

Naslov 5. – Administracija

41.  primjećuje da se rashodi u naslovu 5. povećavaju za 2,9 % u odnosu na proračun za 2015. na 8908,7 milijuna EUR, pri čemu se taj iznos općenito odnosi na administrativne rashode institucija (povećanje od 2,2 %) i na mirovine i europske škole (povećanje od 5,4 %); napominje da se ostavlja razlika od 574,3 milijuna EUR do gornjih granica; ističe da je udio naslova 5. u proračunu EU-a stabilan i iznosi 5,8 %; no podsjeća da u tu brojku nije uračunata tehnička pomoć koja se ubraja među operativne rashode;

Posebni instrumenti

42.  ponovno potvrđuje da su posebni instrumenti presudni za potpuno poštovanje i primjenu VFO-a i da bi se prema samoj svojoj naravi trebali računati iznad gornjih granica i za obveze i za plaćanja, i to za potrebe izračunavanja ukupne razlike za plaćanja; pozdravlja predloženi paritet obveza i plaćanja za pričuvu za pomoć u nuždi; primjećuje da su iznosi izdvojeni za pričuvu za pomoć u nuždi, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Fond solidarnosti EU-a u nacrtu proračuna za 2016. okvirno stabilni ili neznatno povećani;

Pilot-projekti – pripremna djelovanja

43.  naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za određivanje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe EU-a, uključujući inicijative koje će odražavati i pratiti ekonomske, ekološke i socijalne promjene u EU-u; sa zabrinutošću primjećuje da Komisija nije predvidjela sredstva za nastavak iznimno uspješnih pilot-projekata i pripremnih djelovanja, posebno onih u okviru naslova 3.; kani nastaviti s utvrđivanjem uravnoteženoga paketa pilot-projekata i pripremnih djelovanja; napominje da je u aktualnome prijedlogu razlika za neke naslove podosta ograničena, ili čak i ne postoji, te namjerava istražiti načine da se iznađe mjesta za moguće pilot-projekte i pripremna djelovanja;

Decentralizirane agencije

44.  ističe ključnu ulogu decentraliziranih agencija u stvaranju politike EU-a i odlučan je da pristupi ocjenjivanju proračunskih i kadrovskih potreba svih agencija pojedinačno od slučaja do slučaja kako bi se zajamčila odgovarajuća sredstva i broj zaposlenika za sve agencije, posebno onima kojima su nedavno dodijeljene nove zadaće ili koje se suočavaju s većim radnim opterećenjem zbog određivanja političkih prioriteta ili zbog drugih razloga; posebno je odlučan da agencijama u području pravosuđa i unutarnjih poslova pruži potrebna sredstva za hvatanje u koštac s aktualnim migracijskim izazovima; još jednom ističe svoje protivljenje formiranju baze za preraspodjelu djelatnika i očekuje da će iznaći rješenje tijekom proračunskog postupka za zaustavljanje daljnjih smanjenja broja zaposlenika u decentraliziranim agencijama; nadalje ponavlja svoju namjeru da Međuinstitucionalna radna skupina o decentraliziranim agencijama posluži za pronalaženje zajedničkog jezika među institucijama kad je riječ o postupanju s agencijama u proračunskom smislu, također u pogledu mirenja o proračunu za 2016. godinu;

o

o    o

45.  poziva na trajno ulaganje napora kako bi se proračunom pružila sredstva za odgovarajuće osposobljavanje i prekvalificiranje u sektorima s manjkom radnika i u ključnim sektorima u kojima postoji snažan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, poput zelenog gospodarstva, cirkularne ekonomije, zdravstva te informacijskih i komunikacijskih tehnologija; ističe da bi se proračunom za 2016. trebala pružiti odgovarajuća potpora za promicanje društvene uključenosti te za djelovanja kojima je cilj iskorjenjivanje siromaštva i osnaživanje osoba koje proživljavaju siromaštvo i društvenu isključenost; podsjeća na to da bi pitanje jednakosti spolova trebalo ugraditi u politike EU-a i razmotriti na svim razinama proračunskog postupka; poziva na pružanje financijske potpore svim programima kojima se podupire stvaranje novih radnih mjesta i društvena uključenost osoba koje se nalaze u višestruko nepovoljnom položaju, poput dugoročno nezaposlenih, osoba s invaliditetom, pripadnika manjinskih zajednica te neaktivnih i obeshrabrenih osoba;

46.  podsjeća da će proračunski postupak za 2016. godinu, s obzirom na to da se očekuje da programi budu u punom jeku, s obzirom na integraciju novih velikih inicijativa u području ulaganja i migracije, s obzirom na mogućnost da se riješe pitanja iz prošlosti kao što su plaćanja i posebni instrumenti te s obzirom na prvu aktivaciju novih odredbi VFO-a kao što je ukupna razlika do gornje granice za obveze, biti provjera za pristup Vijeća planu plaćanja te za ocjenu aktualnog VFO-a; podsjeća Komisiju na njezinu zakonsku obvezu da do kraja 2016. predstavi ocjenu funkcioniranja VFO-a i uz nju zakonodavni prijedlog za reviziju Uredbe br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.; podsjeća da, paralelno s tim procesom, Komisija bi trebala ocijeniti nove inicijative za vlastita sredstva na temelju rezultata radne skupine na visokoj razini o vlastitim sredstvima koji bi trebali biti predstavljeni 2016.;

47.  prihvaća široki konsenzus kojim se vodilo pri razmatranju nacrtâ izmjene proračuna za 2015. te dosadašnje pregovore o planu plaćanja, čime se pokazuje zajednička volja da se poštuje VFO, da se primjenjuju pomno dogovorene pravne osnove i da se jamči financiranje novih programa; poziva da se nastavi dobra suradnja između Komisije i dviju grana proračunskog tijela EU-a te se nada da će to u konačnici dovesti do rješenja uzroka eskalacije zaostataka u plaćanjima koji su postali neizostavni dio proračunskog postupka; očekuje da isti duh prevlada u pregovorima o proračunu za 2016. i u pronalaženju načina za nošenje s novim i nepredviđenim budućim izazovima;

48.  nalaže svojem predsjedniku, da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG I.: ZAJEDNIČKA IZJAVA O DATUMIMA ZA PRORAČUNSKI POSTUPAK I NAČINIMA FUNKCIONIRANJA ODBORA ZA MIRENJE U 2015.

A.  U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u pitanjima proračuna i dobrom financijskom upravljanju, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su sljedeće ključne datume za proračunski postupak u 2016.:

1.  Trijalog će se sazvati 14. srpnja prije usvajanja stajališta Vijeća;

2.  Vijeće će nastojati usvojiti svoje stajalište i poslati ga Europskom parlamentu do 38. tjedna (treći tjedan u rujnu) kako bi se omogućio pravovremeni dogovor s Europskim parlamentom;

3.  Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća najkasnije do kraja 42. tjedna (sredina listopada);

4.  Trijalog će se sazvati 19. listopada prije čitanja Europskog parlamenta;

5.  Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u 44. tjednu glasovat će se o njegovu čitanju (plenarna sjednica 26. – 29. listopada);

6.  Razdoblje mirenja počinje 29. listopada. U skladu s odredbama članka 314. stavka 4. točke (c) UFEU-a, rok predviđen za mirenje istječe 18. studenoga 2015.;

7.  Odbor za mirenje sastat će se 9. studenoga u prostorima Europskog parlamenta i 13. studenoga u prostorima Vijeća i može se ponovno sastati po potrebi. Sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Trijalog je predviđen za 11. studenoga. Tijekom 21-dnevnog razdoblja mirenja može se sazvati jedan ili više dodatnih trijaloga.

B.  Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E priloga gore spomenutom međuinstitucionalnom sporazumu.

PRILOG II.: ZAJEDNIČKA IZJAVA O PLANU PLAĆANJA ZA RAZDOBLJE 2015. – 2016.

Na temelju Zajedničke izjave o planu plaćanja dogovorenom u prosincu 2014. u sklopu dogovora o proračunima za 2014. i 2015. godinu, tri institucije zajedno su ocijenile trenutačno stanje i izglede za plaćanja u proračunu EU-a na temelju dokumenta koji im je Komisija proslijedila 23. ožujka 2015.

Europski parlament, Vijeće i Komisija slažu se sa sljedećim:

1.  Trenutačno stanje

Europski parlament i Vijeće primaju na znanje detaljnu procjenu Komisije sadržanu u „Elementima plana plaćanja s ciljem vraćanja proračuna EU-a u održive okvire” (u prilogu) kao analitičku osnovu u svrhu utvrđivanja glavnih uzroka povećane razine nepodmirenih potraživanja krajem godine kao i za ostvarivanje cilja smanjenja razine neplaćenih računa, s posebnim naglaskom na provedbi programâ kohezijske politike za razdoblje od 2007. do 2013.

a)  Ograničavanje odobrenih sredstava za plaćanje odobrenih u okviru prethodnih proračuna dovelo je, zajedno s provedbenim ciklusom kohezijskih programa, do sve većeg gomilanja nepodmirenih zahtjeva za plaćanja na kraju godine, čija je vrijednost koncem 2014. dosegla nezabilježenu razinu od 24,7 milijardi EUR. Institucije, međutim, priznaju da su se zaostaci uvelike stabilizirali nakon što su poduzete teške odluke u vezi s proračunima za 2014. i 2015.

b)  Osim toga, manjak plaćanja rezultirao je usporavanjem provedbe programâ u okviru drugih naslova za razdoblje 2014. – 2020., posebice u smislu ispunjavanja ugovornih obveza koje proizlaze iz proteklih obveza i, na taj način, izbjegavanja rizika od plaćanja kamata na zakašnjela plaćanja, u trenutku kada se od ključnih programa očekuje da ostvare doprinos rastu i stvaranju radnih mjesta u Europi te od Unije da se afirmira na međunarodnoj sceni.

2.  Predviđanja

c)  Europski parlament i Vijeće primaju na znanje predviđanja Komisije za 2015. i 2016.: iz analize proizlazi da bi bilo moguće smanjiti zaostatke u vezi s nepodmirenim zahtjevima za plaćanja na kraju godine u vezi s programima kohezijske politike za razdoblje od 2007. do 2013. na razinu od otprilike 2 milijarde EUR do konca 2016., uzimajući posebice u obzir da se kohezijski programi približavaju zaključnoj fazi, te pod uvjetom da se u proračunu za 2016. odobre dostatna odobrena sredstva za plaćanja. Time bi se trebale izbjeći nepovoljne posljedice i nepotrebna kašnjenja u provedbi programâ za razdoblje od 2014. do 2020.

d)  Europski parlament i Vijeće ističu svoju predanost postupnom smanjivanju neodrživih zaostataka u pogledu nepodmirenih zahtjeva za plaćanja u vezi s programima kohezijske politike za razdoblje od 2007. do 2013. Obvezuju se na punu suradnju u smislu odobravanja one razine odobrenih sredstava za plaćanje u proračunu za 2016. kojom se omogućuje ostvarenje tog cilja. U svojim razmatranjima uzet će u obzir postojeća predviđanja koja će biti odražena i dodatno obrađena u procjenama Komisije za nacrt proračuna za 2016.

e)  Komisija će nastaviti pozorno pratiti kretanja u vezi sa zaostacima te će, prema potrebi, predložiti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo neometano kretanje odobrenih sredstava za plaćanje u skladu s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza.

f)  Tri institucije podsjećaju na svoju obvezu da aktivno prate stanje u vezi s izvršenjem plaćanja tijekom 2015. Potvrđuju svoju spremnost da 26. svibnja, 14. srpnja i 19. listopada, u okviru redovite razmjene mišljenja, organiziraju međuinstitucijske sastanke kako bi se zajamčila izrada održivog proračuna; U tom smislu na međuinstitucijskim sastancima trebalo bi isto tako razgovarati o dugoročnim prognozama očekivanog kretanja plaćanja do kraja tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira u vezi s kojim se od Komisije traži da, prema potrebi, predstavi druge moguće scenarije.

g)  Komisija će u svrhu pojednostavljenja postupka praćenja postojećeg stanja u vezi s programima za razdoblje od 2007. do 2013. u srpnju i listopadu podnijeti izvješća o izvršenju proračuna, i u odnosu na mjesečne prognoze za godinu i u odnosu na isti datum prethodne godine, te o kretanju zaostalih nepodmirenih zahtjeva za plaćanja u okviru podnaslova 1.b.

h)  Uzimajući u obzir vlastita nastojanja da se slično gomilanje zaostataka ubuduće izbjegne, Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da pomno nadzire provedbu programa za razdoblje od 2014. do 2020. te da uspostavi sustav ranog upozorenja. Kako bi ostvarila taj rezultat Komisija se obvezuje da će razraditi odgovarajuće alate kojima bi se tijekom proračunskog postupka izrađivala stalna predviđanja prema (pod)naslovu za (pod)naslove 1.b, 2 i 5 te prema programima za (pod)naslove 1.a, 3 i 4 usredotočena na godine N i N+1, uključujući kretanja u vezi s neplaćenim računima i nepodmirenim obvezama (RAL); navedena predviđanja redovito će se ažurirati na temelju proračunskih odluka i svakog relevantnog događaja koji ima učinak na profile plaćanja programâ; prognoze u vezi s plaćanjima bit će iznesene u srpnju u okviru međuinstitucijskih sastanaka u vezi s plaćanjima koji su predviđeni u točki 36. stavku 3. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu;

i)  to bi trebalo proračunskom tijelu omogućiti da pravovremeno donese nužne odluke kako bi se izbjeglo buduće gomilanje neodrživih zaostataka u nepodmirenim zahtjevima za plaćanje na kraju godine istodobno poštujući i primjenjujući sporazume postignute u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira i godišnjih proračunskih postupaka.

ANNEX TO THE ANNEX II: ELEMENTS FOR A PAYMENT PLAN TO BRING THE EU BUDGET BACK ONTO A SUSTAINABLE TRACK

Table of Contents

Executive summary

1.  Background

2.  State of play at the end of 2014

2.1.  Implementation at the end of 2014

2.2.  Mitigating measures taken in 2014

3.  Terminology

3.1.  Project cycle

3.2.  Outstanding commitments (RAL)

3.3.  Cash flow constraints vs. shortage of payment appropriations

3.4.  Backlog of outstanding payment claims at year-end

4.  Heading 1b: evolution of backlog and outlook

4.1.  Implementing the structural funds 2007-2013

4.2.  Payment claims profile for the 2007-2013 programming period

4.3.  Components and types of backlog

4.4.  Outlook for 2007-2013 payments (claims) in 2015 and 2016

4.5.  Payment claims expected for 2016

4.6.  Summary of information used to calculate the payment claims and the backlogs

4.7.  Payment at closure

5.  Other headings: outlook for the 2007-2013 programmes

5.1.  Overview

5.2.  Shared management programmes in heading 2 and 3

5.2.1.  Heading 2

5.2.2.  Heading 3

5.3.  Direct management programmes in heading 1a and 4

5.3.1.  Heading 1a

5.3.2.  Heading 4

6.  Outlook for 2014-2020 programmes

7.  Conclusions

Annex 1: information sent by the Commission on 15 December 2014

Annex 2: Heading 1b: latest forecasts from Member States

Executive summary

The increasing gap between the authorised payment appropriations and the past commitments taken by the European Institutions has been one of the main developments regarding the implementation of the EU budget, in particular since 2012. This payments gap has led to a number of negative consequences in the different areas of expenditure and most notably to a growing backlog of outstanding payment claims for the 2007-2013 Cohesion policy programmes (heading 1b), which reached an unprecedented peak at the end of 2014.

This growing backlog of outstanding payment claims is due to the intersection of the peak in the 2007-2013 programme cycle with the drop in 2014 in the payment ceiling of the multiannual financial framework (MFF), in a general environment of public finance consolidation at national level. Two different factors are therefore key to understand this evolution.

Firstly, the cyclical increase of payment claims driven by the sustained implementation of the 2007-2013 Cohesion policy programmes, to be paid in the first years of the 2014-2020 MFF. After a slow start of the programmes in 2007-2009, resulting (inter alia) from the effects of the financial crisis and counter measures taken, implementation has accelerated since 2012, with payment claims increasing yearly to a historic record of EUR 61 billion in 2013 in the field of Cohesion policy, driven by deadlines for implementation and the automatic decommitment rules set out in the Cohesion policy legislation[5].

It has been difficult to accommodate such a steep increase in payment claims for the 2007-2013 Cohesion policy in the EU budget, with other programmes at cruising speed, a lower ceiling for payments in 2014, and against the backdrop of ongoing fiscal consolidation in Member States.

Indeed, the second key factor to explain this development is the significant reduction in the payment ceilings in the new MFF, which is particularly sharp (EUR 8 billion lower) in 2014. The resulting shortage of payment appropriations affects not only Cohesion (heading 1b), but also other areas of expenditure and in particular the policy areas of Growth and Jobs (heading 1a), Global Europe (heading 4) and Security (heading 3).

In order to face this challenge, the Commission put in place measures to ensure an active management of the scarce payment appropriations, namely: speeding up action to recover any undue amounts; limiting idle amounts on fiduciary accounts; reducing pre-financing percentages; making best use of maximum payment deadlines allowed; postponing calls for proposals/tenders and related contracting and giving higher priorities to countries under financial assistance.

Moreover, the budgetary authority was timely informed of the different challenges and developments and different amending budgets were proposed to increase the authorised payment appropriations.

Despite the reinforcements in payment appropriations through amending budgets authorised by Parliament and Council[6], and despite the active management of available payment appropriations by the Commission, the backlog of outstanding payment claims has kept growing: for the 2007-2013 Cohesion policy alone it reached EUR 24.7 billion at the end of 2014[7].

Thanks to the mitigating measures undertaken by the Commission, the build-up of a backlog was to a large extent contained in the other policy areas managed directly by the Commission. Most of the payment appropriations available in 2014 were used to honour contractual obligations stemming from the previous programming period and thus minimise penalties for late payments, which nonetheless showed a fivefold annual increase (to EUR 3 million)[8]. While these actions avoided larger negative financial impact for the EU budget, they entailed shifting a number of payments due-dates to 2015, with an impact on legitimate expectations from stakeholders who may have had to postpone the start of their project and/or to temporarily co-finance it to a higher degree.

The closure stage of the 2007-2013 Cohesion programmes is approaching. In 2014, the total level of payment claims received decreased to EUR 53 billion (from EUR 61 billion in 2013). In their latest forecasts (January 2015), Member States expect to submit payment claims of around EUR 48 billion in 2015 and EUR 18 billion in 2016. However, these figures cannot be taken at face value, since in 2015-2016 there will be a capping of payable claims at 95% of the whole financial envelope of the programme as established by the relevant legislation[9]. The resulting payable claims for 2015 are estimated by the Commission at some EUR 35 billion and up to EUR 3.5 billion for 2016.

The 2015 budget authorises almost EUR 40 billion in payment appropriations for the 2007-2013 Cohesion policy. This budget will cover both backlog payments (EUR 24.7 billion consuming 62% of the 2007-13 Cohesion policy budget) and new claims arrived in due time to be paid (estimated at EUR 35 billion). As a result, the backlog at the end of 2015 is estimated to decrease to a level of EUR 20 billion.

At this stage, the Commission estimates that up to EUR 23.5 billion will be needed to cover the remaining payment claims before the closure and to phase out the backlog. In its Draft Budget 2016, the Commission will fine-tune the payment appropriations for heading 1b, in order to ensure that this is achieved together with a proper implementation of the 2014-2020 programmes.

Budget year 2015 for the Cohesion policy (EUR billion)

Payment appropriations available in Budget 2015	(1)	39.5
-  Of which end-2014 backlog	(2)	24.7
-  Of which forecasts 2015 capped at 95% threshold	(3)	~35
Expected backlog end-2015	(4)=(1)-(2)-(3)	~20

Budget year 2016 for the Cohesion policy (EUR billion)

Expected backlog end-2015	(1)	~20
Maximum remaining payment claims expected to be received in 2016 before closure	(2)	~3.5
Maximum payment claims to be covered in the 2016 budget	(3)=(1)+(2)	~23.5

Likewise, the level of payment appropriations to be proposed for the other policy areas in the 2016 budget should allow to meet obligations stemming from past commitments and minimise the risk of late interest payments, but also to ensure an adequate level of implementation and contracting for the 2014-2020 programmes.

The multi-annual character of a significant share of the EU budget explains the existence of a time gap between the moment when the commitment is recorded and the actual payment against this commitment. The build-up of a structural volume of outstanding commitments (known as "RAL", the French acronym of "reste à liquider") is therefore normal and expected. Given the legal deadline for the payment of claims by the Commission[10], the year-end concentration of claims linked to the requirement to avoid decommitment and possible interruptions, a certain amount of outstanding payment claims at year-end is considered as 'normal'. However, the growing size of the backlog over the last few years has reached 'abnormal' levels[11], which pre-empt a significant and growing share of the budget of the following year and are not sustainable in terms of sound financial management.

The Commission estimates that about half of the backlog of outstanding payment claims in Cohesion policy at the end of 2013 and 2014 was 'abnormal', this means linked to the shortage of payment appropriations authorised in the budget, creating a 'snowball effect'. With the closure stage approaching, lower payment levels will be needed in 2015 and 2016 and the backlog will automatically decrease. The level of interruptions and suspensions is also foreseen to decrease as the programmes are reaching the closure. With payment appropriations of some EUR 21.5 billion for the 2007-2013 programmes in 2016, the backlog is forecasted to be around EUR 2 billion at the end of 2016.

Cohesion policy programmes 2007-2013: evolution of the backlog of outstanding payment claims at year-end 2007-2016

 

The need for phasing out the 'abnormal' backlog which has built up has been acknowledged by the two arms of the budgetary authority, the Council and the European Parliament, which jointly agreed during the negotiations on the 2015 budget to "reduce the level of unpaid bills, with a particular focus on cohesion policy, at year-end down to its structural level in the course of the current MFF" and "engage to implement, as of 2015, a plan to reduce the level of unpaid bills corresponding to the implementation of the 2007-2013 programmes to the commonly agreed level by the mid-term review of the current multiannual financial framework" .

This document provides a solid basis for a common understanding by the two arms of the Budgetary Authority, which are expected to endeavour to take decisions that allow the phasing out of the 'abnormal' backlog of unpaid bills for 2007-2013 programmes by the end of 2016.

This payment plan also provides the opportunity to draw some lessons on the budget management for the future:

1.  The agreement on amending budget 2/2014[12] at the end of 2014 was very important to largely stabilise the backlog of outstanding payment claims at a level which can be phased out over two years. The institutions have taken their responsibility in the face of a very difficult fiscal situation in many Member States.

2.  Measures of active budget management taken by the Commission have proven indispensable to deal with a shortage of payment appropriations in many policy areas. These measures will need to be maintained as long as necessary in order to avoid disproportionate disruptions for beneficiaries and/or the payment of penalty interest.

3.  Although there is a recurrent cycle in the implementation of Cohesion policy programmes, the size of peaks and troughs can be smoothened by implementing programmes as quickly as possible at an early stage in the programming period. This is especially desirable in the current economic conditions when investment is badly needed to stimulate economic recovery and competitiveness.

4.  Regular submission of claims is needed. Member States should avoid unnecessary administrative delays in sending their payment claims throughout the year. Regular submission of claims improves budgetary management and helps minimising the backlog at year-end.

5.  On the other hand, sufficient budgeting of payment appropriations is a necessary condition to properly implement the budget and avoid the accumulation of an unsustainable level of outstanding payment claims at year-end. In addition to this, the "specific and maximum flexibility", mentioned in the European Council conclusions and the statement of President Barroso in February 2013, will need to be applied in order to comply with Union's legal obligations. Furthermore, decisions of the budgetary authority should, as much as possible, allow for a smooth payment profile over the duration of the MFF.

6.  Forecasting capacity has to be reinforced. In addition to the various analyses already provided[13], the Commission will further improve its medium and long-term forecasts in order to identify at an early stage, to the extent possible, likely problems. In particular it will inform the two arms of the budgetary authority as soon as it identifies any developments in the implementation of the 2014-2020 programmes which present a risk for a smooth payment profile.

1.  Background

Since 2011, the Commission has been confronted with a growing level of outstanding payment claims at the end of the year, despite the full use of the payment ceilings in 2013 and 2014 and the recourse to the contingency margin for payments in 2014. While virtually all the payment appropriations authorised in the annual budgets have been used up, the backlog of outstanding payment claims at the end of the year for the Cohesion policy (heading 1b) and specific programmes in other headings (such as heading 4 "global Europe") has increased steadily.

The Commission has followed up on the invitation from Parliament and Council to monitor the situation throughout the year and ad-hoc inter-institutional meetings have taken place over the last years to share the assessment on the state of play. Since 2011, the Commission had to present draft amending budgets (DAB) aimed at increasing significantly the level of payment appropriations to address payment shortages. Initial lower levels of authorised payment appropriations have led to recurrent DABs, which have made more complex the decision-making process on the draft budget, which should be the main subject for Conciliation. Amending budgets were voted late, increasing the difficulty to manage the payment process.

Against the backdrop of consistently higher levels of commitment appropriations, the graph below illustrates the increasingly tight annual payment budgets and ceilings and the progressive reduction of the gap between payment ceiling and the voted appropriations, culminating in the need to use the contingency margin in 2014.

 

In December 2014, in the framework of the agreement reached on the 2014 and 2015 budgets, the European Parliament and the Council agreed the following joint statement:

The institutions agree to the objective to reduce the level of unpaid bills, with a particular focus on cohesion policy, at year-end down to its structural level in the course of the current MFF.

In order to reach this objective:

•  the Commission agrees to present, along with the joint conclusions on Budget 2015, a most up to date forecast of the level of unpaid bills by end 2014; the Commission will update these figures and provide alternative scenarios in March 2015 when a global picture of the level of unpaid bills at the end of 2014, for the main policy areas, will be available;

•  on this basis, the three institutions will endeavour to agree on a maximum target level of unpaid bills at year-end which can be considered as sustainable;

•  on this basis and while respecting the MFF Regulation, the agreed financial envelopes of the programmes as well as any other binding agreement, the three institutions will engage to implement, as of 2015, a plan to reduce the level of unpaid bills corresponding to the implementation of the 2007-2013 programmes to the commonly agreed level by the mid-term review of the current multiannual financial framework. Such a plan will be agreed by the three institutions in due time before the presentation of the draft budget 2016. Given the exceptionally high level of unpaid bills, the three institutions agree to consider any possible means to reduce the level of those bills.

•  

Every year, the Commission agrees to accompany its draft budget by a document evaluating the level of unpaid bills and explaining how the draft budget will allow for the reduction of this level and by how much. This annual document will take stock of the progress made so far and propose adjustments to the plan in line with updated figures.

As an immediate follow-up to the joint statement, on 15 December 2014 the Commission presented an updated forecast of the level of outstanding payment claims by end 2014, which is set out in Annex 1.

The present document provides an overview of the state of implementation at the end of 2014, focussing on the backlog of the 2007-2013 programmes of the Cohesion policy, in view of reducing it to an agreed level by the mid-term review of the current multiannual financial framework in 2016. The document also addresses the evolution of the backlog of the other headings, although the problem of backlog is much less acute in terms of absolute size than in heading 1b: the backlog of outstanding payment claims in other headings at the end of 2014 stood at some EUR 1.8 billion.

2.  State of play at the end of 2014

2.1.  Implementation at the end of 2014

At the end of 2014, the implementation of payment appropriations (before carryovers) amounted to EUR 134.6 billion (99% of the final authorised appropriations in the 2014 budget). The under-implementation of payments (after carryovers) is the lowest ever recorded at amounted to EUR 32 million, as compared to EUR 107 million in 2013 and EUR 66 million in 2012. Such a high level of implementation, despite the late adoption of draft amending budget 3/2014, is a confirmation of the tight constraints imposed on payment appropriations, particularly for the completion of the 2007-2013 programmes. In many cases, the corresponding budget lines were also reinforced with appropriations initially foreseen for paying the pre-financing of newly adopted 2014-2020 programmes.

During 2014, the payment appropriations for the 2007-2013 Cohesion programmes were reinforced by EUR 4.6 billion, of which EUR 2.5 billion through draft amending budget 3/2014, EUR 0.6 billion through the end-of-year transfer[14] and EUR 1.5 billion through internal transfers from the 2014-2020 programmes. These reinforcements contributed to stabilising the backlog of the 2007-2013 Cohesion programmes at the end of 2014.

A large amount of unused commitment appropriations were carried over or reprogrammed to 2015, not only for the Cohesion policy but also for the programmes under rural development (heading 2) and the migration and security funds (heading 3). As a consequence, the amount of outstanding commitments (RAL) decreased to EUR 189 billion at the end of 2014, a reduction of EUR 32 billion in comparison with the RAL at the end of 2013. However, this decrease is somewhat artificial as it results mostly from the under-implementation of the commitment appropriations for 2014-2020 programmes carried over and reprogrammed to 2015 and later years, when it will "reappear". Had all appropriations for the new programmes been committed in 2014, the RAL would have remained much closer to the 2013 level (EUR 224 billion).

The graph below shows the evolution of the level of RAL over the period 2007-2014 and the projection for the level of RAL at the end of 2015, for the budget as a whole, as well as for programmes under shared management in headings 1b, 2 and 3 and the other programmes/headings. As shown in the graph, the overall level of RAL at the end of 2015 is expected to return to a level comparable to that at the end of 2013. However, the graph also shows the distinction between the programmes under shared management in headings 1b, 2 and 3, for which the RAL at the end of 2015 is expected to go down compared to 2013, and the other programmes/headings, for which the RAL at the end of 2015 is expected to go up.

 

2.2.  Mitigating measures taken in 2014

On 28 May 2014, the Commission presented its draft amending budget 3/2014, requesting additional payment appropriations for 2014. After a lengthy adoption process, DAB 3/2014 was finally approved on 17 December 2014. Awaiting the adoption of the amending budget, during the year 2014 the Commission has put in place a series of mitigating measures in order to honour legal obligations stemming from past commitments while launching the new generation of programmes, within an exceptionally tight budgetary framework.

So as to implement the agreed policies with the appropriations authorised in the budget, the Commission followed an approach of actively managing the budget, bearing in mind three main principles:

•  Minimise the financial impact for the EU budget of interests for late payments and potential liabilities;

•  Maximise the implementation of programmes;

•  Minimise the potentially negative impact of decisions on third parties and the economy as a whole.

Accordingly, the measures to ensure an active management of the scarce payment appropriations included the following: pro-actively recovering any undue amounts; limiting idle amounts on fiduciary accounts; reducing pre-financing percentages; making best use of maximum payment deadlines allowed; postponing calls for proposals/tenders and related contracting.

These mitigating measures helped the Commission to protect its status as a first-class investor and its reputation as a reliable and secure partner. The Commission managed to minimise, as far as possible, the negative effects of payment shortages, for instance in terms of limiting the amount of interests on late payments. Despite an almost fivefold increase compared to 2013, the amount of interests paid at the end of 2014 still remains limited (EUR 3 million). The relative sharper increase for heading 1a (Competitiveness for Growth and Jobs) and heading 4 (Global Europe), as shown in the table below, illustrates the pressure on payment appropriations.

Interests paid on late payments (in EUR)
	2008	2009	2010	2011	2012	2013	2014
Heading 1a	294 855	157 950	173 748	329 615	137 906	243 748	1 047 488
Heading 1b	1 440	5 324	6 220	11 255	31 726	71 620	103 960
Heading 2	27 819	1 807	9 576	15 713	61 879	30 991	61 985
Heading 3	13 417	59 852	48 673	50 397	29 375	13 060	7 252
Heading 4	250 204	178 468	257 818	1 266 425	335 820	247 786	1 797 825
Heading 5	43 915	442 678	237 367	60 825	142 254	46 187	8 614
Total	631 651	846 079	733 403	1 734 230	738 960	653 392	3 027 124

Interest for late payments in Cohesion policy (heading 1B) is not significant as shared management represents the major part of this heading and shared management does not lead to late interest. However, in terms of credibility, the non-respect of the regulatory deadlines for shared management policies is highly prejudicial.

3.  Terminology

This section explains a number of definitions used in this document.

3.1.  Project cycle

Before approving an operational programme or a project, the Commission reserves the appropriations by creating a commitment on a budget line for a defined amount. This transaction consumes part of the authorised commitment appropriations.

Very often, the signature of the contract for the project or the approval of the operational programme leads to a certain level of pre-financing, which allows the beneficiary to start the project without borrowing. Reaching defined milestones allows the beneficiary to submit interim payment claims and to be reimbursed for expenditure incurred linked to the programme.

However, in the case of major programmes such as research (Horizon 2020), the structural funds, the European Fisheries Fund and rural development, once a certain stage of implementation is reached, interim payment claims no longer lead to payments as they are covered by the pre-financing. Furthermore, a percentage of the total funds committed for the project or the programme is only paid at the closure when the Commission has verified that all the work has been carried out in accordance with the initial agreement. If that is not the case, the funds are partly decommitted. In certain cases, the Commission may also issue recovery orders to recover payments which were not justified.

3.2.  Outstanding commitments (RAL)

Outstanding commitments are usually referred to as 'RAL' from the French acronym for "Reste à Liquider". It is the part of a commitment that has not been consumed by any payment at a given point in time. In multiannual projects, commitments are made at the start of the project with a limited pre-financing while interim payments are made at a later stage, when the project is being implemented and the final payment is made at closure.

A large part of the EU budget concerns investments, whose implementation is spread over a number of years. The difference between commitment and payment appropriations authorised in the annual budget determines the change in the overall level of RAL. In turn, the speed at which commitments grow and the pace of programme implementation determine the normal evolution of RAL. However, the RAL further increases when insufficient payment appropriations are budgeted, regardless of the pace of implementation. In this latter case, the effect is to increase the level of outstanding payment claims at the end of the year.

The ratio between RAL and the commitments of the year is a good indicator to compare the size of the RAL of specific programmes with their financial envelope. For example, programmes and actions with an annual character, such as Erasmus or Humanitarian Aid, have a RAL/commitments ratio below one, which indicates that most commitments are paid within a year. Cohesion programmes, on the other hand, typically have a RAL/commitments ratio between 2½ and 3, which reflects the impact of the automatic decommitment rules set out in the legislation (the so-called "N+2" / "N+3" rules, see section 4.1 below). Certain programmes under heading 4 have a higher ratio, due to the complex cycle of negotiations linked to implementation. In its payment requests, the Commission takes these indicators into account.

3.3.  Cash flow constraints vs. shortage of payment appropriations

The Commission cash-flow is mostly determined by the amounts called in from Member States on a monthly basis according to the own resources rules. The Commission is not allowed to borrow money to cover cash-flow shortages. Cash-flow constraints may lead to temporary delays in payments to beneficiaries of EU funds despite the fact that sufficient payment appropriations are authorised in the budget for the financial year. This may happen, usually in the first part of the year, because the sum of outstanding payment claims at the end of the previous year and those to be paid in the first months of the current year (for instance for the European Agricultural Guarantee Fund) are larger than the maximum monthly inflow of own resources made available to the Commission. As the backlog from the previous year is phased out and the monthly inflow of resources continues later in the year, the cash-flow constraint is no longer binding in the following months of the year.

Cash flow constraints at the beginning of the year are amplified by the shortage of payment appropriations, since the monthly call for funds is based on the revenue provided for in the authorised budget as it stands, before the adoption of amending budgets increasing the level of payments, which usually takes place towards the end of the year.

Depending on the precise date of adoption (i.e. before or after 16 November of the year in question), the corresponding additional call for own resources to cover the additional payment appropriations authorised in amending budgets adopted at the end of the year might lead to cash availability only in the beginning of the next financial year, leading to possible difficulties in implementing the amending budgets in the same year.

3.4.  Backlog of outstanding payment claims at year-end

At the end of every year, there is a backlog of outstanding payment claims, i.e. claims that have been sent by the beneficiaries of EU funds and need to be paid within a defined delay (in general in less than 2 months) but that have yet not been paid[15]. That is because of one of the following three reasons:

a)  Ongoing interruptions/suspensions: Payments were interrupted/suspended for certain beneficiaries/programmes. Interruptions of payments are normally short term formal actions by which the Commission delays the payment waiting for missing information or checks of the management and control system.

b)   Timing: Payment claims not paid because they were transmitted in the very last days of the year, leaving insufficient time for processing before year-end.

c)   Lack of credits: Payment claims unpaid because authorised payment appropriations on the relevant budget line were exhausted.

Part of the backlog is considered “normal” (see points a and b). The growth of the "abnormal" backlog of outstanding payment claims, most of which is in Cohesion policy, is associated with the shortage of payment appropriations (point c), whereas the cash-flow constraints in the beginning of the year (see section 3.3 above) also have an impact. Section 4 further develops the case of the Cohesion policy.

4.  Heading 1b: evolution of backlog and outlook

This chapter looks at the specific case of the Cohesion policy (heading 1b). First, it sets out the main features of the structural funds and it explains how specific events in the past or in relation with the legislation created the present difficult situation. It then explores how a "normal" backlog could be defined and provides a detailed analysis of the situation at the end of 2014.

4.1.  Implementing the structural funds 2007-2013

Structural funds 2007-2013: main features

Projects financed out of heading 1b are organised in operational programmes. These operational programmes are proposed by Member States, and negotiated and adopted by the Commission at the beginning of the period for the whole duration of the period. Each operational programme is implemented in shared management through individual projects. This means that Member States implement the funds. The Commission participates in monitoring committees, where it has an advisory role in the project selection and monitors project implementation through annual implementation reports.

Programmes are co-financed by the EU budget; this means that the Commission does not pay the entire cost of the programme. Member States must find "match-funding" to finance part of the programmes.

Once a programme is adopted, the European Union has contracted a legal obligation for the whole period. The Commission committed automatically the appropriations on an annual basis before the end of April from 2007 to 2013, based on the financial plan of the programme and not on the actual implementation of the projects of the programme. While the EU payments can never exceed the EU budget commitments, expenditure is eligible from the beginning of the period (i.e. even before the adoption of the programme) until the end of the eligibility period.

After the approval of the programme, the Commission pays pre-financing. These payments are made automatically to the Member State and remain at its disposal until its clearing at the closure.

As the implementation of the various projects is ongoing, the Member States submit interim payments through their certifying authority. The interim payment claims are paid by the Commission based on the co-financing rate in force and provided that no interruption or suspension is decided.

This mechanism works as long as the total of pre-financing paid by the Commission and interim payment claims submitted by Member States for the programmes does not reach 95% of the share of the allocation of the programmes. Once this threshold is reached, the Member State may still send its payment claims but they are used to clear any outstanding prefinancing. The remainder will be settled at closure of the programme. Member States need to justify eligible expenditure to cover the amount of pre-financing received at the beginning of the period and the amount retained for closure (5% of the total allocation).

After the end of the eligibility period, a period of 15 months is then foreseen to prepare and submit the closure documents to the Commission and request the final payment to be settled. Before the final payment can be done, the Commission examines the closure package (i.e. closure declaration, Final Implementation Report and final claim). Given that these documents are expected by 31 March 2017, the decision on the closure (and the related final payments) will occur between 2017 and 2019.

Based on the outcome of this exercise, the 5% retained for the closure are used to pay the outstanding payment claims. Otherwise, the Commission does not pay the full amount at the closure. The amount that is not paid will be decommitted. If corrections are higher than 5%, the Commission will recover the amount unduly paid.

The N+2/N+3 rule

The N+2/N+3 rule was first established for the programming period 2000-2006. The rule foresees that a commitment made at year N has to be covered by the same amount of pre-financing and interim payment claims before 31 December N+2 (N+2 rule). For example, a commitment made in 2012 has to be fully covered by payment claims before 31 December 2014. The amount not covered is decommitted, which means that the Member State loses the funding. At present, however, there is no history of significant N+2/N+3 decommitments in the entire history of the structural funds.

The purpose of the rule is to ensure financial discipline in managing the EU funds. As commitments are made automatically once a programme has been approved, the rule obliges the Member States to implement the projects in a dynamic manner and to avoid problems at the very end of the cycle. Its existence also enables having a smoother profile of payments by obliging the Member States to submit payment claims at regular intervals. However, as explained in the next chapter, "softening" of the rule, especially in the wake of the financial crisis of 2008, reduced its regulatory effect.

This rule is at the source of the year-end concentration of payment claims: Member States have to send their payment claims before 31 December midnight, through a specific IT system. Although they are legally required to send their claims regularly throughout the year[16], experience form the past shows that many wait for the last weeks to send large amounts.

4.2.  Payment claims profile for the 2007-2013 programming period

Main drivers of the payment cycle

At the beginning of the period, significant amounts of pre-financing are paid, followed during some years by a relatively low level of interim payments as programmes set up their structures and start implementation of projects. As the N+2/N+3 rule only begins to produce its effects at the earliest at the end of the third year of the programming period, there is no pressure at the start of the framework to submit claims. Moreover, the pre-financing still covers a large part of the commitments made at the beginning of the programming period. About 2-3 years before the end of the programming period, the annual level of interim payments begins to increase as programmes reach maturity and payments claims are at cruising speed. A peak is observed at the end of the period/beginning of the following programming period, followed by a decrease to nearly zero in the following years when programmes reach the 95% threshold. As mentioned above, closure payments are made between one and three years after the end of the eligibility period.

Derogations

Three developments in the legislative framework applicable to the 2007-2013 programming period amplified the cyclical character level of interim payments:

1.  The switch from N+3 to N+2. As part of the global compromise establishing the 2007-2013 MFF, the new Member States as well as Greece and Portugal were submitted to a N+3 rule for the 2007-2010 commitment tranches and then to an N+2 rule until the end of the period. This means that by the end of 2013, these Member States had to cover two commitment tranches: the 2010 tranche and the one of 2011. Of course, Member States did not wait necessarily until the decommitment deadline to implement the programmes and to submit their payment claims, so there was not a doubling of payment claims in 2013. Nevertheless, this rule reinforced strongly the peak of 2013 with a spill-over effect on the following years through the accumulation of a growing backlog.

2.  The Member States were required to carry out a compliance check on their control systems for the funds. The results of the compliance check had to be approved by the Commission. Interim payment claims could be submitted, but only reimbursed by the Commission following approval of the compliance assessment. While most of the programmes were adopted in 2007, the submission of claims (or at least their reimbursements by the Commission) was delayed, with nearly no interim payment made in 2008.

3.  As a response to the financial crisis, there were strong calls from Member States to neutralise the 2007 commitment tranche for the N+2/N+3 rule. This was accepted by the Commission but instead of postponing the decommitment threshold of the 2007 tranche by one year, the N+2/N+3 rules were weakened further through an unanimous vote in Council to spread the obligation related to 2007 tranche in six sixths over the whole period. This so-called "Greek rule" made it possible to submit fewer payment claims in the beginning of the period, balanced by more payment claims at the end of the period.

In addition, also in response to the crisis, the eligibility period of expenditure for the 2000-2006 programmes was extended from late 2008 to 2009 (by modifying the Commission decision approving the programme) and therefore Member States continued to focus on the implementation of the 2000-2006 programmes. As a result, implementation of 2007-2013 programmes and the related submissions of 2007-2013 interim payment claims were delayed.

Comparing the 2000-2006 programmes with the 2007-2013 programmes

Whereas the 2007-2013 programming period switched from N+3 to N+2 at the end of the fourth year, the 2000-2006 programming period only had an N+2 rule, albeit with some adjustments in 2004 because of the accession of 10 Member States.

The chart below compares the cumulated interim payments for the 2000-2006 period which were made over the years 2001-2007 as a percentage of the total envelope, with the cumulated interim payments for the 2007-2013 programmes which were made from 2008 to 2014, again as a percentage of the total envelope.

Chart 1: Annual pattern of cumulative interim payments (with 1-year time-lag): 2000-2006 (EU-15) vs. 2007-2013 period (% of total envelope excluding pre-financing)

 

As shown in the chart, the cumulative payments for the 2007-2013 programmes consistently remained below the level experienced in the 2000-2006 period, albeit with a catching up towards the end of the period. This delayed profile for the 2007-2013 programmes resulted from the combination of factors set out above. It explains the under-execution of payment appropriations and the payment ceiling at the beginning of the period, as the payment profile for the 2000-2006 programmes had been used as reference for establishing the ceilings.

However, when the payment claims started catching up at a later stage, the payments were strongly constrained by the level of authorised payment appropriations and/or by the payment ceiling which led to building up of the backlog.

Evolution of backlog 2007-2014

The following chart[17] shows the evolution of the backlog for the 2007-2013 programmes over the period 2007-2016.

Chart 2: Cohesion policy programmes 2007-2013: evolution of the outstanding payment claims at year-end (in EUR billion)

 

As shown in the chart, the backlog for the 2007-2013 programmes started to increase in 2011, when it reached a level of EUR 11 billion, and arriving at a peak of EUR 24.7 billion in 2014. As explained below, the projections show a still high level of the backlog at the end of 2015, before returning to a "normal" and sustainable backlog at the end of 2016.

4.3.  Components and types of backlog

Over the year, the Commission receives the following payment claims for the structural funds:

a)  Eligible payment claims that are covered by payments in the course of the year.

b)  Payment claims that have already been covered by the pre-financing at the beginning of the programming period and that are consequently not followed by additional payments.

c)  Payment claims which can only be paid after the closure will have to wait until the Commission and the beneficiary reach an agreement on the closure.

d)  Payment claims not paid because they were transmitted in the very last days of the year, too late to be processed before year-end.

e)  Payment claims which are interrupted/suspended for certain beneficiaries. Suspensions or interruptions of payments are normally short term formal actions by which the Commission delays the payment waiting for missing information or checks of the management and control system.

f)  Payment claims unpaid at year-end because authorised payment appropriations on the relevant budget line were exhausted.

g)  

The last four categories (from c to f) remain outstanding claims at year-end, but the backlog includes outstanding payment claims according to reasons d, e and f. A certain level of outstanding payment claims at the end of the year is considered 'normal' when they correspond to reason d and e. The "abnormal" backlog only includes outstanding payment claims according to reason f.

The following chart illustrates the flow of payment claims for heading 1b, from the submission by the Member States via the identification of "payable claims" to the "normal" and "abnormal" backlog.

 

Year-end concentration of claims and time to pay

There is a very high concentration of payment claims sent by Member States in the month of December, ranging from 27% to 35% of the annual total over the period 2011-2014. For each payment claim received, the Commission needs to carry out controls before proceeding with the disbursement. The larger the number of claims received in the last weeks of the year, the higher the risk of claims not being reimbursed before the end of the year.

For this reason, the Commission regularly encourages Member States to send their claims more regularly throughout the year.

The following chart shows the monthly evolution of the submission of payment claims for the 2007-2013 programmes between 2011 and 2014.

Chart 3a: Monthly pattern of cumulative interim payment claim submission for 2007-2013 period (in % of total)

 

This chart above shows clearly a recurrent very steep increase of the request of payment claims at the end of the year.

Chart 3b: Concentration of payment claims submission during the last two months of the year (percentage received in November and December) between 2011 and 2014

 

The charts illustrate that more and more claims have arrived late in the year, due to the growing pressure of the N+2 rule. The removal of the N+3 rule in 2013 meant that all Member States had an N+2 rule except Romania, Slovakia and Croatia. It had a major impact on the volume of claims received in that year. The amount of claims arriving too late to be paid in the year depends on the total amount of claims received in the year and on its profile within the year.

Impact of interruptions and suspensions

The Commission uses a number of preventive mechanisms to protect the EU budget before it makes payments to Member States when it is aware of potential deficiencies. These are especially valuable for improving control systems in the Member States and thus reducing the need for future financial corrections by the Commission.

As a consequence, some payment claims are not immediately payable as they have been interrupted or suspended by the Commission pending improvements in the control systems to be made. While most of these claims will ultimately not be rejected, they cannot be paid immediately.

In accordance with the regulation[18], the Commission may:

•  interrupt the payment deadline for a maximum period of 6 months for 2007-13 programmes if there is evidence to suggest a significant deficiency in the functioning of the management and control systems of the Member State concerned; or if the Commission services have to carry out additional verifications following information that expenditure in a certified statement of expenditure is linked to a serious irregularity which has not been corrected.

•  suspend all or part of an interim payment to a Member State for 2007-13 programmes if there is evidence of serious deficiency in the management and control system of the programme and the Member State has not taken the necessary corrective measures; or if expenditure in a certified statement of expenditure is linked to a serious irregularity which has not been corrected; or in case of serious breach by a Member State of its management and control obligations. Where the required measures are not taken by the Member State, the Commission may impose a financial correction.

Estimating the "normal" backlog

As explained before, the "normal" backlog is the total of the claims that are interrupted or suspended and the claims that arrive too late to be paid in the year. Claims arriving during the last ten calendar days of the year can be considered as claims arriving too late to be paid as the Commission must have sufficient insurance that it will be able to fully execute the appropriations available in the budget. However, some of the claims interrupted or suspended are also part of the claims arriving too late to be paid and should not be counted twice.

Accordingly, the "normal" backlog will grow with the total number of claims received over the year and its relative concentration over the last days of the year.

For the 2010-2014 period, the chart below gives an overview of the payment claims received, the backlog at year-end and the claims arriving too late to be paid or suspended.

Chart 4 Heading 1b: Claims, backlog, suspensions 2010-2014

 

Over the last three years (2012-2014), the "normal" backlog (i.e. payment claims received in the last ten days of the year or interrupted or suspended claims even if they have been received before the last ten days) can be estimated at about half the value of the total backlog reached at the end of each year. The other half was linked to the shortage of payment appropriations authorised in the budget, which has created a "snowball effect"[19].

With the declining level of claims expected in 2015 and 2016, the expected reduction of cases interrupted/suspended and the absence of pressure from the N+2 rule at end 2015[20], the "normal" backlog is also expected to decline sharply.

4.4.  Outlook for 2007-2013 payments (claims) in 2015 and 2016

2015 and 2016 estimate based on Member States' forecasts

The Regulation governing the 2007-2013 Funds[21] requires Member States to send the Commission a forecast of their likely interim payment claims for the year N and the year N+1 at the latest by 30 April of year N. During the last years, Member States have agreed to update of this information in September of year N, in order to assess more accurately the growing level of outstanding payment claims (backlog) and the significant concentration of payment claims submitted in the last months of the year.

However, the new Regulation governing the 2014-2020 Funds[22] requires the Member States to send their forecast of interim payment applications for the year N and N+1 by 31 January of year N (with an update by 31 July). This new deadline has been applied on voluntary basis by Member States in 2015 for their 2007-13 programmes on the basis of a request of the Commission, confirmed in December 2014. According to the data received by the Commission as at 3 March 2015, Member States currently estimate to submit around EUR 48 billion of payment claims (both payable and non-payable) in 2015 and around EUR 18 billion in 2016[23].

As previously explained, not all payment claims will directly result in payments because of the need to take into account the "95% ceiling" in payments set by Article 79 of Regulation 1083/2006[24]. As more and more programmes reach the "95% ceiling", this correction will become far more significant in 2015 and later years. Consequently, the actual figures of the expected payable claims are lower than those forecasted by Member States, because the claims above the 95% ceiling are considered at closure only. Based on these capped forecasts, the Commission expects to receive a total amount of payable payment claims of around EUR 35 billion in 2015. The corresponding figure for 2016 is currently around EUR 3 billion. This amount for 2016 will become more precise (and could be slightly higher) once Member States submit missing data or revise transmitted data for some operational programmes.

Annex 2 provides more details regarding the Member States' forecasts of payment claims to be submitted in 2015 and 2016 for the 2007-2013 Cohesion programmes.

Commission estimate based on execution

At the end of 2014, the total amount of pre-financing and interim payments made was EUR 266.1 billion. The total envelope for the programmes of the Cohesion policy 2007-2013 is EUR 347.3 billion. Taking into account the decommitments already made so far and the decommitment risk due to the implementation of the N+2/N+3 rule at the end of 2014 but still pending confirmation (a total maximum amount of some EUR 0.9 billion since the beginning of the period), the maximum amount still to be paid is around EUR 80.3 billion. However, 5% of the amounts of each programme have to be paid only at the closure (EUR 17.3 billion).

Consequently, the expected level of interim payment claims still to be paid in 2015 or the following years is around EUR 63 billion or 18% of the total envelope, which includes the backlog at the end of 2014 (EUR 24.7 billion). The maximum level of payable new payment claims to be received in 2015 or in the following years, before the closure, is EUR 38.3 billion. If an amount up to EUR 35 billion of payment claims are to be received in 2015, the remaining amount of up to EUR 3.5 billion would be received in 2016.

Estimated backlog at the end of 2015 based on corrected Member States' forecasts

The level of payment appropriations authorised in the 2015 budget is EUR 39.5 billion. This amount will cover both the pre-2015 backlog (EUR 24.7 billion) and the new claims (estimated at EUR 35 billion). Consequently, the expected backlog at the end of 2015 would amount to EUR 20 billion, of which at least about half of it or about EUR 10 billion would remain as abnormal backlog.

In EUR billion
Backlog end 2014(adjusted)	Member States' forecasts of 2015 claims corrected by 95% threshold	Payment appropriations authorised in the 2015 budget	Forecasted backlog end 2015
24.7	~35	39.5	~20

4.5.  Payment claims expected for 2016

As set out above, the backlog at the end of 2015 is expected to be around EUR 20 billion, provided Member States' forecasts prove accurate. Furthermore, up to EUR 3.5 billion of payable claims are still expected before the closure of the programmes. Given this relatively limited amount of payment claims and since there will be no N+2 pressure anymore, there is no reason to assume that a large amount of these payment claims will arrive too late to be paid in 2016.

The Commission will fine-tune its request in the 2016 Draft Budget, taking into account the "normal" backlog at the end of 2016. This "normal" backlog – covering the very late submission of claims and the remaining interruptions/suspensions – would however be very low compared to previous years, since the level of new claims to be received in 2016 is also very low and the Commission expects Member States to correct deficiencies and submit "clean" claims. It could be in the order of magnitude of EUR 2 billion. This "normal" backlog at year-end 2016 will therefore have to be covered in the 2017 budget. The amount to be included in the 2016 budget would therefore be around EUR 21.5 billion.

4.6.  Summary of information used to calculate the payment claims and the backlogs

The following table summarizes the information on the envelope of the programme, the expected use of the budget appropriations available in the budget 2015 and the maximum payment claims expected in 2016.

Outstanding interim payments 2015-2017 (EUR billion)

Envelope of the programme	(1)	347.3
-  Of which pre-financing and interim payments made until end-2014	(2)	266.1
-  Of which reserved for closure (5%) and decommitments made	(3)	18.2
Maximum amount of payable interim payments (2015-2017)	(4)=(1)-(2)-(3)	~63.0
-  Of which backlog end-2014 (outstanding payment claims)	(5)	24.7
-  Of which maximum amount of payable interim payments in 2015-2017	(6)=(4)-(5)	38.3

Budget year 2015, EUR billion

Appropriations available Budget 2015	(1)	39.5
-  Of which end-2014 backlog	(2)	24.7
-  Of which forecasts 2015 corrected by 95% threshold	(3)	~35
Expected backlog end-2015	(4)=(1)-(2)-(3)	~20

Budget year 2016, EUR billion

Expected backlog end-2015	(1)	~20
Maximum remaining payment claims expected to be received in 2016 before closure	(2)	~3.5
Maximum payment claims to be covered in the 2016 budget	(3)=(1)+(2)	~23.5

4.7.  Payment at closure

The closure of structural funds has its own payment dynamics. Each Member State sends its closure documents by programme at the latest by 31 March 2017. The Commission informs the Member State of its opinion on the content of the closure declaration within five months of the date of its receipt, provided that all information has been submitted in the initial closure document[25]. As a rule, payments for the closure will occur only after 2016. The total amount reserved for the closure (5% of the overall allocation) is EUR 17.3 billion, but the level of payments will be influenced by the quality of implementation of the programme during the whole period. Possible closure decommitments in the Cohesion policy may reduce the needs for payments.

As an indicative estimate, for the period 2000-2006, the percentage of de-commitment at closure was 2.6% of the total envelope for the European Social Fund (ESF) and 0.9% for the European Regional Development Fund (ERDF). However, for ESF there are still some EUR 0.5 billion of RAL that is related to problematic cases with irregularities, and consequently the Commission estimates that the final percentage of decommitments at the closure will be around 3% for that Fund. The Commission does not exclude that decommitments at closure could be higher than in the past period so the above mentioned estimate should be considered as a prudent indication.

Closure requests are not taken into account in the analysis of the reduction of the normal part of the backlog, as most of them are paid in 2017-2019 or subsequent years and will in any event not all lead to payments, since unduly paid amounts will first be cleared before the final payment will be made.

5.  Other headings: outlook for the 2007-2013 programmes

5.1.  Overview

Following the detailed analysis of the specific case of the Cohesion policy (heading 1b) as set out in section 4 above, this section looks at the situation in the other headings, which can be summarised as follows:

-  Appropriations for the European Agricultural Guarantee Fund (heading 2) are non-differentiated whereby payments and commitments are budgeted at the same level. Consequently, there is no backlog at year-end;

-  The management of Rural Development, the European Fisheries Fund (heading 2) and the Asylum, Migration, Borders and Security funds (heading 3) is shared with Member States, in a manner similar to Cohesion policy. Whereas Rural Development so far had no backlog, this is not the case for the other funds;

-  Most of the other programmes (headings 1a and 4) are managed by the Commission. In view of payment shortages, many of these programmes have been subject to the mitigating measures which the Commission has put in place during 2014 (and in some case already in 2013), ranging from reduction of pre-financing (with due consideration of the type and financial soundness of implementing partners, recipients and beneficiaries), to postponement of final payments or budget support payments, abstaining from launching new commitments, and delaying contracting. Most of these mitigating measures, however, only postpone the time of disbursement, while commitments still have to be honoured.

The table below provides an overview of the evolution of the backlog for headings 1a and 4. Whereas there is a clear upward trend for the backlog for heading 4, which in 2014 reached its highest level in recent years, the evolution of heading 1a is less clear.

Backlog at year-end (in EUR million)

	2007	2008	2009	2010	2011	2012	2013	2014
Heading 1a	1 679	507	291	628	604	567	551	541
Heading 4	172	178	284	226	387	367	389	630

5.2.  Shared management programmes in heading 2 and 3

5.2.1.  Heading 2

European Agricultural Guarantee Fund (EAGF)

There is no backlog for the European Agricultural Guarantee Fund (EAGF) as the fund is based on non-differentiated appropriations.

European Agricultural Fund for Rural development (EAFRD)

So far there has been no backlog for Rural Development: the Commission has always been able to pay all payment claims in time. Taking into account the size of the Rural Development programme and the 95% rule which also applies, the maximum level of interim payments which might still be paid before the closure is around EUR 8.7 billion for the 2007-2013 period. The payment appropriations authorised in the 2015 budget for the 2007-2013 programmes amount to EUR 5.9 billion. The remaining amount of EUR 2.8 billion is due to be paid in 2016, following the submission by the Member States of the final quarterly declaration, due in January 2016.

The total amount reserved for the closure is around EUR 4.8 billion. The actual amount to be paid will depend on the decommitments. As an illustration, by applying the 1.5% rate of decommitments experienced during of the previous 2000-2006 closure period, some EUR 1.5 billion would be decommitted. Closure payments are expected to take place between 2016 and 2019.

European Fisheries Fund (EFF)

The EFF management mode is similar to the Cohesion policy (heading 1b). However, since it has no N+3 rule, the EFF did not encounter the specific problem of the transformation of the N+3 rule to the N+2 rule between the commitment tranche 2010 and the commitment tranche 2011. Moreover, it did not have the "Greek rule" either, although the start of the programmes was also slightly delayed by the obligations related to the management and control systems. Nevertheless, in recent years, the EFF backlog has been very important. At the beginning of 2014, the level of the backlog was at the level of the voted payment appropriations for the programmes 2007-2013.

As to the timing of payment claims during the year, throughout 2010-2014 two-thirds of the annual payment claims were received in the months November and December. The following chart shows the level of the backlog from 2011 to 2014 for the programmes 2007-2013 of the EFF together with the initial payment appropriations of the following year.

 

The main reason behind the reduction of the EFF backlog at the end of 2014 has been the redeployment of all available payment appropriations within the budget chapter (including all payment appropriations for the EMFF shared management – due to the delay in the adoption of the new legal basis) and the reinforcements received in the draft amending budget 3/2014 (adopted as amending budget 2/2014) and in the end-of-year transfer.

The higher level of payments authorised in the 2015 budget should allow reducing the backlog to its normal level of around EUR 0.1 billion.

5.2.2.  Heading 3

Asylum, Migration, Borders and Security policies

The common asylum and immigration policies in the 2007-2013 period were mainly implemented through the General Programme “Solidarity and Management of Migration Flows” (SOLID). This General Programme consisted of four instruments: External Borders Fund (EBF), European Return Fund (RF), European Refugee Fund (ERF) and European Fund for the Integration of third-country nationals (EIF).

The following graph shows the growing level of outstanding payment claims at year-end for the programmes in the field of asylum, migration, borders and security.

 

The RAL has increased from EUR 150 million at the beginning of 2007 to EUR 2.6 billion in 2014, despite EUR 300 million decommitted during the period 2007-2014. Some EUR 1.9 billion remains to be paid on the programmes 2007-2013. The payment appropriations authorised for the programmes in the 2015 budget are slightly above EUR 600 million, including the appropriations for the initial and annual pre-financing payments of the new programmes 2014-2020.

Taking into account the amount which will be paid at the closure (estimated at some EUR 1 billion) and the fact that second pre-financings could not be paid in 2013 and 2014 due to lack of payment appropriations, the payment needs to reduce the backlog for the programmes 2007-2013 to a normal level at the end of 2016 are estimated at around EUR 235 million.

5.3.  Direct management programmes in heading 1a and 4

5.3.1.  Heading 1a

This section gives an overview of the payments situation of the programmes under heading 1a at the end of 2014.

Outstanding payment claims at year-end

The chart below shows the evolution of the outstanding payment claims at year-end for the main programmes under heading 1a.

 

The high level of outstanding payment claims at the end of 2007 mainly results from the project cycle of the 6^th Framework Programme for Research (FP-6), and the particularly high number of open commitments at that time. In addition, the research contracts stipulated that audit certificates were required before cost claims could finally be paid.

The mitigating measures taken by the Commission in 2014 (see section 2.2 above) to address the shortage of payment appropriations prevented the increase of outstanding payment claims at the end of 2014. Measures included the reduction the level of pre-financing and delaying the signature of new contracts/grant agreements, thus shifting part of the payments to the following year. While containing the level of outstanding payment claims, a resulting side-effect of those measures has been the slowing down of the implementation of the 2014-2020 programmes. In some cases, more drastic measures had to be taken as to give priority to payments addressed to the more vulnerable beneficiaries.

Evolution of outstanding commitments (RAL)

The broadly stable level of outstanding payment claims at year-end for programmes under heading 1a is in sharp contrast with the clear upward trend in the level of outstanding commitments (RAL), as shown in the chart below:

 

To a large extent, the increasing RAL in heading 1a results from the widening gap between the commitment and payment appropriations for research, the largest spending programme in this heading. This is illustrated in the chart below, which shows the declining pattern of the ratio between payments and commitments.

 

As an example of how projects in heading 1a are being implemented, the project cycle for the Research programmes is described below.

Project cycle Research

Research programmes are implemented through multiannual work programmes which include calls for proposals, public procurements, studies, experts groups, participation in international organisations, seminars and workshops, evaluation and monitoring. Around 90% of the research programmes are related with calls for proposals, the remaining 10% with other activities.

The annual work programme for year N is adopted by the Commission in the middle of year N-1. From the second half of year N-1 the calls for proposals are launched. In most cases the submission of proposals usually takes place within three months after the publication of the call for proposals. Global commitments are made after the adoption of the work programme in year N and at the latest before the contract negotiations (usually at the time of the call deadline). The evaluation of proposals (three months) and selection (one-two months) are followed by the contract negotiation (from one to six months) and signature (up to a few months). The Commission / executive agency has eight months between the call deadline and the grant signature (the so-called "time to grant"), of which five months to inform the applicants about the outcome of scientific evaluation and three months for preparation of the grant agreement. Once the individual commitment is made and contract is signed, the pre-financing should be paid within 30 days from the signature of the agreement or from 10 days before the starting date of the action whichever is the latest. Following the structural measures taken by Research DGs in 2014, in many cases, the pre-financing of the year N commitment is now paid in year N+1 instead of year N. Interim payments are based on financial statements and linked to periodic reports, usually every 18 months. The final payment of 10% is paid on acceptance of the final report.

For all other actions foreseen in the work programme, the provisional commitments are made in year N and the advance payments are paid the same year. The rest is paid in year N+1.

Payment shortages Research: practical consequences

In order to manage the shortage of payment appropriations within the Research programmes, in 2014 a total amount of EUR 236.5 million was transferred from "Horizon 2020" 2014-2020 lines to reinforce 2007-2013 completion budget lines for the same programmes, delaying the pre-financing of the Horizon 2020 calls launched in 2014 to 2015. This was not the case in previous years, and results in a delay in the implementation of new programmes.

Research takes time and withholding signature of contracts and funding is not consistent with the objective of enhanced research efforts to support economic growth. The increase in the level of payment appropriations authorised for Horizon 2020 in the 2015 budget is expected to allow a partial catching up of this key programme.

Erasmus+

Erasmus+ provides a good example of an annual programme for which the level of payments closely follows the level of commitments, since the lifecycle of most actions is linked to the academic calendar.

Because of the payments shortage, however, the increase in payment appropriations in 2014 did not match the increase of commitment appropriations which is set to continue over the 2014-2020 period. This shortfall in payments in 2014 can also be seen in the ratio between payments and commitments in the chart below.

 

As a result, in 2014 it was not possible to pay part of the second pre-financing to National Agencies, which are meant to finance mobility actions. While the situation should improve slightly, Erasmus+ is expected to still be confronted with similar constraints in 2015.

Transport and Energy

The chart below shows the growing divergence between the level of commitments and payments for the Transport and Energy policy areas.

 

The payment appropriations authorised in the 2015 budget will suffice to cover the first pre-financing of the 2014-2020 projects and to partially tackle the 2007-2013 RAL, which is estimated at more than EUR 2 billion.

European Economic Recovery Plan (EERP)

Compared to the high level of commitments in 2009 and 2010, the implementation of payments for this programme started slowly since EERP projects mostly consist of large-scale infrastructure projects.

 

In particular in 2014, payment appropriations were not sufficient to cover all the payment claims received during the year, even after the late adoption of draft amending budget 3/2014 which provided additional payment appropriations. At the end of 2014, the RAL still stood at EUR 2 billion, half of the amount initially committed for the EERP. The level of payment appropriations authorised in 2015 amounts to EUR 407 million, which is expected to cover estimated needs for the year.

5.3.2.  Heading 4

The chart below shows the level of outstanding commitments (RAL) for programmes under heading 4 since 2007.

 

Heading 4 comprises short-term crisis-response instruments, longer-term instruments which use multiannual programming, and ad-hoc instruments such as Macro-Financial loan and grant assistance. Three large instruments (the Instrument for Pre-accession Assistance II (IPA), the European Neighbourhood Instrument (ENI) and the Development Cooperation Instrument (DCI)), using multiannual programming, account for 73% of expenditure under this heading. The support to third countries which is funded under these programmes typically has a life-cycle of around 6-8 years. The crisis-response instruments (Humanitarian Aid, Instrument contributing to Stability and Peace, Common Foreign and Security Policy) and the Macro-Financial Assistance, on the other hand, have much shorter payment cycles of 12-18 months.

Since 2013, most instruments in heading 4 experienced serious shortages in payment appropriations, affecting first the humanitarian and crisis-related instruments with fast-disbursing implementation cycles, and thereafter instruments such as the Development Cooperation Instrument and the European Neighbourhood Instrument where the payments are mostly related to existing contracts and commitments. The situation worsened in 2014, due to the overall reduction in the available payments compared to 2013. For some of the programmes, the reinforcement through draft amending budget 3/2014 (and other actions such as transfers)[26] came very late and was insufficient to cover the outstanding backlog.

Measures put in place (see section 2.2 above) could only partly mitigate the effects of the payment shortage by postponing the time of disbursement, while past commitments still have to be honoured.

Outstanding payment claims at year-end

Overall, the outstanding payment claims at year-end 2014 for heading 4 increased considerably. This is mostly due to a sharp increase of claims and the lack of related payment appropriations as in the case of the European Neighbourhood Instrument and the Development Cooperation Instrument, as shown in the chart below.

 

On the other hand, the reinforcements in payment appropriations authorised in the 2013 and 2014 budgets allowed redressing the level of outstanding payment claims for Humanitarian Aid[27]:

 

As set out above, the RAL of heading 4 and of the three large long-term instruments in particular, has been steadily rising over the past five years, in line with the commitment levels of the previous MFF. Programmes initially committed in 2010, for example, will have been formalised with the beneficiary third country during 2011, and contracts concluded up to 2014. It follows that many of these larger programmes, committed at a time when commitments were rising steeply, now need to be paid for. The level of payment appropriations authorised in the 2015 budget is expected to reduce the gap, which should help to stabilise the situation but the situation will continue to be tense and both the gap and RAL is still expected to increase for many instruments such as the Development Cooperation Instrument.

6.  outlook for 2014-2020 programmes

The 2016 budget will have to include sufficient payment appropriations not only to phase out the abnormal level of outstanding payment claims stemming from commitments related to 2007-2013 programmes, but also for the 2014-2020 programmes in heading 1a and 4, whose implementation has been hampered by the payment shortages. The 2016 budget must also include the necessary payment appropriations for other funds, such as rural development (heading 2) to avoid the creation of a new backlog which did not exist in the past.

The Commission will assess the 2016 payment needs for the 2014-2020 programmes in the 2016 Draft Budget.

7.  Conclusions

In recent years, and particularly in 2014, the level of payment appropriations was insufficient to cover incoming payment claims. In turn, this led to a growing backlog of outstanding payment claims at year-end, in particular for the 2007-2013 programmes of the Cohesion policy. The Commission took a number of mitigating measures to minimise the negative effects of payment shortages, by meeting, as far as possible, obligations stemming from past commitments. However, as a side-effect, implementation of the 2014-2020 programmes was hampered.

Payment appropriations in the 2015 budget are expected to lead to a reduction in the backlog of outstanding payment claims for the 2007-2013 programmes. The Commission has identified the payment level necessary to phase out the abnormal level of outstanding payment claims for the 2007-2013 programmes by the end of 2016. In its draft budget 2016, the Commission will propose payment appropriations, accordingly.

The Commission considers that, on this basis, the three institutions can engage to implement a plan to reduce the level of unpaid bills corresponding to the implementation of the 2007-2013 programmes to a sustainable level by the end of 2016.

Annex 1: information sent by the Commission on 15 December 2014

On 15 December 2014, the Commission presented the expected backlog for 2007-2013 Cohesion programmes at the end of 2014 and 2015, as follows:

	2010	2011	2012	2013	2014 (*)	2015 (*)
Backlog of unpaid bills at year-end (EUR billion)	6.1	10.8	16.2	23.4	Up to 25 (1)	19 (2)

(*) Commission estimates based on adjusted Member States’ forecasts

(1) Taking account of additional payment appropriations in Draft Amending Budget 3/2014 as finally approved.(2) Taking account of additional payment appropriations in Draft Amending Budget 3/2014 as finally approved and payment appropriations authorised in the budget 2015.

The Commission also gave a breakdown of the expected backlog for 2007-2013 Cohesion programmes at end-2014. As set out in the table below, the total level of payment claims actually received by year-end 2014 was some EUR 1.5 billion below the forecasts prepared by the Member States, and some EUR 2.5 billion above the upper range forecasted by the Commission.

EXPECTED BACKLOG AT THE END OF 2014

EUR billion

(1)	Payment claims received by end of 2013 and not paid by end-2013 (backlog)	23.4
(2)	Payment claims received by end November 2014	31.4
(3) = (1) + (2)	Payment claims requested by end-November to be paid in 2014	54.8
(4)	Authorised level of payment appropriations (with Amending Budget 3/2014)	49.4
(5) = (3) – (4)	Backlog by end of November 2014, requested to be paid by end-2014	5.4

		Forecast	Actual realisation
	Member States' forecasts of payment claims to be submitted in December 2014	23	21.5
	Commission forecasts of payment claims to be submitted in December 2014	18 - 19	21.5

Forecast for backlog of unpaid bills at the end of 2014: up to EUR 25 billion.

Finally, the Commission presented by country the Member States' estimates of payment claims to be submitted for the Cohesion policy in 2014 (EUR 54,33 billion), the payment claims sent up to 31 October 2014 (EUR 31,36 billion) and as a consequence, the payment claims to be submitted in November and December (EUR 22,97 billion).

The Commission added that "Taking into account the average error rates observed in the 'gross' forecasts of Member States over recent years and the 95% ceiling in payments before closure required by Art. 79 of Reg. 1083/2006, the Commission estimates at EUR 18-19 billion the claims to be received in December". This is consistent with the tables set out above.

Annex 2: Heading 1b: latest forecasts from Member States

This annex sets out the latest forecasts from the Member States as regards the submission of payment claims for the 2007-2013 Cohesion programmes in 2015 and 2016, making a distinction between gross forecasts (listed by Member States) and capped forecasts (see explanation in section 4.4).

Member States' forecasts (in EUR billion)
Period 2007-2013		2015* Gross forecasts	2016 Gross forecast
AT	Austria	0,09	0,00
BE	Belgium	0,24	0,06
BG	Bulgaria	1,35	0,00
CY	Cyprus	0,06	0,00
CZ	Czech Republic	4,01	3,75
DE	Germany	2,43	0,95
DK	Denmark	0,04	0,03
EE	Estonia	0,09	0,00
ES	Spain	4,65	1,74
FI	Finland	0,21	0,02
FR	France	1,92	0,34
GR	Greece	0,75	0,00
HR	Croatia	0,22	0,31
HU	Hungary	3,86	1,24
IE	Ireland	0,03	0,01
IT	Italy	5,07	1,44
LT	Lithuania	0,09	0,00
LU	Luxemburg	0,01	0,00
LV	Latvia	0,54	0,09
MT	Malta	0,14	0,04
NL	Netherlands	0,21	0,10
PL	Poland	8,92	3,99
PT	Portugal	0,52	0,06
RO	Romania	6,64	2,81
SE	Sweden	0,11	0,00
SI	Slovenia	0,38	0,18
SK	Slovakia	2,68	0,64
UK	United Kingdom	1,52	0,25
CB	Territorial Cooperation	1,16	0,25
TOTAL		47,93	18,32
TOTAL CAPPED FORECASTS***		34,74	2,95**
*  The figures of 2015 forecasts are calculated using - for the Operational Programmes for which Member States have not sent any forecast in January 2015 - the related forecasts sent in September 2014.
**  The maximum payable amount in 2016 is EUR 3,5 billion of which EUR 3 billion is already confirmed by Member States at this stage. *** Capping is the application of the 95% rule which foresees that interim payments may only be paid before the closure as long as the sum of payments is lower than 95% of the allocation of the programmes.

8.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za razvoj

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Arne Lietz

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  skreće pozornost na predstojeće donošenje dvaju okvira pod okriljem UN-a: okvira za globalne razvojne aktivnosti do 2030., koji je usmjeren na ciljeve održivog razvoja, te okvira za globalno djelovanje protiv klimatskih promjena, u istom razdoblju; napominje da je stoga 2015. ključna godina za budućnost čovječanstva i planeta; ističe da EU mora pomoći u stvaranju okruženja za pozitivan ishod konferencije o financiranju razvoja, koja se održava od 13. do 16. srpnja 2015. u Adis Abebi, te za uspješno donošenje i postizanje ciljeva održivog razvoja, pa i preko proračunskih odluka kojima se potpuno iskorištavaju postojeće mogućnosti za mobilizaciju sredstava za razvojnu pomoć; ima na umu obvezu poštovanja načela usklađenosti politika u interesu razvoja;

2.  podsjeća na zajedničke i pojedinačne obveze država članica EU-a koje se odnose na povećanje razine službene razvojne pomoći na 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND), uključujući najmanje 0,20 % BND-a za najslabije razvijene zemlje, a u slučaju država koje su se pridružile EU-u 2004. godine ili kasnije, na povećanje razine službene razvojne pomoći na 0,33 % BND-a; napominje da razvojna pomoć EU-a doprinosi ostvarenju tih ciljeva, čime pomaže smanjiti veliki deficit u razvojnoj pomoći većine država članica; podsjeća da najmanje 50 % službene razvojne pomoći EU-a mora biti dodijeljeno najslabije razvijenim zemljama;

3.  podsjeća na obvezu razvijenih zemalja da zemljama u razvoju pruže novu i dodatnu financijsku pomoć iz različitih izvora za borbu protiv klimatskih promjena u iznosu od 100 milijardi USD godišnje do 2020.; naglašava da treba poštovati načelo dodatnosti te ističe da sve češća uporaba razvojne pomoći EU-a za ostvarenje ciljeva koji su povezani s borbom protiv klimatskih promjena znači da se ukupni iznos razvojne pomoći mora povećati najmanje u jednakoj mjeri; potvrđuje da bi se razvojna pomoć EU-a trebala učinkovitije iskoristiti te da bi službena razvojna pomoć trebala biti usmjerena na sektore u kojima je najpotrebnija, prije svega na izgradnju kapaciteta, dobro upravljanje, zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu, vodoopskrbu i energiju;

4.  ističe da se načelo dodatnosti primjenjuje na financijska sredstva namijenjena za spašavanje izbjeglica i uspostavu struktura za prihvat ogromnog priljeva migranata u Sredozemlju;

5.  skreće pozornost na humanitarne krize u Siriji, Iraku, Južnom Sudanu, Srednjoafričkoj Republici, Jemenu i Ukrajini, na događaje u zemljama poput Haitija i Nepala koje su najviše pogođene prirodnim nepogodama te u zemljama koje su pogođene virusom ebole; naglašava da kompleksnost kriza utječe na povećanje izazova s kojima se EU kao globalni akter suočava; upozorava na političke posljedice dalekosežnih proračunskih rezova te ustraje u tome da se izuzetni razmjeri trenutačne potrebe za humanitarnom pomoći u svijetu moraju odraziti u financiranju Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (ECHO);

6.  ističe potrebu za pridavanjem veće pozornosti pitanju razvoja i pojašnjavanjem izvora financiranja u novom akcijskom planu za borbu protiv neregularne migracije; zahtijeva da se osiguraju dostatna sredstva kako bi se njezini uzroci srezali u korijenu te naglašava da se u kratkoročnom smislu na nju mora odgovoriti pružanjem humanitarne pomoći i usklađivanjem razvojnih politika;

7.  podsjeća na potrebu za poštovanjem načela usklađenosti politika u interesu razvoja u svim vanjskim djelovanjima Europske unije kako bi se učinak razvojnih programa maksimalno povećao;

8.  traži od Vijeća da svaki prijedlog bude popraćen financijskim izvještajem kako bi se jasno pokazalo na koji način se dodjeljuje humanitarna pomoć;

9.  naglašava da je u poglavlju o humanitarnoj pomoći važno odobrena sredstava za plaćanja održati barem na jednakoj razini kao odobrena sredstva za preuzimanje obveza kako bi se izbjegla situacija iz proteklih godina kada je ozbiljan i stalan manjak sredstava za plaćanja otežao hitne intervencije i doveo do gomilanja nepodmirenih računa i negativnih učinaka koji su se odrazili i na partnere zadužene za provedbu; naglašava potrebu za jednakim odobrenim sredstvima i u pričuvi za pomoć u nuždi;

10.  naglašava da su ponovna uspostava vladavine prava i promicanje ljudskog razvoja u propalim državama puno dugotrajniji i skuplji procesi te inzistira na tome da bi se stoga u okviru proračuna za 2016. posebna pozornost trebala posvetiti regiji Sahela, državama Roga Afrike i srednjoj Americi;

11.  zabrinut je zbog raznih procjena u pogledu nepodmirenih plaćanja na području humanitarne pomoći dok obveze i dalje rastu; naglašava potrebu za odgovarajućim proračunom kojim bi se EU-u omogućilo da provodi svoje aktivnosti na području humanitarne pomoći; stoga potiče na povećanje financijskih sredstava za humanitarnu pomoć i smanjenje rizika od katastrofa; oštro se protivi bilo kakvoj preraspodjeli novca dodijeljenog za razvoj i humanitarnu pomoć;

12.  naglašava da je važno da Vijeće poštuje svoju obvezu prema kojoj će dodijeliti i namijeniti novac za svaku mjeru koju provodi; inzistira na tome da se nepotrošeni novac iz proračuna za 2014. i 2015. automatski prenese u financijsku godinu 2016.;

13.  poziva EU i njegove države članice da promiču program za učinkovitost pomoći poticanjem vlasništva partnerskih zemalja, većim usklađivanjem razvojnih strategija s partnerskim zemljama, povećanjem uzajamne odgovornosti i smanjenjem fragmentacije pomoći boljom koordinacijom raznih mehanizama i donatora pomoći;

14.  poziva na očuvanje razvojnog cilja i prirode službene razvojne pomoći, pa i s pomoću transparentnog i odgovornog sustava izvješćivanja;

15.  poziva Komisiju da, s obzirom da je navela da u nadolazećim godinama želi znatno proširiti primjenu mehanizma za spajanje sredstava, usvoji preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o uporabi spajanja te procijeni mehanizam spajanja zajmova i bespovratnih sredstava, osobito u pogledu razvoja i financijske dodatnosti, transparentnosti i odgovornosti;

16.  poziva Komisiju da nastavi sa svojim nastojanjima da na jednostavan i dovoljno detaljan način pruža informacije i podatke o razvojnoj pomoći EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	1.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 1 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Bernd Lucke, Louis-Joseph Manscour, Paul Rübig, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Miguel Urbán Crespo, Dennis de Jong

17.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Deirdre Clune

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da proračun za 2016. mora imati ključnu ulogu u doprinosu Unije uključivom i održivom rastu te stvaranju novih radnih mjesta, a naročito u učinkovitom djelovanju u borbi protiv nezaposlenosti i siromaštva, kako bi se na taj način poduprlo postizanje ciljeva i prioriteta strategije Europa 2020; u tom smislu naglašava važnost revizije u sredini programskog razdoblja strategije Europa 2020. kako bi se zajamčilo ostvarenje ciljeva u područjima zapošljavanja te borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti;

2.  čvrsto vjeruje da sredstva EU-a, a posebno ona u okviru Europskog socijalnog fonda, ne bi trebalo koristiti tako za subvencioniranje nacionalnih pristupa, nego bi se njima trebala pružati dodatna potpora kojom bi se nadopunili i osnažili nacionalni programi u državama članicama;

3  poziva na pružanje financijske potpore svim programima kojima se podupire stvaranje novih radnih mjesta i društvena uključenost osoba koje se nalaze u višestruko nepovoljnom položaju, poput dugoročno nezaposlenih, osoba s invaliditetom, pripadnika manjinskih zajednica te neaktivnih i obeshrabrenih osoba;

4.  podsjeća da je uključiv i održiv gospodarski rast ključan za stvaranje novih radnih mjesta i povećanje blagostanja te da je strukturne fondove nužno učinkovitije i produktivnije usmjeriti na poticanje održivog rasta i zapošljavanja; naglašava važnost istraživanja i inovacija za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta; traži da se zajamče dostatna financijska sredstva za istraživanja u području društvenih znanosti;

5.  ističe da je važno zajamčiti odgovarajuća financijska sredstva, zdravo proračunsko upravljanje i, u slučajevima u kojima je to moguće, povećano pretfinanciranje programa koji unutar višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. za cilj imaju smanjenje nezaposlenosti i borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti, poput Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, raznih dijelova Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te Fonda europske pomoći za najpotrebitije;

6.  ističe da bi se proračunom za 2016. trebala pružiti odgovarajuća potpora za promicanje društvene uključenosti te za djelovanja kojima je cilj iskorjenjivanje siromaštva i osnaživanje osoba koje proživljavaju siromaštvo i društvenu isključenost;

7.  zahtijeva da se predlože i provedu odgovarajuće mjere kako bi se riješilo pitanje nezabilježenog gomilanja nepodmirenih zahtjeva za plaćanjima iz prethodnog programskog razdoblja;

8.  naglašava da bi u proračunu EU-a trebalo poduprijeti mjere za strukovno osposobljavanje i stjecanje stručnih kvalifikacija, naukovanje i izravno stvaranje radnih mjesta koja će odgovarati potrebama tržišta rada;

9.  naglašava da bi proračunom za 2016. trebalo poduprijeti sve mjere kojima se potiče poduzetništvo u malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, što uključuje i socijalno poduzetništvo, inovativna društvena poduzeća, samozapošljavanje i poticanje sudjelovanja žena;

10.  naglašava da bi proračunom za 2016. trebalo poticati visoku razinu zaštite radnika i stvaranje kulture preventivnog djelovanja diljem EU-a i tako pomoći da se pronađe rješenje za novonastale izazove u području zdravlja i sigurnosti;

11.  ističe da mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća zapošljavaju većinu radnika u EU-u te da je dobivanje financijskih sredstava jedan od glavnih problema u osnivanju takvih poduzeća i njihovom održavanju na tržištu; predlaže stoga proširenje mikrofinanciranja te dodatno razvijanje i dosljedno jamčenje provedbe popratnog programa mentorstva; predlaže da se, uz dužnu transparentnost i odgovornost, dodatno iskoristi potencijal financijskih instrumenata sadržanih u Europskom socijalnom fondu te da se razmotri jačanje potpore Europske investicijske banke malim i srednjim poduzećima;

12.  ističe da je potpora za društvenu uključenost, naročito osoba s invaliditetom te pripadnika marginaliziranih zajednica, ključna europska politika kojoj je potrebna čvrsta proračunska potpora; naglašava da bi socijalna dimenzija, osim kroz Europski socijalni fond, trebala biti vidljivije izražena i u drugim instrumentima kohezijske politike;

13.  ističe da se proračunom EU-a moraju podržati napori kojima se potiče dovršenje procesa uspostave jedinstvenog tržišta, konkurentnost, socijalna konvergencija, razvijanje smjernica za socijalno odgovorna poduzeća te nadgledanje poduzeća u provedbi zakonski propisanih socijalnih standarda kako bi se omogućilo stvaranje dostojnih i održivih radnih mjesta uz odgovarajuću zaštitu prava radnika;

14.  poziva na trajno ulaganje napora kako bi se proračunom pružila sredstva za odgovarajuće osposobljavanje i prekvalificiranje u sektorima s manjkom radnika i u ključnim sektorima u kojima postoji snažan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, poput zelenog gospodarstva, cirkularne ekonomije, zdravstva te informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

15.  naglašava da bi poticanje kulture poduzetništva i davanje potpore poduzetnicima trebale biti temeljne sastavnice proračunske politike EU-a;

16.  poziva Komisiju da Parlament redovito i detaljno obavještava o raznim fazama provedbe pilot–projekata.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	16.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 7 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Guillaume Balas, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Jane Collins, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Georges Bach, Amjad Bashir, Heinz K. Becker, Deirdre Clune, Sergio Gutiérrez Prieto, Csaba Sógor, Helga Stevens, Neoklis Sylikiotis, Ivo Vajgl
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Josef Weidenholzer, Marco Zanni

17.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da je za sve politike EU-a od horizontalne važnosti da se pitanja klimatske i resursne učinkovitosti stave u središte pozornosti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih strategijom Europa 2020.;

2.  ističe da je oporavak od krize ključan za Europsku uniju; naglašava u tom pogledu da bi države članice na ekološke i klimatski prihvatljive politike trebale gledati kao na priliku za poticanje rasta te, osobito, da će pravilna primjena zakonodavstva u području okoliša i provedba projekata koji se financiraju u okviru programa Obzor 2020. stimulirati stvaranje „zelenih” radnih mjesta i gospodarski rast malih i srednjih poduzeća;

3.  sa zabrinutošću upozorava na to da se manji programi u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane ne smiju zanemarivati zbog onih koji su u fokusu javnosti i politike;

4.  naglašava da je apsolutno nužan prelazak na cirkularnu ekonomiju s niskim udjelom emisije ugljikovih spojeva; ističe da nije dovoljno samo zajamčiti dostatna sredstva za ostvarivanje tog prelaska, nego da se općenito treba pobrinuti da projekti koji se financiraju europskim sredstvima nemaju nepovoljan utjecaj na prelazak na cirkularnu ekonomiju;

5.  ističe da se u proračunu EU-a trebaju u dovoljnoj mjeri odražavati univerzalno primjenjivi ciljevi održivog razvoja o kojima se odlučuje u 2015. godini;

6.  ističe, nadalje, važnost zdravlja kao vrijednosti same po sebi, ali i kao pretpostavke za promicanje rasta diljem EU-a;

7.  naglašava da će treća godina višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. biti iznimno važna za uspješnu provedbu novih višegodišnjih programa koji su u nadležnosti ovog odbora (trećeg višegodišnjeg programa djelovanja EU-a u području zdravstva za razdoblje 2014. – 2020., programa LIFE za okoliš i klimatske promjene za razdoblje 2014. – 2020. te Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za razdoblje 2014.–2020.) s obzirom na to da bi se oni tada trebali u potpunosti razviti; uzimajući to u obzir te budući da na nacionalnoj razini postoje trajna gospodarska i proračunska ograničenja, ističe da je presudno u proračunu EU-a zajamčiti odobrena sredstva potrebna kako bi se ostvario puni potencijal te europska dodana vrijednost tih novih programa;

8.  naglašava stoga da bi 2016. sredstva za te programe trebalo zadržati barem na razini iz prethodnog proračuna EU-a;

9.  skreće pozornost na prijetnje kojima su izloženi brojni šumski ekosustavi; smatra da preko programa i potpornih mjera Unije treba usmjeriti odgovarajuća financijska sredstva za procjenu ekoloških i fitosanitarnih uvjeta u šumama te za mjere rehabilitacije, uključujući ponovno pošumljavanje;

10.  poziva Uniju na preuzimanje veće odgovornosti za zaštitu prirodnih resursa u okviru mreže Natura 2000, posebno u pogledu njezina financiranja; prima na znanje poteškoće na koje je naišlo nekoliko država članica pri upravljanju područjima koja su dio mreže Nature 2000 zbog nepostojanja posebnog financijskog instrumenta za upravljanje područjima obuhvaćenima tom mrežom, uspostavom kojeg bi se dopunilo uvrštenje pitanja biološke raznolikosti u sektorske politike;

11.  nadalje naglašava da naslov 3., iako najmanji naslov VFO-a po dodijeljenim sredstvima, pokriva neka od najvažnijih pitanja za europske građane, poput programa javnog zdravlja i instrumenata za zaštitu potrošača te civilnu zaštitu;

12.  poziva izaslanstvo Parlamenta da naglasi važnost potpunog izvršenja proračunskih linija namijenjenih za okoliš, klimatske promjene, javno zdravlje i sigurnost hrane, bez obzira na njihovu veličinu u proračunskim razmjerima;

13.  ističe da promjene kojima bi se smanjilo proračunsko programiranje za te linije moraju biti odbačene te da treba postići odgovarajuću ravnotežu između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja kako bi ti programi mogli doseći svoj puni potencijal;

14.  ističe da je nakon pristupanja EU-a Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) potrebno dodijeliti financijska sredstva za doprinos Unije uzajamnom fondu CITES-a; poziva Komisiju i države članice da rade na održavanju vodeće uloge EU-a u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjskim i biljnim vrstama uspostavom i financiranjem programâ koji su usmjereni na borbu protiv krivolova, krijumčarenja i nezakonite trgovine vrstama divljih životinja i biljaka;

15.  poziva na odgovarajuće financiranje instrumenta „Wildlife Crisis Window” u okviru inicijative „Biodiversity for Life” (B4Life) kako bi se pojačali napori EU-a u borbi protiv krivolova i krijumčarenja divljih životinjskih i biljnih vrsti;

16.  podsjeća da decentralizirane agencije čiji zadaci ulaze u područje interesa odbora ENVI (Europska agencija za sigurnost hrane, Europska agencija za lijekove, Europska agencija za okoliš, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europska agencija za kemikalije) imaju središnju ulogu i naglašava da se broj njihovih zadaća (bilo u okviru zakonodavstva, bilo zbog zahtjeva Komisije i drugih inicijativa EU-a) stalno povećava te da tim agencijama treba dati nužna financijska sredstva i potrebno osoblje kako bi ispunile svoj mandat i izvršile te zadaće; u tom kontekstu sa zabrinutošću konstatira da je u većini tih agencija proteklih godina znatno smanjen broj zaposlenih te da Komisija čak očekuje da se broj zaposlenika u njima nastavi smanjivati;

17.  naglašava da tim agencijama trebaju odgovarajući resursi i dovoljno fleksibilnosti da se uspješno nose s neočekivanim rastom obujma posla u određenim razdobljima;

18.  ove godine, kao i proteklih, snažno podržava pojedinačno vrednovanje pri utvrđivanju zasebnih potreba decentraliziranih agencija;

19.  u tom smislu pozdravlja djelovanje Međuinstitucionalne radne skupine za resurse decentraliziranih agencija čiji su korisni zaključci o pitanjima proračuna i ljudskih resursa zasigurno doprinijeli tom procesu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	17.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	51 10 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Lynn Boylan, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Iratxe García Pérez, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Pavel Poc, Marcus Pretzell, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Glenis Willmott, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Nikos Androulakis, Paul Brannen, Nicola Caputo, Mark Demesmaeker, Damian Drăghici, Fredrick Federley, Olle Ludvigsson, Anthea McIntyre, James Nicholson, Marit Paulsen, Morten Helveg Petersen, Gabriele Preuß, Bart Staes, Keith Taylor, Claude Turmes, Tom Vandenkendelaere

16.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Anneleen Van Bossuyt

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  vjeruje da bi proračun za 2016. trebao biti usmjeren na inicijative koje vode prema pametnom, inovativnom, održivom i uključivom rastu i zapošljavanju diljem Unije i da bi programi koji izravno doprinose tim ciljevima trebali imati prioritet prilikom donošenja odluka o proračunu; izražava zabrinutost zbog znatnih rezova tijekom proteklih proračunskih postupka;

2.  naglašava da Obzor 2020. i druge vrste potpora EU-a istraživanju i inovacijama imaju jasnu europsku dodanu vrijednost, posebice zahvaljujući financiranju zajedničkih istraživanja o velikim društvenim izazovima te stvarajući kritičnu masu za postizanje prijelomnih znanstvenih otkrića; očekuje pojednostavljenje pravila kako bi postupci za primatelje potpora bili jednostavniji;

3.  podupire države članice da veći postotak BDP-a namijene istraživanju kako bi dosegle cilj iz strategije Europa 2020. prema kojem se 3 % nacionalnog BDP-a ulaže u istraživanje i inovacije te naglašava da se programi EU-a u okviru strategije Europa 2020. koji učinkovito stvaraju održivi rast i radna mjesta ne smiju ukinuti te da bi se njihovi proračuni trebali održati na razini koja je dogovorena u okviru višegodišnjeg financijskog okvira;

4.  ukazuje na potrebu da se financiranje u okviru okvirnog programa Obzor 2020. ravnopravnije raspodijeli među državama članicama te na činjenicu da su neto davatelji koji uplaćuju u taj okvirni program nekoliko država obuhvaćenih kohezijskom politikom; ističe da u inicijativu za „Uniju inovacija” moraju biti uključene sve države i regije te da ne smije postojati „inovacijska podjela” između inovativnijih država i regija i onih ostalih;

5.  naglašava potrebu za učinkovitim korištenjem proračuna; zahtijeva detaljnu procjenu svih proračunskih linija i bolju ex-post provjeru dodjele financijskih sredstava;

6.  napominje znatan učinak na proračun za 2016. godinu Europskog fonda za strateška ulaganja; vjeruje da financiranje Obzora 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe mora ostati potpuno nepromijenjeno te na njega ni na koji način ne smije utjecati financiranje Europskog fonda za strateška ulaganja te da se državama članicama mora osigurati sva potrebna pomoć kako bi u potpunosti iskoristile ta sredstva;

7.  naglašava potrebu za pružanjem veće pomoći mikropoduzećima, malim i srednjim te novoosnovanim poduzećima kako bi se potaknula njihova produktivnost u stabilnom poslovnom okruženju u europskom gospodarstvu;

8.  naglašava da se obveze dogovorene u višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020. moraju u potpunosti izvršiti; izražava zabrinutost zbog neprihvatljivog i sve većeg broja nepodmirenih računa; napominje da su kamate za zakašnjela plaćanja u 2014. porasle više od sedam puta od 2012.; poziva da se smjesta poduzmu mjere kako bi se smanjilo gomilanje nepodmirenih potraživanja; podsjeća Vijeće i Komisiju da prilikom donošenja odluka o proračunu EU-a za 2016. vode računa o neizbježnoj povezanosti obveza i plaćanja;

9.  naglašava da bi financiranje ulaganja, istraživanja, razvoja i inovacija trebalo biti usmjereno na područja u kojima se može postići najveća dodana vrijednost, kao što su poboljšanje energetske učinkovitosti, informacijske i komunikacijske tehnologije, bespovratna sredstva za osnovna istraživanja i tehnologije povezane s niskim udjelom ugljika i obnovljivom energijom;

10.  naglašava da se veći prioritet mora dati dijelovima proračuna koji su namijenjeni povećanju sigurnosti opskrbe Europe podržavajući korištenje obnovljive energije i gradeći mreže interkonektora kako bi se osigurao slobodan protok energije među državama članicama, kompatibilnost država članica s europskim elektroenergetskim mrežama i potpora integraciji energetskog tržišta EU-a;

11.  poziva Komisiju da osigura potrebna financijska sredstva za ulaganja u infrastrukturu brze i ultra brze širokopojasne mreže, između ostaloga i pružajući podršku pametnim gradovima, koja se treba stvoriti u suradnji lokalnih vlasti i subjekata;

12.  potiče Komisiju da donese ambiciozan ali realističan prijedlog o kružnom gospodarstvu koji bi se trebao odraziti u proračunu za 2016., posebice za poticanje istraživanja i inovacija;

13.  naglašava da je apsolutno nužan prelazak na kružno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika; ističe da nije dovoljno samo osigurati dostatna sredstva za ostvarivanje tog prelaska, nego da i projekti koji se financiraju europskim sredstvima ne bi smjeli nepovoljno na njega utjecati;

14.  potiče Komisiju da pronađe nove načine za potporu nove strategije industrijske politike za kreativne i kulturne industrije u Uniji kao što su pilot-projekti unutar sektora;

15.  ustraje u tome da se Europskoj agenciji za suradnju energetskih regulatora (ACER) pruže dovoljna sredstva kako bi mogla provesti dodatne zadaće i ispuniti mandat koji su joj dodijelila zakonodavna tijela EU-a i u potpunosti provesti i ostvariti odredbe Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti tržišta energije (REMIT); upozorava na to da će u suprotnom to imati ozbiljan negativan učinak na povjerenje u sposobnost institucija EU-a da ispune svoju zadaću, na povjerenje potrošača u tržište energije Europske unije i na cijenu energije za potrošače; vjeruje da bi se isto trebalo odnositi i na nadležnosti Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC);

16.  poziva Komisiju da zajamči da završetak jedinstvenog digitalnog tržišta uključuje digitalni pristup i povezanost za sve građane EU-a te da se odrede sredstva u strategiji Komisije za prevladavanje geografske udaljenosti i prepreka pristupu za skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	16.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	48 2 6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Philippe De Backer, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Marek Józef Gróbarczyk, András Gyürk, Roger Helmer, Eva Kaili, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Ernest Maragall, Edouard Martin, Nadine Morano, Dan Nica, Aldo Patriciello, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Miloslav Ransdorf, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Miguel Urbán Crespo, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Michał Boni, Lefteris Christoforou, David Coburn, Miriam Dalli, João Ferreira, Gerben-Jan Gerbrandy, Françoise Grossetête, Constanze Krehl, Olle Ludvigsson, Svetoslav Hristov Malinov, Piernicola Pedicini, Sofia Sakorafa, Anne Sander, Maria Spyraki, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Bart Staes

5.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ildikó Gáll-Pelcz

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je jedinstveno tržište ključno političko i prioritetno područje za gospodarski rast; uvjeren je da se napori za rješavanje gospodarske krize u Uniji trebaju temeljiti na snažnijem, integriranijem i cjelovitom jedinstvenom tržištu, što zahtijeva dodjeljivanje odgovarajućih proračunskih sredstava;

2.  smatra da je politika zaštite potrošača za koju su predviđena dovoljna financijska sredstva od ključne važnosti za sva nastojanja da se poveća povjerenje potrošača u transparentnije jedinstveno tržište; stoga poziva na podjednako usmjeravanje pozornosti i na jačanje sigurnosti potrošača i na prilagođavanje prava potrošača društvenim, tehnološkim i gospodarskim promjenama;

3.  naglašava da se uravnoteženim proračunskim sredstvima može pružiti djelotvorna pomoć funkcioniranju carinske unije i borbi protiv prijevara te tako zajamčiti i zaštitu potrošača i pošteno tržišno natjecanje radi postizanja financijskog oporavka vlastitim sredstvima; stoga ističe potrebu da se u cijelosti financiraju sve mjere povezane s akcijskim planom u pogledu prava intelektualnog vlasništva i upravne reforme koje se tiču carinskih kontrola;

4.  podsjeća na važnost financiranja Foruma o jedinstvenom tržištu; traži od Komisije da uspostavi pravnu osnovu u sekundarnom zakonodavstvu kojom će se zajamčiti nastavak održavanja Foruma o jedinstvenom tržištu u razdoblju nakon 2016. godine;

5.  smatra da bi države članice trebale dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva mreži SOLVIT kako bi se svim građanima i poduzećima EU-a omogućio pristup smjernicama o pitanjima poput osnivanja poduzeća, trgovine, usluga, obiteljskih naknada, prava na vizu i prava boravka; smatra da bi za Mrežu europskih potrošačkih centara trebalo izdvojiti odgovarajuća sredstva kako bi mogla nastaviti ispunjavati svoju zadaću informiranja građana o njihovim potrošačkim pravima u Europi;

6.  ističe potrebu za pružanjem snažne potpore programu COSME i Europskoj poduzetničkoj mreži tijekom 2016. godine, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti preprekama na koje mala i srednja poduzeća (MSP) nailaze zbog gospodarskih i financijskih ograničenja EU-a te na ograničenja povezana s pristupom novim tržištima i postupcima javne nabave; smatra da Unija mora pružiti dodatnu potporu MSP-ovima omogućavajući im lakši pristup informacijama o prilikama na jedinstvenom tržištu izvan njihovih država članica, ali i izvan granica Unije;

7.  smatra da postoji potreba za novim izvorima financiranja MSP-ova, posebno kada je riječ o financiranju sudjelovanja MSP-ova na sajmovima na raznim tržištima u trećim zemljama na kojima mogu promicati svoje nacionalne proizvode i usluge; ističe potrebu za stvaranjem fonda namijenjenog za financiranje istraživanja i nabavu visokotehnološke opreme za MSP-ove;

8.  naglašava važnost normi u tržišnom natjecanju te ključnu ulogu MSP-ova u pokretanju tehnološkog napretka EU-a; stoga ističe da je potrebno dodijeliti dovoljna financijska sredstva za aktivnosti normizacije koje provode Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju i Europski institut za telekomunikacijske norme;

9.  s obzirom na donošenje uredbe o ePozivu poziva da se Europskoj agenciji za globalne navigacijske satelitske sustave dodijele odgovarajuća sredstva kako bi se ta uredba u cijelosti provela;

10.  ističe potrebu za financiranjem višejezičnog instrumenta za platformu za rješavanje sporova putem interneta; smatra da će sustavi za rješavanje sporova putem interneta koji dobro funkcioniraju diljem EU-a, s jedne strane, ohrabriti potrošače da potraže rješenja za probleme na koje su naišli prilikom kupovine proizvoda i usluga na jedinstvenom tržištu, a s druge strane povećati kupovinu putem interneta, osobito proizvoda koje nude trgovci iz drugih država članica; smatra da će se povećanjem e-trgovine i prekogranične prodaje unutar EU-a stvoriti nove poslovne mogućnosti i potaknuti gospodarski rast.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	4.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	29 0 6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Dita Charanzová, Carlos Coelho, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Jiří Pospíšil, Marcus Pretzell, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Lucy Anderson, Pascal Arimont, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Filiz Hyusmenova, Jens Nilsson, Adam Szejnfeld, Marc Tarabella, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Andrey Kovatchev

18.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Spyraki

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je kohezijska politika glavna ulagačka politika EU-a za realnu ekonomiju i podsjeća na cilj politike utvrđen UFEU-om o smanjenju nejednakosti među europskim regijama povećanjem gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; ističe njezinu dugoročnu perspektivu što podrazumijeva ishod uvjetovan utvrđivanjem prioriteta, primjenom odgovarajućeg okvira uspješnosti, kao i dobrim upravljanjem i učinkovitim sustavima kontrole; podsjeća da je u nekoliko država članica ona osnovni i glavni izvor financiranja za ulaganja kojima se razvijaju sinergije i ima učinak umnožavanja na gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i održivi razvoj; svjestan je da se zbog financijske krize neke države članice i dalje suočavaju s poteškoćama u sufinanciranju određenih projekata i stoga poziva na potpuno iscrpljivanje svih mogućnosti predviđenih zakonodavnim okvirom za države članice s privremenim proračunskim poteškoćama;

2.  ističe da je kohezijska politika, koja predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a, a financira se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi), odgovarajući okvir za doprinošenje ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; ističe da je uloga Europskog fonda za strateška ulaganja da privuče privatni kapital, pružajući time dodatni izvor financiranja i stvarajući veće sinergije među raznim instrumentima; podsjeća u vezi s time da se revizijom višegodišnjeg financijskog okvira ne smiju smanjiti prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi;

3.  skreće pozornost na činjenicu da je zbog kašnjenja pri odobravanju operativnih programa za razdoblje 2014. – 2020. bilo potrebno donijeti nacrt izmjene proračuna br. 2/2015 te je zabrinut zbog sporog početka provođenja politike u trenutačnom programskom razdoblju; ističe u vezi s time da će se znatan udio neiskorištenih obveza iz 2014. preraspodijeliti za 2015. čime se stavlja pritisak na neke države članice da sklope ugovore i povuku dodijeljena sredstva; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama pripremi i provede akcijske planove za ubrzanje provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova i da predloži mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegao opoziv sredstava u 2017. zbog kašnjenja u provedbi; poziva države članice da u vezi s tim što je prije moguće poduzmu sve potrebne mjere financijskog upravljanja kako bi se zahtjevi za plaćanje počeli pravodobno slati i kako bi se sljedećih godina izbjeglo gomilanje zahtjeva za plaćanje;

4.  podsjeća da godišnja raspodjela odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za kohezijsku politiku za 2016. godinu iznosi više od 46 milijardi EUR (Prilog VI. Uredbi o zajedničkim odredbama) i ističe važnost jamčenja koordinacije svih izvora financiranja kako bi se stvorila dodana vrijednost i potaknula dugoročna konkurentnost;

5.  duboko je zabrinut zbog kroničnog problema u vezi sa zaostatkom u plaćanjima, osobito u okviru kohezijske politike (24,7 milijardi EUR na kraju 2014.[28]), što nije održivo u smislu dobrog financijskog upravljanja i čime se ugrožava provedba europskih strukturnih i investicijskih fondova; naglašava da postoji opasnost od ponovnog gomilanja neplaćenih računa na kraju godine, osim ako se što je prije moguće učinkovitom međuinstitucijskom suradnjom u okviru proračunskog postupka ne pronađe konkretno i održivo rješenje problema; ističe činjenicu da kašnjenja u plaćanjima ozbiljno i negativno utječu na provedbu i dobro gospodarsko upravljanje, dovode do smanjenja sposobnosti apsorpcije te ugrožavaju djelotvornost i učinkovitost cjelokupne kohezijske politike kao i proračuna EU-a, čime naposljetku dolazi do praktičnih poteškoća i otežanog financiranja korisnika;

6.  prima na znanje dokument Komisije o elementima za plan plaćanja radi vraćanja proračuna EU-a na održiv put, koji je 16. travnja 2015. predstavljen Parlamentu; posebno napominje da bi se, prema predviđanjima koja je predstavila Komisija, gomilanje zaostataka u nepodmirenim zahtjevima za plaćanja na kraju godine za razdoblje 2007. – 2013. pod naslovom 1.B moglo smanjiti na 20 milijardi EUR do kraja 2015. i dovesti do održive razine od 2 milijarde EUR do kraja 2016.;

7.  traži od Komisije da osim o kvantitativnim pokazateljima, kao što su nepodmirene obveze i obveze koje se moraju preuzeti, izvještava Parlament i o djelotvornosti i učinkovitosti odobrenih proračunskih sredstava koja su iskorištena;

8.  ističe da je u proračunu za 2016. potrebno osigurati sredstva potrebna za pokriće već preuzetih obveza kao i za provedbu prioriteta politike Unije za 2016. i naglašava da će procijenjeno smanjenje zaostatka u plaćanjima i ograničenje kašnjenja na najkraći mogući rok biti moguće samo ako se u proračunu za 2016. zajamči dovoljno odobrenih sredstava za plaćanje; zahtijeva da se bez daljnje odgode provede plan plaćanja koji su krajem svibnja podržali Parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa zajedničkom izjavom Parlamenta i Vijeća iz prosinca 2014. godine u okviru postignutog sporazuma o proračunu za 2014. i 2015. godinu; očekuje od Komisije da što prije dostavi daljnje pojedinosti o konkretnim postupcima koje treba poduzeti; ponavlja važnost ispravnog i učinkovitog rješavanja tog pitanja s obzirom na to da gomilanje nepodmirenih plaćanja umanjuje vjerodostojnost, učinkovitost i održivost politike zbog negativnih učinaka koje ono ima na proračune država članica;

9.  naglašava činjenicu da bi tri glavna stupa gospodarskog oporavka i rasta EU-a, koje je Europska komisija utvrdila u Godišnjem pregledu rasta 2015., a to su poticanje ulaganja, ubrzavanje strukturnih reformi te provedba fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu, trebalo ojačati; poziva Komisiju da potakne i ubrza uporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova za strukturne reforme i ulaganja;

10.  ističe činjenicu da bi sljedećih godina trebalo postići primjetan napredak u vezi s dogovorom o reformi sustava vlastitih sredstava za proračun EU-a; skreće pozornost na opasnost da se obrazac plaćanja iz prethodnog programskog razdoblja ponovi do kraja 2019. i poziva Komisiju da razvije mehanizme za rano upozoravanje u okviru plana plaćanja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjeglo gomilanje nepodmirenih plaćanja.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	17.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	27 3 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, José Blanco López, Franc Bogovič, Steeve Briois, Rosa D’Amato, Bill Etheridge, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Julia Reid, Terry Reintke, Monika Smolková, Maria Spyraki, Olaf Stuger, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Kerstin Westphal
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Petras Auštrevičius, Daniel Buda, Ivana Maletić, James Nicholson, Jan Olbrycht
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Edward Czesak, Jens Nilsson, Georgi Pirinski, Daniele Viotti

1.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Jean-Paul Denanot

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da se u poljoprivredi i ruralnom razvoju ostvaruju mnogi ključni ciljevi EU-a te da ta dva područja doprinose sigurnosti opskrbe hranom sve brojnijeg svjetskog stanovništva i bitan su dio cjelokupnog proračuna EU-a za 2016. godinu; poziva, budući da se tijekom vremena smanjio udio u ukupnom proračunu namijenjen poljoprivredi, da se proračun za poljoprivredu snažno zaštiti te da realno ostane barem na trenutačnoj razini;

2.  primjećuje smanjenje sredstava namijenjenih za ruralni razvoj u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u pogledu preuzetih obveza i plaćanja u proračunu za 2015. godinu; ističe da su projekti EPFRR-a, uključujući programe LEADER, veliki pokretači ruralnog razvoja jer zahvaljujući njima cijeli EU ostvaruje širu korist, posebice u stvaranju rasta, dodane vrijednosti i radnih mjesta, osobito s obzirom na ulogu malih gospodarstava i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u stvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima; traži da se pomno razmotri krajnja razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i za plaćanja u proračunu za 2016. godinu; inzistira na tome da se osobita pozornost posveti poticanju generacijske obnove u poljoprivredi, podupiranju mladih poljoprivrednika i inovacijama; s tim u vezi prima na znanje da bi se programom Erasmus za mlade poduzetnike mogle stvoriti mogućnosti za lakši prijenos znanja, razmjenu informacija i profesionalnog iskustva;

3.  primjećuje kašnjenje u ratifikaciji operativnih programa u slučaju pojedinih država članica, od kojih to neke nisu učinile ni do kraja prvog tromjesečja 2015.; potiče države članice da pravodobno uvedu svoje operativne programe, kako bi oni mogli stupiti na snagu 2016.; smatra da bi se stoga korištenje proračunskim sredstvima za 2016. pod zajedničkim upravljanjem Komisije i država članica trebalo znatno pospješiti; poziva EPFRR da osigura odgovarajuća odobrena sredstava za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja;

4.  zahtijeva da se sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dodijele dodatna sredstva kako bi se ublažio učinak trenutačne nestabilnosti cijena u tom sektoru, ukidanja sustava kvota i ruskog embarga; poziva na povećanje sredstava namijenjenih organizaciji i konsolidaciji organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća te nadalje ističe da su određenim poljoprivrednim podsektorima poput pčelarstva potrebna veća financijska sredstva; ističe važnost opskrbe škola mlijekom i voćem te predlaže povećanje odobrenih sredstava za program mlijeka za 20 milijuna EUR godišnje u skladu s glasovanjem Odbora za poljoprivredu; naglašava da je potrebno poduprijeti ekološki uzgoj te sustave oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući programe „zajamčeno tradicionalnih specijaliteta”;

5.  ističe da programi opskrbe mlijekom i voćem u školama nisu prilagođeni korisnicima, dijelom zbog postojećeg administrativnog opterećenja, te da njihovo prihvaćanje i provedba nisu optimalni, zbog čega je nužno pojednostaviti birokratske postupke koje ti programi obuhvaćaju;

6.  poziva na dodjelu dodatnih sredstava sektoru maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja kako bi se poljoprivrednicima nadoknadili gubici uzrokovani epidemijom bakterije Xylelle fastidiose, pojačale mjere prevencije u Europi, suzbilo širenje te razorne bolesti, restrukturirao sektor i konsolidiralo znanstveno istraživanje tog patogena i njegova prijenosnika;

7.  zahtijeva da se prihodi od pristojbe za prekoračene količine za proizvođače mlijeka iz 2014. koriste isključivo za zaštitu sektora, posebno u regijama koje su najjače pogođene ukidanjem kvota; u tu svrhu, poziva na osnivanje fonda za stabilizaciju kako bi se zaštitili poljoprivrednici iz najudaljenijih regija, regija u kojima su uvjeti gospodarenja nepovoljni i planinskih regija te na aktivaciju toga fonda čim cijene proizvođača postanu niže od troškova proizvodnje;

8.  traži od Komisije da u obzir uzme rezultat studije o učinku ukidanja kvota za mlijeko te da slijedom toga pruži primjerenu potporu prijelazu na mješovita poljoprivredna gospodarstva (meso i mlijeko);

9.  napominje da u zemljama koje tek počinju cijeniti vino europski proizvođači ne uspijevaju osigurati odgovarajuće mjesto na tržištu; također naglašava da Europa ne uspijeva pronaći tržište za svoje obilne zalihe vina (tzv. „jezera vina”), zbog čega je EU primoran trošiti oko 500 milijuna EUR godišnje na zbrinjavanje, skladištenje i destilaciju viška vina; primjećuje da bi taj novac bilo bolje utrošiti na rebalans tržišta, poboljšanje kvalitete i promoviranje europskih vina izvan EU-a;

10.  poziva na dodjelu dodatnih sredstava kojima bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da svoje proizvode prodaju lokalno čime bi im se osigurale veće profitne marže;

11.  ističe da su, s obzirom na trenutno stanje u Europi, poljoprivredne inovacije i donošenje politika u tom području očito obilježeni brojnim nedostacima; primjećuje da je nedostatak sredstava jedan od problema koje treba riješiti da bi se mogao dati novi zamah inovacijama; stoga poziva na dodjelu dodatnih sredstava za mjere namijenjene poticanju veće inovativnosti u poljoprivrednom sektoru kako bi taj sektor postao konkurentniji te kako bi se smanjio njegov utjecaj na okoliš;

12.  poziva na dodjeljivanje dostatnih sredstava za provođenje svih elemenata reforme ZPP-a, uključujući one koji se odnose na ozelenjivanje, bioraznolikost i programe ruralnog razvoja; zahtijeva od Komisije da žurno odobri zahtjeve država članica za jednakovrijedne certifikate za mjere ekologizacije; naglašava da je potrebno pojednostavljenje ZPP-a i smanjenje administrativnog opterećenja nametnutog poljoprivrednicima i nacionalnim vlastima kako bi se zajamčilo da se proračun za poljoprivredu troši učinkovito te u cilju smanjenja visokih stopa pogrešaka u upotrebi sredstava; stoga pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala da će pojednostavljenje i supsidijarnost uvrstiti među svoje prioritetne ciljeve za nadolazeće godine;

13.  zahtijeva da se sredstva koja su preko mehanizma financijske discipline dodijeljena u pričuvu proračuna za 2016. godinu za krizne situacije u poljoprivrednom sektoru i koja ostanu nepotrošena u cijelosti stave na raspolaganje u sljedećoj proračunskoj godini u obliku izravnih plaćanja; traži da se sve dostupne razlike pod naslovom 2. stave u pričuvu za poljoprivredni sektor, posebice s obzirom na kontinuirani ruski embargo, tržišne probleme u mljekarskom sektoru i znatne opasnosti za zdravlje biljaka i životinja;

14.  napominje da se europska poljoprivreda zadnjih godina sve češće suočava s krizama (ruski embargo, mliječna kriza itd.); stoga poziva na donošenje novog pristupa izvorima financiranja za nepredviđene događaje u okviru ZPP-a te na pružanje stabilnih i odgovarajućih financijskih sredstava za buduće krize, ne dovodeći u pitanje izravna godišnja plaćanja;

15.  napominje da je zbog uvođenja pristojbe za prekoračene količine za proizvođače mlijeka u posljednjoj godini primjene kvota sektor mlijeka i mliječnih proizvoda ostao prikraćen za znatna sredstva i stoga preporučuje da ti prihodi ostanu u proračunu za poljoprivredu radi jačanja konkurentnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda;

16.  potiče Komisiju i države članice da prate osjetnu nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda i poboljšaju analizu sektorskih tržišta u stvarnom vremenu, na primjer jačanjem Europskog opservatorija za tržište mlijeka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda; naglašava da će nestabilnost cijena i dalje biti izazov za neke sektore te da do nje češće dolazi na globaliziranom tržištu, što nepovoljno djeluje na prihode poljoprivrednika, te poziva Komisiju i države članice da pravodobno i učinkovito reagiraju kada je to potrebno i tako izravno pomognu poljoprivrednicima u borbi protiv nestabilnosti cijena;

17.  podsjeća na poteškoće u proteklim financijskim godinama tijekom kojih su odobrena sredstva bila umanjena; vjeruje da bi svi pokušaji smanjenja odobrenih sredstava za poljoprivredu bili neučinkoviti ili čak opasni jer bi se time potkopali ciljevi ZPP-a, što bi taj sektor učinilo još ranjivijim, te bi oslabili napori za održavanje europske poljoprivrede konkurentnom;

18.  ističe da kvote za šećer istječu krajem 2016. te stoga predlaže da Komisija pronađe primjerene instrumente kako bi se izbjegle neravnoteže na tržištu;

19.  ističe ciljeve povećanja konkurentnosti i održivosti europske poljoprivrede i zahtijeva da se na raspolaganje stave sredstva kojima će se ti ciljevi postići;

20.  zahtijeva da sredstva namijenjena za istraživanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sredstva iz proračuna za program Obzor 2020., ostanu u potpunosti dostupna u cilju poticanja inovacija u poljoprivrednom sektoru;

21.  naglašava važnost koju pilot-projekti poput Europskog opservatorija za praćenje cijena imaju za Odbor i poljoprivredni sektor u pogledu povećanja konkurentnosti cijena i transparentnosti pri određivanju cijena hrane te traži da im se nastavi pružati potpora; istodobno predlaže pokretanje daljnjih pilot-projekata kojima bi se moglo doprinijeti poboljšanju oglašavanja i prepoznatljivosti europskih poljoprivrednih proizvoda, kao što su nove promotivne kampanje za podizanje razine svijesti o sustavima kvalitete u EU-u među školskom djecom; poziva Komisiju da redovno obavještava Parlament i Vijeće o upotrebi tog instrumenta i relevantnim nalazima, uz istodobno jamstvo da će relevantni detalji također biti stavljeni na raspolaganje široj javnosti; naglašava važnost pilot-projekta u kojem se istražuju prepreke za poljoprivredna poduzeća i gospodarstva koje su rezultat mnogobrojnih propisa;

22.  ističe kontinuiranu neuravnoteženost u lancu opskrbe hranom u kojem je položaj primarnih proizvođača osjetno slabiji od položaja drugih sudionika; poziva Komisiju da posebno u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda podupre osnivanje organizacija proizvođača kao jednog od mnogobrojnih sredstava za rješavanje nepoštenih trgovinskih praksi, da pomno prati prakse prekomjernog oporezivanja prehrambenih proizvoda te da poduzme mjere za poboljšanje transparentnosti cijena i marža, s posebnim naglaskom na ulogu sektora velikih maloprodajnih lanaca kao i loš položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom; naglašava vrijednost pilot-projekta u tom području te traži, po potrebi, donošenje zakonodavnog prijedloga;

23.  poziva da se čim je prije moguće u potpunosti usklade izravna plaćanja unutar EU-28.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	28.5.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	26 11 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Janusz Wojciechowski, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pilar Ayuso, Jørn Dohrmann, Norbert Lins, Momchil Nekov, Stanislav Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Molly Scott Cato, Hannu Takkula, Valdemar Tomaševski

18.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Alain Cadec

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje da se višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. nudi uzak proračunski prostor za manevriranje u okviru naslova 2. i posebno u vezi s financiranjem zajedničke ribarstvene politike i integrirane pomorske politike;

2.  podsjeća da je ključni alat za postizanje ambicioznih ciljeva zajedničke ribarstvene politike osiguravanje dostatnih sredstava; naglašava da je najveći dio tih sredstava obuhvaćen dijelom III. i glavom 11. „Pomorstvo i ribarstvo”; podsjeća da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo predstavlja veći dio proračuna (11.06.), zajedno s obveznim doprinosima regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom, drugim međunarodnim organizacijama i sporazumima o održivom ribarstvu (11.03.);

3.  podsjeća da Europska agencija za kontrolu ribarstva ima ključnu ulogu u koordinaciji i provedbi zajedničke ribarstvene politike na temelju svoje politike nadzora, a tu ulogu može ispunjavati samo ako joj se dodijele dostatna tehnička, ekonomska i financijska sredstva, što se mora odraziti u proračunu;

4.  ustraje na važnosti socijalne i gospodarske dimenzije ribarstva i pomorskog gospodarstva za lokalne zajednice i određena morska i obalna područja; zabrinut je zbog zatvaranja radnih mjesta u tim sektorima i nedostatka mogućih prilika za prekvalifikaciju; traži da se Inicijativa za zapošljavanje mladih koristi za poticanje zapošljavanja u tom sektoru;

5.  ističe da se ribolovnim resursima mora upravljati na odgovarajući način kako bi se omogućilo očuvanje i obnova ribljih stokova i morskih ekosustava te spriječio gubitak biološke raznolikosti koji bi imao negativne posljedice na buduće generacije i na sam gospodarski sektor; smatra da Europski fond za strateška ulaganja u tom pogledu može odigrati ključnu ulogu;

6.  naglašava ključnu važnost financiranja prikupljanja podataka, koje ima ključnu ulogu u usvajanju razumnih odluka u okviru ribarstvene politike;

7.  ističe da, kao odgovor na izazove koje predstavlja uspostava odgovornog ribolova, reformirana zajednička ribarstvena politika nudi ambiciozni pravni okvir koji valja podržati, u njegovoj regulatornoj dimenziji, kao i u onoj proračunskoj;

8.  zabrinut je zbog toga jesu li države članice sposobne mobilizirati sveukupna sredstva Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i ostvariti ciljeve strategija Europa 2020. i plavoga rasta; prima na znanje da neke države kasne s potvrdama svojih operativnih programa, a neke ih još nisu potvrdile na kraju prvog tromjesečja 2015.;

9.  traži od Europske komisije da zaštiti sredstva namijenjena za razvoj plavoga gospodarstva;

10.  poziva države članice da čim prije počnu provoditi operativne programe kako bi oni bili potpuno spremni 2016.; smatra da bi proračun za 2016. stoga trebao uključivati znatno brže korištenje odobrenim sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja; zato poziva da se Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo osiguraju odgovarajuća i dostatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja;

11.  podsjeća na poteškoće u proteklim proračunskim razdobljima tijekom kojih su odobrena sredstva bila umanjena; smatra da je svaki pokušaj smanjenja odobrenih sredstava za glavu 11., a posebno za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, uzaludan i opasan jer bi se time ugrozili ciljevi zajedničke ribarstvene politike i održivost osjetljivog sektora te znatno umanjili napori za zaštitu i obnovu morskih staništa;

12.  podsjeća da su ovo tek prve godine primjene nove zajedničke ribarstvene politike, kojom se unose brojne strukturne promjene u načine na koje se ribarstvo odvija, i za države članice i za ribare, poput uvođenja obveze iskrcavanja; napominje da je radi prilagodbe tim promjenama nužno da EU uloži dodatne napore u komunikaciju, obuku i gospodarska ulaganja kako bi se jamčila široka i pravilna primjena zajedničke politike.

13.  podsjeća na proračunski učinak sporazuma o održivom ribarstvu kao i na potrebu da se uzmu u obzir ovlasti Parlamenta po tom pitanju kako bi se održala sveukupna ravnoteža između ciljeva spomenutih sporazuma i njihova učinka na proračun;

14.  nastavlja pratiti financiranje integrirane pomorske politike i razvoj sinergija između ribarstva i drugih morskih aktivnosti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	17.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, Diane Dodds, Linnéa Engström, João Ferreira, Raymond Finch, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Izaskun Bilbao Barandica, José Blanco López, Marek Józef Gróbarczyk, Verónica Lope Fontagné, Francisco José Millán Mon
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Tim Aker

17.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Bogdan Andrzej Zdrojewski

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  zabrinut je zbog utjecaja koji će Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) imati na istraživačke i inovacijske projekte s obzirom na to da će se programu Obzor 2020. tijekom slijedećih pet godina oduzeti 500 milijuna EUR;

B.  budući da bi ulaganja u srednje i visoko obrazovanje, formalno i neformalno stručno osposobljavanje te istraživanje trebala biti u središtu ciljeva Europskog fonda za strateška ulaganja jer su ključna za poboljšanje socijalne uključenosti i održivoga gospodarskog rasta te dugoročno pružaju potporu konkurentnosti;

C.  budući da kulturni i kreativni sektor kao cjelina moraju biti prioriteti EFSU-a s obzirom na to da su dio rastućeg gospodarskog sektora te da omogućuju stvaranje radnih mjesta i prilika za daljnji gospodarski i društveni razvoj u Europi, pod uvjetom da se potrebnim ulaganjima odgovara na njihove potrebe;

D.  budući da višegodišnji financijski okvir 2016. ulazi u treću godinu provedbe i da će ga na sredini razdoblja provedbe trebati preispitati kako bi se okončala neodrživa situacija u kojoj su odobreni programi koji se već provode ugroženi zbog manjka sredstava i neisplate financijske potpore Unije; posebno je zabrinut zbog toga što bi moglo doći do slične situacije u kontekstu novih programa te zbog činjenice da bi se, s obzirom na veliki broj građana koji su izravno uključeni u takve programe, posebno Erasmus+, time moglo prouzročiti opasan gubitak vjerodostojnosti EU-a te dovesti u pitanje povjerenje građana u institucije EU-a;

1.  podsjeća na važnost programa u području obrazovanja i kulture te na potrebu da im se dodijeli dovoljna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja kako bi se zajamčilo da dopru do planiranog broja korisnika i na taj način ostvare željeni učinak te da se pritom zadrži naglasak na transparentnosti i vodi računa o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; ponavlja da je zabrinut zbog provedbe integriranog programa Kreativna Europa nakon administrativnog razdvajanja njegovih potprograma za kulturu i medije te naknadnih problema s postizanjem ravnoteže u pogledu politike i financiranja;

2.  također podsjeća na to da bi se programi Erasmus+ i Kreativna Europa trebali otvoriti manjim projektima koji su ključni za kreativnost, mobilnost i inovaciju u Europi; smatra da bi se odsad trebalo usredotočiti na manje projekte u okviru dvaju ključnih aktivnosti programa Erasmus+ u školama s obzirom na to da se broj manjih projekata koji su odabrani u tom području stalno smanjuje, što se izravno protivi ciljevima Unije u pogledu razvijanja obrazovanja i mobilnosti u školama; nadalje, smatra da bi se trebalo usmjeriti na manje projekte u okviru programa Kreativna Europa s obzirom na to da su ključni za vrlo prepoznatljivo europsko obilježje koje podrazumijeva pružanje mogućnosti umjetnicima i kulturnim radnicima da se sastaju i razvijaju laboratorije ideja, prakse i inovacije;

3.  naglašava da komunikacijsku politiku EU-a hitno treba unaprijediti kako bi se uspostavio bolji dijalog s građanima, čime bi im se omogućilo da u potpunosti iskoriste svoje pravo da budu obaviješteni te da sudjeluju u izradi politika EU-a, kao i da prošire svoje područje djelovanja; u tom pogledu ističe pozitivnu ulogu paneuropskih mreža lokalnih i nacionalnih medija, poput EuranetPlusa; poziva Komisiju da ponovno uvede održivo financiranje za te mreže;

4.  ponovno naglašava važnost kulturne suradnje i diplomacije u odnosima sa susjedima EU-a; na osnovi toga poziva na izradu dosljedne strategije za poticanje mobilnosti mladih, umjetnika, stvaratelja i drugih profesionalaca koji rade u kulturnom sektoru, u kontekstu zajedničkih kulturnih i obrazovnih projekata kojima bi EU trebao promicati svoju kulturu i vrijednosti; ističe važnost zajedničkih projekata s partnerskim zemljama uz upotrebu proračunskih linija iz naslova IV.;

5.  naglašava važnost kulturne i jezične raznolikosti među državama članicama i poziva Komisiju da zajamči zaštitu, poboljšanje i promicanje te raznolikosti;

6.  sa sve većom skepsom gleda na netransparentne ugovorne odnose Komisije u pogledu financiranja Euronewsa, posebno s obzirom na nedavno produljenje relevantnih sporazuma o partnerstvu i na sudjelovanje novih ulagača u Euronews;

7.  traži od Komisije da u okviru EFSU-a razmotri upotrebu njegovih sredstava za sufinanciranje projekata koji već dobivaju sredstva iz kohezijskih fondova u sektoru kulturnih i kreativnih industrija i kojima se nastoji štititi i promicati europska kulturna baština, čime se jamči dodatnost;

8.  poziva Komisiju da hitno preispita trenutno ograničenje od 5 milijuna EUR (10 milijuna EUR za lokalitete UNESCO-a) koje se u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj primjenjuje na male infrastrukturne projekte i koje bi moglo prouzročiti smanjivanje opsega ulaganja u kulturu, što je od ključne važnosti za društveni i gospodarski razvoj u EU-u;

9.  naglašava trenutno visoku razinu nezaposlenosti mladih te traži jake proračunske obveze kojima bi se riješio taj problem, jačanjem veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija, koji imaju ključnu ulogu u zapošljavanju mladih ljudi, te pružanjem osposobljavanja zaposlenicima i službenicima u lokalnim i nacionalnim upravama uz posebnu pozornost usmjerenu na regije u nepovoljnom položaju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	16.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	21 2 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Jill Evans, Petra Kammerevert, Rikke Karlsson, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Norbert Erdős, Mary Honeyball, Marc Joulaud, Ernest Maragall

16.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

(2015/2074(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Barbara Matera

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su se Parlament, Vijeće i Komisija u zajedničkoj izjavi u studenom 2013. složili da će se u godišnje proračunske postupke koji se primjenjuju na višegodišnji financijski okvir (VFO) 2014. – 2020. po potrebi uključiti rodno osjetljivi elementi;

B.  budući da rodni stereotipi i bitne razlike u plaćama između spolova koje i dalje postoje mogu spriječiti ili obeshrabriti žene od započinjanja karijere ili napredovanja, što dovodi do nejednakosti koja ima negativne posljedice za gospodarstvo i znatan utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta; budući da je pristup javnim uslugama, koje ostaju važan sektor za zapošljavanje žena, od ključne važnosti za ekonomsku neovisnost i osnaživanje žena; naglašava da Komisija mora učiniti više za promicanje obrazovanja i osposobljavanja žena i djevojčica, posebno u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), što su područja u kojima postoje znatne razlike u vještinama i koja imaju ogroman potencijal za budući rast; budući da se procjenjuje da će do 2025. u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike biti 7,7 milijuna radnih mjesta, a do 2020. godine 825 000 slobodnih radnih mjesta za stručnjake iz područja IKT-a;

C.  budući da je nasilje nad ženama prepreka stvarnoj jednakosti između žena i muškaraca; budući da je u pogledu tematike nasilja nad ženama u EU-u zabilježen nedostatak dostupnih i usporedivih podataka, međutim Europski institut za jednakost spolova pruža pristup postojećim statističkim podacima i informacijama;

D.  budući da je prema uvodnoj izjavi 10. Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. ‒ 2020. „ključno da se u provedbi Programa zadrži ime ‚Daphne’ kada se radi o posebnom cilju koji teži sprečavanju i suzbijanju nasilja nad djecom, mladima i ženama kako bi profil programâ Daphne ostao što viši”;

1.  ponovno potvrđuje svoj zahtjev za dosljednu upotrebu rodno osjetljiva proračuna tijekom cijelog proračunskog postupka i višegodišnjeg financijskog okvira i korištenje proračunskim rashodima kao učinkovitim sredstvom za promicanje rodne jednakosti te u tu svrhu predlaže uspostavu vanjske radne skupine radi povećanja transparentnosti proračunskog postupka u pogledu rodno osjetljiva proračuna;

2.  naglašava da je u skladu s člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije promicanje ravnopravnosti između muškaraca i žena jedno od temeljnih načela EU-a; podsjeća na to da bi pitanje jednakosti spolova trebalo ugraditi u sve politike i rješavati ga na svim razinama proračunskog postupka;

3.  poziva na usvajanje „rodno osjetljiva proračunaˮ i u europskim i nacionalnim strategijama za učinkovitije promicanje jednakosti spolova; naglašava da je potrebno odrediti više sredstava za borbu protiv svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama;

4.  poziva Komisiju da dodijeli sredstva za programe promicanja i potpore poduzetništva žena te pristup mikrofinanciranju, poglavito u okviru programa „Konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća”, Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih te strukturnih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja;

5.  poziva države članice da sredstva dostupna u okviru Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj iskoriste za promicanje jednakosti spolova, konkretnije u području zapošljavanja, ne samo provedbom rodno osviještenih politika nego i donošenjem mjera izravno usmjerenih na skupine žena u nepovoljnom položaju, pri čemu se treba uzeti u obzir učinak gospodarske krize, ulaganjem u visokokvalitetne javne usluge te posebno jamčenjem primjerenog pružanja visokokvalitetnih usluga skrbi o djeci, starijim osobama i drugim uzdržavanim osobama po prihvatljivim cijenama te poziva na istinsku transparentnost proračuna u pogledu sredstava (ESF, PROGRESS, DAPHNE) dodijeljenih politikama jednakosti spolova;

6.  ističe potrebu za financiranjem obrazovnih kampanja u cilju borbe protiv rodnih stereotipa i podizanja svijesti o jednakim pravima i mogućnostima u okviru programa Erasmus+;

7.  poziva Komisiju da u okviru postojećeg Europskog instituta za jednakost spolova uspostavi Europski opservatorij za pitanja nasilja temeljenog na rodu i da u tu svrhu predvidi jedno novo radno mjesto; smatra da bi proračun Europskog instituta za jednakost spolova unatoč tomu trebao ostati stabilan;

8.  ponavlja svoje prethodne pozive da se program Daphne zadrži kao zaseban naslov u sklopu programa o pravima, jednakosti i građanstvu;

9.  ponavlja svoj zahtjev za daljnju razradu rodno specifičnih pokazatelja i podataka kojima će se omogućiti ocjenjivanje općeg proračuna EU-a iz rodne perspektive te pratiti napori u donošenju rodno osjetljiva proračuna.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	16.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	26 4 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Anna Maria Corazza Bildt, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Inés Ayala Sender, Izaskun Bilbao Barandica, Biljana Borzan, Louise Bours, Stefan Eck, Ildikó Gáll-Pelcz, Clare Moody, Branislav Škripek, Dubravka Šuica, Marc Tarabella

PRILOG: PISMO ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

Odbor za vanjske poslove       Odbor za vanjske poslove

- Predsjednik -      - Član -

Referentni broj: D(2015)26425

g. Jean Arthuis

Predsjednik

Odbor za proračune

Poštovani predsjedniče,

budući da zbog vremenskog rasporeda prouzročenog kasnim predstavljanjem nacrta proračuna ove godine nije moguće podnijeti formalno mišljenje odbora, pišemo Vam uime Odbora za vanjske poslove kako bismo pružili svoj doprinos u obliku pisma. Silno se nadamo da će Odbor za proračune u svome izvješću o mandatu za trijalog moći uzeti u obzir naša stajališta. Svjesni smo toga da je pragmatični kalendar za proračunski postupak podložan međuinstitucijskim pregovorima, no ipak apeliramo na Vas da u razgovorima s Komisijom nastavite ustrajati u tome da se predstavljanje nacrta proračuna održi ranije tijekom godine kako bi se zajamčilo da se u sljedećim godinama opet može pružiti redovno mišljenje odbora.

I dalje smo ponajprije usredotočeni na ideju da bi proračun EU-u trebao omogućiti da ispunjava ulogu svjetskoga aktera. U proračunu EU-a trebali bi se blisko odražavati njegovi globalni prioriteti te bi sredstva trebalo dodjeljivati u skladu s njima. U tom kontekstu pozdravljamo povećanje od 5,6 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u naslovu 4. u odnosu na 2015., kojim se napokon počinju nadoknađivati veliki rezovi poduzeti tijekom prvih godina višegodišnjeg financijskog okvira. No uzimajući u obzir krhku političku klimu u našem susjedstvu i šire vjerujemo da su nužna dodatna pojačanja u određenim prioritetnim područjima.

Također bismo željeli istaknuti da je znatno povećanje u odobrenim sredstvima za plaćanja u naslovu 4. od 28,5 % također izuzetno dobrodošao potez kojim će se pomoći da se ublaži manjak u odobrenim sredstvima za plaćanja kojim je ugroženo propisno funkcioniranje niza financijskih instrumenata. Apsolutno je presudno da se to povećanje zadrži u konačnom proračunu. U svojem djelovanju posebno je ozbiljnu štetu pretrpio Instrument za doprinos stabilnosti i miru. Nadalje, s obzirom na sukobe koji su u tijeku i nove prijetnje u sredozemnoj regiji čvrsto smatramo da bi predloženi iznos odobrenih sredstava za plaćanja od 82,4 milijuna EUR trebalo dodatno povećati kako bi se na odgovarajući način postupilo sa zaostalim plaćanjima i kako bi se udovoljilo potrebama koje mogu nastati u kriznim stanjima.

Preuzimanje odgovorne uloge globalnog aktera znači jamčenje pružanja dostatne potpore zemljama u našem susjedstvu koje se suočavaju s golemim izazovima u svim važnijim političkim područjima, uz čvrstu utemeljenost na pristupu više za više. U tom smislu pozdravljamo politički naglasak stavljen u tom nacrtu proračuna na događanja u susjedstvu, i na istoku i na Sredozemlju. Međutim naglašavamo da je potrebno dodatno povećati odobrena sredstva za preuzimanje obveza za Europski instrument za susjedstvo s obzirom na hitnu potrebu za djelovanjem EU-a u područjima zahvaćenima raznim krizama. Odluka da se nadiđe financijsko programiranje za 2016. kako bi se poduprla sirijska regija važan je korak kojim se ističe ozbiljnost problema s kojima se suočavamo, ali također naglašavamo ključnu prirodu problema kojima je pogođena Libija i potrebu da se u tom kontekstu predvidi konkretno djelovanje. Također bismo željeli da se slično djelovanje provede u istočnom susjedstvu, posebno u Ukrajini. S jednakim odobravanjem dočekujemo povećanu potporu za Europski instrument za demokraciju i ljudska prava te smo uvjereni da će udio proračuna dodijeljen aktivnoj obrani ljudskih prava nastaviti rasti. Moramo uz kritiku napomenuti da, kao i prošlih godina, iznosi naznačeni u nacrtu proračuna ne udovoljavaju stvarnim potrebama za financiranjem mnogih programa te bismo Vas snažno potaknuli da stvorite osnovu za ispravljanje toga nedostatka u konačnom proračunu. U tom smislu željeli bismo istaknuti da je prijeko potrebna dosljedna i povećana potpora bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj upravi i Agenciji za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA).

Jednako bismo željeli pozdraviti važne napore usmjerene k rješavanju problema prethodno doživljenih prekida pri pružanju humanitarne pomoći povećavanjem odobrenih sredstava za plaćanja. Ipak želimo istaknuti da aktualne humanitarne krize u cijelom svijetu iziskuju dodatno jačanje tog instrumenta.

Kad je riječ o proračunu Europske službe za vanjsko djelovanje, primjećujemo da je pitanje prijenosa proračunske linije za posebne predstavnike EU-a iz proračuna za ZVSP u proračun za ESVD i dalje neriješeno. Pa iako je potreba da se taj prijenos obavi zabilježena u reviziji ESVD-a, već se neko vrijeme odugovlači sa svim pokušajima da se to i provede. Još vjerujemo da propisno integrirana vanjska politika EU-a iziskuje da se diplomatske aktivnosti EU-a konsolidiraju na takav način.

Bili bismo iznimno zahvalni kad bi se ti prijedlozi uzeli u obzir pri izradi izvješća.

S poštovanjem,

Elmar Brok              Cristian Dan Preda

(potpis)                (potpis)

PRILOG: PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

Odbor za međunarodnu trgovinu

MJ/cp

EXPO-COM-INTA D(2015)28724

g. José Manuel Fernandes

Izvjestitelj za proračun za 2016.

Committee on Budgets

Predmet:  Mandat za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.

U svojstvu izvjestitelja Odbora za međunarodnu trgovinu (INTA) za proračun za 2016. želio bih vas upoznati s prioritetima odbora INTA u pogledu proračuna za 2016., o kojima su se 15. lipnja 2015. dogovorili koordinatori odbora INTA.

Prije svega, odbor INTA smatra da bi okviru proračuna Europske unije trebalo dovoljnim financijskim sredstvima poduprijeti činjenicu da Komisija u svojem radnom programu definira trgovinu kao jedan od glavnih prioriteta. Trgovina nije samo moćan instrument za stvaranje rasta i radnih mjesta u Europi, nego je i važno oruđe vanjske politike kojim se pruža podrška širim međunarodnim ciljevima EU-a, čime se promiču europske vrijednosti kao što su mir, sloboda i demokracija diljem svijeta. Trgovina može također biti sredstvo s pomoću kojeg se poboljšavaju radne i ekološke norme te norme povezane s ljudskim pravima. Kako bi se ispunili ti ciljevi potrebna su dostatna financijska sredstva.

Kako bi se, pak, uhvatilo u koštac s izazovima trgovine koji su posljedica promjena u geopolitičkom krajoliku, očekuje se da će zajednička trgovinska politika u budućnosti biti još snažnija. Dostatna financijska sredstva Unije nužna su kako bi se omogućila otporna politička strategija u području trgovine i ulaganja te kako bi se zajamčilo da trgovina i dalje ima ulogu učinkovitog sredstva za doprinošenje zapošljavanju, gospodarskom rastu i održivom razvoju.

Štoviše, program EU-a u pogledu trgovinskih pregovora ostaje i dalje vrlo ambiciozan: TTIP, Japan, Sporazum o ulaganju s Kinom, zemlje ASEAN-a, zemlje AKP-a, modernizacija sporazumâ o pridruživanju s Meksikom i Čileom, Sporazum o trgovini uslugama (TiSA), Svjetska trgovinska organizacija itd. Aktualni i predstojeći pregovori i dalje će iziskivati ulaganje mnogo napora i sredstava od službi Europske komisije, posebno u Glavnoj upravi za trgovinu. Stoga se proračun za trgovinske aktivnosti mora dostatno povećati kako bi EU mogao uspješno voditi pregovore o svojem ambicioznom programu trgovine.

Od presudne je važnosti da se trgovinskim sporazumima upravlja razumno. U tom pogledu, odbor INTA dijeli mišljenje Revizorskog suda navedeno u Tematskom izvješću br. 2/2014 pod naslovom „Je li upravljanje povlaštenim trgovinskim dogovorima prikladno?” prema kojemu Komisija mora poduzeti dodatne napore u pogledu praćenja provedbe i učinaka trgovinskih dogovora koje je sklopila. Europska unija bi u svakom slučaju bila na dobitku od dodjele dostatnih sredstava za procjene u sredini razdoblja te ex post procjene o tome pridržavaju li se treće zemlje svojih obveza prema EU-u. Te bi procjene trebale postati znatan dio proračunskih linija povezanih s trgovinskim aktivnostima jer je ključno da Komisija može pokazati da su se političkim odabirima suzakonodavaca uistinu ostvarili ciljani rezultati.

Članovi odbora INTA zabrinuti su zbog činjenice da građani Unije izjednačuju globalizaciju s posrnulim europskim rezultatima i gubicima radnih mjesta. Da bi povratila povjerenje građana, Komisija mora uložiti više u izradu učinkovitije komunikacijske strategije o trgovinskoj politici Unije, ali i prednostima i nedostatcima međunarodne trgovine.

Stoga bismo htjeli istaknuti da bi se sva dostupna sredstva EU-a trebala u potpunosti iskoristiti u cilju služenja građanima i podupiranja trajnog otvaranja novih i stabilnih radnih mjesta u Uniji.

Odbor INTA ustraje u tome da se u proračunu za 2016. mora odraziti uspjeh 9. konferencije na ministarskoj razini Svjetske trgovinske organizacije. Konkretno se trebaju dodijeliti dovoljna sredstva programima koji su nužni za provedbu Sporazuma o olakšavanju trgovine u zemljama u razvoju i u najslabije razvijenim zemljama. To će iziskivati pružanje tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta u okviru Svjetske trgovinske organizacije, posebno preko inicijative Aid for Trade.

U svjetlu glavnih izazova s kojima je suočena europska politika susjedstva, odbor INTA nastavlja isticati da bi se europskoj politici susjedstva trebalo dodijeliti dovoljna proračunska sredstva kako bi se adekvatna tehnička podrška i pomoć povezana s trgovinom mogla pružiti našim bliskim partnerima, posebno onima u okviru Istočnog partnerstva, kao i zemljama na koje su utjecali događaji arapskog proljeća. Odbor INTA ustraje u tome da se program makrofinancijske pomoći mora odraziti u proračunu Unije s obzirom na to da se pokazao izuzetno korisnim instrumentom za pružanje potpore partnerima u teškom financijskom položaju. Željeli bismo podsjetiti da je Europski parlament 15. travnja 2015. službeno donio Odluku o trećem programu makrofinancijske pomoći za Ukrajinu u iznosu do 1,8 milijardi EUR. Paket pomoći koji je Ukrajina primila pokazao je da je određeni stupanj fleksibilnosti ključan kada je riječ o pružanju gospodarske i financijske pomoći trećim zemljama s obzirom na to da se u partnerskim zemljama EU-a mogu vrlo brzo pojaviti krizna stanja raznih naravi.

Naposljetku, važno je da se proračunom Unije pruži financiranje za inicijative kojima će se olakšati internacionalizacija europskih malih i srednjih poduzeća. Međutim, mora se učiniti više jer je trenutačno tek oko 13 % europskih malih i srednjih poduzeća aktivno izvan EU-a. Kako bi se zajamčila maksimalna učinkovitost i djelotvornost sredstava EU-a za promicanje internacionalizacije i konkurentnosti europskih malih i srednjih poduzeća, članovi odbora INTA željeli bi da Komisija procijeni i poboljša postojeće instrumente te da zajamči dovoljne kontrole i nadziranje raznih aktivnosti u tom području.

S poštovanjem,

Reimer BÖGE

PRILOG: PISMO ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

IPOL-COM-LIBE D (2015) 27747

G. Jean ARTHUIS

Predsjednik Odbora za proračune

WIC M02024

Strasbourg

Predmet:     Prioriteti Odbora LIBE u pogledu proračuna za 2016.

Poštovani g. Arthuis,

s obzirom na srpanjski trijalog i Vaš mandat za njega, želio bih Vas izvijestiti o prioritetima Odbora LIBE u pogledu proračuna za 2016.

Za Odbor LIBE od ključne je važnosti u proračunu za sljedeću godinu zajamčiti primjerena proračunska sredstva kao odgovor na humanitarne izazove prouzročene sve većim brojem pridošlica i tragičnim gubicima života, posebice u svjetlu situacije na Sredozemlju.

U nacrt proračuna za 2016. uvršteni su neki dobrodošli koraci u pravom smjeru. Potrebno je pozdraviti mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti i uspostavu privremenog mehanizma za premještanje. Odbor LIBE također pozdravlja predloženo znatno povećanje sredstava u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) u nacrtu proračuna za 2016. te u tom pogledu poziva Komisiju da zajamči odgovarajuća sredstva za sve prijedloge u tom području. Parlament dosljedno naglašava da je potrebno učiniti sve što je moguće kako bi se izbjegao daljnji gubitak života na moru i osigurali resursi kojima bi se zajamčilo učinkovito ispunjavanje obveza u pogledu potrage i spašavanja.

Većina klubova zastupnika unutar Odbora LIBE pozdravlja predloženo povećanje proračunskih sredstava namijenjenih Frontexu te podržava prijedlog Komisije o izuzeću Europskog potpornog ureda za azil (EASO), Frontexa, Eurojusta i Europola iz baze za preraspodjelu djelatnika. Međutim, Odbor ne odobrava smanjenje proračunskih sredstava namijenjenih EASO-u zbog nepotrošenih sredstava tijekom prethodnog proračunskog razdoblja te ustraje na tome da se EASO-u osigura dovoljno sredstava za ispunjavanje njegovih zadaća kako bi se ta agencija mogla nositi s povećanim opsegom posla. Odbor ponovno poziva Komisiju da preispita bazu za preraspodjelu djelatnika, u većoj mjeri uzimajući u obzir opseg posla i zadaće svake pojedine agencije. Odbor ustraje na tome da je potrebno osigurati primjerena financijska sredstva kao odgovor na nove izazove u području migracija i unutarnje sigurnosti.

Odbor vjeruje da bi Komisija trebala dodatno i detaljnije pojasniti proračunski učinak mjera predstavljenih u sklopu Europskog programa sigurnosti, posebice onih u vezi s Europolom i njegovim zadaćama u području borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala i računalnog kriminala, u cilju boljeg informiranja suzakonodavaca o prikladnom iznosu sredstava koja je potrebno dodijeliti u te svrhe.

Nadalje, Odbor poziva na bolje financiranje instrumenata za praćenje i promicanje vladavine prava i pravilnog funkcioniranja pravosudnih sustava. U tom pogledu, razočaran je činjenicom da Agenciji za temeljna prava nije odobreno povećanje proračuna, s obzirom na njezinu vodeću ulogu u praćenju poštovanja temeljnih prava.

Na kraju, Odbor poziva Komisiju da procijeni potrebe Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), uzimajući u obzir povećani opseg posla zbog sve raširenije pojave novih psihoaktivnih supstanci.

S poštovanjem,

 

Claude MORAES

PRILOG: PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA

Odbor za ustavna pitanja      

Predsjednica

Ref.: D(2015)29275

g. Jean Arthuis

Predsjednik Odbora za proračune

Zgrada Altiero Spinelli

ASP 09G205

B-1047 Bruxelles

Predmet:   Prioriteti odbora AFCO za mandat za trijalog o proračunu za 2016.

Poštovani predsjedniče,

Odbor za ustavna pitanja kojemu predsjedam svjestan je da je ovogodišnji proračunski postupak započet nešto kasnije nego što je uobičajeno, 27. svibnja 2015., kad je Komisija predstavila Nacrt proračuna za 2016. godinu. Budući da se zbog toga kašnjenja nameće vrlo kratak vremenski rok za donošenje Vašeg Izvješća o mandatu za trijalog o proračunu za 2016., koordinatori u odboru AFCO na svojem su se sastanku 26. veljače 2015. dogovorili da će pripremiti naš doprinos tom nacrtu izvješća u obliku pisma u kojem se naznačuju prioriteti odbora AFCO u proračunu za sljedeću godinu.

Odbor za ustavna pitanja stoga bi Vam želio skrenuti pozornost na sljedeća prioritetna područja koja zaslužuju da ih se razmotri tijekom ovogodišnjih proračunskih pregovora:

– Na raspravi o dosadašnjoj provedbi europske građanske inicijative održanoj ranije tijekom ove godine govorilo se o preprekama na koje europski građani nailaze pri ostvarivanju svojega prava da povedu takvu inicijativu. Kako to novo sredstvo sve više dobiva na brzini i kako bismo željeli da se poboljša na korist građana, odbor AFCO želio bi da se taj program, kao i komunikacijska strategija na kojoj se temelji, dobije odgovarajuća financijska sredstva kako bi se ispunili njegovi ciljevi te kako bi postao vidljiviji pružanjem posebne podlinije za njega.

– AFCO je nadalje zadovoljan što je Komisija predložila povećanje u financiranju programa Europa za građane i za komunikaciju jer su ti instrumenti ključni za jačanje procesa participativne demokracije u EU-u te za izgradnju povjerenja i razumijevanja građana za europske stavove i politiku.

– Kad je riječ o proračunu Parlamenta, valja zajamčiti dostatna sredstva za komunikacijske programe kojima se promiče interakcija s građanima i kojima se oni izvješćuju o aktivnostima Parlamenta te kojima se jačaju mjere razmjene informacija s nacionalnim parlamentima.

Uvjerena sam da će Odbor za proračune razmotriti naše prijedloge pri pripremi mandata za trijalog o proračunu za 2016. godinu.

S poštovanjem,

Danuta Hübner

Primjerak:  José Manuel Fernandes, izvjestitelj Odbora za proračune o proračunu za 2016. – dio III., Komisija

  Gérard Deprez, izvjestitelj Odbora za proračune o proračunu za 2016. – ostali dijelovi

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	23.6.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	29 4 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Sophie Montel, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Paul Tang, Isabelle Thomas, Monika Vana, Daniele Viotti
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Janusz Lewandowski, Ivan Štefanec, Nils Torvalds, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Tiziana Beghin, Marco Zullo

• [1]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
• [2]  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [3]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [4]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0061.
• [5]   This results from the so-called "N+2" / "N+3" rules whereby payments have to be made within two (N+2) or three (N+3) years after the corresponding commitments have been made. At the end of 2013, the two decommitment rules applied at the same time.
• [6]    The total additional payment appropriations authorised through amending budgets amounted to EUR 6.7 billion in 2012, EUR 11.6 billion in 2013 and EUR 3.5 billion in 2014.
• [7]    The backlog of outstanding payment claims for the 2007-2013 Cohesion programmes at year-end increased from EUR 11 billion in 2011 to EUR 16 billion in 2012, EUR 23.4 billion in 2013, and EUR 24.7 billion in 2014.
• [8]    It is to be noted that for shared management policies such as Cohesion policy (where the Commission reimburses Member States’ expenditure), interest for late payments does not apply.
• [9]    The remaining 5% is to be paid at the programme closure, which will take place in 2017-2019, after the Commission's assessment that the programme has been implemented successfully and that no correction needs to be made.
• [10]    Cohesion policy legislation provides for a regulatory deadline of 60 days.
• [11]    Definition of normal and abnormal backlog is in section 3.4 and 4.3.
• [12]    The amending budget 2/2014 was originally presented as draft amending budget 3/2014.
• [13]   Monthly reports on interim payments and pending claims, Budget Forecast Alert (twice a year)
• [14]   DEC 54/2014.
• [15]   Unpaid amounts resulting from the reduction of pre-financing rates to a rate below the legal/normal minimum are not included in the current definition of "outstanding payment claims": however, for a number of programmes, some reduction of pre-financing rates has been implemented in 2014 (in some case already in 2013) in order to postpone payments to a later date.
• [16]    Art. 87 of CR 1083/2006: " …requests for interim payments are grouped together, as far as possible, on 3 separate occasions a year"
• [17]   Identical to the one included in the executive summary.
• [18]   Articles 91 and 92 respectively of Regulation 1083/2006 for programming period 2007-2013.
• [19]    Due to the cash-flow constraints in the first months of the year (see section 3.3 above), part of the backlog might not be paid within the regulatory deadlines at the beginning of the year.
• [20]    Except for Croatia, Romania, Slovakia
• [21]    Article 76 of Council Regulation (EC) No 1083/2006 of 11 July 2006 laying down general provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund and the Cohesion Fund and repealing Regulation (EC) No 1260/1999 (OJ L 210, 31.7.2006, p. 25).
• [22]    Article 112 of Regulation (EU) No 1303/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 laying down common provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund and laying down general provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund and the European Maritime and Fisheries Fund and repealing Council Regulation (EC) No 1083/2006 (OJ L 347, 20.12.2013, p. 320).
• [23]    The forecasts submitted by Member States in January 2015 did not cover all operational programmes. For these cases, the Commission has used the forecasts received last September. Such an extrapolation of missing Member States' forecasts is not possible for 2016, since the forecasts submitted in September 2014 covered 2014 and 2015 only (not yet 2016). This means that the forecast for 2016 includes only the operational programmes for which the Member States transmitted the information and might have to be revised upward when the missing information is transmitted.
• [24]    Article 79 of Council Regulation (EC) No 1083/2006 lays down that "The cumulative total of pre-financing and interim payments made by the Commission shall not exceed 95% of the seven-year contribution from the Funds to the Operational Programme; the remaining 5% will only be paid at the closure of the Operational Programme."
• [25]    Article 89 of Council Regulation (EC) No 1083/2006 of 11 July 2006 laying down general provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund and the Cohesion Fund and repealing Regulation (EC) No 1260/1999 (OJ L 210, 31.7.2006, p. 25).
• [26]    + EUR 406 million (net increase in payment appropriations) for Humanitarian Aid, + EUR 30 million for DCI and + EUR 250 million for ENI.
• [27]   The graph however does not reflect the impact of the reduced level of pre-financing.
• [28]  Prema dokumentu Komisije o elementima za plan plaćanja radi vraćanja proračuna EU-a na održiv put, koji je 16. travnja 2015. predstavljen Parlamentu.