IZVJEŠĆE o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem

22.7.2015 - (2015/2006(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje
Izvjestiteljica: Michaela Šojdrová

Postupak : 2015/2006(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0239/2015
Podneseni tekstovi :
A8-0239/2015
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem

(2015/2006(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–       uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. prosinca 2014. o poduzetništvu u obrazovanju i osposobljavanju[1],

–       uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih[2],

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju na području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”) [3],

–       uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade (2013/C 120/01),

–       uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju rezultata neformalnog i informalnog učenja (2012/C 398/01),

–       uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. naslovljenu „Mladi u pokretu – promocija mobilnosti mladih u svrhu učenja” [4],

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. − 2018.)[5],

–       uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje[6],

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. lipnja 2013. pod nazivom „Zajednički rad za mlade u Europi: poziv na rješavanje problema nezaposlenosti mladih” (COM(2013)0447),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. siječnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan 2020. za razvoj poduzetništva: ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi” (COM(2012)0795),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. studenog 2012. naslovljenu „Promišljanje obrazovnih aktivnosti: ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” (COM(2012)0669),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. pod nazivom „Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi” (COM(2011)0902),

–       uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. siječnja 2015. naslovljeno „Poduzetničko obrazovanje: put k uspjehu”,

–       uzimajući u obzir vodič Komisije naslovljen „Vodič o socijalnoj Europi” iz ožujka 2013. o socijalnoj ekonomiji i socijalnim poduzećima (ISBN: 978-92-79-26866-3),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. o praćenju provedbe Bolonjskog procesa[7],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o obrazovanju, osposobljavanju i o strategiji Europa 2020.[8],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2011. o rješavanju problema prijevremenog napuštanja školovanja[9],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o ranom učenju u Europskoj uniji[10],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2010. o ključnim kompetencijama u svijetu koji se mijenja: provedba radnog programa za obrazovanje i osposobljavanje za 2010.[11],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2008. o pružanju cjeloživotnog obrazovanja za znanje, kreativnost i inovacije – provedba radnog programa za obrazovanje i osposobljavanje za 2010.[12],

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0239/2015),

A.     budući da poduzetništvo mladih mora biti važan sastavni dio političke strategije usmjerene na podupiranje današnje mlade generacije u smislu ciljeva EU-a za rast, zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu uključenost te na smanjenje nezaposlenosti mladih u EU-u;

B.     budući da je poduzetništvo potrebno shvatiti u njegovom širem smislu kao sposobnost ostvarivanja ideja;

C.     budući da je u veljači 2015. u 28 zemalja članica EU-a 4,85 milijuna mladih bilo nezaposleno, što je nedopustivo velika brojka, i iako se nezaposlenost mladih smanjuje, tj. njihov je broj manji za 494 000 u usporedbi s podacima za veljaču 2014., do tog smanjenja dolazi presporo;

E.     uzimajući u obzir visoke stope nezaposlenosti mladih i činjenicu da se fiskalna konsolidacija država članica koje su većinom pogođene krizom ne bi smjela provoditi nauštrb radnih mjesta na kojima su zaposleni mladi ljudi; budući da se mladi zbog visoke stope nezaposlenosti suočavaju s povećanim siromaštvom i socijalnom isključenosti, posebice mladi iz skupina u nepovoljnom položaju i ugroženih skupina; međutim, prepoznaje i pozdravlja činjenicu da su preuzete obveze kako bi se državama članicama brže isplatila sredstva iz Inicijative za zapošljavanje mladih, no poziva Komisiju na veći angažman u rješavanju tog ozbiljnog problema;

D.     budući da je jaz između obrazovanja i osposobljavanja te tržišta rada jedan od glavnih uzroka nezaposlenosti mladih i velikog broja nepopunjenih radnih mjesta u EU-u, te bi ga trebalo rješavati usađivanjem ključnih kompetencija u mlade, uključujući smisao za inicijativu i poduzetništvo, koje su im potrebne ako žele samouvjereno sudjelovati u današnjem gospodarstvu i društvu koji se temelje na znanju;

F.     budući da Europska unija u vidu strategije Europa 2020. i njezinih vodećih inicijativa „Nove vještine i radna mjesta”, „Digitalna agenda za Europu”, „Unija inovacija”, „Mladi u pokretu”, kao i svojom ciljanom potporom poduzetnicama te osobama u nepovoljnom položaju i osobama s invaliditetom, podupire smisao za inicijativu i poduzetništvo na način da potiče poduzetnički duh i srodna znanja, vještine i kompetencije kojima se može povećati konkurentnost te pametan, održiv i uključiv rast;

G.     budući da je poduzetništvo važan pokretač gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta jer se njime otvaraju nova poduzeća i radna mjesta, otvaraju nova tržišta, jača konkurentnost, poboljšava produktivnost i inovacije, jača europska konkurentnost i stvara bogatstvo te bi stoga trebalo svima biti jednako pristupačno;

H.     budući da je poduzetništvo, posebice socijalno poduzetništvo, važan pokretač socijalne kohezije i održivosti koje mogu potaknuti gospodarski rast uz istovremeno smanjenje siromaštva, socijalne isključenosti i drugih društvenih problema;

I.      budući da poduzeća, a osobito mala i srednja poduzeća, čine okosnicu gospodarstva EU-a i predstavljaju najvažniji i primarni izvor novih radnih mjesta; budući da je poduzetnički potencijal žena neiskorišten izvor gospodarskog rasta i radnih mjesta;

J.      budući da se u kulturama koje vrednuju i nagrađuju poduzetničke kompetencije i poduzetnička ponašanja, kao što su kreativnost, poduzimanje inicijativa, preuzimanje proračunatog rizika, neovisno razmišljanje, prepoznavanje prilika te kvalitete vodstva, promiče sklonost razvijanju novih rješenja za gospodarske, socijalne i ekološke izazove integracijom elemenata znanja u obrazovanje koji ujedinjuju teoriju s praksom, čime se ruše prepreke između iskustva u poslovnom svijetu i obrazovanja; budući da je stoga od ključne važnosti da se te osobne kompetencije uvrste u obrazovni sustav i da budu dio svakodnevnog života na svim razinama;

K.     budući da u određenim državama članicama start-up poduzeća (svih vrsta, uključujući socijalno poduzetništvo ili poduzeća osnovana radi stjecanja osobne dobiti) nisu na odgovarajući način priznata niti su shvaćena kao moguća putanja karijere i da je potpora koja se u okviru obrazovnog sustava pruža budućim poduzetnicima mala;

L.     budući da se mladi poduzetnici suočavaju s nizom izazova i poteškoća, među kojima su i nedostatak iskustva, potrebnih vještina i pristupa financijskim sredstvima i infrastrukturi;

M.    budući da su nedavno provedene studije pokazale da se poduzetničke kompetencije mogu naučiti i da poduzetničko obrazovanje, ako je pravilno osmišljeno, provedeno i svima dostupno, može imati vrlo pozitivan učinak na živote i zapošljivost osoba, kao i na stopu osnivanja start-up poduzeća i stopu opstanka poduzeća;

N.     budući da je, da bi se došlo do pouzdanih zaključaka, potrebno vrednovati učinke poduzetničkog obrazovanja i pritom primijeniti kritički pristup, temeljiti se na čvrstim dokazima i na ažuriranim statističkim instrumentima i tehnikama;

O.     budući da poduzetničko obrazovanje treba sadržavati socijalnu dimenziju, uključujući učenje o poštenoj trgovini, socijalnom poduzetništvu i alternativnim poslovnim modelima kao što su zadruge, u cilju postizanja socijalnog, uključivog i održivog gospodarstva;

P.     budući da poduzetnički duh povećava zapošljivost mladih osoba, budi im kvalitete koje su ključne za rješavanje izazova u profesionalnom i privatnom životu te pomaže u sprečavanju povećanja siromaštva i socijalne isključenosti; budući da lakši pristup mehanizmima mikrofinanciranja može pomoći u postizanju tih ciljeva;

Q.     budući da su obrazovanje i strukovno osposobljavanje u cijelosti iznimno važni za osobni razvoj svakog pojedinca i stoga moraju pokrivati dovoljno široko područje kako bi se stvorili temelji za cjeloživotni razvoj, produbljivanje znanja i stjecanje transverzalnih vještina te moraju biti dovoljno praktični kako bi pojedinci mogli imati istinsku karijeru te ispunjen profesionalni i privatni život; budući da postoji izravna veza između uspješne kombinacije tih dvaju aspekta obrazovanja i smanjenja rizika od nezaposlenosti mladih;

R.     budući da svaki pojedinac može steći, naučiti i razviti poduzetnički duh i vještine; budući da se u svakoj vrsti i na svakoj razini obrazovanja nude konkretne mogućnosti za izgradnju određenih poduzetničkih vještina i kompetencija kao dio općenitog stjecanja ključnih kompetencija;

S.     budući da su poduzetničke vještine povezane s drugim skupinama vještina koje je potrebno promicati, kao što su vještine u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, vještine rješavanja problema i financijska pismenost;

T.     budući da su obrazovanje i osposobljavanje od temeljnog značaja za mlade ljude u smislu motivacije i mogućnosti za pokretanje vlastitih poduzetničkih projekata;

U.     budući da obrazovanje kao javno dobro mora u potpunosti biti uključivo i integrirano, uz poseban naglasak na pružanju jednakog pristupa studentima iz raznih socijalno-ekonomskih pozadina;

V.     budući da će mladi biti kvalificiraniji za pokretanje poduzeća na transnacionalnoj razini ako vladaju stranim jezicima;

W.    budući da je tijekom obrazovanja potrebno posebnu pozornost i pomoć dati skupinama koje nisu dovoljno zastupljene i nalaze se u nepovoljnom položaju, i to uključivanjem roditelja i zajednica u obrazovni proces te pružanjem pomoći u pokretanju, vođenju i izgradnji poslovanja ili poduzeća;

X.     budući da osposobljavanje i obrazovanje te praktično iskustvo u području poduzetništva koriste mladima, pomažući im da razviju svoje vještine i talente i na taj način steknu samopouzdanje te doprinoseći osnivanju novih poduzeća, zapošljivosti i inovativnosti; budući da je poduzetništvo u ogromnoj mjeri nedovoljno iskorištena mogućnost za mnoge mlade s invaliditetom;

Y.     budući da socijalna i uključiva poduzeća aktivno sudjeluju u inovativnom održivom rastu, promiču veću koheziju unutar društva i lokalnih zajednica te mogu stvoriti prilike za zapošljavanje mladih, uključujući mlade u nepovoljnom socijalnom položaju i osobe koje su najudaljenije od tržišta rada;

Z.     budući da nedovoljan broj ljudi ostvari svoje ideje o pokretanju poslovanja i da postoji neproporcionalno manji broj poduzetnica nego poduzetnika (još i manji u slučaju žena iz ugroženih socijalnih skupina koje se suočavaju s dvostrukom diskriminacijom), a iako poduzetnice u prosjeku imaju više obrazovanje od poduzetnika, one su također češće aktivnije u manje inovativnim, sporije rastućim sektorima te imaju manja poduzeća od poduzetnika; budući da je potrebno aktivno promicati načine prevladavanja čimbenika koji osobito odvraćaju žene od mogućnosti pokretanja poduzeća ili od boljeg iskorištavanja te mogućnosti[13];

AA.  budući da obrtničke, industrijske i trgovačke komore u nekim državama članicama nude ciljane programe za potporu start-up poduzećima;

AB.  budući da su obrazovanje i osposobljavanje uglavnom u nacionalnoj nadležnosti i da, kada je riječ o poduzetničkom obrazovanju, kurikulumu i nastavnim metodama, određene države članice tek moraju razviti međusektorsku politiku ili strateški pristup; budući da nisu svi nastavnici i osobe koje odlučuju o obrazovnom sustavu dovoljno osposobljeni u pogledu poduzetničkog obrazovanja, ni tijekom trajnog stručnog usavršavanja ni inicijalnog osposobljavanja, što se može negativno odraziti na mogućnost da se poduzetničko obrazovanje na odgovarajući način uključi u obrazovne sustave[14];

AC.  budući da bi nastavnici trebali moći surađivati s poduzetnicima, zajedno s njima utvrditi ciljeve za učenje te dobiti prikladnu potporu i resurse za provedbu strategija koje u središte stavljaju učenike i za prilagodbu nastavnih metoda potrebama njihovih učenika iz ugroženih skupina;

AD.  budući da neformalne i informalne aktivnosti učenja nadopunjuju i obogaćuju učenje jer nude razna iskustva učenja koja osnažuju učenike te ih je stoga potrebno prepoznati kao važne izvore za stjecanje i razvoj poduzetničkih kompetencija;

AE.   budući da formalno i informalno učenje mogu imati ključnu ulogu u razvoju i održavanju poduzetničkih vještina, posebice među marginaliziranim skupinama;

AF.   budući da su neformalne i informalne aktivnosti učenja osobito relevantne za mlade ljude kojima je dostupno manje mogućnosti, nudeći im dodatni izvor znanja i mogući put u formalno obrazovanje i osposobljavanje;

AG.  budući da iskusni poduzetnici koji podučavaju stvaraju pozitivnu sliku poduzetništva i mladima olakšavaju put prema poduzetništvu;

AH.  budući da je potrebno integrirati poduzetništvo, uključujući socijalno poduzetništvo, u osposobljavanje nastavnika i savjetnika za karijeru;

AI.    budući da se nacionalni obrazovni sustavi razvijaju različitim ritmom, a tomu je uzrok njihov način reagiranja na promjene na tržištu rada;

AJ.   budući da je program Erasmus+ tijekom svog razdoblja provedbe od 2014. do 2020. usmjeren na modernizaciju obrazovanja, osposobljavanja i rada s mladima u cijeloj Europi, da je otvoren organizacijama za obrazovanje i osposobljavanje, organizacijama mladih i sportskim organizacijama u svim sektorima cjeloživotnog učenja; budući da će zahvaljujući njemu više od 4 milijuna Europljana dobiti priliku studirati ili se osposobljavati, stjecati radno iskustvo i volontirati u inozemstvu;

AK.  budući da program Erasmus+ već obuhvaća ulogu poduzetništva jer je ono jedna od mjera u području mobilnosti;

AL.   budući da je važno promicati i poticati mobilnost mladih poduzetnika programima kao što je Erasmus za mlade poduzetnike (2009. – 2015.) koji mladim poduzetnicima omogućuju da sudjeluju u prekograničnim razmjenama i uče od iskusnih poduzetnika koji vode mala poduzeća te stvaraju prilike za rješavanje nejednakosti spolova u poduzetništvu; budući da je za takve programe potrebno dodijeliti više sredstava kako bi se povećalo sudjelovanje mladih;

AM. budući da su mladi skloniji dati prednost samozapošljavanju i da se čak 45 % njih u dobi između 15 i 24 godine izjasnilo da bi radije bili samozaposleni[15];

AN.  budući da bi poslovni sektor u velikoj mjeri mogao doprinijeti na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, i to u vidu stručnog volontiranja, partnerstava s obrazovnim institucijama i suradnje s tvorcima politika;

AO.  budući da organizacije civilnog društva (nevladine organizacije poput sindikata, udruga poslodavaca i drugih društvenih skupina) daju veliki doprinos, između ostalog i inicijativom organizacije Junior Achievement -Young Enterprise Europe koja omogućuje informalno i cjeloživotno poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje; budući da je potrebno odati veće priznanje tom doprinosu iako on možda ne vodi do formalne diplome; budući da takav doprinos daju i poduzeća koja nude vlastito osposobljavanje;

Naglasak na poduzetničkim vještinama i kompetencijama

1.      prepoznaje ulogu cjeloživotnog učenja i međunarodne mobilnosti kao ključnih mjera u odgovoru Europe na globalizaciju i prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju; posebice ukazuje na važnost smisla za inicijativu i poduzetništvo kako je naveden u dokumentu „Osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje – europski referentni okvir” koji se odnosi na kompetencije potrebne svim pojedincima za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno sudjelovanje u građanskom životu, socijalnu uključenost i zapošljavanje;

2.      poziva države članice da promiču poduzetničke vještine za mlade zakonodavnim mjerama kojima je cilj zajamčiti kvalitetno pripravništvo usmjereno na poticanje zapošljivosti uz pomoć kvalitetnog učenja i zadovoljavajućih radnih uvjeta, kako je predloženo u Preporuci Vijeća o kvalitetnom okviru za pripravništvo;

3.      naglašava potrebu široke i jasne definicije ključne kompetencije „smisao za inicijativu i poduzetništvo”, koja obuhvaća poticanje proaktivnog poduzetničkog duha, kreativnost, inovacije i preuzimanje rizika te sposobnost planiranja projekata i upravljanja njima radi ostvarivanja ciljeva, pa čak i ideju da je osoba svjesna konteksta svoga posla i da je sposobna iskoristiti priliku kada se ona pojavi, bilo u odnosu na poduzetništvo bilo na aktivnost zapošljavanja (to se posljednje naziva „poduzetnički duh u korporaciji”); vjeruje u sektore iz kreativne industrije i poduzeća povezana s kulturom koji mogu istaknuti poslovne mogućnost, posebice za mlade ljude;

4.      podsjeća da je kreativna industrija među najpoduzetnijim sektorima jer razvija prenosive vještine kao što su kreativno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i snalažljivost;

5.      ističe da je potreban širi pristup poduzetništvu koji će uključivati ključne transverzalne kompetencije za osobne i profesionalne svrhe;

6.      ističe važnost organizacijskih vještina u nadziranju i reviziji; osobito potiče razvijanje revizije utjecaja na društvo i okoliš kao inovativnog alata za nadziranje;

7.      uvjeren je da je potrebno promicati poduzetničke vještine i kompetencije, kao i transverzalne, međusektorske vještine i kompetencije koje su specifične za svako zvanje i radno mjesto kako bi se povećale stope samozapošljavanja mladih i mladoj generaciji pružila stvarna mogućnost pokretanja vlastitog poslovanja kojim će pomoći i sebi i društvu općenito;

8.      uvjeren je da je u sljedećem koraku potrebno detaljno utvrditi na koji se način okvir ključnih kompetencija može dalje pravilno primijeniti na svim razinama obrazovanja za poduzetničke kompetencije, uključivanjem poduzetničkog znanja, vještina i duha u željene rezultate učenja svakog pojedinačnog obrazovnog programa ili programa naukovanja;

9.      ističe da bi na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja trebalo podučavati praktične poduzetničke vještine te poticati motivaciju, smisao za inicijativu i pripravnost, zajedno s osjećajem za društvenu odgovornost; smatra da bi u školske kurikule trebalo uvrstiti module kao što su osnove financija, ekonomije i poslovanja te da bi ih trebalo popratiti mentorstvom, podukama i profesionalnim usmjeravanjem za studente, uključujući one u nepovoljnom položaju, kako bi se podržalo i olakšalo njihovo razumijevanje poduzetništva te razvio poduzetnički duh; ističe ulogu informalnog i samostalnog učenja, uključujući volontiranje, u usađivanju poduzetničkog duha i vještina u mlade ljude;

10.    poziva Komisiju da istakne važnost i ulogu različitih oblika socijalnog poduzetništva koji su često dobar način na koji mladi Europljani mogu steći početno iskustvo u poslovnom svijetu;

11.    naglašava potrebu za razvijanjem inovativne pedagogije koja podrazumijeva veću uključenost učenika i usredotočenost na njih kako bi ih se potaknulo na stjecanje niza transverzalnih kompetencija koje su im potrebne za razvoj poduzetničkog duha;

12.    predlaže da se poduzetništvo potiče tijekom visokog obrazovanja i u sklopu studentskih projekata, uključujući i modele socijalnog poduzetništva;

13.    ističe da promicanje poduzetništva obrazovanjem može imati znatan uspjeh jedino ako su gospodarski i socijalni aspekti uravnoteženo zastupljeni u obrazovnim strategijama;

14.    ističe da socijalna uključenost i borba protiv siromaštva mogu biti vrlo uspješni u okviru socijalnog poduzetništva koje može potaknuti zapošljavanje te ako se njeguje poduzetnički duh koji će uvelike koristiti osobama u nepovoljnom položaju;

15.    ističe da su dvojno osposobljavanje i studijski programi koje sufinanciraju poduzeća ključni za prenošenje temeljnih kompetencija poduzeća u onim državama članicama u kojima postoje takvi programi;

16.    potiče puni angažman i partnerstvo među svim dionicima, posebice lokalnim poduzetničkim organizacijama, poslovnim subjektima i obrazovnim institucijama, kako bi se najbolje prakse i iskustva podijelili, a poduzetničke vještine i obrazovanje mladih poboljšali u svim državama članicama;

17.    naglašava da je uska povezanost osposobljavanja u kompanijama i redovnog obrazovanja uspješan model kojeg treba ojačati i promicati diljem Europe i šire;

18. poziva na bližu suradnju s privatnim sektorom i socijalnim partnerima kako bi se potaknuli preuzimanje rizika te poduzetnička i inovativna kultura, primjerice, preuzimanjem strukturnih obveza kao što su mehanizmi za inovacije i razmjenu ideja;

19.    uvjeren je da uspješni poticaj poduzetničkih kompetencija sve više i više ovisi o popratnim medijskim i digitalnim kompetencijama te da bi se njihovoj međupovezanosti trebala posvetiti veća pozornost u obrazovanju i osposobljavanju; ističe da je važno mladim ljudima usaditi kompetencije iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija te transverzalne i poduzetničke vještine koje će im pomoći da u potpunosti iskoriste potencijal digitalnog svijeta kako bi mogli stvarati nove oblike razvijanja, prenošenja i promicanja poduzetništva, te oni na taj način postaju konkurentniji na tržištu rada, sposobniji za samozapošljavanje, bolje shvaćaju ponašanje i potrebe njihovih potencijalnih poslodavaca te mogu doprinijeti inovativnosti i konkurentnosti poslodavca;

20.    ističe da je potreban cjeloživotni pristup za razvijanje i poboljšanje poduzetničkih kompetencija, između ostalog s pomoću radnog iskustva te neformalnog i informalnog osposobljavanja, te da je potrebno povećati i poduprijeti njihovo vrednovanje jer doprinose razvoju karijere;

21.    prepoznaje da je pravilna priprema nastavnika ključan element u podučavanju o poduzetništvu, a osobito je hitno uvesti visokokvalitetno osposobljavanje kako bi se zajamčila autentičnost obrazovnog procesa;

22. poziva države članice da se bore protiv prepreka s kojima se suočavaju mladi poduzetnici s invaliditetom na način da osiguraju osposobljavanje pružatelja usluga odgovornih za pomaganje osobama s invaliditetom i da prilagode objekte u kojima se ta pomoć pruža kako bi postali pristupačniji osobama s poteškoćama u kretanju;

23. smatra da bi se poticanjem suradnje između srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja omogućio intenzivniji dijalog među mladima i potaknule inovacije;

24. ističe da je potrebno poboljšati poduzetničku kulturu u visokoškolskom obrazovanju na način da se mlade podupire u osnivanju novih poduzeća na temelju akademskog istraživanja (supsidijarna poduzeća, tzv. „spin-offs”) i da im se taj proces olakša, da se smanji birokratsko opterećenje koje podrazumijeva osnivanje tih poduzeća te da se uvede jasan i povoljan regulatorni okvir za studente poduzetnike; smatra da bi u tom kontekstu škole i sveučilišta trebali izdvojiti vrijeme i prostor za inicijative mladih te im odati priznanje kako bi stekli nužno samopouzdanje za poduzimanje novih projekata koji mogu biti korisni za osnivanje neovisnih poduzeća; pozdravlja inicijative kojima se mladi nagrađuju za uspješne poslovne poduhvate (npr. nagrada za najbolje studentsko poduzeće godine); nadalje ističe da je važno da poduzeća mladima pruže priliku da ostvare svoje prvo izravno radno iskustvo u njihovim prostorima; ponovno ističe da je potrebno poticati posjete poduzećima i sustave stažiranja s navedenim ciljevima kako bi mladi dobili uvid u poslovni svijet;

25.    ističe da poslovna zajednica igra ključnu ulogu u poduzetničkom obrazovanju i osposobljavanju jer pruža učenje temeljeno na iskustvu kojim se nadopunjuje teorijsko obrazovanje mladih;

26. ističe da razne udruge mladih poslovnih osoba imaju ključnu ulogu u poticanju poduzetništva među mladima tako što im pružaju priliku za razvoj inovativnih projekata i stjecanje poslovnog iskustva te im daju alate i potrebno samopouzdanje kako bi se odvažili na poduzetničku karijeru;

Uloga institucija EU-a – koordinacija, metodologija i financijski instrumenti

27.    poziva Vijeće i Komisiju da, u okviru svojih nadležnosti i uz puno poštovanje načela supsidijarnosti, razviju metodološku potporu i instrumente u području poduzetničkog obrazovanja, osposobljavanja, uključujući socijalno poduzetništvo, namijenjene nacionalnim obrazovnim sustavima te da prate koordinirani pristup kojim se javne uprave država članica pozivaju da uže surađuju s poduzećima kako bi se širili čimbenici koji su ključni za poboljšanje poduzetništva; poziva Komisiju da poveća potporu mladim poduzetnicima u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova;

28.    poziva Vijeće i Komisiju da u pogledu metodologije, komunikacije i financijskih instrumenata uključi rodnu perspektivu kako bi djevojke i mlade žene bile više uključene u poduzetništvo;

29.    poziva Komisiju da uspostavi i potakne pripravništvo u poduzetništvu i programe razmjene kako bi mladi dobili priliku steći konkretno iskustvo te kako bi se olakšala razmjena znanja i iskustva;

30.    poziva Komisiju da razradi sveobuhvatnu strategiju za razvoj transverzalnih vještina, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema, poduzimanje inicijative, suradnja, samousmjerenje, planiranje, vodstvo i timski rad, na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i osposobljavanja, uzimajući u obzir da su one korisne za širok spektar zanimanja i sektora;

31.    poziva Komisiju da u okviru programa Erasmus+ veću pozornost posveti poboljšanju razvoja i procjene tranzverzalnih vještina, uključujući poduzetničke i digitalne kompetencije, uz napomenu da se taj program ne bi smio jednostrano baviti zapošljivošću te da bi se pristup poduzetničkim aktivnostima s niskim pragom trebao zadržati, posebice u području neformalnog i informalnog obrazovanja; također poziva Komisiju da promiče reforme politike o obrazovanju u državama članicama i da u tom pogledu stvori usklađeni okvir politike za države članice;

32.    poziva Komisiju da podrži nadziranje vještina u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, vještina rješavanja problema i financijske pismenosti; poziva Komisiju da u tom području provede transverzalno istraživanje;

33.    poziva Komisiju da podrži partnerstva između obrazovnih institucija i poduzeća uz pomoć Europskog fonda za strateška ulaganja, a posebno Europskog socijalnog fonda kako bi se potaknulo učenje kroz rad u poduzećima i širile poduzetničke kompetencije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

34.    poziva Komisiju da podrži Europsku mrežu za poduzetničko obrazovanje po uzoru na mrežu EE-HUB utemeljenu u svibnju 2015. i koju europske organizacije i drugi dionici podupiru na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, a potporu joj daju i nacionalna tijela vlasti, te na kojoj će se prikupljati i razmjenjivati najbolje prakse među obrazovnim institucijama, obrazovnim organizacijama, institucijama za strukovno obrazovanje, poduzećima, vlastima i socijalnim partnerima;

35.    poziva Komisiju da zajamči usklađeniju i učinkovitiju koordinaciju u području poduzetničkog obrazovanja u kontekstu šire strategije EU-a za cjeloživotno učenje, globalnih strategija EU-a i plana Junckerove Komisije;

36.    predlaže da Komisija u svim svojim područjima, uključujući mobilnost, u sljedećem financijskom razdoblju (nakon 2020.) zadrži poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje kao ciljeve budućeg programa Erasmus+ te da sadrže sljedeće elemente:

(i)     pažljiva procjena utjecaja postojećih mjera kojima se poduzetništvo promiče obrazovanjem i osposobljavanjem te njihova moguća prilagodba, uz posebnu pozornost na utjecaju na nedovoljno zastupljene skupine i skupine u nepovoljnom položaju;

(ii)     promicanje bolje definiranih sadržaja i alata za učenje u formalnom i neformalnom obrazovanju za sve studente koji će sadržavati i teorijske i praktične module, kao što su npr. studentski poduzetnički projekti;

(iii)    potporu početnom obrazovanju nastavnika, obrazovnog osoblja, osoba koje rade s mladima, trenera i osoba koje odlučuju u obrazovnom sustavu te njihovu trajnom stručnom usavršavanju u području poduzetničkog obrazovanja;

(iv)    promicanje partnerstva između obrazovnih institucija, poduzeća, neprofitnih organizacija, regionalnih i lokalnih vlasti te pružatelja neformalnog obrazovanja kako bi se razradili prikladni tečajevi i kako bi se studentima omogućilo stjecanje potrebnog praktičnog znanja i upoznavanje s primjerima;

(v)    razvoj vještina u području poduzetničkih procesa, financijske pismenosti, pismenosti i vještina u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kreativnog razmišljanja, kreativnosti i njezine primjene, rješavanja problema i inovativnog duha, samouvjerenosti, vjerovanja u vlastite ideje, prilagodljivosti, timskog rada, upravljanja projektima, procjene rizika i poduzimanja rizika, kao i specifičnih poslovnih vještina i znanja;

(vi)    uklanjanje svih fizičkih i digitalnih prepreka s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju, s obzirom na to da bi njihova potpuna integracija na tržište rada mogla biti od ključne važnosti za promicanje održive i povezane poslovne kulture;

(vii)   stavljanje naglaska na neformalno i informalno učenje kao istaknuto okruženje za usvajanje poduzetničkih kompetencija;

37.    poziva Komisiju da prouči i rješava čimbenike koji žene odvraćaju od poduzetništva, promičući istovremeno pristup financiranju i službama za potporu mladim poduzetnicama;

38.    poziva Komisiju da koordinira i promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama;

39.    poziva Komisiju da potakne bolju suradnju i razmjenu dobrih praksi među državama članicama koje su već integrirale poduzetničko obrazovanje u svoje kurikule i postigle veći napredak u promicanju poduzetništva mladih i onih država članica koje su još uvijek na početku tog procesa;

40.    poziva Komisiju da do kraja 2017. prikupi najbolje prakse za razvoj poduzetničkih sposobnosti i promicanje poduzetništva mladih u državama članicama, da o tome Parlamentu podnese izvješće i da rezultate tog rada uzme u obzir prilikom procjenjivanja svojih postupaka financiranja;

41.    poziva države članice da promiču poduzetničko obrazovanje kao način za poticanje tranzverzalnih kompetencija za bolje upravljanje osobnim i profesionalnim životom učenika;

42.    poziva Komisiju da pomno nadzire konkretne mjere koje su države članice poduzele kako bi dale potporu poduzetništvu mladih, da posebnu pozornost posveti promociji i objavljivanju informacija o rezultatima te da ohrabri i podupre institucije i organizacije u razmjeni primjera dobre prakse, širenju ideja, znanja i iskustva te u osnivanju međusektorskih strateških partnerstava; potiče Komisiju i države članice da izrade referentne vrijednosti, modele te zajedničke instrumente i projekte u cilju promicanja poduzetništva mladih;

43.    potiče Komisiju da osigura da se mjerama država članica ne onemogućuje slobodno kretanje radnika tako da mladi koji su odabrali poslovnu karijeru mogu obavljati svoje aktivnosti posvuda u Europskoj uniji;

Uloga država članica

44.    poziva države članice, kao i regionalne i lokalne vlasti, da se angažiraju u poticanju razvoja osposobljavanja za pokretanje start-up poduzeća i upravljanje njima, uključujući stručno mentorstvo, inkubatore i akceleratore, projekte socijalnog poduzetništva pri kojima se surađuje s lokalnim zajednicama te sva okruženja koja podupiru poduzetništvo, a u kojima će mladi lakše pokretati start-up poduzeća i omogućiti im brzi oporavak u slučaju napuštanja školovanja ili početnih neuspjeha, pomažući na taj način u stvaranju pozitivne poslovne kulture, sprečavanju stvaranja negativne slike poslovnih neuspjeha i poticanju ponovnih pokušaja, uz posebnu pozornost na pomaganju mladima u nepovoljnom položaju;

45.    apelira na države članice da mladim poduzetnicima zajamče pristup financiranju koje im je potrebno te potporu u svakoj fazi;

46.    poziva države članice, kao i regionalne i lokalne vlasti, da u potpunosti iskoriste resurse iz strukturnih fondova EU-a, posebice Europskog socijalnog fonda, kako bi se promicali poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje te razvoj digitalnih vještina na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

47.    poziva države članice da u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima iskoriste sve izvore financiranja na razini EU-a, kao što su Europski socijalni fond, Europska inicijativa za zapošljavanje mladih, Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), program Erasmus za mlade poduzetnike i program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), da potiču i podržavaju inicijative za učinkovitije povezivanje poduzeća i obrazovnog sektora čiji bi ciljevi bili bolje definirani;

48.    poziva države članice da potiču razmjenu najboljih praksi, domaća i prekogranična partnerstva te da podupru tek osnovana poduzeća i rad relevantnih mreža malih i srednjih poduzeća i razvojnih agencija;

49.    potiče države članice da uspostave specifične inovativne metode za obuku nastavnika i mentora u poduzetništvu kako bi oni mogli promicati i poticati poduzetničke vještine, te da razmotre uvođenje poduzetništva u obrazovni kurikul;

50.    poziva države članice da nadalje razvijaju svoje sustave za utvrđivanje i vrednovanje kompetencija stečenih tijekom neformalnog i informalnog učenja, kako bi se ispunile njihove obveze za 2018, kako bi se pojedincima ponovno pružilo usmjerenje i druge prilike te potaknulo samopriznanje i daljnje učenje;

51.    poziva države članice da potaknu uključenost privatnih partnera u poduzetničkom obrazovanju daljnjim financiranjem ili osposobljavanjem kao dijelom njihove korporativne društvene odgovornosti;

52.    poziva države članice da uklone birokratske prepreke za provedbu poslovnih planova mladih i da razmotre uvođenje mjera za porezne olakšice kako bi ih se potaknulo na stvaranje vlastitih poslovnih ideja; ističe da je potreban sustav zaštite za start-up poduzeća koja dožive neuspjeh;

53. ističe da je potrebno riješiti pitanje financijskih poteškoća s kojima se suočavaju mladi poduzetnici, olakšati njihov pristup kreditiranju i namjenskim bespovratnim sredstvima, smanjiti postojeća administrativna opterećenja te stvoriti regulatorno okruženje i provesti fiskalne inicijative kojima se potiče razvoj poduzetničkih inicijativa mladih i otvaranje radnih mjesta kako bi se olakšalo osnivanje i stabilizacija poslovnih projekata mladih poduzetnika;

54.    poziva države članice da budu proaktivne u poboljšanju regulatornih okvira i pojednostavnjenju administrativnih postupaka za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća te socijalna poduzeća, te da promiču i nadziru kvalitetu praksi zapošljavanja u tim poduzećima; ističe da se u socijalnim i uključivim poduzećima stvaraju održiva radna mjesta, da ona doprinose razvoju zajednice i pomažu u promicanju održivog okruženja i jamčenju socijalne otpornosti u vrijeme krize;

55.    poziva javne zavode za zapošljavanje da budu proaktivniji u pružanju pomoći i savjeta poduzetnicima, posebno mladima;

56.    poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da inovativnim studentima omoguće bolji pristup stipendijama i programima mikrokreditiranja te da im pruže pomoć, informacije, mentorstvo, multidisciplinarnu pomoć i platforme za evaluaciju izravnog kreditiranja („peer-to-peer”) kako bi im se omogućilo da osnuju vlastita poduzeća ili projekte poput onih koji se financiraju u okviru osi za mikrofinancije i socijalno poduzetništvo u sklopu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije; poziva države članice da olakšaju dostupnost i povrat zajmova, promiču korištenje skupnim financiranjem, osnuju partnerstva između predstavnika lokalnog gospodarstva, poduzeća i sveučilišta, ojačaju ulogu poduzeća u integriranju mladih u tržište rada te konsolidiraju potvrdu o posjedovanju poduzetničkih vještina na raznim razinama predsveučilišnog i sveučilišnog obrazovanja, posebno u partnerstvu s malim i srednjim poduzećima; poziva države članice da se zalažu da se u okviru sveučilišta utemelje poslovni inkubatori namijenjeni održivom razvoju i područjima studija usmjerenima na budućnost;

57.    poziva države članice da pojednostave postupke za zakonita zatvaranja poduzeća i da stvore okruženje u kojemu se pruža potpora u slučaju zatvaranja poduzeća kako bi se mladima poslala jasna poruka da neuspjeh neće postati prepreka s doživotnim posljedicama;

58.    poziva države članice da potiču mlade na poduzetništvo na način da u okviru obrazovnog sustava omoguće studiranje temeljeno na projektima u intradisciplinarnom obrazovanju u suradnji s poduzećima;

59.    poziva države članice da promiču poduzetništvo kao pozitivan izbor karijere u sklopu savjetovanja o karijeri tijekom srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja te da se uhvate u koštac s negativnom slikom poduzetništva kao izbora karijere koja prevladava u nekim državama članicama;

60.    poziva države članice da povećaju informiranost mladih s invaliditetom u vezi sa samozapošljavanjem i osnivanjem poduzeća na način da donesu mjere kao što su promicanje izbora karijere osoba s invaliditetom koje su već integrirane u tržište rada i javno odavanje priznanja poduzetnicima s invaliditetom;

Sljedeći koraci

61.    apelira na Komisiju da prati i dalje razvija svoj rad na inicijativama Entrepreneurship360 (škole i programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja) i HEInnovate (visoko obrazovanje);

62.    poziva Komisiju da od 2016. u pokazatelje vrednovanja Europskog semestra uvrsti mjere povezane s poduzetničkim obrazovanjem;

63.    poziva Komisiju da Parlamentu do kraja saziva podnese evaluacijsko izvješće o napretku postignutom u promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem te o tome koliko je uspjela pomoći članovima ugroženih socijalnih skupina;

64.    poziva Komisiju da zajamči koordinaciju i suradnju na europskoj razini u sustavnoj procjeni poduzetničkih programa i aktivnosti kako bi se rezultati mogli usporediti, primjerice, usporedba različitih obrazaca poduzetništva mladih u državama članicama i socijalno-demografskih značajki mladih poduzetnika kao što su dob, spol i obrazovanje;

65.    poziva Komisiju da promiče suradnju u politikama diljem EU-a i da pozove države članice na razmjenu dobrih praksi;

66.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica i država EGP-a te Vijeću Europe.

  • [1]  SL C 17, 20.1.2015., str. 2.
  • [2]  SL C 183, 14.6.2014., str. 18.
  • [3]  SL C 119, 28.5.2009., str. 2.
  • [4]  SL C 199, 7.7.2011., str. 1.
  • [5]  SL C 311, 19.12.2009., str. 1.
  • [6]  SL L 394, 30.12.2006., str. 10.
  • [7]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0107.
  • [8]  SL C 353 E, 3.12.2013., str. 56.
  • [9]  SL C 165 E, 11.6.2013., str. 7.
  • [10]  SL C 377 E, 7.12.2012., str. 89.
  • [11]  SL C 161 E, 31.5.2011., str. 8.
  • [12]  SL C 45 E, 23.2.2010., str. 33.
  • [13]  Izvješće Komisije o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u 2013. (SWD(2014)0142), izdanje Komisije o „Statističkim podacima o ženama poduzetnicama u Europi”, rujan 2014.
  • [14]  Zaključci sa simpozija Europske zaklade za osposobljavanje u Budimpešti i Istanbulu.
  • [15]  Komisija: Eurobarometer FL354, „Poduzetništvo iz EU-a i izvan njegovih granica”, 9. siječnja 2013.

EXPLANATORY STATEMENT

Support for youth entrepreneurship through education and training

Youth entrepreneurship and the related "entrepreneurship education" is one of the themes that the European Parliament has selected in order that they may be more in the spotlight because of their relevance and lack of appreciation, and has proposed the next steps going forward. With this report, the European Parliament wants to contribute to the achievement of common European objectives in this field by monitoring the quality of education through quality monitoring, a call to accelerate the rapid diffusion of innovations focused on entrepreneurial skills and by emphasising the need for methodological and financial support at an EU programme level.

Entrepreneurship education - a means to promote employment

In this report the European Parliament summarises the current activities in the field of ‘entrepreneurship education’, and points out the aims of education and the need for its focus on practical application and youth employment. The report focuses on proposals/recommendations for the further development of entrepreneurship education and its support from the European Commission, the Council and the Member States. The European Parliament is aware of the limitations of its competence in the field of educational policy, which is in the exclusive competence of the Member States, and the role of the EU is purely co-ordinatory.

The report is based on current socio-economic data, which shows that the social and economic situation of EU citizens has not significantly improved. The main problem in this regard remains the high rate of youth unemployment, which in the EU is on average 22%, and in some countries and regions this figure exceeds 50%[1]. Employment and growth is a key priority of European policy and an objective for the Member States[2]. In general, education is considered to be a key instrument for meeting the individual needs of citizens and a way to improve their life situation.

These documents set out the main principles for the support of entrepreneurship education

The report allows for the fulfilment of the official documents of the Council, Commission and Parliament that create a strategic, legislative and financial framework for the coordination and implementation of educational activities in the EU. I consider it necessary to note how education in general, and entrepreneurship education in particular, is understood in the current documents and what role it plays. The strategy for smart, sustainable and inclusive growth (Europe 2020) considers the strengthening knowledge and innovation to be a stimulus for future growth and requires the improvement of the quality of education. A more detailed outline of the supported targets is provided by Council Conclusions of 12 May 2009 on a strategic framework for European co-operation in education and training (‘ET 2020’). The basic principle of this framework is lifelong learning, which occurs in all environments, whether it be formal, non-formal and informal learning, and at all levels: from early childhood education to higher education, vocational education and training and adult education. The strategic objectives are 1) the implementation of lifelong learning and mobility; 2) improving the quality and efficiency of education and training; 3) Promoting equity, social cohesion and active citizenship; 4) enhancing creativity and innovation, including entrepreneurship, at all levels of education and training. The latest document, which was adopted by the Council in December 2014, is Council conclusions on entrepreneurship in education and training (2015/C 17/02). This comprehensive document builds on previous work to a maximum extent and transforms it into specific recommendations for the Commission and the Member States. The Council draws on the definition of entrepreneurship used in the Recommendation on key competences for lifelong learning of 2006[3]. This emphasises the need for training in the entrepreneurship skills of pupils, students and apprentices in order to equip them with the necessary entrepreneurial thinking and skills. The Council also calls on Member States to promote the inclusion of entrepreneurial skills in educational programmes, the use of former graduates - entrepreneurs in order to share their experience with students and teachers, to evaluate the effectiveness of entrepreneurship education, to support start-ups and business incubators, and many other activities. The European Parliament report also draws on the findings of a recent European Commission study Entrepreneurship Education: A Road to Success [4]. The study presents data from a comparison of 91 examples of entrepreneurship education in 23 countries. The prevailing impression is that entrepreneurship education works. One is not born an entrepreneur, although entrepreneurship is a talent. Research shows that entrepreneurial skills can also be taught during the educational process. Entrepreneurship education has a proven positive impact on individuals: it helps them to increase their career ambitions, it leads to higher employment, improving entrepreneurial skills and attitudes that lead to changes in behaviour in terms of greater interest in entrepreneurship and creative thinking, and it leads to a greater interest in venturing into business and the completion of secondary education. At an institutional level entrepreneurial education leads to the strengthening of the entrepreneurial culture, the enhancement of the efforts of teachers, and the intensification of the engagement of decision-makers (stakeholders). The positive impact on the economy lies in the increase in the number of start-ups, increased long-term survival and development of enterprises, an increase in the innovatory activities of alumni firms, and greater employment. The impact on society lies in the ability to better protect individuals against exclusion and the return on investment that society invests in measures to promote entrepreneurship education.

The emphasis on a systematic approach and use of the tools available

The European Parliament complements the above statements and recommendations with an emphasis on a systematic approach to entrepreneurship education and the support of youth entrepreneurship through education and training. The European Parliament's call to create a European network in order to share examples of good practice, of which there are many in this field, including the internationally proven longstanding network of national Junior Achievement centres, is prudent. The European Parliament calls upon the European Commission to primarily 1) prepare methodological assistance in the form of educational standards for entrepreneurship education and support for courses to improve teachers' skills as a methodological assistance to Member States for the integration of entrepreneurship education into the curricula and 2) for this purpose to allocate specific financial tools as part of the ERASMUS + programme, if possible during this period, and to prepare the legislative and financial framework for the period after 2020. The European Parliament calls for the systematic monitoring and evaluation of the results of current and future activities in the field of entrepreneurship education and its impact on employment and the development of small and medium-sized enterprises, including the use of the OECD study. The European Parliament also calls for the European Commission's report for the 2014-2019 period on the fulfilment of ET 2020 objectives in the promotion of entrepreneurship education. The European Parliament also appeals to Member States to pursue an effective integration of entrepreneurship education in educational programmes and to use the available financial instruments, e.g. EU structural funds, for this purpose.

Developing entrepreneurial skills at all levels of education

The report mentions the development of entrepreneurial skills at all levels of education and distinguishes the specific features of each stage. The primary and secondary levels of education are essential for the acquisition of key competences, and the completion of higher secondary education is a prerequisite for a successful labour market, including entrepreneurship. At the tertiary level of education there is a very wide scope for the development of the entrepreneurial activities of students and graduates. The entrepreneurial activities of students and graduates are developed at an institutional level; they form part of the long-term plans for the development of individual universities, and are industry-specific activities that utilise the research, innovation and creative potential of universities.

‘Entrepreneurship education’ at all levels can be a highly effective tool for motivating young people and in their decision-making to embark on their own business and career, and also to succeed in this career. An approach that supports young people in, for example, their creativity, ability to cope with risk, management of failure and responsible behaviour is greatly needed in today's Europe.

  • [1]  See Eurostat data from January 2015 - http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/6454659/3-07012015-AP-EN.pdf/f4d2866e-0562-49f5-8f29-67e1be16f50a.
  • [2]  See for example the Juncker Commission's priorities - http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/index_en.htm.
  • [3]  http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_learning/c11090_cs.htm
  • [4]  http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=8056&lang=en.

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (24.6.2015)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem
(2015/2006(INI))

Izvjestiteljica: Jana Žitňanská

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da je broj nezaposlenih mladih osoba u EU-u alarmantan te da u nekim državama članicama stopa nezaposlenosti mladih premašuje 50 %; budući da obrazovanje ima ključnu ulogu u poticanju socijalne uključenosti i zapošljavanja mladih te da bi se na poduzetništvo trebalo gledati kao na transverzalnu kompetenciju i dodatnu priliku za osnivanje novih poduzeća te, iznad svega, za povećanje mogućnosti zapošljavanja, čime se doprinosi smanjenju nezaposlenosti mladih i potiče njihova zapošljivost;

B.  budući da osposobljavanje i obrazovanje te praktično iskustvo u području poduzetništva koriste mladima, pomažući im da razviju svoje vještine i talente i na taj način steknu samopouzdanje te doprinoseći osnivanju novih poduzeća, zapošljivosti i inovativnosti; budući da je poduzetništvo u ogromnoj mjeri nedovoljno iskorištena mogućnost za mnoge mlade s invaliditetom;

C. budući da učinci i utjecaj poduzetničkih programa u obrazovanju pokazuju da studenti koji završe tu vrstu programa po završetku studija brže pronalaze posao;

D. budući da je poduzetništvo jedan u nizu načina kojima se mladima pomaže da pronađu posao i ostvare stabilan prihod;

E.  budući da je cilj strategije Europa 2020. stvaranje gospodarstva koje se temelji na visokim stopama zaposlenosti i na gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; budući da je u tom pogledu čvrsta socijalna ekonomija od ključne važnosti;

F.  budući da zadružna poduzeća pružaju visokokvalitetna, uključiva radna mjesta koja su otporna na krizu i koja se ne mogu premještati; budući da su ta poduzeća, zahvaljujući svojem zadružnom modelu, povećala svoj promet i nastavila rasti tijekom krize te da su zabilježila manje stečaja i otpuštanja radnika u odnosu na druge vrste poduzeća;

G. budući da socijalna i uključiva poduzeća aktivno sudjeluju u inovativnom održivom rastu, promiču veću koheziju unutar društva i lokalnih zajednica te da mogu stvoriti prilike za zapošljavanje mladih, uključujući mlade u nepovoljnom socijalnom položaju i osobe koje su najudaljenije od tržišta rada;

H. budući da iskusni poduzetnici koji podučavaju stvaraju pozitivnu sliku poduzetništva i mladima olakšavaju put prema poduzetništvu;

I.   budući da se mladi poduzetnici suočavaju s nizom izazova i poteškoća, među kojima su i nedostatak iskustva, potrebnih vještina i pristupa financijskim sredstvima i infrastrukturi;

J.   budući da je nemogućnost korištenja informacijskim i komunikacijskim tehnologijama oblik moderne nepismenosti;

K. budući da mogućnost jednostavnog i zakonitog zatvaranja poduzeća ulagačima i poduzetnicima olakšava ponovno i uspješnije pokretanje poduzeća, zapošljavanje većeg broja radnika i ostvarenje niže stope neuspjeha;

L.  budući da će mladi biti kvalificiraniji za pokretanje poduzeća na transnacionalnoj razini ako vladaju stranim jezicima;

1.  poziva države članice da u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima iskoriste sve izvore financiranja na razini EU-a, kao što su Europski socijalni fond, Europska inicijativa za zapošljavanje mladih, Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), program Erasmus za mlade poduzetnike i program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), da potiču i podržavaju inicijative za uspostavljanje veza između poduzeća i obrazovnog sektora koje bi bile učinkovitije i čiji bi ciljevi bili bolje definirani te kojima se njeguje poduzetnički duh mladih, bez obzira na njihovu društveno-gospodarsku pozadinu ili spol, kako bi ih se potaknulo na razvijanje kreativnosti, inovativnosti i osjećaja odgovornosti, te zahvaljujući kojima se na poduzetništvo više ne gleda kao na sporedan izbor karijere; poziva Komisiju da prouči kako se to financiranje zaista koristi, da olakša pristup financijskim sredstvima te da pojednostavi njihovo korištenje; naglašava da je potrebno ulagati u obrazovanje i infrastrukturu kako bi se riješio problem digitalnog jaza u Uniji;

2.  poziva države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi bolje informirale mlade o mogućnostima osnivanja poduzeća pružanjem odgovarajućeg obrazovanja i programa osposobljavanja usmjerenih na poduzetništvo te promicanjem individualnih vještina, a posebno digitalnih vještina i vještina digitalnog vodstva kao ključnih instrumenata za poduzetnike u današnjem gospodarstvu i poslovnom okruženju; ističe da je mlada i iskusna radna snaga s odgovarajućim vještinama od ključne važnosti za konkurentnost EU-a te da će pomoći u ubrzanju procesa gospodarskog oporavka i otvaranju radnih mjesta u svim državama članicama;

3.  poziva Komisiju i države članice da uklone prepreke za poduzetništvo kako bi se mladima pomoglo da svoje kreativne ideje pretoče u uspješne poslovne planove;

4.  poziva države članice da se bore protiv prepreka s kojima se suočavaju mladi poduzetnici s invaliditetom na način da osiguraju osposobljavanje pružatelja usluga odgovornih za pomaganje osobama s invaliditetom i da prilagode objekte u kojima se ta pomoć pruža kako bi postali pristupačniji osobama s poteškoćama u kretanju;

5.  poziva države članice da budu proaktivne u poboljšavanju regulatornih okvira i pojednostavljenju administrativnih postupaka za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća te socijalna poduzeća kao i da promiču i nadziru kvalitetu praksi zapošljavanja u tim poduzećima; ističe da se u socijalnim i uključivim poduzećima ostvaraju održiva radna mjesta, da doprinose razvoju zajednice i da pomažu u promicanju održivog okoliša i jamčenju socijalne otpornosti u vrijeme krize;

6.  poziva javne zavode za zapošljavanje da budu proaktivniji u pružanju pomoći i savjeta poduzetnicima, posebno mladima;

7.  ističe da je potrebno riješiti pitanje financijskih poteškoća s kojim se suočavaju mladi poduzetnici, olakšati njihov pristup kreditiranju i namjenskim bespovratnim sredstvima, smanjiti postojeća administrativna opterećenja te stvoriti regulatorno okruženje i provesti fiskalne inicijative kojima se potiče razvoj poduzetničkih inicijativa mladih i otvaranje radnih mjesta s ciljem da se olakša osnivanje i stabilizacija poslovnih projekata mladih poduzetnika;

8.  poziva države članice da potiču zadružno poduzetništvo koje se temelji na demokratskim postupcima donošenja odluka i koje pomaže mladima da postanu odgovornu poslodavci, zaposlenici i potrošači; ističe da su zadruge i druga socijalna i uključiva poduzeća sastavni dio europskog socijalnog modela i jedinstvenog tržišta te da stoga zaslužuju puno priznanje i potporu, što je i navedeno u ustavima nekih država članica i u raznim temeljim odredbama EU-a;

9.  poziva države članice da podupiru zelene i održive poslovne projekte;

10. poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da inovativnim studentima omoguće bolji pristup stipendijama i programima mikrokreditiranja te da im pruže pomoć, informacije, mentorstvo, multidisciplinarnu pomoć i platforme za evaluaciju izravnog kreditiranja („peer-to-peer”) kako bi im se omogućilo da osnuju svoja vlastita poduzeća ili projekte poput onih koji se financiraju u okviru osi za mikrofinancije i socijalno poduzetništvo u sklopu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije; pozivaju države članice da olakšaju dostupnost i povratak zajmova, da promiču korištenje skupnog financiranja, da osnuju partnerstva između predstavnika lokalnog gospodarstva, poduzeća i sveučilišta, da ojačaju ulogu poduzeća u integriranju mladih u tržište rada te da konsolidiraju potvrdu o posjedovanju poduzetničkih vještina na raznim razinama predsveučilišnog i sveučilišnog obrazovanja, posebno u partnerstvu s malim i srednjim poduzećima; poziva države članice da se zalažu da se u okviru sveučilišta osnuju poslovni inkubatori namijenjeni održivom razvoju i područjima studija usmjerenima na budućnost;

11. ističe da je potrebno poboljšati poduzetničku kulturu u visokoškolskom obrazovanju na način da se mlade podupire u osnivanju novih poduzeća na temelju akademskog istraživanja (supsidijarna poduzeća, tzv. „spin-offs”) i da im se taj proces olakša, da se smanji birokratsko opterećenje koje podrazumijeva osnivanje tih poduzeća te da se uvede jasan i povoljan regulatorni okvir za studente poduzetnike; smatra da bi u tom kontekstu škole i sveučilišta trebali izdvojiti vrijeme i prostor za inicijative mladih te im odati priznanje kako bi stekli nužno samopouzdanje za poduzimanje novih projekata koji mogu biti korisni za osnivanje neovisnih poduzeća; pozdravlja inicijative kojima se mladi nagrađuju za uspješne poslovne poduhvate (primjerice nagrada za najbolje studentsko poduzeće godine), dodatno naglašava da je važno da poduzeća mladima pruže priliku da ostvare svoje prvo izravno radno iskustvo u njihovim prostorima te ponovno ističe da je potrebno poticati posjete poduzećima i sustave stažiranja s navedenim ciljevima kako bi mladi dobili uvid u poslovni svijet;

12. poziva države članice da se pobrinu da njihovi obrazovni sustavi zajedno s programima strukovnog osposobljavanja stave veći naglasak na razvoj transverzalnih poduzetničkih kompetencija, vještina i znanja, posebno na način da se već u prvim godinama školovanja predvidi podučavanje vještina povezanih s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te stranih jezika, da se u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju potiče podučavanje u sklopu kojega se stječu i razvijaju kompetencije potrebne za poduzetničku karijeru, poput kreativnosti, komunikacijskih vještina, poslovnog upravljanja, knjigovodstva i računovodstva, a koje se učinkovito provodi na temelju praktičnog i stvarnog iskustva; poziva države članice da posebnu pozornost posvete odgovarajućem i specijaliziranom osposobljavanju učitelja, da osiguraju njihov stalan profesionalni razvoj i da povećaju mogućnost da iskusni poduzetnici postanu učitelji, naglašavajući da učitelji imaju važnu ulogu u poticanju poduzetničkog načina razmišljanja mladih i pružanju potrebnih vještina i kvalifikacija;

13. poziva Komisiju da pomno nadzire konkretne mjere koje su poduzele države članice kako bi poduprle poduzetništvo među mladima, da posebnu pozornost posveti promociji i objavljivanju informacija o rezultatima te da ohrabri i podupire institucije i organizacije u razmjeni primjera dobre prakse, širenju ideja, znanja i iskustva te u osnivanju međusektorskih strateških partnerstava; potiče Komisiju i države članice da izrade referentne vrijednosti, modele te zajedničke instrumente i projekte u cilju promicanja poduzetništva mladih; pozdravlja programe Erasmus+ i Erasmus za mlade poduzetnike u sklopu kojih se mladima pruža prilika da studiraju i stažiraju u inozemstvu te da steknu poduzetničko iskustvo u drugim državama članicama; poziva Komisiju da osigura da poduzeća poštuju propise koji se primjenjuju na te programe, a kojima se štite prava sudionika, te da se ti programi oglašavaju u srednjim školama i institucijama za strukovno i više obrazovanje;

14. poziva države članice da pojednostave postupke za zakonita zatvaranja poduzeća i da stvore okruženje u kojemu se pruža potpora u slučaju zatvaranja poduzeća kako bi se mladima poslala jasna poruka da neuspjeh neće postati prepreka s doživotnim posljedicama;

15. poziva države članice da promiču poduzetništvo kao pozitivan izbor karijere u savjetovanju o karijeri tijekom srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja te da se uhvate u koštac s negativnom slikom poduzetništva kao izbora karijere koja prevladava u nekim državama članicama;

16. poziva Komisiju da pomno nadzire posebne mjere koje provode države članice kako bi osigurala da mladi koji odaberu poduzetništvo kao karijeru uživaju ista prava u pogledu socijalne zaštite (na temelju preporuke Međunarodne organizacije rada br. 202[1]) te zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu;

17. poziva države članice da povećaju informiranost mladih s invaliditetom u vezi sa samozapošljavanjem i osnivanjem poduzeća na način da donesu mjere kao što su promicanje izbora karijere osoba s invaliditetom koje su već integrirane u tržište rada i javno odavanje priznanja poduzetnicima s invaliditetom;

18. poziva države članice da potiču sponzoriranje mladih poduzetnika koje im omogućuje da iskoriste iskustvo i podršku svojih starijih kolega;

19. poziva države članice da potiču mlade na poduzetništvo na način da u okviru obrazovnog sustava omoguće studiranje temeljeno na projektima u intradisciplinarnom obrazovanju u suradnji s poduzećima;

20. potiče Komisiju da osigura da se mjerama država članica ne onemogućuje slobodno kretanje radnika tako da mladi koji su odbrali poslovnu karijeru mogu voditi svoje aktivnosti posvuda u Europskoj uniji;

21. ističe da brojne udruge mladih poduzetnika imaju ključnu ulogu u poticanju poduzetništva među mladima tako što im pružaju priliku da razviju inovativne projekte i steknu poslovno iskustvo te im daju alate i potrebno samopouzdanje kako bi se odvažili na poduzetničku karijeru;

22. poziva na bližu suradnju s privatnim sektorom i socijalnim partnerima kako bi se potaknuli preuzimanje rizika te poduzetnička i inovativna kultura, primjerice, preuzimanjem strukturnih obveza kao što su mehanizmi za inovativnost i razmjenu ideja;

23. smatra da bi zalaganje za suradnju između srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja omogućilo intenzivniji dijalog među mladima i potaknulo inovativnost;

24. poziva Komisiju da razmotri faktore koji odvraćaju žene od poduzetničke karijere i da zajamči da se obrazovnim sustavom i s njime povezanim mjerama i aktivnostima nastoji postići jednakost spolova.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

23.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

2

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Marian Harkin, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Yana Toom, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Heinz K. Becker, Paloma López Bermejo, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Tamás Meszerics, Csaba Sógor, Helga Stevens, Monika Vana, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Flavio Zanonato, Branislav Škripek

  • [1]  Međunarodna organizacija rada (MOR), Preporuka o osnovama socijalne zaštite, 2012. (br. 202).

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

14.7.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

7

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Silvia Costa, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Rikke Karlsson, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

György Hölvényi, Ilhan Kyuchyuk, Ernest Maragall, Martina Michels, Marlene Mizzi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tim Aker