IZVJEŠĆE o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti
30.7.2015 - (2014/2236(INI))
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja
Izvjestiteljica: Verónica Lope Fontagné
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2012. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2013. pod nazivom „Socijalna odgovornost poduzeća: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast”[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o doprinosu zadruga prevladavanju krize[3],
– uzimajući u obzir članak 184. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenoga 2012. pod nazivom „Inicijativa socijalnog poslovanja – stvaranje povoljne klime za socijalna poduzeća, ključne dionike socijalne ekonomije i inovacija ”[4],
– uzimajući u obzir svoju Deklaraciju od 10. ožujka 2011.[5],
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih[6],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Europskom programu za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) u kojoj se uvodi dimenzija mikrofinancija i socijalnog poduzetništva,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 20. listopada 2011. naslovljenu „Inicijativa za socijalno poduzetništvo” (COM(2011)0682),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. ožujka 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0247/2015),
A. budući da je u okviru socijalne i solidarne ekonomije zaposleno preko 14 milijuna osoba, što čini oko 6,5 % radnika u EU-u; budući da u EU-u djeluje dva milijuna poduzeća iz područja socijalne i solidarne ekonomije, što čini 10 % poduzeća u Uniji;
B. budući da su kao posljedica gospodarske i financijske krize porasle razine siromaštva i socijalne isključenosti, kao i dugotrajna nezaposlenost, nezaposlenost mladih i društvena nejednakost;
C. budući da su gospodarskom i financijskom krizom najviše pogođene skupine koje su najugroženije i najisključenije s tržišta rada, npr. osobe s invaliditetom, mladi, stariji, žene, dugotrajno nezaposleni i radnici u nepovoljnom položaju;
D. budući da gospodarsku i financijsku krizu treba smatrati prilikom za rad na održivijem gospodarskom modelu EU-a u kojem bi se više pozornosti obraćalo na socijalnu i teritorijalnu koheziju te ekološku održivost; budući da svako poboljšanje gospodarske i financijske situacije treba biti popraćeno snažnom potporom uključivog, održivog i kvalitetnog zapošljavanja; budući da socijalna i solidarna ekonomija mogu doprinijeti postizanju tog cilja i treba ih smatrati pokretačima tog prijelaza koji mogu pomoći u uravnoteženju spornih socijalnih, ekoloških i gospodarskih pitanja;
E. budući da pružatelji socijalne podrške i zdravstvenih usluga, među kojima prednjače socijalna poduzeća, čine jedno od ključnih područja za rast radnih mjesta u EU-a s obzirom na to što su zaslužni za 1,3 milijuna novih radnih mjesta između 2009. i 2013.; budući da je to dokaz dvostruke sposobnosti sektora da čak i u doba krize otvara radna mjesta, ali i da osnažuje socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europi, osobito pomaganjem korisnicima usluga pri zapošljavanju;
F. budući da je na konferenciji „Oslobađanje potencijala socijalne ekonomije za rast u EU-u” održanoj u Rimu 17. i 18. studenog 2014. prepoznato da socijalna i solidarna ekonomija imaju ključnu ulogu u europskim zemljama i da doprinose ostvarivanju brojnih ključnih ciljeva EU-a kao što su otvaranje i očuvanje radnih mjesta, socijalna kohezija, socijalna inovacija, ruralni i regionalni razvoj te zaštita okoliša;
G. budući da su povećanje stope zapošljavanja ljudi u rasponu od 20 do 64 godine sa 69 % na barem 75 % i smanjenje broja ljudi u Europi koji žive ispod nacionalnog praga siromaštva za 25 % tako da se 20 milijuna ljudi izbavi iz siromaštva zasad neostvareni ciljevi strategije Europa 2020.;
H. budući da se u Strasburškoj deklaraciji iz siječnja 2014. navodi da socijalna poduzeća moraju imati veću ulogu u budućnosti Europe;
I. budući da je EU regija s najbrojnijim stanovništvom starije dobi i najnižim rastom stanovništva na svijetu; budući da će do 2050., prema predviđanjima, prosječna dob građana EU-a iznositi više od 50 godina; budući da starenje stanovništva i demografske promjene predstavljaju izazov za sustave socijalne skrbi;
J. budući da cilj poduzeća socijalne i solidarne ekonomije nije samo poboljšati gospodarske i socijalne uvjete nego i ponuditi fleksibilne i inovativne radne uvjete te su ta poduzeća potencijalno sposobnija prilagoditi se gospodarskim i socijalnim okolnostima;
K. budući da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije karakteriziraju mehanizmi demokratskog upravljanja, visok stupanj uključenosti njihovih članova ili partnera u upravljanje poduzećem, velika transparentnost njihova djelovanja te da su usklađena sa sve većim zahtjevima građana koji se odnose na etičko, socijalno i ekološko ponašanje poduzeća;
L. budući da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije pokrivaju velik raspon poduzeća te da većina tih poduzeća nije priznata pravnim okvirom na europskoj razini, nego samo na nacionalnoj razini u nekim državama članicama i to pod različitim pravnim oblicima;
M. budući da zadruge pružaju kvalitetna radna mjesta koja nisu podložna preseljenju, otvorena su svima i nisu ugrožena krizom; budući da su zahvaljujući svom zadružnom modelu poslovanja za vrijeme krize povećale promet i rast uz manje stečaja i otkaza;
N. budući da su u članku 2. stavku 1. i 5. Uredbe (EU) br. 1296/2013 o Europskom programu za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) definirana „socijalna poduzeća” i „socijalne inovacije”;
O. budući da se socijalne inovacije odnose na razvoj i provedbu novih ideja, bilo da se radi o proizvodima, uslugama ili modelima socijalne organizacije, kojima se upravlja tako da se odgovori na nove socijalne, teritorijalne i ekološke zahtjeve i izazove, poput starenja stanovništva, depopulacije, ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, hvatanja u koštac s raznolikošću, nezaposlenošću mladih, integraciji onih koji su najviše isključeni s tržišta rada i klimatskim promjenama;
P. budući da su socijalna ulaganja namijenjena osnaživanju vještina i kapaciteta ljudi te pružanju podrške u zapošljavanju i u punopravnom sudjelovanju u društvenom životu; budući da se socijalna ulaganja u pravilu odnose na politike iz područja obrazovanja, skrbi o djeci, zdravstvene skrbi, osposobljavanja, pomoći u traženju posla i rehabilitaciji;
Q. budući da nedostatak priznanja s kojima su suočena poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, koja ponekad čak nisu priznata ni kao gospodarski dionici, dodatno otežava njihov pristup javnom i privatnom financiranju; budući da strukturni fondovi i europski programi trebaju doprinijeti modernizaciji gospodarskih struktura, uključujući socijalnu i solidarnu ekonomiju, koju predstavljaju različite vrste i veličine poduzeća (zadruge, uzajamna društva, zaklade, udruge i novi oblici poduzeća socijalne i solidarne ekonomije), od kojih su većina mikro, mala i srednja poduzeća;
R. budući da obrazovanje i osposobljavanje moraju biti prioritetna područja za poticanje kulture poduzetništva među mladima;
S. budući da je rodni jaz u socijalnom poduzetništvu manji nego u tradicionalnim oblicima poduzetništva; budući da socijalne poduzetnice znatno doprinose smanjenju socijalne isključenosti i stvaranju novih razvojnih prilika;
T. budući da je potrebno pružiti usluge osposobljavanja i prekvalifikacije u socijalnom sektoru za dugotrajno nezaposlene jer im se time nude nove prilike u inovativnom okruženju kao što je socijalna i solidarna ekonomija;
U. budući da poduzeća socijalne i solidarne ekonomija, posebno inkluzivna poduzeća, nude prilike za zapošljavanje osobito za one koji su najviše isključeni s tržišta rada, za koje nezaposlenost često prelazi u dugotrajnu nezaposlenost; budući da bi države članice mogle razmotriti načine pružanja podrške poduzećima socijalne i solidarne ekonomije koja zapošljavaju nezaposlene osobe ili koriste tražiteljima socijalne pomoći, uključujući, gdje je to moguće, smanjenje poreza i socijalne premije;
V. budući da je komplementarni i dodatni učinak socijalne i solidarne ekonomije važan zajedno s drugim mjerama kojima se promiče zapošljavanje; budući da veću pozornost valja obratiti na rješenja kojima se promiče ponovno uključenje na tržište rada ljudi koji nemaju osnovne i konkurentne sposobnosti tako da poslije mogu iskoristiti prednosti koje im se nude inovativnijim rješenjima socijalne i solidarne ekonomije;
W. budući da je socijalni dijalog ključan za funkcioniranje socijalne tržišne ekonomije EU-a i presudan za promicanje konkurentnosti i pravednosti; budući da socijalni dijalog i savjetovanje sa socijalnim partnerima u okviru donošenja politika EU-a čine veliku socijalnu inovaciju;
X. budući da nabava često dolazi u obliku velikih jednokratnih javnih natječaja za usluge ili nabavu iz kojih manji akteri mogu biti isključeni;
Uvod
1. napominje da su poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, koja ne moraju nužno biti neprofitne organizacije, poduzeća čija je svrha ostvarenje njihova društvenog cilja, bio on otvaranje radnih mjesta za najugroženije skupine, pružanje usluga svojim članovima ili, u općenitom smislu, stvaranje pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš, te da ta poduzeća dobit ulažu ponajprije radi postizanja tih ciljeva; ističe da se poduzeća socijalne i solidarne ekonomije pridržavaju sljedećih vrijednosti:
– individualni i društveni ciljevi imaju prednost nad interesima kapitala;
– demokratsko upravljanje članova;
– spoj interesa članova i korisnika s općim interesom;
– zaštita i primjena načela solidarnosti i odgovornosti;
– ulaganje viška sredstava u ciljeve dugoročnog razvoja ili u pružanje usluga u interesu članova ili u općem interesu;
– dobrovoljno i otvoreno članstvo;
– autonomno upravljanje nezavisno od javne vlasti.
2. smatra da Komisija treba prepoznati raznolikost socijalnih poduzeća i pobrinuti se za poduzimanje radnji na razini EU-a kako bi se pružila podrška svim vrstama poduzeća socijalne i solidarne ekonomije;
3. poziva Komisiju i države članice da bez odgode i sustavno provedu sve mjere navedene u Inicijativi za socijalno poduzetništvo 2012.; poziva Komisiju da u partnerstvu s državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i ključnim akterima socijalne i solidarne ekonomije što prije predstavi drugu fazu te inicijative u kojoj bi se proširio i produbio njezin opseg;
4. napominje da socijalna i solidarna ekonomija ne mogu zamijeniti socijalnu državu i javne usluge;
5. napominje da je model socijalnog poduzetništva često privlačan mladima i pruža im priliku da ponude inovativne odgovore na trenutačne ekonomske, socijalne i ekološke izazove;
6. naglašava da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije imaju snažnu lokalnu i regionalnu ukorijenjenost, zbog čega su u prednosti jer bolje prepoznaju konkretne potrebe i u stanju su na njih odgovoriti svojim proizvodima i uslugama, većinom na području zajednice, te tako poboljšati socijalnu i teritorijalnu koheziju; smatra da valja promicati suradnju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije preko nacionalnih i sektorskih granica kako bi se omogućila razmjena znanja i praksi i time podržao rast takvih poduzeća;
7. poziva Komisiju i države članice da predlože planove i mjere u cilju poboljšanja teritorijalne organizacije, osobito u područjima sa stalnim prirodnim ili demografskim hendikepima, kojima se neće samo pomoći u osnivanju i razvoju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije te promicati socijalne inovacije i poduzetništvo, nego i pomoći u osnaživanju socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u i olakšati nošenje s demografskim izazovima s kojima je Unija suočena;
8. s velikim zadovoljstvom pozdravlja povećanje broja konvencionalnih poduzeća koja u okviru svojih poslovnih planova primjenjuju strategije društvene odgovornosti poduzeća; naglašava, međutim, da primjena takvih strategija sama po sebi nije dovoljan uvjet kako bi se utvrdilo da je neko poduzeće socijalno i solidarno;
9. vjeruje da je važno odrediti uzroke manjeg rodnog jaza u socijalnom poduzetništvu kako bi kreatori politika mogli uzeti te faktore u obzir prilikom promicanja socijalnog i tradicionalnog poduzetništva;
10. smatra da socijalne inovacije znatno doprinose postavljanju temelja za vrstu rasta u službi održivijeg i uključivijeg društva koji bi doprinosio gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; napominje da socijalne inovacije za cilj moraju imati poboljšanje kvalitete usluga koje se provodi na učinkovit način, a ne samo smanjenjem troškova;
11. pozdravlja činjenicu da je socijalna i solidarna ekonomija utvrđena u nacionalnim zakonodavstvima četiri države članice EU-a (Španjolska, Francuska, Portugal i Belgija), dok je Poljska pokrenula strategiju razvoja socijalne i solidarne ekonomije, a u Rumunjskoj se raspravlja o donošenju zakonodavstva kojim bi se regulirala socijalna i solidarna ekonomija;
12. smatra da Komisija treba prepoznati te politički i financijski podržati ulogu neprofitnih pružatelja socijalnih usluga;
13. naglašava da je potrebno promicati razmjenu praksi među inovativnim poduzećima socijalne i solidarne ekonomije, školama, akademskom zajednicom, dionicima u socijalnom ulaganju, pritom uzimati u obzir potrebe društva kako bi se unaprijedile poduzetničke vještine i poboljšali uvjeti za rast i razvoj poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, te stvoriti centre socijalne inovativnosti; smatra važnim uzeti u obzir gledišta dionika, uključujući socijalne partnere i organizacije potrošača; poziva države članice da promiču zadružni model;
14. naglašava potrebu za suradnjom svih država članica u cilju stvaranja potrebnih okvirnih uvjeta za sustav socijalnih inovacija u svim državama članicama jer se socijalna i solidarna ekonomija sama ne može boriti protiv svih simptoma i uzroka gorućih socijalnih problema;
Strategija Europa 2020.
15. prepoznaje da je EU i dalje daleko od postizanja ciljeva navedenih u strategiji Europa 2020., osobito onih povezanih sa zapošljavanjem, inovacijama i smanjenjem siromaštva i socijalne isključenosti; napominje da socijalna i solidarna ekonomija doprinosi ne samo gospodarskom modelu koji je više održiv, pametan i uključiv, nego i europskom socijalnom modelu, te je dio jedinstvenog tržišta i zaslužuje veliko priznanje i potporu EU-a i država članica, kao što je predviđeno ustavima nekih država članica i različitim ključnim dokumentima EU-a; poziva, stoga, da se prilikom revizije strategije Europa 2020. razmotri uzimanje u obzir socijalne i solidarne ekonomije jer ona može znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva strategije;
16. ističe da su demografski trendovi povezani s novim modelima potrošnje i da starenje stanovništva u razvijenim zemljama uzima sve veći danak na socijalne službe, ali da će i pružiti prilike za stvaranje društveno odgovornih poduzeća;
17. naglašava da, s obzirom na svoju socijalnu i inkluzivnu narav, socijalna i solidarna ekonomija nudi radna mjesta skupinama koje su najčešće isključene s otvorenog tržišta rada, čime doprinose solidarnosti, socijalnoj koheziji i gospodarskom rastu;
18. smatra da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije mogu osmisliti procese koji omogućuju učinkovitije, odgovornije i transparentnije upravljanje sve oskudnijim resursima te mogu unaprijediti provedbu društveno odgovornih mjera;
19. poziva države članice da bolje integriraju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije u akcijske planove za zapošljavanje i socijalnu integraciju kao i u nacionalne programe reforme u cilju oslobađanja i iskorištavanja njihova potencijala za otvaranje radnih mjesta te doprinosa koji mogu imati u ostvarivanju glavnih ciljeva strategije Europa 2020.;
20. pozdravlja činjenicu da je proračun za pretfinanciranje Inicijative za zapošljavanje mladih povećan na 30 %; poziva države članice da usklade mjere za promicanje socijalnog poduzetništva sa svojim nacionalnim planovima provedbe Jamstva za mlade; poziva Komisiju i države članice da potiču socijalno poduzetništvo i inovacije u nacionalnim operativnim programima ESF-a; apelira na to da se programi Jamstva za mlade provedu učinkovito i djelotvorno;
Javna nabava
21. ističe da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije imaju poteškoće u pristupu javnoj nabavi kao što su prepreke povezane s veličinom i financijskim mogućnostima; poziva na brzu i djelotvornu provedbu novih direktiva o javnoj nabavi i dodjeli koncesija (Direktiva 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2014/23/EU) radi ostvarivanja većeg sudjelovanja poduzeća socijalne i solidarne ekonomije u postupcima nadmetanja za postupke javne nabave, bolju dodjelu ugovora za takva poduzeća, pospješivanje njihove uloge i promicanje socijalne uključenosti i inovacije; poziva na djelovanje u cilju lakšeg sudjelovanja takvih poduzeća u javnoj nabavi pružanjem odgovarajućih savjeta, jednostavnijim postupcima i sastavljanjem natječaja tako da budu dostupniji manjim sudionicima; traži da se u postupcima javne nabave prednost daje ponudama koje uz nižu cijenu nose i veću ekonomsku i socijalnu vrijednost, s time da je u ugovore o javnoj nabavi potrebno uključiti socijalne i ekološke kriterije;
22. pozdravlja reformu direktiva o javnoj nabavi i dodjeli koncesija, koja uključuje socijalne klauzule i kriterije usmjerene na promicanje socijalne uključenosti i socijalne inovacije i ugovore namijenjene poticanju zapošljavanja najugroženijih osoba na tržištu rada; poziva države članice da na pravilan način primijene načela javne nabave u svim postupcima nadmetanja i odabira, uz široku primjenu načela ekonomski najpovoljnije ponude i u skladu s obvezama koje proizlaze iz obveza ekološkog, socijalnog i radnog prava; potiče države članice da u postupke javne nabave uključe socijalne klauzule i kriterije radi poboljšanja položaja ugroženih ljudi na tržištu rada, smanje administrativno opterećenje, pojednostave postupke i poduzmu učinkovitije mjere protiv korupcije;
23. izražava žaljenje zbog toga što Komisija u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu ne spominje poduzeća socijalne i solidarne ekonomije i njihov potencijalni doprinos postizanju ciljeva Unije; žali i zbog toga što se u Strategiji ne prepoznaje potreba za jamčenje potpunog, ravnopravnog i neograničenog pristupa novim digitalnim tehnologijama, tržištima i telekomunikacijama, osobito kad je riječ o osobama s invaliditetom; naglašava da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije koja se temelje na tehnologiji mogu imati ključnu ulogu u odgovaranju na društvene izazove na izravan i ekonomičan način;
Financiranje
24. izražava žaljenje zbog činjenice da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije imaju još više poteškoća od tradicionalnih poduzeća u pribavljanju financijskih sredstava, kako iz javnih tako i iz privatnih izvora, te stoga poziva javne vlasti i pružatelje financijskih usluga da razviju širok raspon odgovarajućih financijskih instrumenata kojima će se na učinkovit način pružiti potpora socijalnim poduzećima u svim fazama njihova poslovnog razvoja, osobito prilikom njihova osnivanja, te stvoriti okvir u kojem će se približiti potencijalni ulagači i specijalizirani fondovi;
25. ističe da je pristup financiranju otežan zbog činjenice da upravitelji financijskih posrednika ne poznaju stvarnost poduzeća socijalne i solidarne ekonomije; naglašava da je potrebno poboljšati obrazovanje tih upravitelja kad je riječ o takvim poduzećima kako bi se olakšao njihov pristup financiranju; stoga poziva na uvođenje europskog znaka pouzdanosti za „socijalno poduzetništvo” kojim bi se ulagačima omogućilo da uoče fondove s portfeljem koji čine socijalna poduzeća, što se posebno odnosi na Europski fond za socijalno poduzetništvo;
26. naglašava potrebu za pružanjem većeg poticaja za stvaranje mreža socijalnih poduzeća i potporu njima radi promicanja sinergije u organizaciji, razmjeni i širenju tehnologija te razvoju usluga među proizvođačima u različitim regijama;
27. naglašava da je potrebno promicati strukturiraniji dijalog među malim i srednjim poduzećima, socijalnim i solidarnim poduzećima te financijskim institucijama, i to preko specijaliziranih mrežnih platformi;
28 sa zadovoljstvom pozdravlja donošenje Uredbe o Europskom fondu za socijalno poduzetništvo;
29. pozdravlja činjenicu da je dio financiranja programa EaSI namijenjen pomoći pristupu financiranju za poduzeća socijalne i solidarne ekonomije; naglašava ulogu koju će osovina socijalnog poduzetništva koju čine EaSI, ESF i svi ostali relevantni programi EU-a u imati u boljem funkcioniranju tih poduzeća; naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti kad je riječ o mogućnostima financiranja; poziva države članice da uspostave nacionalne kontaktne točke ili jedinstvene točke kako bi se sudionicima socijalne i solidarne ekonomije pomoglo u pristupu programima financiranja EU-a;
30. poziva Komisiju da ponovno razmotri gornju granicu zajmova za socijalna poduzeća određenu programom EaSI te da odluči je li to u skladu s tržišnim uvjetima;
31. naglašava potrebu za pružanje podrške poduzećima socijalne i solidarne ekonomije uz dovoljno financijskih sredstava na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a, čime bi se stvorila sinergija među različitim vrstama poduzeća; poziva države članice i Komisiju da prihvate činjenicu da na raspolaganje treba staviti potrebna sredstva; stoga smatra da je potrebno poboljšati pristup financiranju socijalne i solidarne ekonomije na različite načine, primjerice europskim fondovima, fondovima rizičnog kapitala, mikrokreditima i skupnim mikrofinanciranjem (crowdfunding);
32. poziva države članice da poboljšaju javne usluge (npr. zdravstvo i obrazovanje) uz pomoć lokalnih tijela vlasti, i to tako da ih upotrijebe kao pokretač poboljšanja kvalitete usluga kako bi ponudile prilike za zapošljavanje i podignule razinu pruženih usluga u cilju smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti;
33. ističe da pravila o državnoj potpori ne trebaju predstavljati prepreku javnom financiranju poduzeća socijalne i solidarne ekonomije i socijalnih usluga; s tim u vezi poziva Komisiju da bude fleksibilna u primjeni pravila o državnoj potpori za takva poduzeća i usluge te da pomogne u tome da lokalna i regionalna tijela vlasti budu upoznata s njima i točno provode zacrtanu državnu potporu;
34. žali što se u Uredbi o osnivanju Europskog fonda za strateška ulaganja sektor socijalne i solidarne ekonomije spominje samo u uvodnim izjavama; poziva Komisiju da i dalje promiče pristup socijalnog ulaganja kako je predstavljen u Paketu za socijalno ulaganje te da se prilikom vrednovanja projekata u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja uzmu u obzir projekti povezani sa socijalnom i solidarnom ekonomijom;
35. kritizira činjenicu da inkluzivna poduzeća, osnovana na temelju partnerstava između poduzeća socijalne i solidarne ekonomije, u pravilu nemaju pristup sredstvima namijenjenima malim i srednjim poduzećima; poziva Komisiju da predloži novu iznimku za pravnu definiciju malih i srednjih poduzeća, sličnu onima koje se već primjenjuju na javna investicijska društva, društva rizičnog kapitala i neprofitnih sveučilišta i istraživačkih centara kako bi se inkluzivno poduzeće moglo smatrati autonomnim poduzećem čak i kada drugo poduzeće posjeduje, samo ili zajedno s drugim poduzećima, više od 25 % njegova kapitala ili glasačkih prava u upravnom odboru;
Obrazovanje
36. poziva države članice da promiču poduzetničku kulturu i zadružni model te da u programe obrazovanja i osposobljavanja uvrste socijalno poduzetništvo te načela socijalne i solidarne ekonomije; također ih poziva da potaknu osnivanje poslovnih inkubatora u okviru sveučilišta za poduzeća socijalne i solidarne ekonomije;
37. ističe da socijalna i solidarna ekonomija može znatno pomoći smanjenju nezaposlenosti mladih u EU-u; poziva države članice da promiču veće sudjelovanje poduzeća socijalne i solidarne ekonomije u programima obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama, posebno preko sustava dvojnog obrazovanja;
38. poziva države članice da zavodima za zapošljavanje pruže korisne informacije namijenjene ljudima koji namjeravaju raditi u sektoru socijalnih i solidarnih poduzeća;
39. ističe da su neka od tih socijalnih i solidarnih poduzeća konkurentna i drže vodeću poziciju u svojem sektoru, dok ostalima trebaju specijalizirana znanja da bi se omogućilo njihovo pokretanje i razvoj te upravljanje njima; poziva države članice da osmisle programe osposobljavanja namijenjene i konkretno prilagođene poduzetnicima u socijalnom sektoru, i da pritom posebnu pozornost obrate na skupine s nižom stopom zaposlenosti kao što su žene, mladi ili ugroženi radnici, u cilju razvoja osnovnih vještina i znanja povezanih s poslovnim upravljanjem;
40. poziva države članice da promiču cjeloživotno učenje i profesionalnu orijentaciju za starije radnike, dugotrajno nezaposlene i osobe s invaliditetom preko poduzeća socijalne i solidarne ekonomije i tako im pomognu u snalaženju na tržištu rada;
41. ističe da je pravilno razumijevanje ljudskih prava ključ postizanja socijalnih ciljeva socijalnih i solidarnih poduzeća; stoga poziva države članice da osmisle programe osposobljavanja kako bi specijaliste u socijalnoj sferi upoznali s pravilnom provedbom načela ljudskih prava u Europi;
42. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste potencijal programa kao što je Erasmus+ i time potaknu razmjenu studenata i učitelja kao i drugih inovativnih poduzetnika;
43. ističe da su sektori s velikim prostorom za rast i otvaranje radnih mjesta, npr. „bijeli” i „zeleni”, isti sektori u kojima je prisutnost socijalne i solidarne ekonomije vrlo visoka; u skladu s tim potiče države članice da promiču obrazovanje i osposobljavanje u tim sektorima;
Potpora i promicanje
44. duboko žali zbog činjenice da je socijalna i solidarna ekonomija na razini Europe rijetko gdje priznata; smatra da bi poboljšanje u prikupljanju podataka razvrstanih po spolu, razmjeni informacija i najbolje prakse na europskoj razini, zajedno s većom prisutnošću socijalne i solidarne ekonomije i njezinih uspjeha u medijima, omogućilo veće sudjelovanje društva u socijalnoj i solidarnoj ekonomiji i sektoru priskrbila veće razumijevanje, priznanje i popularnost;
45. zalaže se za osnivanje višejezične digitalne platforme za razmjenu informacija namijenjenih socijalnim poduzećima, poslovnim inkubatorima, poslovnim klasterima i ulagačima u socijalna poduzeća te za olakšanje dijeljenja informacija i pristupa potpori iz programa EU-a; vjeruje da bi razvoju takve platforme trebalo prethoditi konzultiranje sa zainteresiranim skupinama;
46. traži od Komisije da provede komparativnu studiju o nacionalnim sustavima certificiranja i obilježavanja socijalne i solidarne ekonomije, kao i da olakša razmjenu dobre prakse, i to u uskoj suradnji s poduzećima socijalne i solidarne ekonomije;
47. poziva Komisiju i države članice da promiču stvaranje poslovnih inkubatora za poduzeća socijalne i solidarne ekonomije te da pokrenu i učinkovito promoviraju mrežnu platformu za razmjenu podataka među socijalnim ulagačima i socijalnim poduzetnicima (europska platforma za socijalne inovacije), oko čijih je detalja postignut dogovor;
48. poziva države članice da poboljšaju razmjenu najboljih praksi kad je riječ o mogućim načinima pružanja podrške poduzećima socijalne i solidarne ekonomije i socijalnom ulaganju koje uključuje, gdje je to primjenjivo, porezne olakšice ili poticaje za poduzeća koja se bave s ugroženim skupinama kao što su osobe s invaliditetom;
49. poziva Komisiju da pomno prati praktične mjere koje države članice poduzimaju kako bi ljudima koji su se odlučili za socijalno i solidarno poduzetništvo jamčili ista prava u područjima socijalne i zdravstvene zaštite te poslovne sigurnosti;
50. poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice ne poduzimaju mjere koje bi predstavljale prepreku slobodnom kretanju radnika kako bi ljudi koji su se odlučili za socijalno i solidarno poduzetništvo mogli obavljati svoje aktivnosti gdje god to žele na teritoriju Unije;
51. podržava ideju da poduzeća socijalne i solidarne ekonomije mogu činiti posebnu kategoriju poduzeća s vlastitim pravnim statusom, definiranu time da imaju druge ciljeve osim dobiti za dioničare; poziva Komisiju da u skladu s Rimskom strategijom o socijalnoj i solidarnoj ekonomiji koju su donijeli europski predstavnici iznese pravni okvir za takva poduzeća, što se treba postići europskim statutom za zadruge, udruge, zaklade i uzajamna društva;
52. poziva Komisiju da poboljša socijalni dijalog u socijalnoj i solidarnoj ekonomiji u cilju lakših socijalnih inovacija, poboljšanja radnih uvjeta te prepoznavanja potencijala koje sektor ima za otvaranje radnih mjesta;
53. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0049.
- [2] SL C 76 E, 25.3.2010., str.16.
- [3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0301.
- [4] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0429.
- [5] SL C 199 E, 7.7.2012., str. 187.
- [6] http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014XG0409(01)&from=HR
EXPLANATORY STATEMENT
The EU defined its approach for the coming years in the 2020 Strategy, and it must not turn its back on the ambitious targets set.
Nevertheless, the economic and financial crisis that has affected the EU in recent years, and which is fortunately now coming to an end, has meant that we are still far away from achieving these objectives, and we must now rethink the social and economic model to ensure that future growth is not only sustainable but also tallies with the principles of economic, social and territorial cohesion on which the EU is based.
The EU must tackle significant challenges in the short term, including economic and financial sustainability, social well-being and especially job creation, taking particular account of the most vulnerable groups, including young people, women and older people, the long-term unemployed, people with disabilities, immigrants and the Roma community. In order to meet these challenges, however, the EU must also ensure that it takes account of future challenges, such as the ageing population and depopulation in rural areas.
The social economy must play a key role in achieving these objectives. Social economy enterprises have proved to be better able to withstand economic turbulence, and have been able to offer innovative solutions to boost social cohesion and inclusion and job creation. Moreover, social economy enterprises have a strong local and regional basis and are able to offer solutions tailored to specific needs.
Social entrepreneurship and social innovation will be crucial for the further development of the social economy. It is therefore vital to pay particular attention to education and training. The EU must instil the necessary innovative and entrepreneurial spirit in its young people from an early age.
It is also important to make a clear distinction between the social economy and corporate social responsibility (CSR). Social economy enterprises are enterprises whose primary objective is to have a social impact rather than generating profits for their owners or partners, whilst CSR refers to the voluntary integration of social and environmental objectives into the business plans of traditional enterprises.
Social innovation and social entrepreneurship are thus key factors in developing the social economy, and work needs to be done in the following areas in order to promote it:
- Education and training
- Improved financing
- Greater visibility at European and national level and exchange of information and best practice
- Action to promote the development of the social economy in the EU and Member States
-Improved legal framework.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
15.7.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
44 6 4 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Tim Aker, Lynn Boylan, Tania González Peñas, Sergio Gutiérrez Prieto, Ivo Vajgl, Monika Vana |
||||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
|
44 |
+ |
|
|
ALDE |
Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Yana Toom, Ulla Tørnæs, Ivo Vajgl, Renate Weber |
|
|
ECR |
Arne Gericke, Zdzisław Krasnodębski, Anthea McIntyre, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská, |
|
|
EPP |
David Casa, Danuta Jazłowiecka, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc |
|
|
NI |
Lampros Fountoulis |
|
|
S&D |
Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Sergio Gutiérrez Prieto, Agnes Jongerius, Jan Keller, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Maria João Rodrigues, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog |
|
|
Verts/ALE |
Terry Reintke, Monika Vana, Tatjana Ždanoka |
|
|
6 |
- |
|
|
EFDD |
Tim Aker |
|
|
GUE/NGL |
Lynn Boylan, Tania González Peñas, Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, Inês Cristina Zuber |
|
|
4 |
0 |
|
|
EFDD |
Laura Agea, Tiziana Beghin |
|
|
ENF |
Mara Bizzotto, Dominique Martin |
|
Značenje simbola:
+ : za
- : protiv
0 : uzdržani