Postupak : 2015/2107(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0312/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0312/2015

Rasprave :

PV 24/11/2015 - 14
CRE 24/11/2015 - 14

Glasovanja :

PV 25/11/2015 - 9.8
CRE 25/11/2015 - 9.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0411

IZVJEŠĆE     
PDF 240kWORD 226k
26.10.2015
PE 557.257v02-00 A8-0312/2015

o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (2015/2107(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj: Ole Christensen

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.

(2015/2107(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegovu preambulu i članke 3. i 6.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 3., 6., 9., 20., 151., 152., 153., 154., 156., 159. i 168.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 1., 3., 27., 31., 32. i 33.,

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju od 3. svibnja 1996., a posebno njezin dio I., dio II. i članak 3.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Philadelphije od 10. svibnja 1944. o ciljevima Međunarodne organizacije rada,

–  uzimajući u obzir konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada na području zdravlja i sigurnosti na radu,

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. veljače 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014. – 2020. (6535/15) i zaključke Vijeća od 5. listopada 2015. o novom programu za zdravlje i sigurnost na radu u cilju poboljšanja radnih uvjeta,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju te zdravlju i sigurnosti na radu,(1)

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (okvirna direktiva) i njezine pojedinačne direktive(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena(3),

–   uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 89/391/EEZ, njezinih pojedinačnih direktiva i direktive Vijeća 83/477/EEZ, 91/383/EEZ, 92/29/EEZ i 94/33/EZ s ciljem pojednostavljivanja i racionalizacije izvješća o praktičnoj provedbi,(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (COM(2014)0332),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o „unapređenju kvalitete i produktivnosti na radu: strategija Zajednice o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje između 2007. i 2012” (COM(2007)0062),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o „Obnovljenoj socijalnoj agendi: mogućnosti, dostupnost i solidarnost u Europi 21. stoljeća” (COM(2008)0412),

–  uzimajući u obzir izvještaj Komisije o provedbi Okvirnog sporazuma europskih socijalnih partnera o stresu povezanom s radom (SEC(2011)0241),

–   uzimajući u obzir strategiju „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020) i njezin glavni cilj koji je povećanje razine zaposlenosti u Europskoj uniji na 75 % do kraja desetljeća, između ostalog putem veće uključenosti žena, starijih radnika i bolje integracije migranata kao radne snage,

–   uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine” (COM(2012)0055),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)130),

–   uzimajući u obzir Godišnji pregled rasta za 2015. (COM(2014)0902) i Zajedničko izvješće o zapošljavanju (COM(2014)0906),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. rujna 2001. o uznemirivanju na radnom mjestu(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Vijeću i Parlamentu kojom se prenosi Okvirni europski sporazum o zlostavljanju i nasilju na radnom mjestu COM(2007)0686),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. veljače 2005. o promicanju zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2006. s preporukama Komisiji o zaštiti europskih zdravstvenih radnika od krvlju prenosivih infekcija uzrokovanih ubodnim ozljedama(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja 2007. o promicanju dostojanstvenog rada za sve(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2008. o strategiji Zajednice o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2007. – 2012.(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2009. o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o reviziji sredinom provedbenog razdoblja Europske strategije o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje između 2007. i 2012.(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o zdravstvenim rizicima na radu vezanim uz azbest i izgledima za ukidanje svih postojećih vrsta azbesta(12),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o učinkovitoj inspekciji rada kao strategiji za poboljšanje radnih uvjeta u Europi(13),

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2014. i mišljenje Odbora regija od 12. veljače 2015. o Komunikaciji Komisije o strateškom okviru EU-a za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu (2014. – 2020.),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja,

–   uzimajući u obzir Zajedničke aktivnosti za mentalno zdravlje i dobrobit pokrenute 2013.,

–   uzimajući u obzir načelo „Počnimo od najmanjih” i Akt o malom poduzetništvu za Europu,

–  uzimajući u obzir aktualnu kampanju agencije EU-OSHA naslovljenu „Zdravo radno mjesto rješava stres”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0312/2015),

A.   budući da su dobri radni uvjeti koji štite fizičko i mentalno zdravlje temeljno(14) pravo pojedinca koje sadrži pozitivne vrijednosti;

B.  budući da ekonomska kriza dovodi do sve veće nesigurnosti radnih mjesta i atipičnog zapošljavanja kao i do smanjene zarade poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća; budući da bi to značilo da se iz vida gubi važnost zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu kao i visokih troškova nezgoda na radnom mjestu, kako za društvo tako i za pojedinca, koji nastaju zbog nepoštivanja propisa;

C.   budući da su zdravlje i sigurnost na radnom mjestu osnovni društveni interesi, kao i ulaganje koje ima pozitivan učinak na produktivnost i konkurentnost društava te također poboljšavaju održivost sustava socijalne sigurnost i omogućuju ljudima da zdravi rade do zakonom propisane starosne mirovine; budući da su nezgode na radnom mjestu i profesionalne bolesti najveće opterećenje za društvo, a poboljšanja u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu diljem Europe mogu doprinijeti gospodarskom oporavku i postizanju ciljeva u okviru strategije Europa 2020. gdje je dosad postignut slab napredak u ostvarenju cilja od 75 % zaposlenih starosne dobi između 20 i 64 godine;

D.  budući da su sprečavanje profesionalnih rizika i promicanje sigurnosti i zdravlja na radu te zaštita radnika na radnom mjestu ključni za poboljšanje radnih uvjeta, a time i zdravlja radnika, što zauzvrat ima znatne društvene i ekonomske koristi za dotičnog radnika i društvo u cjelini; budući da ih 9 od 10 ustanova u EU-28 koje provode redovnu procjenu rizika smatra korisnim načinom upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu(15);

E.  budući da se u članku 153. UFEU-a navodi da će Unija podržati i nadopuniti aktivnosti država članica posebice u poboljšanju radnog okruženja kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost radnika;

F.  budući da je starenje stanovništva EU-a jedno od glavnih izazova za države članice; budući da postoje nejednakosti u očekivanom životnom vijeku između različitih društveno-profesionalnih kategorija i težine posla; budući da su radnici stariji od 55 godina osim mišićno-koštanih bolesti posebni skloni oboljenjima od raka, bolestima srca, dišnim problema i poremećajima spavanja(16); budući da je pokazatelj zdravog života pao za 1,1 godinu za žene te za 0,4 godina za muškarce između 2010. i 2013., što naglašava potrebu da se poveća očekivani zdravi životni vijek što bi omogućilo većem broju ljudi da ostanu na tržištu rada sve dok ne postignu zakonske uvjete za starosnu mirovinu;

G.   budući da su oboljenja od raka glavni uzrok smrtnih slučajeva na radu(17), a slijede krvožilne bolesti i bolesti dišnih putova, dok su nezgode na radu čine tek vrlo mali dio smrtnih slučajeva; budući da su zdravstveni problemi kao što su mišićno-koštane bolesti rašireni u EU-u i mogu ograničiti sposobnost ljudi da se zaposle ili ostanu na plaćenom radnom mjestu(18), i budući da je važno rano otkriti radnike koji su izloženi riziku;

H.  budući da su administrativna opterećenja i izravni troškovi poduzeća nastali kao rezultat politika zdravlja i sigurnosti na radu kojima se promiču dobrobit, kvaliteta radnog okruženja i produktivnost znatno niži od onih povezanih s profesionalnim bolestima i nesrećama koje se regulatornim okvirom EU-a nastoje spriječiti;(19) budući da neke studije daju naslutiti da neka poduzeća imaju velike koristi od „ulaganja u prevenciju”(20);

I.   budući da se stopa kobnih ozljeda na radnom mjestu te omjer radnika koji prijavljuju ugroženost svojeg fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti zbog posla uvelike razlikuju među državama članicama(21) i sektorima gospodarske aktivnosti, što naglašava potrebu za većom usmjerenošću na provedbu i primjenu zakonodavstva u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu kao važnog elementa za očuvanje zdravlja i produktivnosti radnika;

J.  budući da su posebno stres na radnom mjestu te psihosocijalni rizici općenito rastući problem za radnike i poslodavce diljem EU-a, a gotovo polovica svih radnika smatra da je taj stres prisutan na njihovom radnom mjestu; budući da stres na radnom mjestu može pridonijeti izostajanju s posla, negativno utječe na produktivnost te je odgovoran za gotovo pola izgubljenih radnih dana svake godine; budući da se mjere za upravljanje psihosocijalnim rizicima razlikuju među državama članicama(22);

K.  budući da je odlučno, dobro provedeno i osnaženo zakonodavstvo u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu važan preduvjet za poštovanje zahtjeva u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu kojima se štite zdravlje i produktivnost radnika tijekom cijelog radnog vijeka; budući da inspekcije rada imaju važnu ulogu u provedbi politika u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu na regionalnoj i lokalnoj razini i budući da je ispunjenje pravnih obveza glavni razlog zbog kojih mnoga poduzeća vode brigu o zdravlju i sigurnosti na radu te provode preventivne mjere(23);

L.  budući da su sveobuhvatna uključenost radnika, sudjelovanje i zastupanje radnika na razini poduzeća i predanost upravljačkog tima važni za uspješno sprečavanje rizika na radnom mjestu(24) i budući da radna mjesta na kojima postoje organizirani sindikati imaju niže stope nezgoda i oboljenja;

M.  budući da borba protiv ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa u svakom pogledu postavlja čovjeka;

N.  budući da su potrebna dovoljna sredstva za primjereno rješavanje novih i tradicionalnih rizika u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu, kao i onima koji su u porastu, uključujući azbest, nanomaterijale i psihosocijalne rizike; budući da su mnogi radnici, uključujući radnike na gradilištu, potencijalno izloženi azbestu;

O.  budući da nesigurna radna mjesta imaju negativne učinke na zdravlje i sigurnost na radu te da potkopavaju postojeće strukture u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu; budući da zbog nesigurnih radnih mjesta radnicima može biti uskraćen pristup školovanju i uslugama u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu te su ona povezana s mentalnim stresom zbog nesigurnosti radnog mjesta(25); budući da Okvirna direktiva 89/391/EEZ odgovornost stavlja na poslodavce koji uspostavljaju politiku sustavne prevencije kojom su obuhvaćeni svi rizici; budući da je zbog vanjskog izvođenja poslova preko podizvođača ili uz rad privremenih agencija još teže odrediti tko je odgovoran za odredbe u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu; budući da neprijavljeni rad i lažno samozapošljavanje predstavljaju ozbiljan izazov za provedbu mjera za zdravlje i sigurnost na radu te za zdravlje i sigurnost radnika;

P.   budući da socijalni partneri imaju važnu ulogu pri osmišljavanju i provedbi politika sigurnosti i zdravlja na radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini te na razini EU-a; budući da se člancima od 153. do 155. UFEU-a uspostavlja područje djelovanja i autoritet socijalnih partnera za pregovore i jačanje sporazuma u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu;

Q.   budući da je cilj regulatornog okvira EU-a sprečavanje profesionalnih bolesti i lošeg zdravlja za sve radnike; budući da radnici u manjim poduzećima mogu biti slabije informirani o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima na radu; budući da nije dokazano postojanje veze između broja nezgoda i veličine poduzeća; budući da stopa nezgoda ovisi o vrsti proizvodnje i operativnom sektoru(26);

R.   budući da je dostupnost i usporedivost podataka o profesionalnim bolestima na razini EU-a nedovoljna(27);

S.  budući da se treba boriti protiv seksualnog uznemirivanja na radnom mjestu i protiv osjećaja nesigurnosti koji ono izaziva;

T.  budući da su segregacija pri zapošljavanju, razlika u plaći, radno vrijeme, radna mjesta, nepovoljni uvjeti rada, seksizam i spolna diskriminacija te razlike povezane s posebnim potrebama tijekom majčinstva faktori koji mogu utjecati na radne uvjete žena;

U.   budući da postoji stereotip prema kojem žene rade manje rizične poslove i da je opći trend u Europi da podjela poslova između muškaraca i žena nikada nije neutralna i da ta podjela općenito prikriva zdravstvene probleme žena, što rezultira manjim brojem preventivnih mjera poduzetih u vezi s poslovima koje obavljaju žene;

V.  budući da je u EU-u puno više žena zaposleno u uslužnom sektoru nego u industriji, te da su žene uglavnom zaposlene u zdravstvenom i socijalnom sektoru, u maloprodaji, proizvodnji, obrazovanju i poduzetništvu te da je sve više žena zaposleno na nepuno radno vrijeme i u povremenom radu, što ima bitne posljedice u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu;

W.  budući da narav nekih radnih mjesta na kojima su najčešće zaposlene žene utječe na činjenicu da su one izložene specifičnim rizicima, posebno mišićno-koštanim poremećajima ili određenim vrstama raka kao što su rak dojke ili endometrija(28);

X.  budući da žene prijavljuju veći broj problema vezanih uz rad u odnosu na muškarce bez obzira na vrstu posla(29), a posebno su osjetljive na bolesti povezane s dobi; budući da stoga mjere za zdravlje i sigurnost na radu zahtijevaju pristup koji se temelji na spolu i životnom ciklusu;

Y.  budući da sposobnost reprodukcije može biti ugrožena zbog zdravstvenih problema koji nastaju kada su budući roditelji ili nerođena djeca izložena učincima zagađenja okoliša i faktorima rizika prisutnima u radnom okruženju;

Z.  budući da se rezultatima empirijskih istraživanja ukazuje na to da su žene nedovoljno zastupljene u postupcima donošenja odluka o zdravlju i sigurnosti;

AA.  budući da je ženama u ruralnim područjima teže iskoristiti svoja radnička i zdravstvena prava te im je u većoj mjeri onemogućen pristup osnovnim javnim zdravstvenim uslugama, posebnim liječenjima i pregledima za rano otkrivanje raka;

Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu

1.  naglašava da svi zaposlenici, uključujući i one u javnom sektoru, imaju pravo na najvišu razinu zdravstvene zaštite i sigurnosti na radnom mjestu koju je potrebno zajamčiti bez obzira na veličinu poduzeća, vrstu posla, osnovni ugovor ili državu članicu zaposlenja; poziva Komisiju da izradi posebne strategije u pogledu rada koje obuhvaćaju sve oblike zapošljavanja u okviru regulatornog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu; ističe potrebu za jasnim i učinkovitim propisima u području zdravlja i sigurnosti na radu;

2.   pozdravlja činjenicu da su mnoga važna područja djelovanja utvrđena u strateškom okviru EU-a za zdravlje i sigurnost na radu; ipak žali zbog toga što Komisija u tom okviru nije odredila jasne ciljeve; naglašava, u tom kontekstu, da je nakon revizije 2016. u okvir potrebno uvrstiti konkretne zakonodavne i/ili nezakonodavne mjere te instrumente za provedbu i primjenu ako ih podupiru znanstveni dokazi i rezultati ex-post ocjena zakonodavstva EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu;

3.  poziva Komisiju i države članice da pri reviziji strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu nakon 2016. izrade nacrt indikativnih ciljeva za smanjenje profesionalnih bolesti i nesreća na radu te da se prilikom revizije oslone na rezultate najnovijih istraživanja koja su pregledali sustručnjaci; traži od Komisije da posebnu prednost da onim sektorima u kojima su radnici izloženi najvećim rizicima te da razradi smjernice i potakne razmjenu dobrih praksi za provedbu politika u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu;

4.  žali zbog kašnjenja u izradi nacrta aktualnog strateškog okvira EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu; vjeruje da mnogi izazovi s kojima su suočeni europski radnici, poduzeća i tržišta rada, uključujući i one koje je odredila Komisija, zahtijevaju pravovremenu i učinkovitu primjenu mjera;

5.  naglašava da je ključno osigurati fizički i mentalno sigurno i zdravo radno okruženje tijekom cjelokupnog radnog vijeka kako bi se postiglo aktivno i zdravo starenje za sve radnike; smatra da sprečavanje profesionalnih bolesti i nezgoda te posvećivanje veće pozornosti ukupnim učincima profesionalnih rizika stvara dodanu vrijednost za radnike i društvo u cjelini;

6.   naglašava potrebu za posebnim mjerama kojima bi se neutralizirali učinci krize pomažući poduzećima koja nastoje poboljšati sigurnost i zdravlje na radu;

Nacionalne strategije

7.  naglašava da su nacionalne strategije za zdravlje i sigurnost na radu ključne i doprinose njihovu poboljšanju u državama članicama; ističe da treba poticati redovito izvješćivanje o postignutom napretku; smatra da je tijekom veće usmjerenosti na provedbu i primjenu postojećeg zakonodavstva u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu potrebno nastaviti s pokretanjem i koordinacijom politika na razini EU-a s ciljem osiguranja visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za sve radnike; mišljenja je da bi politike u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, na europskoj i nacionalnoj razini, trebale biti u skladu s drugim javnim politikama te da zahtjevi za sukladnošću trebaju biti jasni, kako bi ih poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, mogla poštovati; vjeruje da treba uspostaviti rodnu jednakost kako bi bolje odražavala određene rizike s kojima se suočavaju muškarci i žene;

8.  poziva države članice i Komisiju da osiguraju da nacionalne strategije za zdravlje i sigurnost na radu odražavaju strateški okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te da budu potpuno jasne i otvorene za prijedloge socijalnih partnera i civilnog društva, uključujući zdravstvene dionike u skladu s običajima i praksama država članica; smatra da su razmjena dobrih praksi te socijalni dijalog važno sredstvo za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu;

9.  potiče države članice da u svoje nacionalne strategije unesu mjerljive i usporedive ciljeve koji odgovaraju kontekstu; vjeruje da bi trebalo poticati redovne i transparentne mehanizme izvještavanja o postignutom napretku; ističe važnost pouzdanih podataka;

Provedba i usklađenost

10.   priznaje da je važno uzeti u obzir stanje, specifične potrebe i probleme s usklađenosti koje imaju mikro i mala poduzeća kao i određeni javni sektori u provedbi mjera za zdravlje i sigurnost na radu na razini poduzeća; ističe da su jačanje svijesti, razmjena dobrih praksi, savjetovanje, praktične smjernice i internetske platforme iznimno važni kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima i mikropoduzećima da učinkovitije poštuje regulatorne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu; poziva Komisiju, Europsku agenciju za zdravlje i sigurnost na radu te države članice da nastave razvijati praktične alate i smjernice kojima se potiče, olakšava i poboljšava usklađenost malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća sa zahtjevima mjera za zdravlje i sigurnost na radu;

11.   poziva Komisiju da prilikom revizije strateškog okvira i dalje vodi računa o posebnosti i stanju malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća kako bi se tim poduzećima pomoglo da ostvare postavljene ciljeve u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radnom mjestu; naglašava da koncept malih i srednjih poduzeća pokriva oko 99% svih poduzeća u svojem trenutnom obliku; poziva Komisiju i države članice da povećaju napore za prikupljanje pouzdanih podataka o aktualnoj provedbi mjera u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu i mikro i malim poduzećima;

12.  pozdravlja interaktivnu procjenu rizika koju je uvela agencija EU-OSHA kao i ostale e-instrumente u državama članicama koji olakšavaju procjenu rizika i kojima je cilj promicanje sukladnosti i kulture prevencije, posebno u mikro i malim poduzećima; potiče države članice da se koriste europskim fondom za aktivnosti povezane sa zdravljem i sigurnošću na radu općenito te razradom e-alata posebno radi potpore malim i srednjim poduzećima; ističe važnost kampanja za jačanje svijesti kao što su kampanje o zdravim radnim mjestima, u području zdravlja i sigurnosti na radu te naglašava važnost jačanja svijesti među poslodavcima i radnicima na temelju prava i obveza u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu;

13.  poziva države članice i socijalne partnere da pokrenu inicijative za poboljšanje stručnosti zdravstvenih i sigurnosnih predstavnika i upravitelja poduzeća u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksama; poziva države članice da podrže aktivno sudjelovanje zaposlenim u provedbi preventivnih mjera u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu te da zajamče obuku predstavnika za zaštitu na radu koja nadilazi osnovne module;

14.  ističe važnost promicanja kulture međusobnog povjerenja i učenja, u kojoj se zaposlene potiče da doprinose razvoju zdravog i sigurnog radnog okruženja kojim se također promiče društvena uključenost radnika i konkurentnost poduzeća; u tom smislu naglašava da radnici ne bi trebali snositi nikakvu štetu zbog ukazivanja na probleme u vezi sa zdravljem i sigurnošću;

15.  ističe da je ključni element za rezultate i dobro upravljanje zdravljem i sigurnošću na radu dobro provedeno i primijenjeno zakonodavstvo kao i potpuno dokumentirana procjena rizika uz sudjelovanje radnika i predstavnika radnika koja omogućuje provedbu odgovarajućih preventivnih mjera;

16.   poziva Komisiju da poduzme sve potrebne korake za praćenje provedbe i primjene zakonodavstva u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu u državama članicama; vjeruje da ex post ocjena praktične provedbe direktiva EU-a u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu u državama članicama pruža dobru priliku za to i očekuje da će se rezultati koji se odnose na provedbu postojećeg zakonodavstva uzeti u obzir kao dio revizije strateškog okvira;

Izvršenje

17.  vjeruje da je presudno osiguranje jednakih uvjeta diljem EU-a i uklanjanje nelojalne konkurencije i socijalnog dampinga; ističe da radne inspekcije imaju ključnu ulogu u jačanju prava radnika na fizički i mentalno sigurno i zdravo radno okruženje te na pružanje savjetovanja i smjernica poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima i mikropoduzećima; potiče države članice da slijede standarde i smjernice Svjetske organizacije rada o radnoj inspekciji, da inspekcijama rada zajamče adekvatno osoblje i resurse te da poboljšaju obuke za inspektore rada, kao što je to predložio Europski gospodarski i socijalni odbor(30); podržava suradnju nacionalnih inspekcija rada u Odboru viših inspektora rada;

18.  ističe problem provedbe zdravlja i sigurnosti na radu s obzirom na radnike koji rade bez prijave; podsjeća da inspekcije rada imaju važnu ulogu u sprečavanju neprijavljenog rada; poziva države članice da provode strože inspekcije i određuju odgovarajuće kazne poslodavcima koji ne prijavljuju svoje radnike; zahtijeva od Komisije i država članica da poduzmu sve moguće mjere za borbu protiv neprijavljena rada; ističe da se većina kobnih nesreća na radnom mjestu događa u sektorima intenzivnog rada u kojem je neprijavljeni rad češći nego u drugim sektorima;

19.  smatra da učinkovita provedba zakonodavstva u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu također uvelike ovisi o inspekcijama rada; vjeruje da resurse treba usmjeriti na one sektore za koje je utvrđeno da predstavljaju najveće rizike za radnike; zahtijeva od relevantnih tijela da uz provedbu nasumičnih inspekcija iskoriste nadzore koji se temelje na riziku te da se usmjere na opetovane prekršitelje kako bi kaznili poslodavce koji ne poštuju zahtjeve u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu; poziva države članice da zajamče razmjenu informacija i poboljšaju usklađenost radnih inspekcija u cilju poboljšanja prekogranične suradnje;

Regulatorni okvir

20.  pozdravlja napore za poboljšanje kvalitete regulatornog okvira i očekuje daljnje pomake u tom području; međutim, podsjeća Komisiju da podnošenje direktiva EU-a u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu u provedbi programa REFIT i izmjene zakonodavstva trebaju biti demokratske i transparentne, uključivati socijalne partnere i ni pod kojim uvjetima ne treba dovesti do smanjenja zaštite zdravlja i sigurnosti; u tom smislu ističe da treba uzeti u obzir promjene na radnom mjestu koje su rezultat tehnološkog razvoja; ističe da su države članice slobodne usvojiti više standarde od minimalnih zahtjeva u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu; ipak vjeruje da treba poboljšati postojeća pravila, među ostalim, izbjegavanjem preklapanja i promicanjem bolje integracije politike sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu s drugim područjima politike te istovremeno očuvati i težiti višoj razini zaštite zdravlja i sigurnosti radnika;

21.  ističe da je sudjelovanje radnika i socijalnih partnera na svim razinama, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksama, preduvjet za učinkovitu provedbu zakonodavstva u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu te da uključenost socijalnih partnera na razini EU-a može zajamčiti relevantnost strateškog okvira o zdravlju i sigurnosti na radu za europske poslodavce i radnike; poziva socijalne partnere i Komisiju da započnu konstruktivan dijalog o tome kako poboljšati postojeći regulatorni okvir i vjeruje da je nužno ojačati ulogu socijalnih partnera;

Prevencija profesionalnih bolesti, novih rizika i rizika u nastajanju

22.  ističe važnost zaštite radnika od izloženosti tvarima koje su kancerogene, mutagene i toksične za reprodukciju; u tom smislu ističe da su žene često izložene mješavini tvari koje mogu povećati rizike za zdravlje, uključujući i rizik za njihove reproduktivne sposobnosti; odlučno ponovno poziva Komisiju da predstavi prijedlog za reviziju Direktive 2004/37/EZ na temelju znanstvenih dokaza kako bi se dodale obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti gdje je to potrebno te da u suradnji sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu razvije sustav ocjenjivanja koji se temelju na jasnim i izričitim kriterijima; vjeruje da bi se u tom smislu trebalo pozabaviti mogućim regulatornim preklapanjima koja mogu biti rezultat nenamjeravanog nepoštivanja;

23.   ističe potrebu za strožom zaštitom radnika, uzimajući u obzir ne samo razdoblja izloženosti, već i mješavinu kemijskih i/ili toksičnih tvari kojima su izloženi; ističe da su mnogi radnici u zdravstvu izloženi na radnom mjestu izloženi opasnim kemikalijama; poziva Komisiju na djelovanje u vezi s faktorima kemijskog rizika u zdravstvenom sektoru te da u strateški okvir o sigurnosti i zdravlju na radu uvrsti posebne odredbe o izloženosti zdravstvenih radnika opasnim lijekovima; zahtijeva od Komisije da zajamči primjerenu zaštitu svih radnika koji su izravno ili neizravno uključeni u korištenje ili odlaganje oštrih medicinskih instrumenata; ističe da bi to, ako je potrebno, moglo dovesti do revizije Direktive 2010/32/EU o sprečavaju ozljeda oštrim predmetima u bolnicama i zdravstvenom sektoru;

24.  ističe da su mnogi radnici i dalje izloženi azbestu na radnom mjestu; poziva Komisiju da blisko surađuje sa socijalnim partnerima i državama članicama u promicanju i koordiniranju napora država članica da razviju nacionalne planove, osiguraju primjerena sredstva i poduzmu odgovarajuće korake za zbrinjavanje i sigurno uklanjanje azbesta;

25.  ponovno upućuje poziv(31) Komisiji da osmisli i uvede model za otkrivanje i bilježenje azbesta u skladu s člankom 11. Direktive 2009/148/EZ; poziva na europsku kampanju o azbestu i traži od država članica da obešteti radnike izložene azbestu;

26.  poziva Komisiju da djeluje u vezi s poremećajima kao jednim od najčešćih zdravstvenih problema na radu u Europi i bez odgode podnese prijedlog za sveobuhvatan pravni instrument o mišićno-koštanim poremećajima kako bi prevenciju učinili što učinkovitijom i otklonili njihove uzroke, uzimajući u obzir problem više različitih uzroka i specifične rizike kojima su izložene žene; ističe da bi konsolidiranje zakonodavstva EU-a o minimalnim zahtjevima za zaštitu radnika od izloženosti faktorima ergonomskog rizika moglo biti od koristi za radnike i poslodavce kad bi regulatorni okvir bio jednostavniji za provedbu i poštovanje; također ističe važnost razmjene dobrih praksi i potrebu da se zajamči veća osviještenost radnika i bolja informiranost o faktorima ergonomskih rizika;

27.  poziva države članice da što je prije moguće provedu Direktivu 2002/44/EZ od 25. lipnja 2002. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u vezi s izloženošću radnika rizicima koji proizlaze iz fizičkih agenata;

28.  skreće pozornost Komisije da je važno raditi na sprečavanju profesionalne izloženosti endokrinim disruptorima koji imaju brojne štetne učinke na zdravlje radnica i radnika, kao i na njihovo potomstvo(32); poziva Komisiju da bez odgode izradi sveobuhvatnu strategiju protiv endokrinih disruptora kojom bi se, po potrebi, obuhvatila provedba europskog zakonodavstva povezanog sa stavljanjem na tržište pesticida i biocida i kojom će se postrožiti pravila za sprečavanje profesionalnih rizika; ističe da je potpora EU-a za istraživanje sigurnijih alternativa ključna s obzirom na primjenu načela predostrožnosti i zamjene;

29.  poziva Komisiju da se u Okvirnoj strategiji EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje od 2014. – 2020. zauzme za poboljšanje prevencije oboljenja povezanih s radnim mjestom, posebno o područjima nanotehnologije i biotehnlogije; ističe neizvjesnost raspodjele i korištenja nanomaterijala i vjeruje da su potrebna daljnja istraživanja o rizicima za zdravlje i sigurnost na radu povezanima s novim tehnologijama; u tom smislu vjeruje da treba primijeniti načelo predostrožnosti kako bi se smanjili potencijalni rizici za zdravlje i sigurnost radnika koji primjenjuju nanotehnologije;

30.  skreće pozornost Komisije na sve veći broj radnika koji pate od kroničnih bolesti na radu; mišljenja je da bi ljudi koji su u terminalnoj fazi bolesti ili pate od kroničnih i dugoročnih stanja i invaliditeta trebali imati pristup sigurnim i pristupačnim radnim mjestima; zahtijeva od država članica da se usmjere na zadržavanje i integraciju ljudi koji boluju od kroničnih bolesti te da podrže razumnu prilagodnu radnih mjesta koja će zajamčiti pravovremeni povratak na posao; poziva Komisiju da potiče mjere integracije i rehabilitacije za ljude s invaliditetom te da podrži napore država članica jačanjem svijesti te određivanjem i razmjenom dobrih praksi o smještaju i prilagodbi na radnom mjestu; zahtijeva od Eurofounda da dodatno ispita i analizira mogućnosti zapošljavanja i stupanj zapošljivosti ljudi koji pate od kroničnih oboljenja;

31.   napominje da tehnološke inovacije mogu biti od koristi za šire društvo; ipak je zabrinut zbog novih rizika koji su nastali kao rezultat tih promjena; u tom smislu pozdravlja namjeru Komisije da uspostavi mrežu stručnjaka i znanstvenika u području sigurnosti i zdravlja na radu kako bi bolje rješavali buduće izazove; ističe sve veću uporabu pametnih robota za suradnju, na primjer u industrijskoj proizvodnji, bolnicama i staračkim domovima; poziva Komisiju i države članice da odrede potencijalne rizike za zdravlje i sigurnost na radu koji proizlaze iz tehnoloških inovacija te da poduzme odgovarajuće mjere da ih neutralizira;

32.  poziva Komisiju i države članice da razrade i provedu program za sustavno praćenje, upravljanje i podršku radnicima koji su pogođeni psihosocijalnim rizicima, kao što su stres, depresija i sindrom izgaranja na poslu kako bi, između ostalog, izradili učinkovite preporuke i smjernice za borbu protiv tih rizika; ističe da je stres na poslu prepoznat kao velika prepreka produktivnosti i kvaliteti života; u tom smislu napominje da na mentalno zdravlje i psihosocijalne rizike mogu utjecati različiti faktori, od kojih nisu svi povezani s poslom; ipak ističe da psihosocijalni rizici i stres povezan uz posao predstavljaju strukturni problem povezan s organizacijom posla te da je moguće spriječiti i upravljati psihosocijalnim rizicima i stresom povezanim s poslom; ističe da je prilikom revizije strateške reforme o zdravlju i sigurnosti na radu 2016. važno provesti studije, poboljšati prevenciju i razmotriti nove mjere koje se temelje na razmjeni najboljih praksi i alata za integraciju na tržište rada;

33.  pozdravlja kampanju za zdravu radnu okolinu; naglašava da inicijative za smanjenje stresa na radnom mjestu moraju sadržavati rodnu dimenziju vodeći računa o specifičnim radnim uvjetima za žene;

34.  skreće pozornost na problem maltretiranja i mogućih posljedica na psihosocijalno zdravlje; upućuje na važnost borbe protiv uznemirivanja i nasilja na radnom mjestu te stoga poziva Komisiju da u uskoj suradnji sa socijalnim partnerima razmotri predaju prijedloga akta koji se temelji na okvirnom sporazumu o zlostavljanju i nasilju na radu; nadalje poziva države članice da razrade učinkovite nacionalne strategije za borbu protiv nasilja na radnom mjestu;

35.   poziva Komisiju i države članice da prilagode ciljani pristup kako bi se uklonila nesigurna radna mjesta te da uzme u obzir negativne učinke nesigurnih radnih mjesta na zdravlje i sigurnost na radu; ističe da radnici s netipičnim ugovorima mogu imati veće poteškoće u pristupu školovanju ili uslugama u vezi za zdravljem i sigurnošću na radu; naglašava da je važno poboljšati zdravlje i sigurnost svih radnika u svim oblicima zapošljavanja, uključujući i one osjetljive skupine kao što su mladi ili ljudi koji su dugoročno nezaposleni; poziva države članice da poštuju zahtjeve navedene u Direktivi 96/71/EZ za borbu protiv socijalnog dampinga te da u tom smislu poduzmu sve potrebne mjere za jačanje i zaštitu prava upućenih radnika kako uživali ravnopravne zdravstvene i sigurnosne uvjete na radu;

36.  ističe da bi rad u sektoru u domaćinstva treblo uzeti u obzir pri razmatranju poboljšanja zdravlja i sigurnosti na radu; poziva poslodavce i tvorce politike da zajamče i omoguće razumnu ravnotežu između privatnog života i posla, vodeći računa o rastućem broju zaposlenika koji trebaju kombinirati posao i skrb; ističe važnost rješavanja prekomjernih radnih sati kako bi se zajamčila ravnoteža između posla i obiteljskog života; poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu 2003/88/EZ i u tom smislu naglašava važnost nadziranja sukladnosti s odredbom o najvećem broju radnih sati;

37.  poziva Komisiju i države članice da osmisle odgovarajuće politike kako bi se riješilo starenje radne snage; vjeruje da bi se regulatornim okvirom o zdravlju i sigurnosti na radu trebalo promicati održivu radnu dob i zdravo starenje; poziva države članice da promiču mjere rehabilitacije i reintegracije za starije radnike provedbom rezultata pilot projekta EU-a o zdravlju i sigurnosti starijih radnika

38.  ističe važnost mjera zdravlja i sigurnosti na radu koje se odnose na posebne izazove i rizike s kojima se žene susreću na radnom mjestu, uključujući seksualno uznemirivanje; poziva Komisiju i socijalne partnere da zajamče uravnoteženiju zastupljenost muškaraca i žena u svim postupcima socijalnih dijaloga; poziva Komisiju da uzme u obzir dimenziju jednakosti spolova kao dio revizije strateškog okvira u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu za 2016.; poziva Komisiju da razradi europsku strategiju za borbu protiv nasilja na ženama na radnom mjestu te da kao dio tog postupka procjeni bi li revidirati Direktivu 200654/EZ kako bi se proširilo njezino područje djelovanja tako da obuhvaća nove oblike nasilja i uznemirivanja; poziva države članice da provedu Preporuku Komisije 92/131/EEZ u cilju jačanja osviještenosti o seksualnom uznemirivanju i drugim oblicima seksualnog maltretiranja;

39.  skreće pozornost Komisije na ulogu koju odbori sektorskog socijalnog dijaloga mogu imati u rješavanju specifičnih rizika za sigurnost i zdravlje na radu i stvaranje potencijalne dodane vrijednosti uz pomoć sporazuma između socijalnih partnera, koristeći cjelokupno znanje o određenim situacijama u sektoru;

40.  ističe da bi Komisija trebala prikupljati podatke, provoditi istraživanja i razraditi posebne statističke metode ovisno o spolu i dobi za procjenu prevencije s ciljem rješavanja posebnih izazova s kojima se na radnom mjestu suočavaju posebne skupine, uključujući i žene;

41.  ističe važnost većeg ulaganja u politike sprečavanja rizika te promicanja, razvoja i podrške kulturi prevencije u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu; poziva države članice da promiču jačanje svijesti i daju veću važnost sprečavanju i sigurnosti i zdravlju na radu u nastavnim kurikuluma na svim razinama, uključujući i tijekom pripravništva; smatra da je važno što ranije usmjeriti se na prevenciju u postupku proizvodnje te promicati provedbu programa sustavne prevencije koji se temelje na procjenama rizika kojima se potiče poslodavce i radnike da pridonose sigurnom i zdravom radnom okruženju; ističe da je u mnogim državama članicama kvaliteta preventivnih usluga ključna za potporu tvrtkama, posebno malim i srednjim poduzećima, da provode procjenu rizika i poduzimaju primjerene preventivne mjere; poziva Komisiju da ispita zadaće i edukativne potrebe preventivnih službi koje su navedene u nacionalnom zakonodavstvu država članica;

42.  ističe da žene moraju biti uključene u postupak donošenja odluka u vezi s razvojem boljih zdravstvenih i sigurnosnih praksi u njihovim radnim okruženjima;

43.  poziva Komisiju da ne zanemari pitanje nastanka specifičnih karcinoma povezanih s radnim mjestom, kao što je na primjer tumor nosne šupljine koji je učestaliji ako dišni putovi radnika nisu na odgovarajući način zaštićeni protiv relativno uobičajenih vrsta čestica koje nastaju kao rezultat obrađivanja drva, kože, brašna, tkanina, nikla i drugih materijala;

44.  potiče države članice da zajamče jednaka radnička prava i jednak pristup uslugama javnog zdravstva svim svojim građanima, posebno ženama u ruralnim područjima i drugim ugroženim skupinama građana

Statistički podaci

45.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka o profesionalnim bolestima, izloženosti i opasnosti u svim sektorima, uključujući i javni sektor, s ciljem utvrđivanja najboljih praksi, promicanja komparativnog učenja i stvaranja zajedničke baze podataka o profesionalnoj izloženosti bez stvaranja nerazmjernih troškova; ističe da je važno uključiti nacionale stručnjake i osvježavati bazu podataka; poziva države članice i Komisiju da prikupljaju više podataka o rizicima povezanima s digitalizacijom, sigurnošću na prometnicama povezanom s radnom i učincima krize na zdravlje i sigurnost na radu;

46.  poziva Komisiju i države članice da prikupljaju kvalitetne statističke podatke ovisno o spolu i dobi o oboljenjima na radnom mjestu s ciljem stalnog poboljšanja i prilagodbe, ako je potrebno, zakonodavnog okvira u skladu s novim rizicima i rizicima u nastanku;

47.  poziva države članice da provedu studije radi utvrđivanja prevalencije mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom na nacionalnoj razini kod radno aktivnog stanovništva općenito, prema spolu, dobi i sektoru gospodarske aktivnosti u cilju sprečavanja i borbe protiv tih poremećaja;

48.  naglašava važnost ažuriranja i određivanja zajedničkih zdravstvenih pokazatelja i definicija oboljenja povezanih s radom, uključujući i stres na poslu, te brojnih statističkih podataka za cijeli EU s ciljem smanjenja učestalosti profesionalnih bolesti;

49.  ističe probleme u prikupljanju podataka u mnogim državama članicama; poziva na poboljšanje rada agencija EU-OSHA i Eurofound; poziva države članice da poduzmu sve potrebne korake kako bi se zajamčilo da radnici prijavljuju nezgode na radu;

Međunarodni napori

50.   poziva Vijeće i Komisiju da zajamče da se svim trgovinskim sporazumima s trećim zemljama poboljšava radno okruženje kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost radnika;

51.  ističe da je u interesu EU-a povisiti standarde na tržištu rada, uključujući i razinu zdravlja i sigurnosti na radu u cijelom svijetu, ali da mu je to i obveza;

52.  poziva Komisiju da osnaži suradnju o pitanjima zdravlja i sigurnost na radu s međunarodnim organizacijama, kao što su Međunarodna organizacija rada, OECD, G20 i Svjetska zdravstvena organizacija;

53.  izražava žaljenje zbog toga što sve države članice nisu ratificirale Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 187 o promicanju okvira za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu; poziva sve države članice da ratificiraju konvenciju;

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

EXPLANATORY STATEMENT

Every year more than 4 000 workers die due to accidents at work and the number of fatal work-related diseases amounts to more than 150 000 every single year. Good health is a fundamental right in Europe and even though considerable progress has been made in the area of occupational health and safety throughout the years, major risks to workers health and safety continue to exist.

The workforce in many Member States is ageing and the demographic changes in Europe point to the need to promote a safe and healthy working environment for all workers throughout the working life cycle. The economic benefits of ambitious policies in the area of occupational health and safety are well-documented and include productivity and labour force participation as well as increased sustainability of social security systems. The economic costs of work-related injuries and illnesses are significant and the highly challenging nature of many new and emerging risks calls for immediate measures to be taken at EU level.

In the EU Strategic Framework on Health and Safety at Work 2014-2020, the Commission identifies many important challenges facing European employers and employees in the area of occupational health and safety. Addressing these challenges is of great importance and requires the application of legislative and non-legislative initiatives. Therefore, additional concrete measures should be included in the framework if the objective of ensuring a safe and healthy working environment for all European workers is to be achieved.

Implementation, compliance and enforcement

All workers, regardless of the size of their employer, the Member State of employment or the type of employment contract under which they are hired, have a right to the highest level of protection regarding health and safety in the workplace.

Fulfilling legal obligations is the main reason for many companies to manage OSH and put in place preventive measures and the proportion of workers, who report their health and safety to be at risk because of their work, varies significantly across Europe. It is necessary to improve the implementation record of the Member States to improve the health and safety situation of workers and ensure a level playing field for businesses. The ex post evaluation of the practical implementation of EU OSH directives in EU should be used to take into account the possible inadequate implementation of OSH legislation in the Member States when carrying out the review of the OSH strategic framework in 2016.

As pointed out in the EU OSH strategic framework, the effectiveness of OSH management continues to remain a challenge for micro and small enterprises. For this reason, action to promote compliance and effective OSH management by these enterprises is essential.

At national level, labour inspectorates play a key role in the effective enforcement of OSH legislation. Companies can benefit from the assistance and information provided by labour inspectors as regards preventive measures and legal requirements and increased staffing and resources is essential for labour inspectorates to carry out their duties.

Social dialogue, worker representation and management commitment is important to successful risk prevention at the workplace and more should be done to, both at Member State and EU-level, to provide training for and promote the use of health and safety representatives.

New and emerging risks and work-related diseases

The labour market in Europe is changing. Precarious employment is on the rise and new forms of employment as well as new technologies have brought about new OSH challenges that remain to be addressed. The negative impact that precarious employment has on workers’ mental health in Europe points to the need for a targeted approach to improve the health and safety situation of these workers and there is an urgent need to improve the collection of comparable data on occupational diseases and exposures and to identify good preventive practices.

Many workers are still exposed to asbestos in their workplace and better protection of workers against exposure to carcinogens and mutagens as well as ergonomic risks factors is important and requires new initiatives at EU-level and better integration of OSH with other policy areas.

Lastly, psychosocial risk factors, which are a growing problem for employers and employees across Europe and are perceived to be highly challenging must be addressed. Management of psychosocial risks vary significantly between Member States and initiatives, including better monitoring, are required to improve the psychosocial working environment for workers and reducing absenteeism.

15.7.2015

MIŠLJENJE oDBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.

(2015/2107(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Biljana Borzan

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su uvjeti rada sve lošiji, a nejednakosti među državama članicama u pogledu uvjeta rada sve veće; budući da je gospodarska kriza doprinijela pogoršanju uvjeta rada;

B.  budući da je u EU-u puno više žena zaposleno u uslužnom sektoru nego u industriji; budući da su žene uglavnom zaposlene u zdravstvenom i socijalnom sektoru, u maloprodaji, proizvodnji, obrazovanju i poduzetništvu te da je sve više žena zaposleno na nepuno radno vrijeme i u povremenom radu, što ima bitne posljedice u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu;

C.  budući da bi u strateškom okviru Europske unije o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014. – 2020. trebalo posebno uključiti rodne razlike i budući da bi poslodavci posebnu pozornost tom pitanju trebali posvetiti u aktivnostima osposobljavanja te u aktivnostima sprečavanja rizika i upravljanja rizicima;

D.  budući da su sprečavanje profesionalnih rizika i promicanje sigurnosti i zdravlja na radu temeljni instrumenti za stvaranje i održavanje zdravije i sigurnije radne okoline, za poboljšanje uvjeta rada i učinkovitu borbu protiv nesreća na radu i profesionalnih bolesti;

E.  budući da su muškarci skloniji nesrećama na radu, a žene profesionalnim bolestima zbog svoje izloženosti određenim rizicima;

F.  budući da postoji stereotip prema kojem žene rade manje rizične poslove i da je opći trend u Europi da podjela poslova između muškaraca i žena nikada nije neutralna i da ta podjela općenito prikriva zdravstvene probleme žena, što rezultira manjim brojem preventivnih mjera poduzetih u vezi s poslovima koje obavljaju žene;

G.  budući da je stres na radnom mjestu drugi najčešći zdravstveni problem u Europi, nakon mišićno-koštanih poremećaja, i da ga gotovo polovica radnika smatra uobičajenom pojavom na radnom mjestu; budući da stres stoji iza gotovo polovice izgubljenih radnih dana svake godine, a njegov se trošak za društvo procjenjuje na 240 milijardi EUR godišnje;

H.  budući da su utvrđivanje radnika izloženih riziku i rano otkrivanje simptoma osnovne strategije za sprečavanje mišićno-koštanih poremećaja, kao što je i uspostava sustava praćenja i nadzora utemeljena na kliničkim procjenama radi izrade ažuriranog referentnog modela;

I.  budući da borba protiv ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa u svakom pogledu postavlja čovjeka;

J.  budući da su segregacija pri zapošljavanju, razlika u plaći, radno vrijeme, radna mjesta, nepovoljni uvjeti rada, seksizam i spolna diskriminacija te razlike povezane s posebnim potrebama tijekom majčinstva faktori koji mogu utjecati na radne uvjete žena;

K.  budući da prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu 15 % radnika u EU-u mora tijekom rada rukovati s opasnim tvarima; budući da te tvari predstavljaju rizik i za radnice i za radnike; budući da trudnice koje su izložene pojedinim toksinima imaju rizik od komplikacija tijekom trudnoće i/ili rađanja djeteta s urođenom manom;

L.  budući da istraživanja pokazuju da su mentalni zdravstveni problemi uzrok velikog gubitka produktivnosti, izostajanja s posla i uzimanja slobodnih dana; budući da je stoga ključno da se svi dionici pozabave i uzrocima i simptomima lošeg mentalnog zdravlja kako bi radna snaga bila izdržljiva i produktivna i kako bi mogla održavati ravnotežu između privatnog života i posla; budući da je potrebna rodna perspektiva kad je u pitanju mentalno zdravlje na radnom mjestu, djelomično zbog raširenih rodnih nejednakosti i organizacijskih praksi koje ih promiču, ali i zbog uloga u svakodnevnom životu kojima se zaposlene žene moraju prilagoditi;

M.  budući da je postojeća društveno-ekonomska kriza dovela do povećanog donošenja zakonodavstva kojim se omogućuju produženje radnih sati do kasno navečer, rad noću, rad tijekom državnih praznika i rad nedjeljom te je dovela i do kršenja propisa kojima se reguliraju razdoblja stanke i odmora; budući da su neki sektori, kao što su maloprodajne usluge, u kojima su većina zaposlenih žene više zahvaćeni i budući da to ima izravne negativne posljedice na uvjete rada, na zdravlje zaposlenika, na nastojanja da se osigura ravnoteža između privatnog života i posla i postigne socijalna kohezija;

N.  budući da narav nekih radnih mjesta na kojima su najčešće zaposlene žene utječe na činjenicu da su one izložene specifičnim rizicima, posebno mišićno-koštanim poremećajima ili određenim vrstama raka kao što su rak dojke ili endometrija(33);

O.  budući da rezultati empirijskih istraživanja upućuju na to da su žene nedovoljno zastupljene u postupcima donošenja odluka o zdravlju i sigurnosti;

P.  budući da se u odredbama o zdravlju i sigurnosti na radu priznaje određeni broj „ugroženih” skupina koje su izložene većem riziku pri radu s opasnim tvarima; budući da se u te skupine ubrajaju svi radnici (muški i ženski) koji su neiskusni, koji su imali nedovoljnu razinu osposobljavanja ili ga uopće nisu imali, koji imaju poteškoće u komunikaciji, koji imaju zdravstvene probleme te mladi ljudi, migranti, trudnice i dojilje;

Q.  budući da je zdravlje i sigurnost dinamično područje koje se mora stalno prilagođavati promjenama u radnim okruženjima i reagirati na njih; budući da bi stoga trebalo uvidjeti da će uvijek postojati potreba za osposobljavanjem i da bi se na taj način moglo odgovoriti na širok niz problema, među kojima je i mentalno zdravlje;

R.  budući da žene u ruralnim područjima imaju više poteškoća pri ostvarivanju radničkih i zdravstvenih prava i da im je u većoj mjeri onemogućen pristup osnovnim javnim zdravstvenim uslugama, posebnim liječenjima i pregledima za rano otkrivanje raka;

S.  budući da se treba boriti protiv seksualnog uznemirivanja na radnom mjestu i protiv osjećaja nesigurnosti koji ono izaziva;

1.  duboko žali zbog mogućeg povlačenja prijedloga o izmjeni Direktive o rodiljnom dopustu i ako do toga dođe, ustraje u tome da Komisija odmah predloži zakonodavnu inicijativu kako bi se prilagodile i ažurirale odredbe o zdravlju i sigurnosti iz Direktive koja datira iz 1992.; općenito žali zbog mjera koje je Komisija poduzela u okviru programa REFIT i koje se odnose na zdravlje i sigurnost na radu;

2.  poziva javna i privatna poduzeća da olakšaju sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka jer je takvo sudjelovanje jedan od glavnih načina za promicanje jednakosti žena na radnom mjestu i jednakog postupanja s njima;

3.  traži od država članica da se u okviru programa koordinacije na europskoj razini usredotoče na potrebe malih i srednjih poduzeća kako bi im se omogućilo da uvedu bolje uvjete rada u korist zdravlja i sigurnosti svojih radnika, vodeći računa o posebnim potrebama žena u tom pogledu;

4.  poziva države članice na veća javna ulaganja u ljudske, tehničke i financijske resurse primjerene i neophodne za nadziranje poštovanja radnih normi i kažnjavanje njihova nepridržavanja, u promicanje stručnog osposobljavanja u području sigurnosti i zdravlja na radu i u kampanje za podizanje razine osviještenosti, informiranje i savjetovanje u pogledu radnih odnosa;

5.  poziva Komisiju da za veći broj toksičnih tvari, među kojima su kancerogene, mutagene tvari i tvari toksične za reprodukciju utvrdi obvezujuće europske granice izloženosti s obzirom na činjenicu da su posebno žene i na radnom mjestu i kod kuće često izložene koktelu tvari koje mogu povećati rizik za zdravlje, uključujući rizik za njihove reproduktivne sposobnosti;

6.  ističe drastičan porast psihičkih oboljenja na radnom mjestu kao što su sindrom izgaranja na poslu ili depresija i poziva na uvođenje određene vrste „prava na nedostupnost” za sve zaposlenike u cijeloj Europi te prava na rad na pola radnog vremena ili rad od kuće;

7.  skreće pozornost Komisije na važnost rada na sprečavanju profesionalne izloženosti endokrinim disruptorima koji imaju brojne štetne učinke na zdravlje radnica i radnika, kao i na njihovo potomstvo; poziva Komisiju da bez odgode izradi sveobuhvatnu strategiju protiv endokrinih disruptora kojom će posebno biti obuhvaćena provedba europskog zakonodavstva povezanog sa stavljanjem na tržište pesticida i biocida i kojom će se postrožiti pravila za sprečavanje profesionalnih rizika;

8.  poziva Komisiju da Direktivom o radnom vremenu i drugim mjerodavnim zakonodavstvom zajamči radno vrijeme kojim se poštuje zdravlje, sigurnost i ljudsko dostojanstvo radnika te da djelotvornije regulira ravnotežu između posla i privatnog života radnika te zajednički tjedni dan odmora;

9.  poziva Komisiju da se uhvati u koštac sa sve većim brojem mišićno-koštanih poremećaja i određenih oblika raka kod žena koji su prouzročeni uvjetima rada i njihovim spojem s kućanskim poslovima; ponovno poziva Komisiju da predloži direktivu o mišićno-koštanim bolestima povezanima s radom te da u njoj posebnu pažnju posveti radnicama;

10.  poziva Komisiju da ne zanemari pitanje nastanka specifičnih karcinoma povezanih s radnim mjestom, kao što je na primjer tumor nosne šupljine koji je učestaliji ako dišni putovi radnika nisu zaštićeni na odgovarajući način, što dovodi do udisanja određenih čestica koje su nažalost vrlo raširene jer su rezultat obrađivanja drva, kože, brašna, tkanina, nikla i drugih materijala;

11.  poziva na uspostavljanje i bolju provedbu struktura za zdravlje i sigurnost na radu za žene koje rade u prostorijama klijenta te predlaže da se ispita relevantnost zakonodavnog reguliranja kućne njege;

12.  poziva Komisiju da na temelju podataka razvrstanih prema spolu i dobi provede studiju o dobrobiti na radnom mjestu i izloženosti stresu na radnom mjestu;

13.  poziva države članice da provedu Preporuku Komisije 92/131/EEZ u cilju podizanja razine osviještenosti o seksualnom uznemirivanju i drugim oblicima seksualnog maltretiranja kojima se narušava dostojanstvo pogođenih osoba; poziva države članice da poduzmu mjere u javnom sektoru kako bi provele Kodeks ponašanja koji je sastavila Komisija i da na taj način budu primjer za privatni sektor;

14.  poziva države članice da provedu studije radi utvrđivanja prevalencije mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom na nacionalnoj razini kod radno aktivnog stanovništva općenito, prema spolu, dobi i sektoru gospodarske aktivnosti kako bi se odredila najbolja metoda nadzora tih poremećaja;

15.  naglašava potrebu da organizacije poslodavaca i sindikati dodatno podižu razinu osviještenosti u vezi sa seksualnim uznemirivanjem i da potiču žene da prijavljuju incidente, uzimajući u obzir rad koji je već proveden u sklopu Europskog socijalnog dijaloga te višesektorskih smjernica za borbu protiv nasilja i napastovanja treće strane na radnom mjestu;

16.  pozdravlja kampanju Komisije za zdravu radnu okolinu; naglašava da inicijative za smanjenje stresa na radnom mjestu moraju sadržavati rodnu dimenziju zbog specifičnih radnih uvjeta za žene;

17.  poziva države članice da u postupcima procjene rizika za zdravlje i sigurnost na radu u obzir uzmu rodnu dimenziju; s tim u vezi poziva na pružanje potpore programima osposobljavanja, stjecanja znanja i aktivnosti iz područja rodne jednakosti namijenjenima predstavnicima sigurnosti, inspektorima rada i liječnicima medicine rada, osobito u pogledu rodnog nasilja kako bi se utvrdila i pružila pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, vršnjačkog nasilja ili seksualnog uznemiravanja kao i na razmjenu najboljih praksi u cilju postizanja boljih radnih uvjeta; ističe važnost toga da se u postupke donošenja odluka, nadziranja te ocjenjivanja uključi radnice i radnike;

18.  potiče države članice da zajamče jednaka radnička prava i jednak pristup uslugama javnog zdravstva za sve svoje građane te da posebno uzmu u obzir žene u ruralnim područjima i druge ugrožene skupine građana;

19.  poziva Komisiju i države članice da promiču i potiču mentalnu dobrobit na radu, uz snažnu rodnu perspektivu, te da ističu potrebu za razvojem i razmjenom najboljih praksi; poziva na osnaživanje uloge socijalnih partnera, posebno sindikata, s obzirom na njihovu važnu ulogu u sprečavanju oblika ponašanja na radu koji ugrožavaju dostojanstvo ljudskog bića na radnom mjestu i načelo dostojanstvenog rada;

20.  poziva Komisiju i države članice da osmisle i podržavaju visokokvalitetno osposobljavanje u području zdravlja i sigurnosti, surađujući sa svim dionicima kako bi razvili i razmijenili najbolje prakse, poput učenja temeljenog na radu, zajedničkog učenja, mentalnog zdravlja, prve pomoći, prestanka pušenja i rodno specifičnih inicijativa kao što su klinike za dobrobit žene i zdravstveni pregledi za žene;

21.  ističe da svaka strategija za zdravlje i sigurnost na radu mora uključivati borbu protiv seksualnog uznemirivanja te mora stvoriti sigurno radno okruženje za žene;

22.  ističe da žene moraju biti uključene u postupak donošenja odluka u vezi s razvojem boljih zdravstvenih i sigurnosnih praksi u njihovim radnim okruženjima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

14.7.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

4

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Catherine Bearder, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, Liliana Rodrigues, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Louise Bours, Stefan Eck, Linnéa Engström, Julie Girling, António Marinho e Pinto, Dubravka Šuica, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Nedzhmi Ali, Therese Comodini Cachia

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.10.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Arne Gericke, Marian Harkin, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Lampros Fountoulis, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Joachim Schuster, Csaba Sógor, Michaela Šojdrová, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gesine Meissner

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

45

+

ALDE

EFDD

ENF

GUE/NGL

PPE

 

 

S&D

 

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Gesine Meissner, Yana Toom, Ulla Tørnæs, Renate Weber,

Laura Agea, Tiziana Beghin,

Mara Bizzotto,

Tania González Peñas, Rina Ronja Kari, Kostadinka Kuneva, Patrick Le Hyaric, Inês Cristina Zuber,

Georges Bach, David Casa, Dieter-Lebrecht Koch, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jérôme Lavrilleux, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Michaela Šojdrová, Csaba Sógor, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere,

Maria Arena, Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Agnes Jongerius, Javi López, Emilian Pavel, Maria João Rodrigues, Joachim Schuster, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog,

Jean Lambert, Terry Reintke, Tatjana Ždanoka,

2

-

EFDD

ENF

Jane Collins,

Dominique Martin,

6

0

ECR

NI

Arne Gericke, Zdzisław Krasnodębski, Anthea McIntyre, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Lampros Fountoulis,

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  uzdržan

(1)

  SL L 354, 31.12.2008., str. 70.

(2)

  SL L 183, 29.6.1989., str. 1.

(3)

  SL L 299, 18.11.2003., str. 9.

(4)

  SL L 165, 27.6.2007., str. 21.

(5)

  SL C 77 E, 28.3.2002., str. 138.

(6)

  SL C 304 E, 1.12.2005., str. 400.

(7)

  SL C 303 E, 13.12.2006., str.754.

(8)

  SL C 102 E, 24.4.2008., str.321.

(9)

  SL C 41 E, 19.2.2009., str.14.

(10)

  SL C 99 E, 3.4.2012., str. 101.

(11)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0589.

(12)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0093.

(13)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0012.

(14)

Povelja Europske unije o temeljnim pravima, članak 31. stavak 1.: Svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se poštuje njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.

(15)

Drugo europsko izvješće o ispitivanju poduzeća o novim i nadolazećim rizicima (ESENER-2), EU-OSHA (2015.)

(16)

Eurofound: „Radni uvjeti radne snage koja stari”, Eurofound (2008.).

(17)

Izjava direktora agencije EU-OSHA, 18.11.2014.

(18)

Izvješće o mogućnostima zapošljavanja za ljude koji pate od kroničnih oboljenja, Eurofound (2014.).

(19)

Procjena europske strategije o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje između 2007. i 2012., EZ (2013.) i Društveno ekonomski troškovi nesreća na radu i lošeg zdravlja uzrokovanog poslom, EZ (2012.).

(20)

Izračun koristi poduzeća od ulaganja u prevenciju na međunarodnoj razini: troškovi i koristi ulaganja u zdravlje i sigurnost na radu u poduzećima, DGUV (2013.).

(21)

Peto europsko istraživanje o radnim uvjetima, pregledno izvješće, Eurofound (2012.)

(22)

Drugo europsko izvješće o ispitivanju poduzeća o novim i nadolazećim rizicima (ESENER-2), EU-OSHA (2015.).

(23)

Drugo europsko izvješće o ispitivanju poduzeća o novim i nadolazećim rizicima (ESENER-2), EU-OSHA (2015.).

(24)

Zastupanje i savjetovanje radnika o zdravlju i sigurnosti na radu, EU-OSHA (2012.)

(25)

Fleksibilni oblici posla: vrlo netipični oblici ugovora, Eurofound (2010.) i Zdravlje i dobrobit na radnom mjestu: Izvješće koje se temelji na 5. europskom istraživanju o radnim uvjetima, Eurofound (2012.). .

(26)

Peto istraživanje o radnim uvjetima, pregledno izvješće, Eurofound (2012.) i Treće europsko istraživanje o poduzećima, Eurofound (2015.)

(27)

Izvješće o aktualnom stanju u odnosu na sustave profesionalnih bolesti u državama članicama EU-a i državama EFTA-e/EGP-a, EZ (2013.).

(28)

EU-OSHA, 2013. Novi rizici i trendovi u sigurnosti i zdravlju žena na poslu.

(29)

Zdravlje na radu i sigurnosni rizici za najosjetljivije radnike, Resorni odjel A EP-a, Ekonomska i znanstvena politika, 2011., str. 40.

(30)

SL C 230, 14.7.2015., str. 82.

(31)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0093.

(32)

Trošak nedjelovanja, Nordon (2014.) i Izvješće o endokrinim disruptorima, vrijeme upozorenja, Gilbert Barbier (2011.).

(33)

EU-OSHA, 2013. Novi rizici i trendovi u sigurnosti i zdravlju žena na poslu. https://osha.europa.eu/en/publications/reports/new-risks-and-trends-in-the-safety-and-health-of-women-at-work/view.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti