Postupak : 2014/0346(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0313/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0313/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 08/03/2016 - 6.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0070

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 634kWORD 336k
26.10.2015
PE 564.902v03-00 A8-0313/2015

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95

(COM(2014)0724 – C8‑0283/2014 – 2014/0346(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Roberto Gualtieri

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95

(COM(2014)0724 – C8‑0283/2014 – 2014/0346(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0724),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0283/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 1. lipnja 2015.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0313/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)*

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTAI VIJEĆA

o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(3),

postupajući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ,

budući da:

(1)  Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) osmišljeni su za mjerenje inflacije na harmonizirani način diljem država članica. Komisija i Europska središnja banka upotrebljavaju HIPC u svojoj procjeni stabilnosti cijena u državama članicama u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Ugovor).

(1.a)  Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) upotrebljavaju se za procjenu nacionalne konkurentnosti u okviru Komisijinog postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže.

(1.b)  Statistički podaci o kvaliteti i njihova usporedivost spadaju u javna dobra od temeljne važnosti za sve građane Unije, istraživače i osobe zadužene za oblikovanje javne politike u Uniji.

(2)  Europski sustav središnjih banaka (ESSB) upotrebljava HIPC kao indeks za mjerenje postizanja ESSB-ovog cilja stabilnosti cijena u skladu s člankom 127. stavkom 1. Ugovora, koji je posebno važan za utvrđivanje i provođenje monetarne politike Unije u skladu s člankom 127. stavkom 2. Ugovora. U skladu s člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora, Komisija bi se trebala savjetovati s Europskom središnjom bankom (ESB) u vezi s predloženim aktima Unije koji su u njezinu području nadležnosti.

(2.a)  Iako se u Ugovoru ne daje definicija stabilnosti cijena, 1998. godine Upravno vijeće ESB-a izjavilo je da se stabilnost cijena definira kao godišnje povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) za europodručje koje je ispod 2 %. Upravno vijeće ESB-a utvrdilo je 2003. godine da će radi postizanja stabilnosti cijena biti usmjereno na održavanje inflacijskih stopa na razine koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

(3)  Uredbom Vijeća (EZ) br. 2494/95(4) utvrđen je zajednički okvir za određivanje harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena. Taj pravni okvir treba prilagoditi postojećim potrebama i tehničkom napretku, između ostalog poboljšanjem značaja i usporedivosti HIPC-a, kao i praćenjem šireg niza dodatnih pokazatelja potrebnih za mjerenje, analiziranje i predviđanje inflacije, koji moraju biti dostupni na usklađen način.

(4)  Ovom se Uredbom uzima u obzir Komisijin program za bolje zakonodavno uređenje i, posebno, Komunikacija Komisije o pametnom donošenju propisa u Uniji(5). Kao prioritet u području statistike Komisija je navela pojednostavnjenje i poboljšanje regulatornog okruženja u statistici(6).

(5)  HIPC-ove i harmonizirane indekse potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT) trebalo bi raščlaniti prema kategorijama Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP). Tom raščlambom trebala bi se osigurati dosljednost i usporedivost svih europskih statističkih podataka koji se odnose na osobnu potrošnju. ECOICOP bi trebao biti i u skladu s međunarodnim standardom UN-a za klasifikaciju osobne potrošnje prema namjeni (UN COICOP) te bi ga se stoga trebalo prilagoditi u skladu s promjenama UN-ova COICOP-a.

(6)  ▌Trenutno definirani HIPC-ovi temelje se na promatranim cijenama u koje su uključeni i porezi na proizvode. Promjene stopa poreza na proizvode stoga utječu na inflaciju. Za analizu inflacije i procjenu konvergencije u državama članicama potrebno je prikupiti informacije i o učinku promjene poreza na inflaciju. U tu svrhu, HIPC je potrebno izračunati i na temelju cijena po stalnim poreznim stopama.

(7)  Utvrđivanje indeksa cijena za stambene objekte, a posebno za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici, važan je korak prema poboljšanju značaja i usporedivosti HIPC-ova unutar Unije i na međunarodnoj razini. Indeksi cijena nekretnina nužan su temelj za objedinjavanje indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici. Osim toga, indeksi cijena nekretnina sami su po sebi važni pokazatelji. Ako se iz HIPC-a izostave stambeni objekti u kojima stanuju vlasnici, to bi moglo značiti da indeksi nisu primjereni za usporedbu u državama članicama, a praćenje ključnih razvoja u Uniji, kao što su konkurentnost te, u širem smislu, makroekonomske neravnoteže, moglo bi biti neobjektivno. Na temelju rezultata izvješća o primjerenosti uključivanja indeksa stambenih objekata u kojima stanuju vlasnici u HIPC, kako je navedeno u članku 6. stavku 2. Uredbe Komisije (EU) br. 93/2013(7), za integriranje indeksa cijena nekretnina u okvir HIPC-a trebao bi se predvidjeti poseban plan.

(7.a)  Rane privremene informacije o mjesečnim HIPC-ovima u obliku kratkih procjena ključne su za monetarnu politiku u europodručju. Stoga bi države članice u europodručju trebale dostavljati kratke procjene kadgod je to potrebno.

(7.b)  Trenutno definirani HIPC nije indeks troškova života. Međutim, poticanjem pilot-istraživanja o harmoniziranim indeksima troškova života omogućilo bi se da se HIPC ojača važnim analitičkim instrumentom za praćenje trendova povezanih s inflacijom, s obzirom na to da su srednjoročni i dugoročni inflacijski trendovi čvrsto povezani s trendovima u troškovima života.

(8)  Referentno razdoblje indeksa cijena treba ažurirati periodično. Kako bi se osiguralo da su izračunani indeksi usporedivi i odgovarajući, potrebno je utvrditi pravila za zajednička referentna razdoblja harmoniziranih indeksa i njihovih podindeksa koji su integrirani u različitim vremenskim trenucima.

(9)  Kako bi se potaknula postupna harmonizacija indeksa potrošačkih cijena, trebalo bi pokrenuti pilot-istraživanja s ciljem procjene izvedivosti upotrebe dodatnih osnovnih informacija ili primjene novih metodoloških pristupa. Komisija bi trebala poduzeti potrebne korake i pronaći odgovarajuće poticaje, među ostalim financijskom potporom, kako bi potaknula pilot-istraživanja.

(10)  U okviru metodološkog priručnika potrebno je navesti smjernice o različitim fazama izrade visokokvalitetnih harmoniziranih indeksa kako bi se pomoglo državama članicama da izrade usporedive indekse potrošačkih cijena. Metodološki priručnik, kojeg je potrebno redovito ažurirati, trebala bi sastaviti Komisija (Eurostat) u bliskoj suradnji s državama članicama unutar Europskog statističkog sustava. U godišnjem popisu HIPC-ova iz članka 9. stavka 2. točke (b) ove Uredbe, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju (Eurostat) o razlikama, ako one postoje, između statističkih metoda koje su upotrijebljene i onih koje su preporučene u metodološkom priručniku.

(11)  Komisija (Eurostat) bi trebala provjeriti izvore i metode koje države članice upotrebljavaju za izračun harmoniziranih indeksa i pratiti provedbu pravnog okvira u državama članicama. U tu svrhu, Komisija (Eurostat) bi trebala održavati redovan dijalog s nadležnim statističkim tijelima država članica.

(12)  Popratne informacije presudne su za procjenjivanje razine usporedivosti detaljnih harmoniziranih indeksa koje su dostavile države članice. Osim toga, transparentnim metodama i praksama objedinjavanja koje se upotrebljavaju u državama članicama pomaže se svim dionicima da razumiju harmonizirane indekse i dodatno poboljšaju njihovu kvalitetu. Stoga je potrebno utvrditi niz pravila za dostavljanje harmoniziranih metapodataka.

(13)  Kako bi se osigurala kvaliteta harmoniziranih indeksa, Komisija (Eurostat), nacionalne središnje banke i Europska središnja banka trebale bi razmjenjivati povjerljive podatke i metapodatke u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(8).

(14)  S obzirom na to da države članice ne mogu ostvariti cilj postojeće Uredbe, odnosno stvaranje zajedničkih statističkih standarda za harmonizirane indekse, u dovoljnoj mjeri, nego se on može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom istom članku, ova Uredba odnosi se samo na mjere koje su nužne za postizanje spomenutog cilja.

(15)  Kako bi se osigurala usporedivost na međunarodnoj razini klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni koja se upotrebljava za raščlambu HIPC-a i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama, prilagodba promjenama UN-ova COICOP-a, kako bi se izmijenio popis podindeksa ECOICOP-a koje ne treba izrađivati, uvela poboljšana kvaliteta podataka i sastav osnovnih informacija te poboljšana metodologija za bolji značaj i usporedivost cijena na temelju evaluacije pilot-istraživanja, te kako bi se proširilo područje primjene HIPC-a radi obuhvaćanja indeksa cijena stambenih objekata, Komisiji treba delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu harmoniziranih indeksa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobno, pravovremeno i primjereno dostavljanje odgovarajućih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(16)  Kako bi se osigurala potpuna usporedivost indeksa potrošačkih cijena potrebni su jedinstveni uvjeti za raščlambu HIPC-a i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama prema kategorijama ECOICOP-a za: primijenjenu metodologiju u izradi harmoniziranih indeksa, informacije koje se dobivaju od statističkih jedinica, dostavljanje pondera i metapodataka o ponderima, utvrđivanje godišnjeg kalendara za prosljeđivanje harmoniziranih indeksa i podindeksa, standarde za razmjenu podataka i metapodataka, jedinstvene uvjete za revizije ▌i tehničke zahtjeve za osiguranje kvalitete u pogledu sadržaja godišnjih izvješća o kvaliteti, roka za podnošenje izvješća Komisiji (Eurostatu) i strukture popisa. Radi osiguravanja tih jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(9).

(16.a) Neke podindekse ECOICOP-a države članice ne trebaju trenutačno izrađivati, ili zato što ne pokrivaju novčane izdatke za finalnu potrošnju kućanstva ili zato što razina metodološke harmonizacije još nije dovoljna. Međutim, postoji mogućnost da se metodološka harmonizacija poboljša u budućnosti ili na temelju prava Unije ili kao rezultat istinske konvergencije metodoloških pristupa. U tom slučaju Komisija bi trebala biti ovlaštena za izmjenu ove Uredbe kako bi se u obvezno izrađivanje uključili relevantni podindeksi ECOICOP-a.

(17)  Pri donošenju provedbenih mjera i delegiranih akata u skladu s ovom Uredbom, Komisija bi trebala zajamčiti da se tim delegiranim aktima ne nameće znatan dodatni teret državama članicama ili odjelima koji daju podatke i da se njima ne mijenja temeljni primjenjiv konceptualni okvir u mjeri većoj od one koja je predviđena ovom Uredbom. Pri donošenju i provedbi tih delegiranih akata trebala bi se u potpunosti razmotriti analiza isplativosti.

(18)  U smislu članka 7. Uredbe (EZ) br. 223/2009, od Odbora za europski statistički sustav traži se da osigura stručne smjernice.

(19)  Uredbu (EZ) br. 2494/95 potrebno je staviti izvan snage.

Ugovora, DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje zajednički okvir za razvoj, izradu i širenje harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena (HIPC, harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama, indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici) i indeksa cijena nekretnina na razini Unije, nacionalnoj i podnacionalnoj razini.

Članak 2.Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)  „razvoj statistike” znači utvrđivanje i poboljšavanje statističkih metoda, standarda i postupaka koji se upotrebljavaju pri izradi i širenju statističkih podataka, s ciljem osmišljavanja novih statističkih mjera i pokazatelja;

(b)  „izrada statistike” znači svi koraci u postupku pripreme statističkih podataka, uključujući prikupljanje, pohranu, obradu i analizu statističkih podataka;

(c)  „širenje statističkih podataka” znači aktivnost kojom se statistički podaci, statističke analize i informacije koje nisu povjerljive prirode stavljaju na raspolaganje korisnicima;

(d)  „proizvodi” znači robe i usluge kako je određeno u Prilogu A, točki 3.01. Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(10) (dalje u tekstu „ESA 2010”);

(e)  „potrošačke cijene” znači kupovne cijene koje plaćaju kućanstva za kupnju pojedinih proizvoda novčanim transakcijama;

(ea)  „cijena nekretnine” znači transakcijska cijena stambenog objekta koji je kupilo kućanstvo;

(f)  „kupovna cijena” znači cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, uključujući sve poreze umanjeno za subvencije na proizvode, nakon odbitaka popusta na veleprodajnu ili izvansezonsku kupnju od standardnih cijena ili naknada, i isključujući kamate ili naknade za usluge dodane u skladu s uvjetima kredita i sve dodatne naknade nastale zbog neplaćanja u razdoblju navedenom u trenutku kupnje;

(g)  „harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC)” znači usporedivi indeks potrošačkih cijena koji izrađuje svaka država članica;

(h)  „harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama” znači usporedivi indeks koji izrađuje svaka država članica i kojim se mjere promjene potrošačkih cijena tijekom određenog vremenskog razdoblja ne uzimajući u obzir promjene stopa poreza na proizvode tijekom tog razdoblja;

(i)  „regulirane cijene” znači cijene koje se izravno utvrđuju ili na njih u znatnoj mjeri utječe vlada;

(j)  „indeks cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici” znači indeks koji izrađuje svaka država članica i kojim se mjere promjene transakcijskih cijena stambenih objekata koji su tek ušli u sektor kućanstava i drugih proizvoda koje su kućanstva stekla kao vlasnici-stanari;

(k)  „indeks cijena nekretnina” znači usporediv indeks koji izrađuje svaka država članica i kojim se mjere promjene transakcijskih cijena stambenih objekata koje kupe kućanstva;

(l)  „podindeks HIPC-a ili harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama” znači indeks cijena za bilo koju kategoriju Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (dalje u tekstu „ECOICOP”) kako je utvrđeno u Prilogu;

(m)  „harmonizirani indeksi” znači usporedivi harmonizirani indeksi potrošačkih cijena, harmonizirani indeksi potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama, indeksi cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indeksi cijena nekretnina, koje izrađuje svaka država članica;

(ma)  „kratka procjena HIPC-a” znači rana procjena HIPC-a koju dostavlja država članica u europodručju i koja može biti temeljena na privremenim informacijama i, po potrebi, odgovarajućem modeliranju;

(o)  „indeks vrste Laspeyres” znači indeks cijena kojim se mjeri prosječna promjena u cijenama od referentnog razdoblja cijene do razdoblja koje se koristi za usporedbu upotrebljavajući udjele rashoda za neko razdoblje koje prethodi referentnom razdoblju cijene, i kad su udjeli rashoda prilagođeni kako bi odražavali cijene iz referentnog razdoblja cijene, te se definira kao:

 

  pri čemu veliko slovo sigma (∑) predstavlja sumiranje, cijena proizvoda označava se slovom P, referentno razdoblje cijene jest 0, razdoblje koje se koristi za usporedbu jest t, ponderi w su udjeli rashoda razdoblja b koje prethodi referentnom razdoblju cijene i prilagođava ih se kako bi odražavali cijenu referentnog razdoblja cijene 0;

(p)  „referentno razdoblje indeksa” znači razdoblje za koje je indeks utvrđen na 100 indeksnih bodova;

(pa)  „referentno razdoblje cijene” znači razdoblje na koje se odnosi cijena u razdoblju koje se koristi za usporedbu, u kojem je za mjesečne indekse referentno razdoblje cijene prosinac prethodne godine, a za tromjesečne indekse referentno razdoblje cijena četvrto tromjesečje prethodne godine;

(q)  „osnovne informacije” u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama, znači podaci kojima se obuhvaćaju

–  sve kupovne cijene proizvoda koje je potrebno uzeti u obzir za izračunavanje podindeksa ▌u skladu s ovom Uredbom,

–  sva obilježja kojima se određuje cijena proizvoda i sva druga obilježja koja su značajna za predmetnu svrhu potrošnje,

–  informacije o porezima i trošarinama,

–  informacije o tome je li cijena u potpunosti ili djelomično regulirana i

–  svi ponderi kojima se odražavaju razina i struktura potrošnje predmetnih proizvoda.

(r)  „osnovne informacije” u vezi s indeksom cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indeksom cijena nekretnina, znači podaci kojima se obuhvaćaju

–    sve transakcijske cijene stambenih objekata koje su kućanstva kupila te koje je potrebno uzeti u obzir za izračunavanje indeksa cijena nekretnina u skladu s ovom Uredbom,

–    sva obilježja kojima se određuje cijena stambenog objekta ili druga odgovarajuća obilježja.

(s)  „kućanstvo” znači kućanstvo kako je opisano u Prilogu A stavku 2.119. točkama (a) i (b) ESA-e 2010, bez obzira na nacionalnost ili boravišni status;

(t)  „gospodarsko područje države članica” znači područje kako je definirano u Prilogu A stavku 2.05. ESA-e 2010, uz izuzeće da su time izvanteritorijalne enklave smještene unutar granica pojedine države uključene, a teritorijalne enklave smještene u ostatku svijeta isključene;

(u)  „novčani izdaci za finalnu potrošnju kućanstva” znači onaj dio izdataka finalne potrošnje koji nastaju:

–  kućanstvima,

–  pri novčanim transakcijama,

–  na gospodarskom području države članice,

–  za proizvode koji se upotrebljavaju za izravno zadovoljenje pojedinačnih potreba ili želja, kako je definirano u Prilogu A stavku 3.101. ESA-e 2010,

–  u jednom ili oba vremenska razdoblja koja se uspoređuju.

(v)  „znatna promjena u načinu proizvodnje” znači promjena za koju se smatra da utječe na godišnju stopu promjene određenog harmoniziranog indeksa ili njezin dio u bilo kojem razdoblju za više od:

–  0,1 postotnih bodova za sve stavke harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena, harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama, indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici ili indeksa cijena nekretnina,

–  0,3, 0,4, 0,5 ili 0,6 postotnih bodova za svako odjeljenje, skupinu, razred ili podrazred ECOICOP-a (5 znamenki) za harmonizirane indekse potrošačkih cijena odnosno za harmonizirane indekse potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama.

Članak 3.Objedinjavanje harmoniziranih indeksa

1.  Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) sve harmonizirane indekse kako je definirano u članku 2. točki (m) u odgovarajućem obliku.

2.  Harmonizirani indeksi objedinjavaju se upotrebom formule vrste Laspeyres.

3.  Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena i harmonizirani indeksi potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama temelje se na promjenama cijena i ponderima proizvoda uključenim u novčane izdatke za finalnu potrošnju kućanstva.

4.  Ni HIPC-ima ni harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama se ne obuhvaćaju transakcije među kućanstvima, osim u slučaju najamnina koje stanari plaćaju privatnim stanodavcima, ako stanodavac djeluje kao tržišna proizvodna jedinica usluga koje je kućanstvo (stanar) kupilo.

4.a  Indeksi cijena za stambene objekte izrađuju se, po mogućnosti i uz uvjet da su dostupni podaci, za desetogodišnje razdoblje koje prethodi stupanju na snagu ove Uredbe.

5.  Podindeksi HIPC-a i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama objedinjuju se za kategorije ECOICOP-a. Jedinstveni uvjeti za raščlambu HIPC-a i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama prema kategorijama ECOICOP-a donose se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

5.a  Ovisno o rezultatu izvješća o primjerenosti uključivanja indeksa stambenih objekata u kojima stanuju vlasnici u HIPC, kako je navedeno u članku 6. stavku 2. Uredbe Komisije (EU) br. 93/2013 Komisija može, u roku od jedne godine od objave tog izvješća, donijeti delegirani akt u skladu s člankom 10. ove Uredbe kako bi se indeks cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici uvrstio u HIPC, uz odgovarajuće prilagodbe metodologiji HIPC-a te u okviru područja primjene obaju indeksa zajedno kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

5.b  Komisija može produžiti rok iz članka 5.a za tri godine ako procijeni da je potrebno dodatno vrijeme za donošenje delegiranih akata na koje se upućuje u tom članku ili po potrebi predlaže reviziju ove Uredbe.

5.c  Raščlamba kratkih procjena HIPC-a koje dostavljaju države članice u europodručju donosi se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

5.d  Raščlamba indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indeksi cijena nekretnina donose se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

Članak 4.Usporedivost harmoniziranih indeksa

1.  Kako bi se harmonizirane indekse moglo smatrati usporedivima, sve razlike među državama, bez obzira na razinu detalja, smatraju se tek odrazom razlika u promjenama cijena ili obrascima izdataka.

2.  Svi podindeksi harmoniziranih indeksa koji odstupaju od pojmova ili metoda ove Uredbe smatraju se usporedivima ako iz njih proizlazi indeks za koji se procjenjuje da se sustavno razlikuje za:

(a)  u prosjeku 0,1 postotni bod ili manje tijekom razdoblja od godinu dana u odnosu na prethodnu godinu od indeksa koji je objedinjen slijedeći metodološki pristup iz ove Uredbe, u slučaju HIPC-a i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama,

(b)  u prosjeku 1 postotni bod ili manje tijekom razdoblja od godinu dana u odnosu na prethodnu godinu od indeksa koji je objedinjen slijedeći metodološki pristup iz ove Uredbe, u slučaju indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indeksa cijena nekretnina,

Ako takav izračun nije moguć, moraju se detaljno opisati posljedice upotrebe metodologije kojom se odstupa od pojmova i metoda iz ove Uredbe.

3.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10. radi izmjene Priloga kako bi se na međunarodnoj razini osigurala ▌usporedivost raščlambe HIPC-a prema kategorijama ECOICOP-a.

4.  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti provedbe i postigli ciljevi ove Uredbe, provedbenim aktima utvrđuju se dodatne pojedinosti za izradu usporedivih harmoniziranih indeksa. Takvi se provedbeni akti odnose na sljedeće:

  (i)  uzimanje uzoraka i reprezentativnost;

  (ii)  prikupljanje cijena i postupanje s njima;

  (iii)  zamjene i kvalitativnu prilagodbu;

  (iv)  objedinjavanje indeksa;

  (v)  revizije;

  (vi)  posebne indekse;

  (vii)  postupanje s proizvodima u određenim područjima.

  Komisija jamči da ti provedbeni akti državama članicama i odjelima koji daju podatke ne donose znatno dodatno opterećenje.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

4a.   Ako je to potrebno zbog znanstveno utemeljenog razvoja statističkih metoda koje se baziraju na pilot-istraživanjima iz članka 8. stavka 4.a, u cilju izrade harmoniziranih indeksa, Komisija je u skladu s člankom 10. ovlaštena delegiranim aktima izmijeniti prvi podstavak članka 4. stavka 4. dodavanjem stavki na popis iz tog podstavka za koje su potrebne dodatne pojedinosti o statističkoj metodi, uz uvjet da se te stavke ne podudaraju s postojećima, da se njima ne mijenja područje primjene ili vrsta harmoniziranih indeksa utvrđenih u ovoj Uredbi.

Članak 5.Zahtjevi u pogledu podataka

1.  Države članice prikupljaju osnovne informacije koje su značajne za njihovu zemlju u svrhu izrade harmoniziranih indeksa i podindeksa.

2.  Informacije se dobivaju od statističkih jedinica kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93(11).

3.  Statističke jedinice od kojih se dobivaju informacije o proizvodima koji su uključeni u novčane izdatke za finalnu potrošnju kućanstava prema potrebi moraju surađivati pri prikupljanju ili davanju osnovnih informacija. Statističke jedinice pružaju točne i potpune informacije, uključujući informacije u elektroničkom obliku, ako se to zatraži. Na zahtjev nacionalnih tijela zaduženih za objedinjavanje službenih statističkih podataka, statističke jedinice pružaju informacije u elektroničkom obliku, poput podataka prikupljenih očitavanjem bar kodova, i onoliko detaljno koliko je potrebno kako bi se izradili harmonizirani indeksi i ocijenilo ispunjavanje zahtjeva usporedivosti te kvaliteta harmoniziranih indeksa. Jedinstveni uvjeti za pružanje tih informacija utvrđuju se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

4.  Harmonizirani indeksi i njihovi podindeksi usklađuju se sa zajedničkim referentnim razdobljem indeksa 2015. To usklađivanje počinje proizvoditi učinke počevši s indeksom za siječanj 2016.

5.  Harmonizirani indeksi i njihovi podindeksi ponovno se usklađuju s novim zajedničkim referentnim razdobljem indeksa u slučajevima znatne metodološke promjene harmoniziranih indeksa koji su usvojeni u skladu s ovom Uredbom ili svakih 10 godina od posljednjeg ponovnog usklađivanja, počevši od 2015. Ponovno usklađivanje s novim referentnim razdobljem indeksa počinje proizvoditi učinke u sljedećim rokovima:

(a)  za mjesečne indekse, s indeksom za siječanj druge godine nakon referentnog razdoblja indeksa;

(b)  za tromjesečne indekse, s indeksom za prvo tromjesečje druge godine nakon referentnog razdoblja indeksa.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10. kako bi utvrdila detaljna pravila o ponovnom usklađivanju harmoniziranih indeksa u slučaju da dođe do znanstveno priznatih promjena u metodologiji zbog kojih je potrebno nužno i značajno ponovno usklađivanje.

6.  ▌Države članice nisu obvezne izraditi niti dostaviti podindekse HIPC-a ili harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama s ponderom manjim od tisućitog dijela ukupne potrošnje pokrivene HIPC-om.

6.a  Države članice nisu obvezne izrađivati niti dostavljati podindekse cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i podindekse cijena nekretnina s ponderom manjim od stotog dijela ukupnih rashoda stambenih objekata u kojima stanuju vlasnici (0.1) odnosno stotog dijela ukupne kupnje stambenih objekata (H.1).

7.  ▌Podindeksi ECOICOP-a koje države članice ne trebaju izrađivati, ili zato što ne pokrivaju novčane izdatke za finalnu potrošnju kućanstva ili zato što razina metodološke harmonizacije još nije dovoljna, su sljedeći:

  02.3  narkotici;

  09.4.3   igre na sreću;

  12.2  prostitucija;

  12.5.1  životno osiguranje;

  12.6.1  usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene UFPIM.

U slučaju da se stupanj metodološke harmonizacije dovoljno poboljša, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 10. kako bi izmijenila prvi podstavak ovog stavka ukidanjem jednog ili više podindeksa koji su u njemu navedeni.

Članak 6.Učestalost

1.  Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) harmonizirane indekse potrošačkih cijena, harmonizirane indekse potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama i njihove odgovarajuće podindekse svaki mjesec, uključujući one podindekse koji se izrađuju za duže vremenske razmake.

2.  Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) indeks cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indekse cijena nekretnina svaka tri mjeseca. Mogu se dostavljati svaki mjesec na dobrovoljnoj osnovi.

3.  Države članice nemaju obvezu izrade podindeksa svakog mjeseca ili svaka tri mjeseca ako se manje učestalim prikupljanjem podataka ispunjavaju zahtjevi usporedivosti iz članka 4. Države članice obavješćuju Komisiju (Eurostat) o kategorijama ECOICOP-a i za koje namjeravaju prikupljati podatke u vremenskim razmacima duljima od mjesec dana te o kategorijama cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici za koje namjeravaju prikupljati podatke u vremenskim razmacima duljima od tri mjeseca

4.  Države članice revidiraju i ažuriraju pondere podindeksa za harmonizirane indekse svake godine. Države članice revidiraju i ažuriraju pondere podindeksa za harmonizirane indekse svake godine. Jedinstveni uvjeti za dostavu pondera i metapodataka o ponderima utvrđuju se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

4a.  Kako bi se zajamčila točnost statističkih podataka koje dostavljaju države članice, Komisija koristi sve odgovarajuće ovlasti iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

Članak 7.Rokovi, standardi za razmjenu podataka i revizije

1.  Države članice dostavljaju harmonizirane indekse i sve podindekse Komisiji (Eurostatu) najkasnije 20 kalendarskih dana nakon završetka referentnog mjeseca za mjesečne nizove i 85 kalendarskih dana nakon završetka referentnog tromjesečja za tromjesečne nizove.

1.a  Države članice dostavljaju ažurirane pondere za mjesečne indekse najkasnije 13. veljače svake godine. Ažurirani ponderi za tromjesečne indekse dostavljaju se najkasnije 15. lipnja svake godine.

1.b  Svaka država članica u europodručju dostavlja kratke procjene HIPC-a najkasnije predzadnjeg kalendarskog dana mjeseca na koji se HIPC odnosi.

2.  Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke i metapodatke koji se zahtijevaju ovom Uredbom u skladu sa standardima za razmjenu podataka i metapodataka.

3.  Moguće je revidirati harmonizirane indekse i njihove podindekse koji su već objavljeni.

4.  U provedbenim aktima detaljno se opisuju utvrđivanje godišnjeg kalendara za dostavljanje harmoniziranih indeksa i podindeksa iz stavka 1., standardi za razmjenu podataka i metapodataka navedeni u stavku 2. te jedinstveni uvjeti za reviziju iz stavka 3. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

Članak 8.Pilot-istraživanja

1.  Kada su za objedinjavanje harmoniziranih indeksa potrebne poboljšane osnovne informacije, ili kada se u metodama iz članka 4. stavka 4. uvidi da je potrebna bolja relevantna i međunarodna usporedivost indeksa, Komisija (Eurostat) može pokrenuti pilot-istraživanja koja države članice provode na dobrovoljnoj osnovi.

1a.  Općim proračunom Unije doprinosi se, kada je to prikladno, financiranju pilot-istraživanja.

2.  Pilot-istraživanjima procjenjuju se izvedivost i troškovi prikupljanja kvalitetnijih i bolje sastavljenih osnovnih informacija ili donošenje novih metodoloških pristupa.

3.  Komisija (Eurostat) ocjenjuje rezultate pilot-istraživanja u bliskoj suradnji s državama članicama i glavnim korisnicima harmoniziranih indeksa, uzimajući u obzir koristi od poboljšanih osnovnih informacija ili novih metodoloških pristupa koji se odnose na dodatne troškove prikupljanja i objedinjavanja.

4.  Na temelju ocjene pilot-istraživanja Komisija je, u skladu s člankom 10., ovlaštena za donošenje delegiranih akata kako bi nadopunila ovu Uredbu zahtjevima za kvalitetu i sastav osnovnih informacija koje su nužne za objedinjavanje harmoniziranih indeksa kojima se poboljšavaju postojeći zahtjevi ili boljim metodama kojima se u svakom slučaju ne izmjenjuju osnovne pretpostavke metoda iz ove Uredbe.

4.a  Do 31. prosinca 2020. i svakih pet godina nakon toga Komisija (Eurostat) priprema izvješće koje podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje, ako je primjenjivo, glavne rezultate pilot-istraživanja.

Članak 9.Osiguranje kvalitete

1.  Države članice osiguravaju kvalitetu dostavljenih harmoniziranih indeksa. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete utvrđeni u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

2.  Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu):

(a)  godišnje standardno izvješće o kvaliteti kojime su obuhvaćeni kriteriji kvalitete iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009;

(b)  godišnji popis s pojedinostima o izvorima podataka, upotrijebljenim definicijama i metodama, uključujući pojedinosti o svim razlikama između statističkih metoda koje su upotrijebljene i onih koje su preporučene u metodološkom priručniku i

(c)  dodatne povezane informacije onoliko detaljne koliko je potrebno za ocjenu ispunjenja zahtjeva o usporedivosti i kvalitete harmoniziranih indeksa ako Komisija (Eurostat) to zatraži.

3.  Ako država članica namjerava uvesti znatnu promjenu u metodama izrade harmoniziranih indeksa ili njihova djela, države članice obavješćuju Komisiju (Eurostat) najkasnije tri mjeseca prije nego što bi te promjene trebale stupiti na snagu. Država članica dostavlja Komisiji (Eurostatu) rezultate mjerenja učinka promjene.

4.  Tehnički zahtjevi za osiguranje kvalitete u pogledu sadržaja standardnog godišnjeg izvješća o kvaliteti, rok za dostavljanje izvješća Komisiji (Eurostatu) i struktura popisa utvrđuju se provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

Članak 10.Delegiranje

1.  Ovlast donošenja delegiranih akata dodijeljena je Komisiji pod uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.  Ovlasti iz članka 4. stavaka 3. i 4.a, članka 5. stavaka 5. i 7. i članka 8. stavka 4. delegiraju se na neodređeno vrijeme.

2.a  Pri donošenju delegiranih akata u skladu s člankom 4. stavkom 3., člankom 4. stavkom 4.a, člankom 5. stavkom 5. i stavkom 7. te člankom 8. stavkom 4. Komisija jamči da ti provedbeni akti državama članicama i odjelima koji daju podatke ne donose znatno dodatno opterećenje te da ne izmjenjuju temeljni primjenjiv konceptualni okvir. Pri donošenju i provedbi tih delegiranih akata trebala bi se u potpunosti razmotriti analiza isplativosti.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 3. i 4.a, članka 5. stavaka 5. i 7. i članka 8. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje su u njoj navedene. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Njime se ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija istodobno o tome obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 3. i 4.a, članka 5. stavka 7. i članka 8. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca nakon što ih je Komisija o tome obavijestila na njega ne ulože prigovor ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 11.Odbor

1.  1. Komisiji pomaže Odbor za europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 12.Stavljanje izvan snage

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2., države članice nastavljaju dostavljati harmonizirane indekse u skladu s Uredbom (EZ) br. 2494/95 do prosljeđivanja podataka koji se odnose na 2015.

2.  Uredba (EZ) br. 2494/95 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2016. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanje na ovu Uredbu.

Članak 13.Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona počinje proizvoditi učinke po prvi puta na podatke koji se odnose na siječanj 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik          Predsjednik

EXPLANATORY STATEMENT

The Commission's proposal for a Regulation lays down a uniform legal framework for the development, production and dissemination of data on Harmonised Indices of Consumer Prices (HICP) and of Housing Prices (HPI) at Union, national and sub-national level. The HICP provides a measure of inflation used inter alia as valuable input for deflating economic values such as salaries, rents, interest rates and thus form the basis for economic and monetary policy decisions. It is of therefore of crucial importance that these statistics are objective, unbiased and comparable across all Member States and all product areas.

The current applicable Regulation on HICP dates back to 1995: new developments in consumer prices statistics necessitate a revision of the framework to ensure maximum comparability for the main users of HICP. The Regulation also takes account of the EU decision-making innovations introduced by the Lisbon Treaty, that gives to the Commission (in this case Eurostat) the right to issue implementing measures (implementing acts), or legislative measures that can amend non-essential parts of a regulation (delegated acts). Therefore in the Commission's proposal many activities are to be set by delegated acts, such as the definition of the appropriate methodology to produce harmonized indices between countries, or to update the weights of the sub-indices of the HICP.

The Rapporteur takes a generally favourable view of the Commission's proposal, in particular for inflation analysis to include information of the impact of tax changes on inflation. The HICP-CT is an important tool for analysing the causes of inflation and for forecasting the impact of future tax changes on inflation - hence the draft report proposes for both HICP and HICP-CT to be broken down by categories of the European Classification of Individual Consumption According to Purpose (ECOICOP). However, as for the power of the Commission to change some elements with delegated acts, two issues are excluded and determined directly in the Regulation. The first is the determination of the sub-indices of the HICP whose proportion of total basket is negligible. The second is the selection of sub-indices whose production may be suspended since some of them do not cover household final monetary consumption or because the degree of methodological harmonisation is not yet sufficient at this stage.

Moreover, as early provisional information on inflation is crucial in particular for the conduct of monetary policy, the draft report calls for HICP flash estimates to be provided by euro area Member States on a monthly basis and the breakdown of the flash estimates of the HICP, Owner-Occupied Housing (OOH) price index and of the HPI to be adopted by means of implementing acts.

Finally, given the importance of the pilot studies, it has been established that the Commission shall, where appropriate, contribute to their financing. Every five years the Commission should also prepare a report to the European Parliament and the Council evaluating the main findings of the pilot studies.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Indeksi potrošačkih cijena (stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95)

Referentni dokumenti

COM(2014)0724 – C8-0283/2014 – 2014/0346(COD)

Datum podnošenja EP-u

9.12.2014

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

15.12.2014

 

 

 

Odbori čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

15.12.2014

 

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

IMCO

21.1.2015

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Roberto Gualtieri

13.1.2015

 

 

 

Razmatranje u odboru

16.7.2015

13.10.2015

 

 

Datum usvajanja

13.10.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Doru-Claudian Frunzulică, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Danuta Jazłowiecka, Petr Ježek, Eva Kaili, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Fulvio Martusciello, Michał Marusik, Marisa Matias, Emmanuel Maurel, Costas Mavrides, Bernard Monot, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Alfred Sant, Andreas Schwab, Peter Simon, Renato Soru, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Nils Torvalds, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Beatrix von Storch, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni

Datum podnošenja

27.10.2015

(1)

SL C 209, 25.6.2015., str. 3.

(2)

* Izmjene i dopune: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(3)

  SL C 209, 25.6.2015., str. 3.

(4)

  Uredba Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (SL L 257, 27.10.1995., str. 1.).

(5)

  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Pametni propisi u Europskoj uniji”, COM(2010) 543.

(6)

  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o „metodi izrade statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće”, COM(2009) 404 završna verzija.

(7)

  Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara (SL L 33, 2.2.2013., str. 14.).

(8)

  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(9)

  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(10)

  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(11)

  Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnoga sustava unutar Zajednice (SL L 76, 30.3.1993., str. 1.).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti