Postupak : 2015/2042(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0331/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0331/2015

Rasprave :

PV 14/12/2015 - 16
CRE 14/12/2015 - 16

Glasovanja :

PV 15/12/2015 - 4.23
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0446

IZVJEŠĆE     
PDF 230kWORD 200k
17.11.2015
PE 554.913v02-00 A8-0331/2015

o provedbi europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress

(2015/2042(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj: Sven Schulze

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress

(2015/2042(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress – 2013. (COM(2014)0639),

–  uzimajući u obzir privremenu ocjenu europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress od 5. svibnja 2015.(1),

  uzimajući u obzir „Studiju o nesavršenostima u području mikrofinanciranja i mogućnostima za njihovo rješavanje financijskim instrumentom EU-a”(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) („Uredba o EaSI-ju”) i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost(3) („Instrument”) („Odluka”),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavljanju Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress za zapošljavanje i socijalnu uključenost(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2009. s preporukama Komisiji o europskoj inicijativi za razvoj mikrokredita za poticanje rasta i zapošljavanja(5),

  uzimajući u obzir detaljnu analizu Službe Europskog parlamenta za istraživanje iz svibnja 2015. pod nazivom „Europski mikrofinancijski instrument Progress – privremena evaluacija”(6),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0331/2015),

A.  budući da se mikrofinanciranjem doprinosi ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; budući da je mikrofinanciranjem moguće izdići ljude iz siromaštva i nezaposlenosti, pružiti im dostojanstvo i povećati koheziju u zajednicama poboljšanjem socijalne uključenosti i smanjenjem socijalnih razlika;

B.  budući da je cilj Instrumenta povećanje dostupnosti i raspoloživosti mikrofinanciranja osobama koje su izgubile posao ili im prijeti opasnost od gubitka posla ili imaju poteškoće u stupanju ili ponovnom stupanju na tržište rada, kao i osobama kojima prijeti socijalna isključenost ili ugroženim osobama koje su u nepovoljnom položaju u pogledu pristupa konvencionalnom kreditnom tržištu i koje žele osnovati ili razviti vlastita mikropoduzeća, što obuhvaća i samozapošljavanje; budući da je još jedan od ciljeva Instrumenta povećanje dostupnosti i raspoloživosti mikrofinanciranja mikropoduzećima i socijalnoj ekonomiji;

C.  budući da je cilj Instrumenta poboljšati sposobnost posrednika da povećaju broj potencijalnih aktivnosti u cilju pokretanja zapošljavanja otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, rastom i socijalnom uključivosti u lokalnim zajednicama;

D.  budući da se financijsko stanje žena zajmoprimaca koje uzimaju zajmove čini lošijim od onog u kojem se nalaze muškarci, a postotak žena koje su nezaposlene ili im prijeti opasnost od siromaštva(7) je veći; budući da je omjer poduzetnica i poduzetnika koji se koriste Instrumentom svega 36:64 i još uvijek nije dosegnuo rodnu ravnotežu;

E.  budući da marginalizacija i višestruka diskriminacija kojima su izložene određene skupine žena dodatno pogoršavaju njihov nepovoljan ekonomski položaj i poteškoće u pristupu financiranju; budući da bi uključivanje na tržište rada žena koje trpe društvenu isključenost trebalo biti prioritet;

F.  budući da su žene koje sudjeluju na tržištu rada u sve većem broju glavne hraniteljice obitelji; budući da je među samohranim roditeljima više žena nego muškaraca; budući da bi od mikrofinanciranja sve veći broj žena trebao imati koristi;

G.  budući da socijalnu ekonomiju čine zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge, zaklade i socijalna poduzeća, koji doprinose zapošljavanju, socijalnoj koheziji, regionalnom i ruralnom razvoju, zaštiti okoliša i potrošača, poljoprivrednom razvoju i razvoju trećih zemalja te politikama socijalne sigurnosti u Uniji;

H.  budući da su kao posljedica gospodarske i financijske krize porasle razine siromaštva i socijalne isključenosti, kao i dugotrajna nezaposlenost, nezaposlenost mladih i društvena nejednakost;

I.  budući da se Instrumentom stvaraju bolji uvjeti za dobivanje zajmova, a financiranje se omogućuje osobama koje inače za to ne bi ispunjavale uvjete; budući da su posrednici u mikrofinanciranju iskoristili pogodnosti Instrumenta u 22 države članice ; budući da je opći cilj Instrumenta isplatiti 46 000 mikrozajmova do 2020., što predstavlja iznos od otprilike 500 milijuna EUR;

J.  budući da se procjenjuje da će zajmoprimci u 95 % slučajeva otplatiti zajmove; budući da se Instrumentom pojedincima omogućilo stupanje ili ponovno stupanje na tržište rada ili osnivanje vlastitih poduzeća, a mnogim samozaposlenima očuvanje ili proširenje svojih mikropoduzeća u obliku očuvanja radnih mjesta, zapošljavanja novih radnika i ostvarenih prihoda; budući da se Instrument koristi i u udaljenim europskim područjima i da je potaknuo gospodarsku aktivnost;

K.  budući da je i dalje teško procijeniti u kojoj se mjeri doprlo do manjinskih skupina s obzirom na to da većina posrednika u mikrofinanciranju nije posebno aktivna u dopiranju do manjinskih skupina; budući da korisnici mikrozajmova sami sebe ne smatraju nužno marginaliziranima niti se boje diskriminacije u slučaju otkrivanja svog etničkog podrijetla;

L.  budući da je 60 % osoba za koje su dostupni podaci bilo nezaposleno ili neaktivno u trenutku podnošenja zahtjeva za mikrokreditiranje; 84 % korisnika pripadalo je dobnoj skupini od 25 do 54 godine, a 36 % evidentiranih poduzetnika koji su dobili zajam bile su žene;

M.  budući da Instrument treba vrednovati kvalitativno, ne samo kvantitativno; budući da je jednostavnije vrednovati Instrument prema kriterijima ekonomske učinkovitosti, treba ocijeniti i koliko je on djelotvoran u pridonošenju socijalnoj uključenosti, koliko su kvalitetna otvorena radna mjesta i koliki je njihov utjecaj;

N.  budući da je gotovo ostvaren željeni omjer poduzetnica i poduzetnika od 40:60 i budući da je on znatno viši od prosjeka Unije;

O.  budući da se Instrumentom najviše koriste južne i istočne države članice;

P.  budući da su usluge poslovnog razvoja kao što su osposobljavanje i podučavanje ključne za uspjeh i održivost mikropoduzeća;

Q.  budući da je izostanak financiranja poduzeća u socijalnoj ekonomiji utvrđen kao nedostatak Instrumenta;

R.  budući da postoje naznake da bi mikrofinanciranje moglo biti jedan od elemenata kojima se poduzećima pomaže da prijeđu iz sive ekonomije u poslovanje sa statusom prijavljene ekonomske aktivnosti;

S.  budući da je objavljivanje veće količine podataka o mikrozajmovima koje daju posrednici u mikrofinanciranju najbolji način promicanja boljeg korištenja javnog financiranja; budući da objavljivanje veće količine podataka olakšava usporedbu rezultata posrednika u mikrofinanciranju;

T.  budući da postoji potencijal za sinergiju između Instrumenta i Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih fondova EU-a s pomoću koje bi se izbjegla nepotrebna preklapanja;

U.  budući da se člankom 6. Financijske uredbe propisuje da se „proračun donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja koje zahtijeva djelotvornu i učinkovitu unutarnju kontrolu i transparentnosti”;

V.  budući da se Instrument koristi financijskim sredstvima EU-a i financijskim doprinosom Europske investicijske banke, a njima oboma upravlja Europski investicijski fond (EIF); također predviđa i dodatna financijska sredstva od privatnih ulagača;

W.  budući da potencijalni korisnici još uvijek nisu dovoljno upoznati s Instrumentom, što pokazuje i činjenica da nije dostignut unaprijed određeni cilj broja odobrenih mikrokredita;

X.  budući da je Instrument i dalje relativno nepoznat potencijalnim korisnicima, što je vidljivo iz iznosa odobrenih mikrozajmova koji je manji od ciljanoga, osobito u Italiji, kao što je istaknuto u tematskom izvješću br. 8/2015 Europskoga revizorskog suda „Pružaju li se financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”;

Povećanje pristupa mikrofinanciranju

1.  ističe važnost financijskog instrumenta kao što je Instrument u razdoblju financijske krize za otvaranje novih poduzeća, promicanju novog zapošljavanja i osiguravanju pristupa financiranju nezaposlenima, osobama u nepovoljnom položaju i mikropoduzećima te ublažavanju rizika koji snose posrednici u mikrofinanciranju;

2.  napominje da je utjecaj na pokretanje zapošljavanja bio slabiji nego što se u početku očekivalo, unatoč tome što bi, da nije bilo mikrokreditiranja, mnogi korisnici bili potpuno isključeni s kreditnog tržišta; vjeruje da se utjecaj na pokretanje zapošljavanja, koji je manji od očekivanog, djelomično može objasniti činjenicom da je Instrument proveden u isto vrijeme kada je ekonomija prolazila kroz duboku krizu koja se odrazila i na kreditno tržište i na broj zaposlenih; međutim, napominje da je Instrument znatno doprinio očuvanju radnih mjesta; uzima u obzir da je odgovor na to novi i fleksibilniji instrument u okviru EaSI-ja;

3.  izražava žaljenje zbog velikog broja odbijenih zahtjeva za mikrofinanciranje (odbijeno je gotovo 2000 zahtjeva, djelomično zbog prezaduženosti osoba i poduzeća) te zbog još uvijek znatnog nedostatka mikrofinanciranja na tržištu, koji se nastavlja unatoč povećanju broja primatelja mikrozajmova; poziva Komisiju da provede detaljniju analizu razloga za odbijanje tih zahtjeva te da pronađe način za njihovo rješavanje;

4.  naglašava važnost Instrumenta, posebno u kriznim razdobljima, u omogućavanju pristupa financiranju nezaposlenim i ugroženim osobama; naglašava da, posebno s obzirom na trenutačnu krizu povezanu s migracijama i azilom, mikrofinanciranje može poslužiti kao temeljna potpora za izbjeglice i migrante koji ulaze na tržište rada EU-a;

5.  poziva države članice da uspostave kontaktne točke kako bi među mogućim korisnicima i građanima promicale znanje o Instrumentu;

6.  poziva Komisiju i države članice da na temelju naučenog iz dosadašnjeg iskustva podignu razinu osviještenosti, prije svega u zabačenim područjima i posebice u zajednicama manjinskog podrijetla ili u organizacijama za osobe s invaliditetom, o postojanju Instrumenta, njegovoj koristi i načinima na koje mu se može pristupiti;

7.  napominje da su 2013. aktivnosti financirane u okviru Instrumenta obuhvaćale nadređene zajmove i jamstva; osim toga, ističe da neki posrednici u mikrofinanciranju dobivaju i jamstvo i zajam, ali da su tim dvama instrumentima uvijek obuhvaćeni različiti portfelji;

8.  poziva na to da se u okviru Instrumenta vodi računa o dodanoj vrijednosti projekata u regijama s teškim i trajnim prirodnim ili demografskim nedostacima, kao što su slabo naseljene regije i regije zahvaćene depopulacijom, s obzirom na to da takvi projekti neće samo potaknuti otvaranje radnih mjesta nego i pomoći u održanju razine naseljenosti;

9.  poziva Komisiju i Europski investicijski fond da os mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije što prije učine funkcionalnom kako bi korisnici dobili pristup financijskim sredstvima; očekuje da će se, zahvaljujući Programu za zapošljavanje i socijalne inovacije, uspješno riješiti nedostaci Instrumenta;

10.  poziva Komisiju da ocijeni prikladnost postojeće definicije pojma mikrokredita kako bi se osiguralo da budući financijski instrumenti zadovoljavaju potrebe tržišta i korisnika te ciljeve određene člankom 2. Odluke;

11.  potiče Komisiju i države članice da prikupe i ocijene podatke o značajkama mikropoduzeća, njihovim potrebama i stopama opstanka te da, ukaže li se zato potreba, predlože izmjene Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije tijekom revizije na sredini razdoblja njegove provedbe; pozdravlja činjenicu da će se u proračun osi mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva EaSI-ja ubrizgati pozitivni preostali saldo i priljev od povrata Instrumenta, što će povećati broj jamstava i financiranih instrumenta koji će se nuditi korisnicima mikrozajmova;

12.  pozdravlja činjenicu da je svih sedam dosad pregledanih financijskih instrumenata u okviru Instrumenta privuklo dodatna privatna sredstva; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što su prema izvješću Revizorskog suda, kad je riječ o jamstvima, točne ciljne vrijednosti omjera financijske poluge postignute samo u jednom od sedam slučajeva, a u dva slučaja nisu uopće;

13.  pozdravlja povećanu fleksibilnost novog programa u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kao odgovor na nove potrebe u pogledu preraspodjele sredstava među programskim osima; poziva Komisiju da jasnom i transparentnom sinergijom između Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa i inicijativa Unije izbjegne dvostruko financiranje;

14.  poziva Komisiju da pojača promociju Instrumenta i daje više informacija o njemu, kao i načinima na koje mu se može pristupiti;

15.  poziva Komisiju da proširi geografski doseg Instrumentom kako bi se moglo doprijeti do svake države članice; ističe potrebu da se Instrumentom obuhvati više sektora, ne samo poljoprivredni i trgovinski;

Dopiranje do ciljnih skupina i izvještavanje o socijalnom utjecaju

16.  žali zbog činjenice što u nedostatku dobro definiranih kriterija socijalnog izvještavanja socijalni učinak Instrumenta nije točnije izmjeren u smislu otvaranja novih radnih mjesta, održivosti poduzeća i dopiranja do manjinskih skupina; stoga poziva Komisiju da se pridržava standarda za mjerenje socijalnog učinka empirijskim metodama kako bi se postigao najviši mogući socijalni učinak također u pogledu ciljeva strategije Europa 2020. i da ocijeni je li potrebno dodatno razjasniti definicije ciljnih skupina, među njima i definiciju osoba s invaliditetom;

17.  napominje da su aktivnosti u sklopu Instrumenta započele kao pilot-projekt; nadalje, ističe da su utvrđeni nedostaci kad je riječ o dopiranju do ugroženih skupina poput migranata i osoba s invaliditetom; međutim, vjeruje da je pouka izvučena i da su neke manjkavosti već uklonjene novim instrumentom u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije; pozdravlja činjenicu da je strateška ocjena ciljeva osmišljena u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.;

18.  poziva Europski investicijski fond da surađuje s posrednicima u mikrofinanciranju i obveže ih da primjenjuju Europski etički kodeks za pružanje usluga mikrokreditiranja te da prednost onim posrednicima u mikrofinanciranju koji su pokazali sposobnost i spremnost za surađivanje s organizacijama koje pružaju dodatnu potporu krajnjim korisnicima; također poziva Europski investicijski fond da provede odredbe iz sporazuma sklopljenih s posrednicima u mikrofinanciranju u skladu s kojima su dužni usko surađivati s organizacijama koje predstavljaju ugrožene skupine u kako bi lakše mogli doprijeti do ciljnih skupina;

19.  poziva Komisiju da unaprijedi metode procjene održivosti poslovanja poduzeća nakon otplate mikrokredita i učinka koji ta poduzeća imaju na svoju zajednicu;

20.  poziva Komisiju i Europski investicijski fond da unesu poboljšanja u način izvještavanja o korisnicima i posrednicima u mikrofinanciranju te da istodobno priznaju potrebu za uspostavom ravnoteže kako ne bi preopteretili posrednike u mikrofinanciranju; ističe da većinu informacija koje bi bile potrebne za prikladno izvješće pružaju i posrednici u mikrofinanciranju i primatelji mikrozajmova kako bi dobili zajam;

21.  izražava žaljenje zbog toga što su informacije o zajmovima i jamstvima u vezi s Instrumentom rascjepkane i nepotpune, a nedostaju i detaljni podaci o radnom statusu krajnjih korisnika, premda je Revizorski sud ustvrdio da izvještavanje zadovoljava zahtjeve Odluke;

22.  poziva Europski investicijski fond da se pobrine da posrednici u mikrofinanciranju objavljuju podatke o broju i iznosu danih mikrozajmova te o vrsti krajnjeg korisnika;

23.  poziva Komisiju da se zalaže za jednakost muškaraca i žena u pogledu pristupa mikrofinanciranju i da ubuduće predvidi jednak ciljni omjer poduzetnika i poduzetnica; poziva Komisiju i države članice da potaknu posrednike u mikrofinanciranju na uvođenje posebnih strategija usmjerenih na žene i podržavanje poduzetništva žena, između ostalog kroz suradnju s relevantnim udrugama i organizacijama iz tog područja;

24.  poziva Komisiju i države članice na daljnje promicanje vidljivosti ovog Instrumenta i informacija o financiranju iz njegovih sredstava, što obuhvaća kampanje dizanja razine osviještenosti, razmjenu najboljih praksi među poduzetnicama te radionice i obuku namijenjene ženama kako bi se postigla bolja rodna ravnoteža u pristupu mikrofinanciranju;

25.  poziva Komisiju da uzme u obzir korist mikrofinanciranja za žene, uključujući i otvaranje održivih radnih mjesta; poziva Komisiju da olakša razmjenu gledišta i dijeljenje dobrih praksi među poduzetnicama;

26.  prepoznaje važnost ciljnog omjera poduzetnica i poduzetnika; međutim, vjeruje da se uspjeh Instumenta ne bi trebao mjeriti samo paušalnim ciljevima, već i na sposobnosti Instrumenta da mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzećima omogući da pokrenu svoje projekte i doprinesu gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji;

27.  potiče Komisiju da svoje napore usmjeri na poboljšanje pristupa mikrofinanciranju za potencijalno isključene korisnike kao što su migranti, izbjeglice, dugoročno nezaposleni, mladi, osobe s niskim prihodima, niskokvalificirani radnici i osobe s invaliditetom, koji trenutačno nemaju mnogo koristi od Instrumenta;

28.  poziva Komisiju da izbjeglice i tražitelje azila smatra ciljnom skupinom;

29.  poziva Komisiju da poveća broj inicijativa i količinu dostupnih sredstava za odobrenje mikrokredita inovativnim novoosnovanim (start-up) poduzećima koja vode mladi radi pružanja potpore mladim poduzetnicima i visokotehnološkim, znanstvenim i socijalnim inovacijama u vrijeme ekonomske krize i otežanog pristupa kreditiranju; osim toga ističe da države članice trebaju raditi na smanjenju birokracije koju poduzetnici moraju proći kako bi dobili pristup sredstvima koja im pruža EU;

Potpora socijalnoj ekonomiji

30.  žali što se Instrumentom nije financirao znatan broj socijalnih poduzeća; stoga pozdravlja činjenicu da je određeni postotak proračuna Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije namijenjen financiranju socijalnih poduzeća;

31.  potiče Komisiju da pozorno prati tu novu značajku i potakne države članice da u vezi s njom razmjenjuju podatke, znanje i najbolje prakse te da pritom osiguraju da posrednici u mikrofinanciranju podnose prikladna izvješća i motivira ih da podupiru projekte sa snažnim socijalnim učinkom među svojim potencijalnim klijentima;

32.  poziva Komisiju da ocijeni i po potrebi revidira gornju granicu predviđenu za zajmove socijalnim poduzećima u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kako bi im se dala potrebna i dostatna sredstva za njihov koristan razvoj i kako bi se zadovoljile potrebe tržišta;

33.  ističe važnost uključivanja rodne perspektive u programe financiranja; vjeruje da su procjene učinka s obzirom na rod i rodna jednakost pri donošenju proračuna korisni elementi u smislu ocjenjivanja i poboljšanja učinka koje prioriteti financiranja imaju na žene, raspodjele financijskih sredstava i specifikacija programa financiranja; naglašava da je potrebno sustavno prikupljanje i redovita analiza podataka razvrstanih po spolu;

Usluge podučavanja i osposobljavanja te sukladnost s drugim instrumentima

34.  pozdravlja mogućnost dostupnu u okviru EaSI-ja da se financira jačanje kapaciteta posrednika u mikrofinanciranju i da im se pruži tehnička pomoć kako bi poboljšali svoju profesionalizaciju, pružanje usluga te prikupljanje i obrade podataka u cilju boljeg pružanja povratnih informacija o Instrumentu; stoga predlaže stvaranje internetske stranice na kojoj bi se moglo predstavljati projekte i naći informacije o njima te baze podataka Zajednice u kojoj bi se nalazile informacije o kreditima i koja bi mogla poslužiti kao mogućnost skretanja pozornosti na bilo kakve prepreke (što se posebno odnosi na one birokratske);

35.  potiče Komisiju da poveže Instrument s osnovnim poduzetničkim osposobljavanjem kako bi se osigurala ekonomske održivost poduzeća i ostvarenje cilja davanja zajma;

36.  napominje da je 44 % poduzetnika koji su primili potporu u okviru Instrumenta poslovalo manje od godinu dana, dok je 56 % njih nastavilo djelovati i u sljedećoj godini; poziva Komisiju da dodatno ocijeni održivost mikropoduzeća koja se financiraju u okviru Instrumenta; poziva Komisiju da potakne razvoj održivog zapošljavanja uz pomoć adekvatnog usmjeravanja i osposobljavanja u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kako bi se zajamčio dugoročni učinak;

37.  žali zbog činjenice da se usluge poslovnog razvoja, kao što su usluge podučavanja i osposobljavanja, ne mogu izravno financirati iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te poziva Komisiju da istraži buduće kanale financiranja te nove prikladne instrumente u partnerstvu s nacionalnim fondovima ili fondovima Unije;

38.  napominje da Europski socijalni fond treba pružiti ključna financijska sredstva za otvaranje poduzeća, održivo mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, zajedno s programima programima podučavanja i osposobljavanja; izražava žaljenje zbog toga što se ti alati ne financiraju izravno iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije;

39.  preporučuje da Komisija i države članice razviju stratešku suradnju s lokalnim i regionalnim organizacijama i institucijama u pogledu Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije, Europskog socijalnog fonda i drugih mogućih nacionalnih programa, promičući svoju suradnju s posrednicima u mikrofinanciranju i krajnjim korisnicima kako bi pružile bolju pomoć primateljima mikrozajmova u smislu osposobljavanja, obučavanja i sveukupne podrške boljoj održivosti poduzeća;

40.  pozdravlja mogućnost korištenja sredstava Europskog socijalnog fonda za os mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije te poziva Komisiju i Europski investicijski fond da o toj mogućnosti bolje informiraju posrednike u mikrofinanciranju u skladu s člankom 38. Uredbe o zajedničkim odredbama(8);

41.  poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi Europski fond za strateška ulaganja bio dostupan za financiranje mikropoduzeća;

Posrednici u mikrofinanciranju

42.  potiče Komisiju da koordinira potporu Europskog socijalnog fonda i Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kako bi poboljšala komplementarnost među tim dvama programima u pogledu mikrofinancijskih instrumenata, koncentrirajući se na, između ostalog, suradnju između posrednika u mikrofinanciranju i centara za poslovnu podršku sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda;

43.  pozdravlja postupak odabira posrednika za mikrokredite, koji je u skladu s pravilima i postupcima Europskog investicijskog fonda te ponavlja da Parlament zahtijeva da se ti posrednici pridržavaju načela odgovornog pozajmljivanja i izbjegavanja prezaduženosti osoba i poduzeća;

44.  preporučuje da se postupak pristupa instrumentima pojednostavni i da se sporazumi između posrednika u mikrofinanciranju i Europskog investicijskog fonda učine fleksibilnijima i razumljivijma omogućujući manjim posrednicima da brže i u potpunosti iskoriste instrumente financiranja i instrumente Europskog investicijskog fonda;

45.  izražava žaljenje zbog toga što znatan broj zahtjeva za Instrument nije dovršen i što ih Komisija nije mogla odobriti; poziva Komisiju da procijeni razloge tog neuspjeha (npr. manjak informacija, manjak pristupačnosti ili administrativno opterećenje koje treba pojednostavniti); poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi riješila taj problem;

46.  poziva Komisiju da se pobrine za povećanje promidžbe i količine informacija o Instrumentu i načinima na koji mu se može pristupiti te da taj postupak pojednostavni, a sporazume između posrednika u mikrofinanciranju i Europskog investicijskog fonda učini fleksibilnijima i lakše razumljivima i tako manjim posrednicima omogući brži pristup tržištu;

47.  poziva Komisiju i Europski investicijski fond da ispitaju mogućnosti boljeg informiranja šire javnosti o prednostima Instrumenta, povrh postjećih obveza posrednika u mikrofinanciranju u pogledu širenja informacija;

48.  potiče Komisiju da ojača suradnju između posrednika u mikrofinanciranju i organizacija koje zastupaju interese korisnika, pri čemu se ne misli samo na oglašavanje proizvoda ili traženje novih klijenata;

49.  poziva države članice da unaprijede sektor mikrofinanciranja i time omoguće njegovo širenje, što je preduvjet za postizanje ciljeva strategije Europa 2020., te da iskoriste Instrument i istraže mogućnosti za ulazak posrednika koji nisu bankovne institucije na tržište mikrokredita, a da pritom ne budu ovisni o partnerskoj banci;

50.  poziva Komisiju da pojača svoj dijalog s akterima u mikrofinanciranju (posrednicima u mikrofinanciranju, bankama i nebankovnim institucijama, mrežama kao što je Europska mreža za mikrofinanciranje) kao i dionicima koji trenutno nisu uključeni u taj dijalog o pristupačnosti, korištenju i osmišljavanju proizvoda koji će se nuditi u okviru programa financiranih sredstvima Unije;

51.  potiče Komisiju i države članice da olakšaju razmjenu najboljih praksi među posrednicima u mikrofinanciranju iz različitih država članica;

52.  poziva Komisiju i Europski investicijski fond da osiguraju da se putem osi mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva EaSI-ja dodatno promiču širenje i integracija Europskog etičkog kodeksa za pružanje usluga mikrokreditiranja u ugovorima s posrednicima u mikrofinanciranju;

53.  smatra da je izvještaj Komisije o provedbi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress – 2013. vrlo općenit i da se nedovoljno bavi detaljima provedbe;

54.  potiče Komisiju da se pobrine za to da Instrument kao i instrument u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije nastave doprinositi dodanoj vrijednosti i vidljivosti EU-a.

°

°  °

55.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

EXPLANATORY STATEMENT

Background

Microloans originated in south Asia and Latin America, where the first microloan initiatives emerged over 40 years ago, and have been operating very successfully for the most part since that time.

The positive effects for the local economy achieved by granting microloans as part of action to combat poverty in developing countries prompted the EU to create the Progress Microfinance Facility in 2010, with total funding of EUR 205 million, the aim being to give socially and financially disadvantaged people in Europe a chance to build a decent life.

Progress Microfinance is currently available in only 22 of the 28 Member States. The reasons for this incomplete coverage are the varying degrees of economic development, varying degrees of market interest and the current legislative basis in each country.

The Commission last examined the situation with regard to Progress Microfinance in an implementation report in 2013 and has also drawn up an interim report for the facility, which is to remain in operation until 2016.

The Progress Microfinance Facility has a social policy dimension and aims to provide easier access to microloans to set up or support microenterprises. It does not finance micro-entrepreneurs itself but enables microfinance providers (‘intermediaries’) participating in the programme in the EU to grant more loans, thanks to improved guarantees based on the possibility of refinancing from Progress Microfinance.

Progress Microfinance is a significant and effective instrument with which to achieve the EU’s employment and social policy objectives under the 2020 Strategy. A significant number of new jobs are created by newly established firms. Almost 85% of these jobs are created in microenterprises. Demand for microloans is correspondingly high, but the people seeking these loans are not able to obtain them from the classical banking sector because they represent a prohibitively costly target group.

Progress Microfinance helps to provide a way (back) into the labour market, release entrepreneurial potential, acquire new skills through training and mentoring, and give people dignity by enabling them to take responsibility for their own lives.

According to the current (questionable) EU definition, which is still in force, microloans granted to microenterprises (firms employing fewer than 10 people whose annual turnover or annual balance sheet total does not exceed EUR 2 million – Article 2 EaSI – Programme for Employment and Social Innovation) may not exceed EUR 25 000 EUR.

Target groups

The Progress Microfinance Facility is primarily a social policy instrument and only secondarily an economic policy instrument. It focuses on target groups whose role in the economy has previously received too little attention: (long-term) unemployed people, people on benefit, immigrants, ethnic minorities, people working in the informal economy or living in disadvantaged rural areas, and women.

Specific features of the Progress Microfinance Facility

As far as banks are concerned, microloans for the above target groups represent individually risky and costly transactions, particularly given that, alongside the actual loan, significant numbers of staff are required to provide advice on the business project and its implementation (mentoring and training). All this makes microloans expensive, low-margin and unattractive in terms of marketing.

This means that microloan services will always be distinct from classical banking services, since their social cohesion objective gives them a strong social policy dimension. Granting microloans serves an economically and socially useful purpose, since financial support for people to become self-employed is less costly for state institutions than spending on unemployment benefit, while also providing a launchpad for people to start their own business.

State of play at the midpoint of Progress’s lifespan

On the whole, the Progress Microfinance Facility can be considered to have been a success; indeed, if sufficient funding was available, significantly higher demand could be met. 13 252 microloans worth EUR 124.6 million have been granted, slightly less than the target of EUR 142.4 million.

Many if not all of the target groups have been reached.

The target ratio of 40:60 for female and male entrepreneurs has virtually been achieved (37% of beneficiaries are women entrepreneurs), even though not all intermediaries had introduced special programmes for business start-ups by women. This represents a significantly higher proportion of female entrepreneurs than the EU average. The aim should nevertheless be to achieve an equal ratio.

According to the interim report, 17% of the borrowers surveyed had previously been unable to obtain a conventional loan from a bank. 68% said that they were applying for a loan for the first time, and a further 56% assumed that it would have been impossible for them to obtain a loan on similar terms elsewhere. 43% of those surveyed reported income below the corresponding national poverty threshold – a significantly higher proportion than the EU average of 18.2%. 17% described themselves as materially deprived – which is almost twice the average for the EU population. It can thus be seen that Progress Microfinance is indeed lowering the threshold for being able to obtain credit.

Progress Microfinance’s effectiveness in the case of disadvantaged groups and the social economy is less clear. This can partly be attributed to the fact that many recipients may not describe themselves as being of (ethnic) minority background for fear of discrimination. Inadequate or insufficiently developed indicators and reporting obligations also mean that the data collected is incomplete.

The facility has not been so effective in the social economy, since on the one hand many intermediaries do not have specific programmes for this section of the economy, and on the other hand entrepreneurs in the social economy often require more money than the amount possible according to the definition of microloans. This shortcoming seems to have been recognised by EaSI: Article 26(c) will ensure better access to finance for social enterprises. The cap stipulated in EaSI should be reviewed to assess whether it meets market needs.

It is difficult to assess the sustainability of the jobs created at this stage, since many Progress Microfinance loans were granted less than a year ago. It is nevertheless important to make provision for continuing to monitor the market success of microenterprises after their loan has come to an end.

Allocation of ESF funds to the EaSI instrument under the Common Provision Regulation

Of particular importance is the possibility to attribute ESF funds to the EaSI instrument. According to Article 38 (1a) of the Common Provisions Regulations, it is possible to allow ESF authorities to allocate parts of the financial means of the ESF to other financial EU instruments such as EaSI. Regional financial means from the ESF for example attributed to EaSI would then have to be spent in the same region.

The specific compartment for ESF under EaSI would have to respect the general parameters of EaSI (e.g. minimum leverage effect), but could also add some specific conditions (e.g. a specific target group, like young micro-borrowers, women, disabled).

This agreement would include the general rules of the EaSI financial instruments, as well as the rules specifically applying to the chosen window. These specific rules could, for example, ensure that the guarantees and loans are used for the benefit of people or enterprises of the country or region covered by the operational programme, and possibly targeting specific populations such as young people (‘ring-fenced contribution’).

The advantage is that not only the entrusted entity (the EIF) is already selected by the Commission, but practically all parameters of the financial instruments are also determined.

Member States using this option would see their administrative burden reduced, as the management and control of the funds would be the responsibility of the EIF.

Member States and their regions can hence merge funding capability when blending EU and national resources, and they can profit from the expertise of the EIF in managing financial instruments.

European Fund for Strategic Investments (EFSI) and microenterprises

The cross-party position of the EMPL Committee is that microenterprises should also have access to money from the European Fund for Strategic Investments (EFSI). This view is reiterated here.

Conclusion

Microloans work in Europe, as well as in developing countries. In Europe, however, they should be seen first of all as a social policy instrument with which to give people in difficult social situations a chance. Other mechanisms are available to support SMEs and innovative ideas. The EU’s definition of microloans needs to be reviewed and should be adjusted to meet current circumstances. This also applies to the cap on the amount of loans, which may not be sufficient in all EU countries. The possibility for non-banks to act as microcredit intermediaries should be extended to all the Member States. It should be possible to grant EaSI financial support for expert assistance in drawing up a business plan, and for training and mentoring to develop the business idea.

We would recommend that the Progress Microfinance programme be continued, taking account of the improvements made under EaSI and the suggestions made in this report.

20.10.2015

MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress – 2013.

(2015/2042(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Inés Ayala Sender

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se člankom 6. Financijske uredbe propisuje da se „proračun donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja koje zahtijeva djelotvornu i učinkovitu unutarnju kontrolu i transparentnosti”;

B.  budući da se Europski mikrofinancijski instrument Progress („Instrument”) koristi financijskim sredstvima EU-a i financijskim doprinosom Europske investicijske banke, a njima oboma upravlja Europski investicijski fond (EIF); također predviđa i dodatna financijska sredstva od privatnih ulagača;

C.  budući da je Instrument uveden radi poticanja rasta i zapošljavanja te borbe protiv socijalne i financijske isključenosti;

D.  budući da poduzeća socijalne ekonomije imaju pozitivan utjecaj na najugroženije društvene skupine u pogledu zapošljavanja i socijalne uključenosti te im je potreban bolji pristup financiranju;

E.  budući da je Instrument i dalje relativno nepoznat potencijalnim korisnicima, što je vidljivo iz iznosa odobrenih mikrokredita koji je manji od ciljanoga, osobito u Italiji, kao što je istaknuto u tematskom izvješću br. 8/2015 Europskoga revizorskog suda „Pružaju li se financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”;

F.  budući da Instrument treba vrednovati kvalitativno, ne samo kvantitativno; premda je jednostavnije vrednovati Instrument prema kriterijima ekonomske učinkovitosti, treba ocijeniti i koliko je Instrument djelotvoran u jamčenju socijalne uključenosti, koliko su kvalitetna otvorena radna mjesta i kakav je njihov utjecaj;

1.  napominje da su 2013. aktivnosti financirane u okviru Instrumenta uključivale nadređene zajmove i jamstva; osim toga, ističe da neki posrednici dobivaju i zajam i jamstvo, ali da su tim dvama instrumentima uvijek obuhvaćeni različiti portfelji;

2.  napominje da Instrument od 2010. djeluje kao pilot-projekt; nadalje, ističe da su utvrđene manjkavosti kad je riječ o dopiranju do ugroženih skupina poput migranata i osoba s invaliditetom; no vjeruje da je pouka izvučena i da su neke manjkavosti već uklonjene novim instrumentom u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI); pozdravlja činjenicu da je strateška ocjena ciljeva osmišljena u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.;

3.  pozdravlja činjenicu da je još proračunskih sredstava dodijeljeno EaSI-ju za mikrofinanciranje;

4.  naglašava da je geografsko područje koje Instrument pokriva u EU-u i dalje ograničeno jer je riječ o samo 22, uskoro 23, od 28 država članica; poziva Komisiju da poduzme veće napore i zajamči potpunu geografsku pokrivenost te da identificira i analizira razloge zašto Instrument ne obuhvaća neke države članice; potiče Komisiju da široj javnosti pruži dovoljno informacija o mogućnostima financiranja putem Instrumenta;

5.  naglašava sve veću važnost djelatnosti mikrofinanciranja u EU-u; pozdravlja to što je Instrument vođen potražnjom, usmjeren na potrebe mikropoduzetnika i što privlači privatna sredstva; međutim, preporučuje dodatnu analizu potreba korisnikâ;

6.  poziva na to da se u okviru Instrumenta uzima u obzir dodana vrijednost projekata u regijama s teškim i trajnim prirodnim ili demografskim nedostacima, kao što su slabo naseljene regije i regije u kojima dolazi do depopulacije, s obzirom na to da takvi projekti neće samo potaknuti otvaranje radnih mjesta nego i pomoći u održanju razine naseljenosti;

7.  pozdravlja proces izbora posrednika za mikrokredite, što je u skladu s pravilima i postupcima EIF-a te ponavlja da Parlament zahtijeva da se ti posrednici pridržavaju načela odgovornog pozajmljivanja i izbjegavanja prezaduženosti osoba i poduzeća;

8.  žali zbog toga što gotovo da uopće nije procijenjen socijalni učinak Instrumenta, kao i njegov učinak na zapošljavanje, posebno s obzirom na podatke o poduzetništvu starijih osoba i potpori manjinama; poziva Komisiju da zahtijeva od institucija koje djeluju kao posrednici da izravno surađuju s udrugama manjina kako bi u program aktivno uključile ugrožene skupine kao što su žene i pripadnici manjina; s tim u vezi poziva Komisiju da provede dubinsku analizu učinka Instrumenta i programa koji ga zamjenjuje u okviru osi mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva EaSI-ja;

9.  pozdravlja činjenicu da je svih sedam dosad pregledanih financijskih podinstrumenata u okviru Instrumenta privuklo dodatna privatna sredstva; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što su prema izvješću Revizorskog suda, kad je riječ o jamstvima, točne ciljne vrijednosti omjera financijske poluge postignute samo u jednom od sedam slučajeva, a u dva slučaja nisu uopće;

10.  smatra da stopa opstanka projekata koje financira Instrument mora biti dostupna javnosti i da mora biti uzeta u obzir pri ažuriranju Europskog etičkog kodeksa za pružanje usluga mikrokreditiranja; poziva Komisiju da stopu opstanka projekata učini obveznim podatkom u slučajevima kada je potpora pružena; naglašava da bi taj podatak dobro došao pri budućem ocjenjivanju učinka;

11.  smatra da se uspjeh projekata ne može procijeniti samo na temelju održavanja ili otvaranja radnih mjesta te da valja uzeti u obzir i njihov socijalni aspekt;

12.  napominje da je 44 % poduzetnika koji su primili potporu u okviru Instrumenta djelovalo manje od godinu dana, dok je 56 % njih nastavilo djelovati i u godini nakon toga; poziva Komisiju da dodatno ocijeni održivost mikropoduzeća koja se financiraju u okviru Instrumenta; poziva Komisiju da potakne razvoj održivog zapošljavanja uz pomoć adekvatnog usmjeravanja i osposobljavanja u okviru novog instrumenta EaSI-ja kako bi se zajamčio dugoročni učinak;

13.  pozdravlja povećanu fleksibilnost novog programa u okviru EaSI-ja kao odgovor na nove potrebe u pogledu preraspodjele sredstava među programskim osima; poziva Komisiju da jasnom i transparentnom sinergijom između EaSI-ja i drugih programa i inicijativa Unije izbjegne dvostruko financiranje;

14.  napominje da ESF treba pružiti ključna financijska sredstva za stvaranje poduzeća, održivo mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, zajedno s mentorskim programima i programima osposobljavanja; izražava žaljenje zbog toga što se oni ne financiraju izravno iz EaSI-ja;

15.  napominje da je utjecaj na otvaranje radnih mjesta bio manji nego što se u početku očekivalo, unatoč tome što bi, da nije bilo mikrokreditiranja, mnogi korisnici bili potpuno isključeni s kreditnog tržišta; vjeruje da se utjecaj na otvaranje radnih mjesta koji je manji od očekivanog djelomično može objasniti činjenicom da je Instrument proveden u isto vrijeme kada je ekonomija prolazila kroz duboku krizu koja je utjecala i na kreditno tržište i na broj zaposlenih; međutim, napominje da je Instrument znatno doprinio očuvanju radnih mjesta; uzima u obzir da je odgovor na to novi i fleksibilniji instrument u okviru EaSI-ja;

16.  izražava žaljenje zbog velikog broja odbijenih zahtjeva za mikrofinanciranje (gotovo 2000 zahtjeva odbijenih djelomično zbog prezaduženosti osoba i poduzeća) te zbog toga što i dalje postoji znatan nedostatak na mikrofinancijskom tržištu, unatoč povećanju broja korisnika mikrofinanciranja; poziva Komisiju da provede detaljniju analizu razloga zašto su ti zahtjevi odbijeni te da pronađe način kako ih riješiti;

17.  naglašava važnost Instrumenta, posebno u kriznim razdobljima, u omogućavanju pristupa financiranju nezaposlenim i ugroženim osobama; naglašava da, posebno s obzirom na trenutačnu krizu povezanu s migracijom i azilom, mikrofinanciranje može poslužiti kao temeljna potpora za izbjeglice i migrante koji ulaze na tržište rada EU-a;

18.  poziva Komisiju da izbjeglice i tražitelje azila smatra ciljnom skupinom;

19.  poziva Komisiju da poveća broj inicijativa i količinu dostupnih sredstava za odobrenje mikrokredita inovativnim novoosnovanim poduzećima radi pružanja potpore mladim poduzetnicima i visokotehnološkim, znanstvenim i socijalnim inovacijama u vrijeme ekonomske krize i otežanog pristupa kreditiranju; osim toga, naglašava da države članice trebaju raditi na smanjenju birokratskog opterećenja za poduzetnike kako bi dobili pristup sredstvima koja im pruža EU;

20.  poziva Komisiju da poveća proračun za instrument InnovFin, koji postoji u okviru programa Obzor 2020., a osobito količinu sredstava na raspolaganju mikrofinancijskom instrumentu za davanje jamstva MSP-ovima InnovFin;

21.  izražava žaljenje zbog toga što su informacije o zajmovima i jamstvima u vezi s Instrumentom djelomična i nepotpuna te nedostaju detaljni podaci o radnom statusu krajnjih korisnika, premda je Revizorski sud utvrdio da izvještavanje zadovoljava zahtjeve odluke o osnivanju Instrumenta;

22.  pozdravlja komponentu socijalne inovacije programa EaSI, a osobito promicanje poduzeća socijalne ekonomije;

23.  izražava žaljenje zbog toga što znatan broj zahtjeva za Instrument nije dovršen i što ih Komisija nije mogla odobriti; poziva Komisiju da procijeni razloge tog neuspjeha (npr. manjak informacija, nedovoljna pristupačnost ili administrativno opterećenje koje treba smanjiti); poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi riješila taj problem;

24.  poziva Komisiju da se pobrine za povećanje publiciteta i količine informacija o Instrumentu i načinima pristupanja, te da taj postupak pojednostavi, a sporazume između mikrofinancijskih posrednika i EIF-a učini fleksibilnijima i lakše razumljivima i tako manjim posrednicima omogući brži pristup tržištu;

25.  smatra da je izvještaj Komisije o provedbi Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress – 2013. vrlo općenit i da se nedovoljno bavi detaljima provedbe;

26.  potiče Komisiju da se pobrine za to da Instrument kao i podinstrument u okviru EaSI-ja nastave doprinositi dodanoj vrijednosti i vidljivosti EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.10.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Verónica Lope Fontagné, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Gerben-Jan Gerbrandy, Brian Hayes, Karin Kadenbach, Barbara Kappel, Marian-Jean Marinescu, Julia Pitera, Patricija Šulin, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrejs Mamikins

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Dominique Martin, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Tim Aker, Georges Bach, Amjad Bashir, Lynn Boylan, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Joachim Schuster, Michaela Šojdrová, Ivo Vajgl, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Sorin Moisă

POIMENIČNO GLASOVANJE NA KONAČNOM GLASOVANJU

49

+

ALDE

ECR

EFDD

ENF

GUE/NGL

PPE

 

 

S&D

 

 

Verts/ALE

Enrique Calvet Chambon, António Marinho e Pinto, Yana Toom, Ulla Tørnæs, Ivo Vajgl, Renate Weber

Amjad Bashir, Arne Gericke, Zdzisław Krasnodębski, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Laura Agea, Tiziana Beghin

Mara Bizzotto

Lynn Boylan, Tania González Peñas, Thomas Händel, Kostadinka Kuneva, Inês Cristina Zuber

Georges Bach, David Casa, Danuta Jazłowiecka, Dieter-Lebrecht Koch, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Michaela Šojdrová

Guillaume Balas, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Edouard Martin, Sorin Moisă, Joachim Schuster, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

Tatjana Ždanoka

2

-

EFDD

ENF

Tim Aker

Dominique Martin

1

0

NI

Lampros Fountoulis

Objašnjenje korištenih znakova:

+  :  Zastupnici koji su glasovali za

-  :  Zastupnici koji su glasovali protiv

0  :  Suzdržani zastupnici

(1)

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=fr&pubId=7760

(2)

http://bookshop.europa.eu/fr/study-on-imperfections-in-the-area-of-microfinance-and-options-how-to-address-them-through-an-eu-financial-instrument-pbKE0214424/?CatalogCategoryID=ZjsKABstHnIAAAEjH5EY4e5L

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 238.

(4)

SL L 87, 7.4.2010., str. 2.

(5)

SL C 117 E, 6.5.2010., str.85.

(6)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2015/547555/EPRS_IDA(2015)547555_EN.pdf

(7)

Privremena procjena Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress

(8)

UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti