IZVJEŠĆE o Posebnom izvješću Europskog ombudsmana o istrazi na vlastitu inicijativu OI/5/2012/BEH-MHZ koja se odnosi na Frontex
26.11.2015 - (2014/2215(INI))
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Odbor za predstavke
Izvjestitelji: Roberta Metsola, Ska Keller
(Zajedničke sjednice odbora – članak 55. Poslovnika)
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Posebnom izvješću Europskog ombudsmana o istrazi na vlastitu inicijativu OI/5/2012/BEH-MHZ koja se odnosi na Frontex
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Posebno izvješće Europskog ombudsmana od 7. studenoga 2013. o istrazi na vlastitu inicijativu OI/5/2012/BEH-MHZ koja se odnosi na Frontex,
– uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir članak 67. stavak 1., članak 72., članak 228. stavak 1. podstavak 2. i članak 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezin članak 41. (pravo na dobru upravu) i članak 47. (pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje);
– uzimajući u obzir Odluku 94/262/EZUČ, EZ, Euratom Europskog parlamenta od 9. ožujka 1994. o propisima i općim uvjetima kojima se uređuje izvršavanje dužnosti Europskog ombudsmana, a posebno njezin članak 3. stavak 7.,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 1932(2013) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe pod nazivom „Frontex: odgovornosti povezane s ljudskim pravima”,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2007/2004 od 26. listopada 2004. o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Uredba o Frontexu),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Akcijski plan EU-a o vraćanju”(COM(2015)0453),
– uzimajući u obzir Frontexov Kodeks ponašanja za zajedničke operacije vraćanja koje koordinira Frontex,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. listopada 2015., a posebno njihovu točku 2(n),
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a iz 1951. o statusu izbjeglica (Ženevska konvencija) i Njujorški protokol iz 1967. o statusu izbjeglica,
– uzimajući u obzir prvu rečenicu članka 220. stavka 2. Poslovnika,
– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za predstavke u skladu s člankom 55. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za predstavke (A8-0343/2015),
A. budući da se Uredbom (EU) br. 1168/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (dalje u tekstu: Uredba o Frontexu) zahtijeva da Agencija u potpunosti jamči poštovanje temeljnih prava te prava migranata, izbjeglica i tražitelja azila;
B. budući da Frontex, kao i svaka druga institucija, tijelo, ured ili agencija EU-a, u svojim aktivnostima mora poštovati Povelju o temeljnim pravima i budući da je ta obveza iskazana u članku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), sukladno kojemu „aktima o osnivanju tijela, ureda i agencija Unije mogu se utvrditi posebni uvjeti i aranžmani u vezi s postupcima koje su fizičke ili pravne osobe pokrenule protiv tih tijela, ureda ili agencija i koji prema njima imaju pravni učinak”;
C. budući da se ni danas koordinacijsko djelovanje Frontexa u praksi ne može odvojiti od aktivnosti koje države članice provode pod njegovom koordinacijom te bi stoga Frontex (a preko njega i EU) mogao imati izravan ili neizravan utjecaj na prava pojedinaca te potaknuti, u najmanju ruku, izvanugovornu odgovornost EU-a (vidi presudu Suda Europske unije T-341/07, Sison III); budući da puka činjenica da postoje administrativni dogovori s državama članicama koje sudjeluju u operaciji koju koordinira Frontex ne može dovesti do izbjegavanja odgovornosti u slučajevima kad takvi dogovori utječu na temeljna prava;
D. budući da Europska unija mora pristupiti Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je usvojilo Vijeće Europe;
E. budući da se člankom 26.a Uredbe o Frontexu predviđa donošenje strategije o temeljnim pravima te se od Agencije zahtijeva da sastavi te razradi i provede tu strategiju, uspostavi Savjetodavni forum i imenuje službenika za temeljna prava;
F. budući da je u članku 5.a Kodeksa ponašanja za sve osobe koje sudjeluju u Frontexovim aktivnostima naglašeno da osobe koje sudjeluju u aktivnostima Frontexa, među ostalim, promiču pružanje informacija o pravima i postupcima osobama koje traže međunarodnu zaštitu;
G. budući da je člankom 9. Uredbe br. 863/2007 predviđeno da članovi tima nadležnog za praćenje i nadziranje aktivnosti vanjskih tijela moraju poštovati pravo Zajednice i nacionalno pravo države članice domaćina;
H. budući da je 2012. Europski ombudsman pokrenuo istragu na vlastitu inicijativu u vezi s provedbom obveza agencije Frontex o temeljnim pravima;
I. budući da se u nacrtu preporuka Europskog ombudsmana traži provedba mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi;
J. budući da je Europski ombudsman objavio posebno izvješće u kojemu se inzistira na provedbi mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi;
K. budući da u skladu s člankom 220. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta Europski ombudsman ima obvezu obavijestiti Parlament o slučajevima nepravilnog postupanja uprave i budući da nadležni odbor može sastaviti izvješće o takvim slučajevima;
L. budući da je zadaća Frontexa da se pobrine za učinkovitu provedbu zajedničkih propisa o normama i postupcima u pogledu temeljnih prava, kad je riječ o kontroli i nadziranju vanjskih granica, boljim koordiniranjem suradnje između država članica te budući da te aktivnosti očito utječu na ljudska prava, što Frontex i EU dosad nisu uspjeli neutralizirati na odgovarajući način;
M. budući da, kao dio svoje misije, Frontex također razvija operativnu suradnju sa zemljama izvan EU-a u ključnim područjima kao što su razmjena informacija, analiza rizika, osposobljavanje, istraživanje i razvoj, zajedničke operacije (uključujući zajedničke operacije vraćanja) i pilot-projekti;
N. budući da u skladu s člankom 14.1 Uredbe o Frontexu Agencija i države članice ispunjavaju norme i standarde koji su najmanje istovjetni standardima zakonodavstva Unije i onda kad se suradnja s trećim zemljama odvija na državnom području tih zemalja;
O. budući da se operativna suradnja Frontexa s nadležnim tijelima partnerskih zemalja provodi na temelju radnih dogovora koji nisu pravno obvezujući te ne ulaze u okvir međunarodnog prava i čiju praktičnu provedbu ne bi trebalo podrazumijevati ispunjavanjem međunarodnih obveza Frontexa i EU-a; budući da ta situacija predstavlja element pravne nesigurnosti za koji bi se moglo smatrati da je u suprotnosti s obvezama Frontexa u pogledu ljudskih prava;
P. budući da Frontex i države članice imaju zajedničku, no ipak različitu odgovornost u pogledu djelovanja službenika na zadatku u operacijama i pilot-projektima Frontexa;
Q. budući da bi, u svjetlu činjenice da su se nadležnosti Frontexa povećale od njegova osnutka, ta Agencija trebala biti odgovorna kao glavni dionik u postupku upravljanja granicama, među ostalim i u slučajevima navoda povezanih s temeljnim pravima;
R. budući da većinu sudionika u operacijama Frontexa čine gostujući službenici koje kao potporu određenoj operaciji šalju države članice, izuzev države članice na čijem se teritoriju odvija operacija Frontexa;
S. budući da se u skladu s člankom 2.a Uredbe o Frontexu Kodeks ponašanja primjenjuje na sve osobe koje sudjeluju u aktivnostima Agencije;
T. budući da u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o Frontexu gostujući službenici koji sudjeluju u misijama Frontexa, kao opće pravilo, samo mogu izvršavati zadaće i ovlasti u skladu s uputama i u nazočnosti službenika graničnog nadzora države članice domaćina;
U. budući da je tijekom operacija Frontexa zbog upotrebe različitih oznaka uz oznaku Frontexa na uniformama teško ustanoviti pod čijom je nadležnošću određeni službenik, a slijedom toga i kome podnijeti prijavu, Frontexu ili izravno nadležnim tijelima dotične države članice;
V. budući da u skladu s člankom 3. stavkom 1.a Uredbe o Frontexu Agencija nema izvršne ovlasti u državama članicama i nema ovlast sankcionirati države članice ili njihove dužnosnike;
W. budući da su operativni planovi zajedničkih operacija Frontexa pravno obvezujući te da u skladu s člankom 3.a stavkom 1. Uredbe o Frontexu te planove moraju odobriti izvršni direktor Frontexa i država članica domaćin, uz savjetovanje s državama članicama koje sudjeluju u dotičnim operacijama;
X. budući da je Frontex već uspostavio sustav izvješćivanja o incidentima u koji su uključeni njegov odjel za operacije, pravni odjel te službenik za temeljna prava i da u sklopu tog sustava konačnu odluku donosi izvršni direktor Frontexa; budući da se tim sustavom obrađuju interne pritužbe osoblja i gostujućih službenika Frontexa te da on nije namijenjen obradi izravnih pritužbi pojedinaca koji prijavljuju povredu svojih temeljnih prava;
Y. budući da na europskoj razini već postoje mehanizmi za podnošenje pojedinačnih pritužbi unutar struktura Europske investicijske banke, Agencije Europske unije za temeljna prava i Europske mreže pučkih pravobranitelja; budući da je potrebno naglasiti da je Frontex operativna agencija koja se po svojoj naravi razlikuje od spomenutih organizacija;
Z. budući da se Komisija obvezala provesti reviziju Frontexa u bliskoj budućnosti;
Razlog zbog kojeg Frontex treba uspostaviti mehanizam za podnošenje pojedinačnih
pritužbi
1. pozdravlja Posebno izvješće Europskog ombudsmana u okviru istrage na vlastitu inicijativu u vezi s Frontexom; podupire napore Frontexa u pogledu preuzimanja i provedbe 12 od 13 preporuka Europskog ombudsmana; uzima u obzir trenutačna nastojanja Frontexa u cilju poboljšanja poštovanja temeljnih prava, u koja se, među ostalim, ubrajaju uspostava sustava za izvješćivanje o incidentima, sastavljanje kodeksa ponašanja te uspostava Savjetodavnog foruma o temeljnim pravima i Ureda za temeljna prava;
2. podupire preporuku Europskog ombudsmana o tome da bi Frontex trebao rješavati pojedinačne pritužbe o kršenju temeljnih prava tijekom svojih operacija te s tim u vezi pružiti odgovarajuću administrativnu potporu; poziva Frontex da uspostavi odgovarajući mehanizam za podnošenje pritužbi, među ostalim i u okviru svojih radnih dogovora s nadležnim tijelima trećih zemalja;
3. duboko je zabrinut zbog pravnog vakuuma u pogledu razmještanja službenika iz trećih zemalja tijekom zajedničkih operacija vraćanja, kako je istaknuto u izvješću Europskog ombudsmana, kao i zbog izostanka odgovornosti koji bi mogao izaći na vidjelo u slučaju povrede ljudskih prava povezanih sa službenicima iz trećih zemalja;
4. smatra da je s obzirom na rastuće humanitarne i pravne izazove na vanjskim granicama EU-a te jačanje operacija Frontexa potreban mehanizam s pomoću kojega bi bilo moguće obrađivati pojedinačne pritužbe o navodnim kršenjima temeljnih prava koja se dogode tijekom operacija Frontexa ili suradnje s trećim zemljama, čime bi taj mehanizam postao primarno tijelo za obradu pritužbi;
5. smatra da bi se uspostavom mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi pojedincima pružila mogućnost da u slučaju povrede svojih temeljnih prava ostvare pravo na učinkovit pravni lijek; priznaje da bi se uvođenjem takvog mehanizma za podnošenje pritužbi povećala transparentnost i poštovanje temeljnih prava, među ostalim i u kontekstu radnih dogovora Frontexa jer bi Frontex i institucije EU-a bili svjesniji mogućih povreda temeljnih prava koje bi inače možda ostale neotkrivene, neprijavljene i neriješene; naglašava da je taj manjak transparentnosti posebno istaknut u slučaju radnih dogovora Frontexa nad kojima Parlament ne može vršiti demokratski nadzor jer ne postoji obveza savjetovanja s Parlamentom prije sklapanja tih dogovora te se Parlament niti ne obavještava o načinu njihove provedbe u praksi;
6. napominje da u okviru Uredbe o Frontexu ne postoje pravne prepreke za uvođenje mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi te da bi taj mehanizam ulazio u područje primjene članka 26.a stavka 3. Uredbe o Frontexu, u skladu s kojim bi službenik za temeljna prava trebao sudjelovati u radu mehanizma za praćenje poštovanja temeljnih prava; napominje da bi taj mehanizam bio u skladu s pravom EU-a i načelom dobrog upravljanja te da bi se njime ojačala učinkovita provedba strategije Frontexa o temeljnim pravima; smatra da bi se kapacitet Frontexa za rješavanje mogućih povreda temeljnih prava trebao ojačati u kontekstu proširenja uloge te Agencije u skladu s pravom EU-a, a posebno njezina sudjelovanja u timovima za pružanje potpore upravljanju migracijama koji djeluju u žarišnim područjima („hotspots”) i njezine operativne suradnje s nadležnim tijelima partnerskih zemalja na temelju radnih dogovora;
7. mišljenja je da se koordinacijskom ulogom Frontexa ne bi trebala ograničiti njegova odgovornost u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU-a, a posebno kad je riječ o jamčenju poštovanja temeljnih prava migranata i tražitelja azila; podsjeća na to da su sve agencije Unije i država članica pri provedbi prava EU-a obvezne poštovati odredbe Povelje o temeljnim pravima;
Struktura mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi
8. smatra da je opravdano očekivati da se djelovanje onih uključenih u operacije Frontexa može pripisati Frontexu i u širem smislu EU-u; ističe da se pravnim odnosima te različitim, no ipak zajedničkim odgovornostima koje dijele Frontex i države članice ne bi trebalo ugroziti jamčenje poštovanja temeljnih prava, kao ni poštovanje tih prava u zajedničkim operacijama; podsjeća da Frontex nije ovlašten za kažnjavanje država članica i njihovih službenika; smatra da stoga treba pomno razmotriti pitanje nadležnosti Frontexa i država članica EU-a;
9. naglašava da je potrebna službena središnja struktura unutar Frontexa za obradu pojedinačnih pritužbi; predlaže da Ured službenika Frontexa za temeljna prava ima ključnu ulogu u rješavanju pritužbi; smatra da bi taj ured prije svega trebao objektivno provjeravati prihvatljivost pritužbi, filtrirati ih i prosljeđivati nadležnim tijelima te detaljno pratiti njihovu daljnju obradu;
10. pozdravlja činjenicu da je Frontex već uspostavio temeljit postupak obrade internih prijava ozbiljnih povreda temeljnih prava koje podnose osoblje Frontexa i gostujući službenici; ističe da se taj postupak već koristi u obradi pritužbi trećih strana koje nisu izravno uključene u operacije Frontexa te preporučuje proširenje tog postupka u cilju uspostave potpunog i dostupnog mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi; naglašava da bi Frontex trebao zajamčiti da se tim mehanizmom poštuju kriteriji dostupnosti, neovisnosti, učinkovitosti i transparentnosti;
Podnošenje i prihvatljivost pritužbi
11. zauzima stajalište da bi osobe koje se smatraju oštećenima zbog postupanja službenika graničnog nadzora koji nose oznaku Frontexa trebale imati pravo podnijeti pritužbu; potiče Frontex na to da zajamči potpunu povjerljivost i da ne otkriva identitet podnositelja pritužbe trećim stranama bez njegova pristanka osim ako nije zakonom primoran da tako postupi na temelju sudske odluke; također smatra da bi Frontex trebao zajamčiti da se učini sve kako bi se spriječio bilo kakav sukob interesa tijekom obrade pritužbi;
12. priznaje da su potrebna jamstva kako bi se spriječila zloupotreba mehanizma za podnošenje pritužbi; stoga preporučuje da se anonimne pritužbe ne prihvaćaju; međutim, naglašava da to ne isključuje pritužbe trećih strana podnesene u poštenoj namjeri u interesu podnositelja pritužbe koji ne želi otkriti svoj identitet; također predlaže da bi se trebale zaprimati samo pritužbe koje se temelje na povredi temeljnih prava zaštićenih pravom EU-a; smatra da se time ne bi trebalo spriječiti Frontex da mimo postupka podnošenja pritužbi uzima u obzir i ostale izvore informacija u vezi s navodima o kršenjima temeljnih prava, uključujući opća izvješća nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija i drugih relevantnih dionika; naglašava da su potrebni jasni kriteriji za određivanje prihvatljivosti pritužbi i preporučuje uvođenje standardiziranog obrasca za podnošenje pritužbi u kojemu bi trebalo navesti detaljne informacije poput datuma i mjesta incidenta jer bi se na taj način lakše odlučivalo o prihvatljivosti pritužbi; preporučuje da se kriteriji i standardizirani obrazac odrede u suradnji sa Savjetodavnim forumom;
13. ističe da bi spomenuti obrazac trebao biti dostupan na jezicima kojima se služe migranti i tražitelji azila ili za koje se pretpostavlja da ih dobrim dijelom razumiju te da bi trebao sadržavati sve potrebne informacije o načinu podnošenja pritužbe, uključujući praktične smjernice napisane na razumljiv način; podsjeća na to da se Uredbom o Frontexu (Uredba br. 656/2014) već predviđa raspoloživost tumača na kopnu, pravnih savjetnika i drugih relevantnih stručnjaka; preporučuje mogućnost usmenog pokretanja pritužbe službeniku koji nosi oznaku Frontexa, koju bi onda taj službenik propisno transkribirao; poziva Frontex da obrazac za podnošenje pritužbi stavi na raspolaganje i u elektroničkom obliku kompatibilnom s pametnim telefonima na svojoj internetskoj stranici i u papirnatom obliku u centrima država članica za provjeru te da ih bude moguće dobiti od samog osoblja Frontexa i gostujućih službenika koji sudjeluju u operacijama Frontexa;
14. preporučuje da Frontex odredi razuman vremenski rok za podnošenje pritužbi te da zajamči mogućnost podnošenja pritužbi nakon završetka operacije Frontexa; smatra da je to osobito važno u slučaju operacija vraćanja; preporučuje da zemlje članice rješavaju pritužbe u razumnom roku poštujući nacionalna postupovna pravila;
Pritužbe protiv gostujućih službenika
15. priznaje da se moguće pritužbe mogu odnositi na ponašanje gostujućih službenika koji su pod nadležnošću određene države članice, ali nose oznaku Frontexa; napominje da ti službenici pri izvršavanju svojih zadaća nose nacionalne odore na kojima nisu nužno istaknuti ime ili identifikacijski broj; napominje da bi s obzirom na to da gostujući službenici moraju nositi dokument o svojoj akreditaciji, traženje identifikacije moglo biti prepreka podnošenju pritužbe protiv službenika; preporučuje da sve osobe koje djeluju pod oznakom Frontexa imaju vidljivo istaknuto ime ili identifikacijski broj na svojim odorama;
16. podsjeća na to da Frontex nije nadležan pokretati stegovne mjere protiv osoba koje nisu pripadnici njegova osoblja i da u skladu s člankom 3. stavkom 1.a Uredbe o Frontexu poduzimanje stegovnih mjera potpada pod isključivu nadležnost države članice domaćina;
17. uzima na znanje da države članice na vrlo različite načine rješavaju pritužbe protiv gostujućih službenika; zabrinut je zbog mogućnosti da se u nekim državama članicama nakon navoda o kršenjima temeljnih prava ne provedu odgovarajući postupci; poziva Frontex i države članice na blisku suradnju i razmjenu najboljih praksi kako bi se osigurala daljnja ispravna obrada pritužbi protiv gostujućih službenika;
18. preporučuje da bi Ured službenika za temeljna prava trebao prosljeđivati pritužbe protiv gostujućih službenika nadležnom nacionalnom tijelu preko dobro definiranog sustava upućivanja; preporučuje da taj sustav uključuje mehanizam za podnošenje pritužbi za slučajeve u kojima se zahtjev proglasi nedopuštenim ili odbijenim; smatra da je ključno u proces uključiti nacionalne pučke pravobranitelje ili bilo koja druga relevantna tijela nadležna u području temeljnih prava koja su ovlaštena nadgledati nacionalna tijela i službenike, s obzirom na to da službenik Frontexa za temeljna prava na to nema pravo; naglašava da je potrebna suradnja Frontexa s nacionalnim tijelima za ljudska prava i nacionalnim graničnim vlastima;
19. preporučuje obvezno osposobljavanje o rodnoj perspektivi za osoblje Frontexa i gostujuće službenike prije priključenja operaciji Frontexa u cilju podizanja razine osviještenosti o rodno uvjetovanom nasilju i ranjivosti migrantica;
20. smatra da bi službenik Frontexa za temeljna prava, po potrebi, u bliskoj suradnji s relevantnim operativnim odjelom Frontexa trebao doprinijeti istragama nacionalnih tijela pružanjem dodatnih informacija o incidentu;
21. naglašava da bi Frontex trebao pobliže pratiti tijek obrade pritužbi podnošenjem službenog zahtjeva određenoj državi članici za povratne informacije i, ako je to potrebno, slanjem pisma upozorenja u kojem se podsjeća na moguće mjere koje bi Frontex mogao poduzeti ako se ne odgovori na dotično pismo; podsjeća na to da Frontex ima pravo zaprimati informacije o kršenju temeljnih prava koje počine gostujući službenici u kontekstu svoje obveze praćenja poštovanja temeljnih prava u svim svojim aktivnostima; preporučuje da Frontex blisko surađuje ne samo s nacionalnim graničnim vlastima, nego prije svega i s nacionalnim tijelima za ljudska prava;
22. preporučuje da službenik za temeljna prava podnositelju pritužbe podnese obrazloženje, uključujući podatke za kontakt odgovornih nacionalnih vlasti, u slučaju da Frontex ne pokrene postupak daljnjeg praćenja obrade pritužbe;
23. podsjeća na to da je uz suglasnost dotične države članice moguća primjena stegovnog postupka Frontexa protiv upućenog gostujućeg službenika ili upućenog nacionalnog stručnjaka; podsjeća na to da Frontex može zatražiti da država članica odmah isključi gostujućeg službenika ili upućenog nacionalnog stručnjaka iz sudjelovanja u aktivnosti Frontexa ako se država članica ne složi s provedbom stegovnog postupka i da se tu osobu ukloni iz baze gostujućih službenika;
24. poziva izvršnog direktora Frontexa da razmotri isključenje svakog službenika za kojega se utvrdi da je prekršio temeljna prava i da mu se zabrani sudjelovanje u bilo kojoj operaciji ili bilo kojem pilot-projektu Frontexa; ističe da bi to trebalo vrijediti i za nacionalne službenike iz partnerskih zemalja koji sudjeluju u operacijama Frontexa u sklopu radnih dogovora;
25. smatra da bi se u slučaju ozbiljnih kršenja temeljnih prava trebala uzeti u obzir mogućnost uskraćivanja financijske potpore državama članicama ili privremene obustave sudjelovanja države članice u zajedničkim operacijama; nadalje smatra da bi se trebala donijeti odluka o privremenoj obustavi i u konačnici o prekidu operacije u slučaju ozbiljnog i učestalog kršenja temeljnih prava, ne dovodeći pritom u pitanje spašavanje života;
26. smatra da bi trebalo uspostaviti jasne kriterije o trenutku završetka operacija Frontexa na temelju preporuka Savjetodavnog foruma, službenika za temeljna prava i drugih relevantnih aktera te nevladinih organizacija kao što su FRA, UNHCR ili IOM;
27. naglašava da se mehanizam za podnošenje pojedinačnih pritužbi ne bi trebao smatrati sredstvom kojim bi se onima koji podnose pritužbu jamčila bilo kakva dodatna prava na pristup kazneno-pravnom sustavu; podsjeća na to da kaznene istrage moraju provesti države članice u kojima se odvijaju operacije;
Opća razmatranja
28. zauzima stajalište da individualni mehanizam za podnošenje pritužbi može biti učinkovit samo ako potencijalni podnositelji pritužbi, kao i službenici koji sudjeluju u operacijama Frontexa, postanu svjesni prava pojedinca na podnošenje pritužbe s pomoću djelotvorne i rodno osjetljive informativne kampanje na službenim jezicima EU-a i na jezicima kojima se služe tražitelji azila i migranti ili za koje se pretpostavlja da ih dobrim dijelom razumiju; smatra da bi se takvom informativnom kampanjom i dobro strukturiranom provjerom prihvatljivosti pritužbi u velikoj mjeri mogao ograničiti broj neprihvatljivih pritužbi; napominje da bi se državljane trećih zemalja prije operacije vraćanja trebalo informirati o njihovim pravima, uključujući pravo na podnošenje pritužbe;
29. smatra da bi individualni mehanizam za podnošenje pritužbi trebao biti učinkovit i transparentan; naglašava da Ured za temeljna prava mora imati na raspolaganju dostatnu opremu i osoblje za obradu zaprimljenih pritužbi te poziva na potrebna dodatna sredstva u tu svrhu;
30. smatra da je opis zadaća službenika za temeljna prava previše ograničen i neprecizno formuliran; napominje da su zadaće službenika u ovom trenutku opisane samo u objavi radnog mjesta; predlaže da se u predstojeću reviziju Uredbe o Frontexu uključe odredbe o zadaćama službenika za temeljna prava;
31. smatra da bi se u cilju poboljšanja Frontexove transparentnosti, odgovornosti, učinkovitosti i omogućavanja temeljite istrage pojedinačnih pritužbi trebalo redovito obavješćivati Parlament o upotrebi fondova za potrebe Frontexa i te informacije objavljivati na internetskim stranicama Frontexa;
32. pozdravlja spremnost Europskog ombudsmana, članova Europske mreže pučkih pravobranitelja nadležnih u području temeljnih prava i Savjetodavni forum Frontexa da pruže potporu Frontexu pri uspostavi i provedbi mehanizma za podnošenje pojedinačnih pritužbi; poziva Frontex da u bliskoj suradnji s Europskim ombudsmanom prati dobru praksu ostalih europskih tijela, kao što je Europska investicijska banka;
33. preporučuje uspostavu bliske suradnje između Frontexa i Europskog ombudsmana u cilju poboljšanja zaštite pojedinaca od slučajeva nepravilnog postupanja uprave u pogledu djelovanja Frontexa, uključujući i slučajeve u kojima agencija djeluje izvan vanjskih granica EU-a na temelju radnih dogovora;
34. poziva države članice i partnerske zemlje koje su zaključile radne dogovore s Frontexom da učinkovito surađuju s agencijom kako bi se zajamčilo nesmetano funkcioniranje mehanizma za podnošenje pritužbi; potiče Frontex da pruži tehničku podršku državama članicama i odgovarajućim trećim zemljama kako bi se zajamčila učinkovitost tog mehanizma;
35. ističe važnost posebne zaštite maloljetnika bez pratnje, žena koje su žrtve rodnog progona, osoba iz LGBTI zajednice i drugih ranjivih skupina; preporučuje da se Frontex u tu svrhu, po potrebi, savjetuje s relevantnim agencijama EU-a;
36. poziva Frontex da u okviru svog godišnjeg općeg izvješća ponudi javno dostupne informacije o mehanizmu za podnošenje pritužbi; preporučuje da se navede broj zaprimljenih pritužbi, vrste kršenja temeljnih prava, operacija Frontexa o kojoj je riječ i popratne mjere koje je poduzeo Frontex; napominje da bi te informacije pomogle Frontexu u utvrđivanju mogućih nedostataka i poboljšanju radnih metoda;
37. preporučuje da se u okviru predstojeće revizije Uredbe o Frontexu u nju uvrste odredbe o mehanizmu za podnošenje pojedinačnih pritužbi;
38. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskom ombudsmanu, nacionalnim parlamentima i Frontexu.
ANNEX: LETTER FROM THE SUBCOMMITTEE ON HUMAN RIGHTS
DG EXPO-DROI D(2015)53762
Mr Claude Moraes
Chair of the Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs
ASP 13G205
Ms Cecilia Wikström
Chair of the Committee on Petitions
ASP 08G201
Subject: Subject: Joint LIBE/PETI Report on the Special Report of the European Ombudsman in own-initiative inquiry OI/5/2102/BEH-MHZ concerning Frontex (2014/2215(INI))
Dear Chairs,
Human rights, democracy and the rule of law are issues central to the Lisbon Treaty and a declared objective of the Common Foreign and Security Policy (CFSP). A human rights-based approach to EU migration policy is key to achieving this objective, while addressing the root causes of migration such as poverty, war and grave human rights violations in countries of origin and transit should be a priority.
The protection of the human rights of migrants/refugees/asylum seekers must be respected without discrimination, independently of their administrative status and circumstances. Human rights are not something reserved exclusively for registered citizens of a country.
Due to time and procedural constraints the Subcommittee on Human Rights is not able to deliver a formal opinion on the above Report, which we believe adequately covers most of the pressing issues. On behalf of the Subcommittee we would, however, like to offer a few comments for your consideration and highlight some of our concerns.
1. The Subcommittee on Human Rights (DROI) welcomes the Special Report of the European Ombudsman in own-initiative inquiry OI/5/2102/BEH-MHZ concerning Frontex which includes the recommendation that an individual complaints mechanism be set up and implemented.
2. The role of Frontex goes well beyond border control and migration management: saving lives must be part and parcel of its mission. Frontex activities have many human rights implications, particularly when intercepting irregular migrants, asylum seekers and refugees at borders or at sea, and DROI recommends that further provisions to address these issues be included in the review of the Frontex Regulation.
…/…
3. DROI acknowledges Frontex's support to Member States in coordinating the influx of migrants at the EU's external borders during the current migration crisis. We also welcome the actions and measures taken by Frontex to draw up a Fundamental Rights Strategy, appoint a Fundamental Rights Officer and establish a Consultative Forum on fundamental rights. Frontex, like all EU agencies, is indeed bound by the provisions of the Charter of Fundamental Rights and other relevant EU laws and must assume its responsibility with respect to human rights in joint operations.
4. The complexity of the relations and responsibilities between Member States, migration officers, the host Member State border officers and Frontex's personnel does not facilitate the implementation of a mechanism for complaints in the case of violations of the human rights of migrants. This situation should be clarified in accordance with relevant Union law and obligations related to access to the international protection of fundamental rights. The scope of Frontex's accountability should be better defined to ensure this specific responsibility while also taking account of the principle of subsidiarity.
5. The revised Frontex Regulation should include a mandatory requirement for all Frontex operations to be reported on to EU institutions from the perspective of compliance with international provisions with regard to the situation of persons in need of international protection. Incidents during operations should be duly documented, and we commend the setting-up of an incident reporting system by Frontex. Member States and the European Commission should provide Frontex with the necessary additional resources for handling the complaints received and also increase the independence, means and powers of the Fundamental Rights Officer.
We trust you will be able to take these points into account in your overall considerations and include them in the motion for a resolution.
Yours sincerely,
Elmar Brok Elena Valenciano
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
23.11.2015 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
62 11 6 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Marina Albiol Guzmán, Martina Anderson, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Pál Csáky, Miriam Dalli, Cornelia Ernst, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sylvie Goddyn, Ana Gomes, Daniel Hannan, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Iliana Iotova, Peter Jahr, Eva Joly, Timothy Kirkhope, Jude Kirton-Darling, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Vicky Maeijer, Edouard Martin, Barbara Matera, Roberta Metsola, Louis Michel, József Nagy, Péter Niedermüller, Julia Pitera, Gabriele Preuß, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Helga Stevens, Yana Toom, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Harald Vilimsky, Udo Voigt, Jarosław Wałęsa, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tatjana Ždanoka, Tomáš Zdechovský |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Laura Agea, Daniel Dalton, Elisabetta Gardini, Michela Giuffrida, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Petra Kammerevert, Ska Keller, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Angelika Mlinar, Victor Negrescu, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Demetris Papadakis, Salvatore Domenico Pogliese, Josep-Maria Terricabras, Axel Voss |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
David Casa, Birgit Collin-Langen, Jude Kirton-Darling, Dieter-Lebrecht Koch, Angelika Niebler, Igor Šoltes |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
62 |
+ |
|
ALDE |
Beatriz Becerra Basterrechea, Filiz Hyusmenova, Sophia in 't Veld, Louis Michel, Angelika Mlinar, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Yana Toom, Cecilia Wikström |
|
EFDD |
Laura Agea, Eleonora Evi, Laura Ferrara |
|
EPP |
Michał Boni, David Casa, Birgit Collin-Langen, Pál Csáky, Rosa Estaràs Ferragut, Elisabetta Gardini, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Peter Jahr, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Dieter-Lebrecht Koch, Barbara Kudrycka, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Barbara Matera, Roberta Metsola, József Nagy, Angelika Niebler, Julia Pitera, Salvatore Domenico Pogliese, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Axel Voss, Jarosław Wałęsa, Tomáš Zdechovský |
|
GREENS/EFA |
Eva Joly, Ska Keller, Jean Lambert, Judith Sargentini, Igor Šoltes, Josep-Maria Terricabras, Tatjana Ždanoka |
|
S&D |
Caterina Chinnici, Monika Flašíková Beňová Miriam Dalli, Tanja Fajon, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Michela Giuffrida, Ana Gomes, Iliana Iotova, Petra Kammerevert, Jude Kirton-Darling, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Edouard Martin, Victor Negrescu, Péter Niedermüller, Demetris Papadakis, Gabriele Preuß, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer |
|
11 |
- |
|
ECR |
Daniel Dalton, Daniel Hannan, Timothy Kirkhope, Monica Macovei, Helga Stevens |
|
EFDD |
Kristina Winberg |
|
EFN |
Lorenzo Fontana, Sylvie Goddyn, Vicky Maeijer, Harald Vilimsky |
|
NI |
Udo Voigt |
|
6 |
0 |
|
GUE/NGL |
Marina Albiol Guzmán, Martina Anderson, Malin Björk, Cornelia Ernst, Kostadinka Kuneva, Marie-Christine Vergiat |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani