Postupak : 2015/2140(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0368/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0368/2015

Rasprave :

PV 18/01/2016 - 14
CRE 18/01/2016 - 14

Glasovanja :

PV 19/01/2016 - 5.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0004

IZVJEŠĆE     
PDF 635kWORD 243k
16.12.2015
PE 565.169v02-00 A8-0368/2015

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Werner Langen

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

The European Parliament,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 4. lipnja 2015. o politici tržišnog natjecanja za 2014. (COM(2015)0247) i radni dokument službi Komisije kao popratni dokument od istog datuma,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 101. – 109., 147. i 174.;

–  uzimajući u obzir odgovarajuća pravila tržišnog natjecanja, smjernice i odluke Komisije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a za 2013.(1) i svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja Europske unije za 2012.(2) te zahtjeve koje je u njima iznio Parlament,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku Unije (Resorni odjel A (ekonomska i znanstvena politika) za Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača naslovljenu „Nepoštene trgovačke prakse među poduzećima u lancu opskrbe hranom”(3),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Unutarnje tržište međunarodnog cestovnog prijevoza tereta: socijalni damping i kabotaža”(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja (ECN) iz svibnja 2012. naslovljeno „Izvješće o provođenju zakona koji se odnose na tržišno natjecanje i aktivnosti nadziranja tržišta od strane europskih tijela za tržišno natjecanje u prehrambenom sektoru”(5),

–  uzimajući u obzir direktive Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja,

–  uzimajući u obzir zaključke i prijedloge djelovanja OECD-a / skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 6. svibnja 2015. kojom se pokreće istraga u sektoru e-trgovine u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (COM(2015)3026),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2014/104 od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. lipnja 2014. o smjernicama o državnim potporama za energetiku i zaštitu okoliša(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u EU-u” od 9. srpnja 2014. (COM/2014/0449),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0368/2015),

A.  budući da je politika tržišnog natjecanja EU-a temelj socijalnog tržišnog gospodarstva u Europi i važan instrument djelotvornog unutarnjeg tržišta Unije;

B.  budući da se, u području tržišnog natjecanja, glas Europske unije čuje i poštuje na međunarodnoj sceni; budući da to jedinstveno neovisno vanjsko predstavljanje, koje podupiru jasno definirane ovlasti, omogućuje Uniji da iskoristi svoju istinsku političku, demografsku i gospodarsku moć;

C.  budući da je politika tržišnog natjecanja sama po sebi instrument zaštite europske demokracije jer sprečava prekomjernu koncentraciju ekonomske i financijske moći u korist malog broja pojedinaca;

D.  budući da je Europska unija utemeljena kao otvoreno socijalno tržišno gospodarstvo sa slobodnim tržišnim natjecanjem čiji je cilj povećanje dobrobiti potrošača i životnog standarda svih građana EU-a te budući da Europska unija uspostavlja unutarnje tržište organizirano tako da dovede do održivog razvoja Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena;

E.  budući da je cilj stroge primjene načela tržišnog natjecanja iz Ugovora o EU-u doprinijeti ostvarenju općih ciljeva ekonomske politike EU-a, a istovremeno pogodovati potrošačima, radnicima i poduzetnicima te promicati inovativnost i rast kontroliranjem i ograničavanjem nepoštene tržišne prakse kao rezultata monopola i vladajućeg položaja na tržištu tako da svaki pojedinac ima poštene izglede da ostvari uspjeh;

F.  budući da je neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje od iznimne važnosti;

G.  budući da godišnji gubici zbog postojanja kartela iznose između 181 i 320 milijardi EUR, što predstavlja otprilike 3 % BDP-a Europske unije;

H.  budući da je u pogledu troškova energije jedinstveno europsko tržište manje uspješno od unutarnjeg tržišta SAD-a, s disperzijom cijena od 31 % u odnosu na 22 % u SAD-u;

I.  budući da u mnogim državama članicama ozbiljna kreditna kriza i dalje pogađa mala i srednja poduzeća, koja predstavljaju 98 % poduzeća u EU-u i 67 % zaposlenih;

J.  budući da se procjenjuje da utaja poreza, porezna prijevara i porezne oaze godišnje koštaju porezne obveznike EU-a bilijun eura izgubljene dobiti, čime se narušava natjecanje na jedinstvenom tržištu između trgovačkih društava koja plaćaju poreze i onih koja ih ne plaćaju;

K.  budući da su posljednjih godina osobito dinamika digitalne ekonomije, ali prvenstveno narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano agresivnim poreznim praksama i nacionalnom politikom oporezivanja (kojima se vjerojatno znatno šteti unutarnjem tržištu), postavili nove izazove pred tržišne igrače te zahtijevaju trenutačnu i usmjerenu reakciju Komisije; budući da globalna suradnja u području provedbe pravila tržišnog natjecanja pomaže da se izbjegnu nedosljednosti u poduzetim korektivnim mjerama i ishodima provedbenih mjea te da poduzećima pomaže smanjiti troškove usklađivanja;

L.  budući da je, s obzirom na izazove digitalnog doba, potrebno temeljito preispitati postojeće instrumente prava tržišnog natjecanja;

M.  budući da međunarodna pravila zračnog prometa koja se odnose na pošteno tržišno natjecanje i regulacija državnih poduzeća nisu dostatni u odnosu na zračne prijevoznike iz određenih trećih zemalja koji putnike prevoze u Europu i iz nje, a koji dominiraju na određenim linijama, čime prouzročuju znatnu štetu europskim zračnim prijevoznicima i nanose štetu povezivanju europskih središnjih zračnih luka te europskim potrošačima sužavaju izbor;

N.  budući da tržišno natjecanje nema jednak učinak u svim državama članicama;

O.  budući da politika tržišnog natjecanja treba posebno uzeti u obzir ciljeve održivog razvoja i socijalne kohezije;

P.  budući da je socijalni damping čimbenik koji narušava unutarnje tržište i nanosi štetu pravima potrošača i radnika;

Q.  budući da je jamčenje slobodnog kretanja osoba, robe, usluga i kapitala temelj europskog rasta;

1.  pozdravlja izvješće Komisije kojim se ističe važnost politike tržišnog natjecanja u EU-u i napominje da ono uglavnom obuhvaća mandat posljednje Komisije pod vodstvom povjerenika za tržišno natjecanje Almunie;

2.  poziva Komisiju da ubuduće Parlamentu dostavlja sektorski radni dokument kao sastavni dio izvješća;

3.  pozdravlja činjenicu da povjerenica za tržišno natjecanje Vestager želi usko surađivati s Parlamentom na razvijanju politike tržišnog natjecanja kao jednog od glavnih instrumenata Europske unije za ostvarenje zajedničkog unutarnjeg tržišta i poziva Komisiju da ne provodi internu politiku tržišnog natjecanja EU-a kojom se ograničavaju tržišne strategije poduzeća kako bi se ona mogla natjecati na globalnim tržištima sa sudionicima koji nisu iz EU-a;

4.  ističe da se učinkovita i vjerodostojna politika tržišnog natjecanja ne smije usmjeriti isključivo na sniženje potrošačkih cijena, nego da mora pogodovati i strateškim interesima europskog gospodarstva kao što su: inovativnost, ulaganje, konkurencija i održivost, specifični uvjeti tržišnog natjecanja u kojima djeluju mala, srednja i novoosnovana poduzeća te mikropoduzeća te promicanje visokih standarda rada i zaštite okoliša;

5.  poziva Komisiju da zaustavi socijalni damping i ističe da se pri odlučivanju u okviru politike tržišnog natjecanja posebno mora uzeti u obzir socijalni učinak u udaljenim ili izoliranim regijama;

6.  smatra da posebna priroda digitalnoga gospodarstva, kojoj su svojstveni smanjenje i nastojanje ukidanja graničnih troškova te snažni mrežni učinci, daje prednost povećanju razine koncentracije na ključnim tržištima; poziva Komisiju da svoju politiku tržišnog natjecanja prilagodi specifičnostima sektora;

7.  poziva Komisiju da nastavi razvijati unutarnje tržište u onim područjima u kojima je ono još uvijek rascjepkano i nepotpuno, a ondje gdje postoje neopravdana tržišna ograničenja i gdje je narušeno tržišno natjecanje, da ih se u najkraćem roku ukloni; poziva Komisiju da zajamči da se politikom tržišnog natjecanja istovremeno učvrsti socijalna kohezija u Uniji;

8.  ističe da su određivanje prioriteta u radu tijela nadležnog za tržišno natjecanje i predstavljanje u izvješću o tržišnom natjecanju za 2014. u velikoj mjeri usklađeni s općim prioritetima; ipak u pojedinim područjima uočava potrebu za odlučnijim pristupom, koji bi Komisija izrazitije trebala primijeniti sljedeće godine; ističe važnost globalne suradnje u području provedbe prava tržišnog natjecanja; podržava aktivno sudjelovanje Komisije u Međunarodnoj mreži za tržišno natjecanje;

9.  naglašava da se sam pojam tržišnog natjecanja, na kojem se temelje postoječi propisi u području tržišnog natjecanja, osobito paradigma struktura-ponašanje-rezultat, mora ponovno definirati kako bi se u obzir uzele promjene u gospodarstvu koje je izazvala digitalizacija i stoga predlaže da Komisija uspostavi skupinu stručnjaka na visokoj razini da to rješava;

10.  ponovno poziva Komisiju, kao što je to učinio u vezi s prethodnim godišnjim izvješćem, da spriječi razvoj pretjerane koncentracije na tržištu i zlouporabu vladajućeg položaja u vezi sa stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta jer će se time potrošačima osigurati viša razina usluge i omogućiti privlačnije cijene;

11.  smatra da je od temeljne važnosti jamčiti jednake uvjete na digitalnom tržištu i boriti se protiv zlouporabe vladajućih položaja i porezne optimizacije, od čega će naposljetku imati koristi potrošači;

12.  vjeruje da je razvoj e-uprave važan faktor u podupiranju rasta, uključujući sudjelovanje malih i srednjih poduzeća; stoga traži od država članica da se koriste svim sredstvima raspoloživima prema novom zakonodavstvu o javnoj nabavi kako bi poticale rast u EU-u te poziva Komisiju da podupre sve inicijative povezane s razvojem e-uprave; nadalje ističe da su promicanje i provedba sustava e-uprave u svim državama članicama ključni za učinkovito praćenje kršenja propisa te jamčenje transparentnosti i u javnom i privatnom sektoru;

13.  poziva Komisiju da zajamči da države članice pravovremeno provode nove propise o javnoj nabavi, posebno u smislu pokretanja e-nabave i e-uprave te primjenu novih odredaba o uvrštenju socijalnih i ekoloških kriterija i o podjeli ugovora na grupe kako bi se potaknule inovacije i pravedno tržišno natjecanje, poduprla mala i srednja poduzeća na tržištima nabave i zajamčila najbolja vrijednost za novac u korištenju javnim sredstvima;

14.  poziva Komisiju da još više poradi na ambicioznom otvaranju međunarodnih tržišta javne nabave kako bi se uklonila postojeća neravnoteža između EU-a i drugih trgovinskih partnera u stupnju otvorenosti tržišta javne nabave te da pritom uzme u obzir svoje izvješće o prijedlogu Komisije o instrumentu za međunarodnu nabavu i njegove predstojeće revizije;

15.  ističe da se u okviru jedinstvenog tržišta potrošačima prodaju proizvodi čiji se sastav razlikuje od pošiljke do pošiljke iako su iste robne marke i u istom pakiranju; poziva Komisiju da utvrdi ima li ta praksa u okviru politike EU-a o tržišnom natjecanju negativne posljedice na dobavljače lokalnih i regionalnih proizvoda, a posebno na mala i srednja poduzeća;

16.  smatra da je ključno da Komisija nastaviti promicati snažniju konvergenciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u EU-u;

17.  imajući u vidu dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta, pozdravlja snažnu povezanost tržišnog natjecanja i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, posebno u aktivnostima povezanim s uskraćivanjem pristupa na temelju geografske lokacije i sporazumima o licenciranju; smatra da je slična povezanost ključna u unutarnjem energetskom tržištu kako bi se uklonile prepreke slobodnom toku energije preko granica i uspostavila energetska unija;

18.  smatra da je konkurentnost u sektoru telekomunikacija ključna ne samo za poticanje inovacija i ulaganja u mreže, nego i za pružanje pristupačnih cijena i izbora usluga za potrošače; stoga poziva Komisiju da zaštiti tržišno natjecanje u tom sektoru, uključujući dodjelu radiofrekvencijskog spektra;

19.  poziva Komisiju da provjerava nepoštene i nezakonite klauzule i prakse kojima se bankarski sektor koristi u potrošačkim ugovorima; poziva Komisiju da u kontekstu ECN-a jača razmjenu provjerenih praksi; potiče Komisiju da smanji sve vrste birokratskih formalnosti koje uzrokuje provedba politike tržišnog natjecanja;

20.  vjeruje da bi politika tržišnog natjecanja trebala imati snažnu ulogu u jačanju sigurnosti financijskih tržišta i njihovoj većoj transparentnosti u odnosu na potrošače; u tom smislu pozdravlja zakonodavne mjere donesene u području elektroničkog plaćanja te posebno uvođenje gornjih granica za međubankovne naknade za platne transakcije karticama;

21.  podsjeća Komisiju da se politikom tržišnog natjecanja također reguliraju cijene usluga za koje je teško odrediti tržišnu vrijednost, kao što su naknade za uporabu bankomata;

22.  poziva Komisiju da ispita mreže bankomata sa stajališta politike tržišnog natjecanja jer one predstavljaju mrežnu infrastrukturu;

23.  vjeruje da bi trebalo više razmisliti o tome kako podupirati europske tvrtke jer se na globalnoj razini natječu s drugim subjektima slične veličine iz različitih dijelova svijeta koji ne moraju slijediti ista pravila tržišnog natjecanja koje europski gospodarski subjekti moraju poštovati u svojim zemljama;

24.  poziva Komisiju da osigura dosljednost trgovinske politike i politike tržišnog natjecanja Unije s ciljevima njezine industrijske politike; ističe da politika tržišnog natjecanja Unije ne bi trebala sputavati gospodarski proboj perjanica europske industrije; stoga se zalaže za to da se u okviru trgovinske politike i politike tržišnog natjecanja promiču razvoj i konkurentnost europske industrije na međunarodnoj sceni;

Protumonopolski postupci - slučajevi zlouporabe vladajućeg položaja

25.  poziva Komisiju da poveća napore u istragama zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu na štetu potrošača u EU-u;

26.  napominje da je zlouporaba vladajućeg položaja zabranjena i da predstavlja ozbiljan problem u tržišnom natjecanju;

27.  smatra da Komisija uspješno postupa u slučajevima kršenja pravila o zabrani kartela i da je dala znatan doprinos ostvarenju unutarnjeg tržišta i jednakih pravila o tržišnom natjecanju;

28.  naglašava da protutržišna djelovanja i monopoli mogu predstavljati trgovinske zapreke koje narušavaju trgovinske i investicijske tokove; poziva Komisiju da interesu slobodne i poštene svjetske trgovine na međunarodnoj razini poduzme mjere protiv kartela te protutržišnih, oligopolskih i monopolskih djelovanja kojima se narušava tržišno natjecanje;

29.  smatra da se postojeća pravila o novčanim kaznama kojima bi trebalo kažnjavati pravne osobe za kršenje pravila moraju dopuniti popratnim kaznama za odgovorne fizičke osobe; smatra da bi novčane kazne trebale biti dovoljno stroge kako bi odvraćale od prekršaja; naglašava važnost uspješne politike zviždača koja Komisiji omogućuje otkrivanje kartela;

30.  smatra da je pravna sigurnost od ključne važnosti i poziva Komisiju da u zakonodavni instrument ugradi pravila o novčanim kaznama, poput onih koja postoje u postupcima za suzbijanje kartela;

31.  konstatira da konvencionalni tržišni modeli politike tržišnog natjecanja mogu biti neprikladni za digitalnu ekonomiju i da primjena pokazatelja temeljenih na cijeni često ne dovodi do željenog cilja u ovoj dinamičnoj gospodarskoj grani; poziva Komisiju da na temelju novih kriterija provede sveobuhvatnu pravnu i ekonomsku procjenu tržišta koja se brzo mijenjaju i privremenih poslovnih modela koje upotrebljavaju digitalna poduzeća kako bi se dobro shvatila struktura tržišta i tržišni trendovi, poduzele odgovarajuće mjere za zaštitu potrošača i dostatno uzele u obzir posebne tržišne strukture digitalne ekonomije; ističe da se u cilju definiranja odgovarajućeg tržišta, posebno u digitalnoj ekonomiji, moraju primjenjivati relevantni kriteriji procjene u pogledu tržišnog natjecanja;

32.  smatra da je zaštita intelektualnog vlasništva ključna za pošteno tržišno natjecanje te sa žaljenjem konstatira da globalna poduzeća nisu voljna otkupiti licence potrebne za upotrebu europskih patenata; poziva Komisiju da pruži učinkovitu zaštitu standardnih osnovnih patenata i provodi strogi nadzor kako bi se osigurao pravilan način ishođenja licence za korisnike patenta;

33.  poziva Komisiju da istraži postoji li ikakva veza između velike prisutnosti političara i bivših ministara u upravnim odborima energetskih poduzeća i oligopolnih praksi u energetskom sektoru pojedinih država članica;

34.  dovodi u pitanje dugotrajnost istrage protiv američkog internetskog diva Googlea i žali što ta netransparentna istraga traje već nekoliko godina bez ikakvog konkretnog rezultata, što se očituje time što je Komisija do 2014. tek neodlučno pokazivala namjeru da ukloni tržišna ograničenja; ističe da posljedice tako dugotrajnog postupka, pogotovo u slučaju dinamičnih tržišta, mogu biti jednake de facto čišćenju tržišta i uzrokovati nesigurnost svih strana;

35.  poziva Komisiju da provede temeljitu istragu Googleove prakse da operativni sustav Android nudi isključivo zajedno s ostalim Googleovim uslugama, pri čemu ostali proizvođači ne mogu predinstalirati konkurentske proizvode; nadalje poziva Komisiju da detaljno ispita vladajući položaj Googlea na tržištu u području izravnog rezerviranja hotela i da potraži odgovarajuće rješenje tog problema; podupire mjere Komisije čija je svrha stvoriti veći stupanj interoperabilnosti i prenosivosti u svim digitalnim sektorima te tako izbjeći scenarij u kojem pobjednik dobiva sve; naglašava da je važno Komisiji dati prave alate kako bi stalno pratila brzi razvoj na digitalnom tržištu;

36.  poziva Komisiju da pažljivo provede i završi sve ostale neriješene istrage kartela te da ukloni sva ograničenja na tržištu; pozdravlja odbijanje novog povjerenika Komisije da popusti pod političkim pritiskom i poziva na ubrzavanje postupaka kako bi se rezultati mogli ostvariti u sljedećoj godini; stoga pozdravlja izjavu o prigovoru na usluge za uspoređivanje cijena pri kupnji koju je Komisija poslala Googleu; poziva Komisiju da odlučno nastavi istraživati sve probleme utvrđene tijekom istrage, uključujući i druga područja pristranosti pretraživanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve sudionike na digitalnom tržištu;

37.  ističe da prema članku 8. Uredbe (EZ) br. 1/2003 o provedbi pravila o tržišnom natjecanju Komisija smije uvesti privremene mjere ako postoji rizik od ozbiljne i nepopravljive štete za tržišno natjecanje; poziva Komisiju da utvrdi u kojoj bi se mjeri one mogle primjenjivati na dugotrajne postupke u vezi s tržišnim natjecanjem, posebno na digitalnom tržištu;

38.  podsjeća na to da je neutralnost mreže (koja podrazumijeva načelo prema kojem se prema cjelokupnom internetskom prometu postupa jednako, bez izuzetka, ograničavanja ili ometanja, neovisno o njegovu pošiljatelju, primatelju, vrsti, sadržaju, uređaju, usluzi ili aplikaciji) najvažnija da bi se isključila diskriminacija među internetskim uslugama i potpuno zajamčilo tržišno natjecanje;

39.  naglašava da bi se politika tržišnog natjecanja trebala temeljiti na dokazima i pozdravlja istragu Komisije u sektoru e-trgovine usmjerenu na potencijalne prepreke prekograničnoj internetskoj trgovini robom i uslugama, npr. u sektorima elektronike, odjeće, obuće i digitanih sadržaja;

40.  konstatira da se predmetom Google pokrenula opća rasprava o moći vladajućih internetskih platformi kao što su eBay, Facebook, Apple, LinkedIn, Amazon, Uber, Airbnb itd., njihovom utjecaju na tržišta i javni prostor te potrebi da ih se regulira u cilju zaštite tržišta i javnog prostora; ističe da bi cilj regulacije internetskih platformi trebao jamčiti veću zaštitu korisnika, zadržavajući pritom poticaje za inovacije;

41.  poziva Komisiju da istraži premoć Googlea na tržištu za izravne rezervacije hotelskog smještaja; ističe da to poduzeće nastoji da osobe koje traže hotelski smještaj rezerviraju i plaćaju preko Googlea, a ne preko neke internetske stranice za putovanja ili rezervaciju smještaja trećih strana; naglašava da je taj korak potencijalno kontroverzan jer pretvara Google u internetsku putničku agenciju ili njegov ekvivalent naplaćivanjem naknade za rezervaciju; konstatira da bi većina hotelijera dala prednost izravnoj rezervaciji pred trećom stranom ili agregatorom; naglašava da bi Google mogao iskoristiti svoj vladajući položaj i iz istog razloga oslabiti konkurente na tržištu putovanja i time oštetiti potrošače;

42.  pozdravlja izmjene Uredbe (EZ) br. 773/2004 o postupcima koje Komisija vodi na temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u, koje je Komisija nedavno usvojila, te povezane komunikacije koje proizlaze iz Direktive o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete; izražava žaljenje zbog toga što Parlament nije bio uključen u sastavljanje izmjena;

43.  ističe da politika tržišnog natjecanja ima ključnu ulogu u dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta; dijeli stajalište da je za stabilnu politiku tržišnog natjecanja na dinamičnim tržištima potrebno temeljito poznavanje tržišta; pozdravlja, stoga, činjenicu da se pri provedbi strategije jedinstvenog digitalnog tržišta trenutačno provodi istraživanje sektora elektroničke trgovine;

Državne potpore

44.  poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovora strogo nadzire način na koji države članice provode navedenu Direktivu te da osigura da se njezine odredbe ujednačeno primjenjuju diljem EU-a; poziva Komisiju da se u državama članicama te kod tijela na regionalnoj i lokalnoj administativnoj razini aktivno zalaže za pridržavanje politike tržišnog natjecanja EU-a i da tumači njezinu pravnu osnovu; naglašava važnost da se na jednak način obuhvati horizontalna i vertikalna državna potpora; smatra da je u svim dijelovima Europske unije potrebno poraditi na podizanju svijesti o klasifikaciji i odobravanju nezakonitih državnih potpora, posebno kada su odluke o potporama ove vrste istovrijedne antikonkurentskim i protekcionističkim mjerama; međutim, smatra da kada je riječ o primjeni pravila o državnoj potpori udaljenim ili perifernim regijama i otocima treba dati više slobodnog prostora nego što ga sada imaju;

45.  smatra da Komisija upravo u postupcima povezanima s državnim potporama mora podrobnije provjeravati dokaze koje dostavljaju države članice i povećati sigurnost činjenica jer se redovito pokašava zaobići pravna osnova i pravna ograničenja ili se traže kompromisi koji više ili manje predstavljaju granične slučajeve; nadalje smatra da se takva provjera treba temeljiti na shvaćanju da u strateškim i vitalnim sektorima kao što su energija, promet i zdravstvo države moraju jamčiti potpunu sigurnost, stalnu opskrbu i pružanje usluga svim svojim građanima te da se trebaju pobrinuti da ne usvajaju zakonske odredbe štetne za druge države članice ili Uniju;

46.  ponavlja da se strukturni fondovi EU-a ne smiju upotrebljavati na način kojim se izravno ili neizravno potiče preseljenje usluga ili proizvodnje u drugu državu članicu, npr. razdobljem odgode za poduzeća koja dobiju takva sredstva; naglašava da je državna potpora nekad potrebna kako bi se jamčilo pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, uključujući energiju, prijevoz i telekomunikacije; naglašava da je intervencija države često najučinkovitije sredstvo politike da se zajamči pružanje usluga koje su ključne za očuvanje ekonomskih i socijalnih uvjeta u izoliranim, udaljenim ili perifernim regijama i otocima u Uniji;

47.  pozdravlja to što je Komisija 2014. godine usvojila nove smjernice o državnim potporama za energetiku i zaštitu okoliša i što ih primjenjuje kao Uredbu o općem skupnom izuzeću (GBER);

48.  pozdravlja uključivanje socijalne pomoći za prijevoz stanovnika koji žive u udaljenim regijama u Uredbu o općem skupnom izuzeću, čime je sada prepoznat problem povezanosti; naglašava da je povezanost perifernih otočnih regija također ključna za održavanje i razvoj prihvatljivih razina ekonomske i socijalne inicijative održavanjem vitalne poslovne povezanosti;

49.  pozdravlja trenutačnu istragu Komisije u odnosu na odgođenu poreznu imovinu i porezne odbitke, što ide u korist bankarskom sektoru u nekoliko država članica; smatra da bi odgođenu poreznu imovinu i porezne odbitke trebalo retroaktivno odobriti u skladu s odredbama o državnim potporama ako su povezane s isključivim uvjetima koji se odnose na financiranje ciljeva realnog gospodarstva;

50.  podsjeća na svoj zahtjev upućen Komisiji da ispita je li od početka krize bankarski sektor imao koristi od implicitnih subvencija i državnih potpora u obliku nekonvencionalne potpore za likvidnost;

51.  pozdravlja uvođenje novih smjernica za državne potpore u slučaju rizičnog financiranja, čija je glavna svrha omogućiti učinkovitije promicanje malih i srednjih poduzeća, inovativnih srednje kapitaliziranih poduzeća i novoosnovanih poduzeća, koja su u znatno nepovoljnijem položaju zbog svoje veličine;

52.  kritizira činjenicu da modeli oporezivanja kojima se narušava tržišno natjecanje posebno mogu stvoriti znatne poteškoće poduzećima srednje veličine kao i određenom broju država članica koje ne primjenjuju takve porezne modele;

53.  pozdravlja činjenicu da Komisija, kao dio osuvremenjivanja zakona o državnim potporama, provodi inicijativu objave novih smjernica kojima će pojasniti što se podrazumijeva pod državnom potporom u sferi poreza, a što pod prikladnim transfernim cijenama;

54.  zahtijeva od Komisije zasebnu studiju u svrhu procjene sprečavaju li odredbe o državnim potporama EU-a konsolidaciju i jačanje konkurentnosti među europskim poduzećima u odnosu na njihove svjetske konkurente, osobito u pogledu državnih mehanizama nabave te uzimajući u obzir nedavno potpisivanje Transpacifičkog partnerstva (TPP);

Kontrola koncentracija poduzetnika

55.   primjećuje da se u digitalnoj ekonomiji nekadašnje procjenjivanje spajanja i preuzimanja pretežito temeljilo na prometu uključenih poduzeća, što je neprikladno; ističe da i poduzeća sa skromnim prometom i znatnim gubicima uslijed pokretanja mogu imati veliku bazu kupaca, pa stoga i znatnu količinu podataka, kao i veliku tržišnu snagu, što pokazuje presedan kada je Facebook preuzeo WhatsApp i što je Komisija bezuvjetno odobrila;

56.  smatra da je u nekim ekonomskim sektorima, prvenstveno u digitalnoj ekonomiji, potrebno primijeniti dodatne kriterije koji uključuju više od pristupa temeljenih na cijeni, tržišnog udjela i prometa jer spajanja često mogu dovesti do tržišnih ograničenja;

57.  smatra da se posebno u digitalnoj ekonomiji te u okviru zaštite potrošača moraju ažurirati opća pravila tržišnog natjecanja kako bi odgovarala stvarnom stanju te da se moraju uvesti dodatni novi kriteriji za ocjenjivanje spajanja, kao što su nabavna cijena, moguće zapreke ulasku na tržište, velika važnost podataka i pristupa podacima, specifikacije platforme i srodni mrežni učinci, kao i pitanje postoji li globalna konkurencija u predmetnom sektoru; potiče Komisiju da posebno uzme u obzir poslovni model poduzeća u digitalnoj ekonomiji i moguće zapreke ulasku na tržište, uključujući čimbenike kao što su opseg prelaska s jedne platforme na drugu i prenosivost podataka;

58.  poziva Komisiju da ispita mogućnost da neovisni trgovci na malo, kojima je propisima o tržišnom natjecanju dopuštena međusobna suradnja u okviru njihovih tradicionalnih trgovina, zajednički sudjeluju i u uslugama e-trgovine;

59.  smatra da se pogrešnom procjenom tržišne snage, povezanom s dosadašnjom definicijom tržišta, često šteti posebno europskim poduzećima čak i u vremenu globalizacije i na dinamičnom digitalnom tržištu; poziva Komisiju da razmotri ponovno usklađivanje u okviru Uredbe o kontroli koncentracija između poduzetnika;

60.  izražava zabrinutost jer se pitanje definiranja tržišta prečesto rješava usko nacionalnim pristupom, čime se internacionalizacija tržišta ne uzima u obzir na pravilan način, kao što je na primjer bio slučaj s Uredbom o kontroli koncentracija između poduzetnika;

Financijska pomoć i porezi

61.  kao što je peti put navela u svom godišnjem izvješću o tržišnom natjecanju, ističe da su privremene državne potpore u financijskom sektoru bile nužne radi stabilizacije globalnog financijskog sustava, ali da se moraju brzo smanjiti ili potpuno ukinuti i podvrgnuti provjeri ako se želi stvoriti bankovna unija; ističe stalnu hitnu potrebu uklanjanja subvencija u obliku implicitnih jamstava za financijske institucije koje su još uvijek prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje kako bi se izjednačili uvjeti u financijskom sektoru i zaštitili porezni obveznici, u odnosu na koje se mora zajamčiti da to ne dovede do nezaslužene konjunkturne dobiti ili pogodnosti za privatne pravne osobe; ističe važnost ograničenog pristupa državnim potporama;

62.  naglašava da je poštena porezna konkurencija ključna za integritet unutarnjeg tržišta, održivost javnih financija i osiguravanje jednakih i konkurentnih uvjeta tržišnog natjecanja;

63.  smatra da znatne razlike koje su nastale među državama članicama u primjeni državnih potpora u financijskom sektoru tijekom prethodnih godina mogu narušiti tržišno natjecanje u tom sektoru; poziva Komisiju da pojasni pravila i postupke u skladu s kojima je moguće odobriti državne potpore u financijskom sektoru; smatra da se najkasnije nakon upotpunjenja bankovne unije državne potpore u bankovnom sektoru moraju smanjiti, pri čemu se mora voditi računa da se regulativnom ne naruši tržišno natjecanje u korist velikih banaka te da dovoljan broj kredita ostane dostupan malim i srednjim poduzećima;

64.  smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da se državna potpora bankama uvjetuje njihovim kreditiranjem malih i srednjih poduzeća;

65.  poziva Komisiju da uspostavi plan za manje, ali bolje usmjerene državne potpore u cilju smanjenja državnih potpora koje podliježu nižim porezima, kojima se potiču nova poduzeća i pošteno tržišno natjecanje, a ne stare strukture i ustaljeni dionici na tržištu;

66.  naglašava činjenicu da je pri upotrebi državnih potpora radi promicanja usluga od općeg interesa ključna korist za potrošače i građane, a ne korist pojedinih poduzeća ili postojećih javnih subjekata;

67.  poziva Komisiju da pomno prati uvjete koje će Europska središnja banka predložiti za davanje novih bankarskih licenci kako bi se osiguralo stvaranje jednakih uvjeta bez velikih prepreka ulasku na tržište; smatra da bi, s obzirom na visoku koncentraciju u bankarskom sektoru u nekim državama članicama, veći broj bankarskih subjekata koristio potrošačima i MSP-ovima;

68.  naglašava iznimnu važnost propisa EU-a o subvencijama u borbi protiv utaje poreza multinacionalnih poduzeća;

69.  pozdravlja istrage o nedozvoljenim državnim potporama putem nepoštene porezne konkurencije, kojom su se okoristila određena poduzeća, a koje je Komisija pokrenula 2014. i proširila 2015. na svih 28 država članica EU-a; poziva države članice da ubuduće na vrijeme i bez odgode podnesu Komisiju sve bitne informacije o svojoj poreznoj praksi i da u konačnici izvrše svoju obvezu da Komisiji i Parlamentu prijave posebne aranžmane koji mogu utjecati na druge države članice te mala i srednja poduzeća;

70.  primjećuje da je tijekom svojih nedavnih mandata Komisija otvorila vrlo ograničen broj istraga povezanih sa slučajevima državnih potpora potencijalno povezanih s porezima unatoč dobro osnovanim sumnjama koje su u međuvremenu dospjele u javnost; poziva Komisiju da upotrijebi ishod trenutačnih istraga kao osnovu za preciznije i učinkovitije smjernice za državne potpore povezane s porezom, da iskoristi svoju ovlast u odnosu na pravila tržišnog natjecanja EU-a, da ukloni štetne porezne prakse te da sankcionira države članice i poduzeća za koja se utvrdi da su uključena u takve prakse; poziva Komisiju da istodobno navede porezne mjere koje nisu dosljedne s politikom državnih potpora;

71.  smatra da bi, kako bi se među poduzećima ostvarilo pošteno tržišno natjecanje, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014, trebalo poduprijeti poduzeća smještena u regijama koje trpe zbog trajnih ili privremenih nepovoljnosti te da treba omogućiti veću fleksibilnost regijama koje se suočavaju s teškim gospodarskim problemima, kao što su regije uključene u ciljeve konvergencije i konkurentnosti, te otočnim regijama;

72.  žali zbog toga što je od 1991. istražen vrlo ograničen broj slučajeva državnih potpora koji se odnose na nepošteno porezno natjecanje i ističe potrebu za omogućavanjem širokog pristupa informacijama kako bi se potaknulo otvaranje novih istraga sumnjivih slučajeva; zabrinut je zbog ograničenih resursa trenutačno dostupnih nadležnim službama Komisije koji bi mogli ograničiti njezinu mogućnost da se bavi znatno većim brojem slučajeva;

73.  ističe da se samim postupkom državne potpore ne može trajno zaustaviti nepoštenu poreznu konkurenciju u više država članica; godinu dana nakon otkrivanja afere „LuxLeaks” potrebni su daljnji konkretni rezultati kao što su zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit, revizija Direktive o porezu na dodanu vrijednost kako bi se spriječilo prijevare, obveza velikih međunarodnih poduzeća da svoj promet i profit prijavljuju i objavljuju za svaku zemlju zasebno te poziv državama članicama da uvedu više transparentnosti u svoje porezne prakse i obveze uzajamnog obavješćivanja;

74.  smatra da se poreznim praksama koje trenutačno provode određene države članice ozbiljno ugrožava unutarnje tržište te da posebno multinacionalna poduzeća moraju dati pošten i odgovarajući doprinos javnim financijama država članica te da je potrebno dalje istraživati rasprostranjene štetne porezne prakse i odluke o porezima kojima se ruši osnovica za porez na dobit i omogućava agresivno porezno planiranje u Europi; pozdravlja novi odbor TAXE;

75.  ističe da se treba uspostaviti istražni odbor Europskog parlamenta za daljnje istraživanje rasprostranjenih štetnih poreznih praksi i odluka o porezima iz kojih proizlazi srozavanje osnovice za porez na dobit i agresivno porezno planiranje u Europi; ističe da bi Europski parlament u svakom slučaju trebao nastaviti sa svojim postojećim ispitivanjima nepoštene porezne konkurencije u EU-u;

76.  smatra da je poštena porezna konkurencija jedan od temeljnih elemenata unutarnjeg tržišta EU-a, ali da se bez obzira na primarnu nadležnost država članica nepoštena porezna konkurencija mora spriječiti, na primjer, usklađenim poreznim osnovicama, razmjenama informacija među poreznim tijelima i davanjem izričitih zakonskih prava na kontroliranje kretanja kapitala ako je to nužno za ispravno funkcioniranje poreznog sustava u Uniji; smatra da bi uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) povećalo transparentnost sustava; vjeruje da je pitanje konsolidacije moguće riješiti naknadno te da ono ne bi trebalo biti prepreka brzom uvođenju CCCTB-a;

77.  naglašava da su, na unutarnjem tržištu, novi sudionici te mali i srednji poduzetnici koji posluju u samo jednoj zemlji prikraćeni u usporedbi s multinacionalnim korporacijama koje mogu premještati dobit ili se služiti drugim vrstama agresivnog poreznog planiranja uz niz odluka i instrumenata koji su dostupni samo njima; sa zabrinutošću primjećuje da bi, u potpuno istoj situaciji, multinacionalne korporacije zbog svojih manjih poreznih obveza ostvarile veću dobit nakon oporezivanja i tako stvorile nejednake uvjete na jedinstvenom tržištu na štetu svojih konkurenata koji se ne mogu služiti agresivnim poreznim planiranjem i koje se oporezuje na mjestu ili mjestima gdje ostvaruju dobit; naglašava da je promicanje štetnih poreznih praksi stvaranjem europskih privatnih društava s ograničenom odgovornošću s jednim članom, u čijim je pravilima o upravljanju izričito navedeno da se dozvoljavaju dva različita prebivališta, npr. registrirani ured u jednom mjestu i administrativno sjedište drugdje, pogrešan pristup za EU;

78.  naglašava da Komisija mora automatski imati pristup podacima koje razmjenjuju porezna tijela i koji su relevantni u kontekstu prava tržišnog natjecanja;

79.  smatra da porezno planiranje može negativno utjecati na pošteno tržišno natjecanje; poziva Europsku komisiju da prilagodi definiciju „stalnog poslovnog nastana” kako poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u državama članicama u kojima obavljaju gospodarsku aktivnost. ističe da bi se ovom definicijom također trebala riješiti posebna situacija digitalnog sektora, čime bi se jamčilo da se poslovnim nastanom poduzeća koja se bave potpuno dematerijaliziranim aktivnostima smatra država članica u čijem su gospodarstvu uvelike digitalno prisutna;

80.  naglašava da Komisija, kada se bavi odlukama o tržišnom natjecanju, mora gledati na unutarnje tržište kao na jedno tržište, a ne kao na niz lokalnih ili nacionalnih tržišta;

81.  smatra da, s obzirom na to da se prema istraživanjima godišnja vrijednost poreznih prijevara i utaje poreza procjenjuje na iznos do bilijun eura (1 000 000 000 000), države članice moraju konačno nešto poduzeti i suzbiti ovu praksu; smatra da je smanjenje poreznih prijevara i utaje poreza temelj za napredak u konsolidiranju državnih proračuna; pozdravlja to što su ministri financija skupine G20 nedavno uveli nove propise za srozavanje porezne osnovice i premještanje dobiti, koje je sastavio OECD, koji će poboljšati transparentnost, isključiti zaobilaženje zakona i ograničiti korištenje poreznim oazama; smatra da, s obzirom na svoj stupanj integracije, EU mora napraviti korak dalje od prijedloga predstavljenih u projektu OECD-a povezan sa smanjivanjem porezne osnovice i prijenosom dobiti (BEPS) u pogledu kordinacije i konvergencije kako bi se izbjegli svi oblici štetnog poreznog natjecanja na unutarnjem tržištu; međutim, ističe da se pristup OECD-a i dalje temelji na neobvezujućim zakonskim instrumentima i da je potrebno nadopuniti njegove aktivnosti zakonodavnim okvirom na razini EU-a ako se njime žele zadovoljiti potrebe jedinstvenog tržišta, npr. u obliku direktive protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, koja bi otišla korak dalje od inicijative OECD-a o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti u područjima koja nisu dovoljno pokrivena; poziva da se procijeni ekonomski i financijski učinak poreznih prijevara i utaje poreza te učinak povezan s tržišnim natjecanjem;

82.  smatra da se, u svjetlu nepoštenih poreznih praksi koje provode neke države članice, politika unutarnjeg tržišta mora nadopunjavati politikom tržišnog natjecanja kako bi se zajamčila poštena raspodjela dobiti i kako bi se onemogućilo premještanje dobiti u određene države članice ili čak izvan Unije radi smanjivanja poreznih obveza;

83.  naglašava da je sveobuhvatna, transparentna i učinkovita razmjena poreznih informacija ključan preduvjet za sprečavanje agresivnog poreznog planiranja; istodobno naglašava da bi se pojednostavnjivanjem poreznih propisa na razini država članica poboljšale transparentnost i jasnoća;

84.  pozdravlja namjeru povjerenice za tržišno natjecanje da preustroji kontrolu državnih potpora u smislu pravednog poreznog opterećenja za sve; očekuje da se prije takvog preustroja provede neograničeno i temeljito utvrđivanje stanja te poziva države članice da Parlamentu ustupe sve tražene dokumente i da uklone mentalne barijere koje sprječavaju napredak na ovom području, a u kontekstu čega treba imati na umu da različite države članice moraju na različite poitičke imperative odgovoriti na temelju svog geografskog položaja, veličine, fizičkih i drugih karakteristika, kao i stupnja gospodarskog i društvenog razvoja te poziva na reviziju smjernica o državnim potporama za oporezivanje kako bi se pokrili slučajevi nepoštenog natjecanja koji nadilaze odluke o porezu i transfernim cijenama;

85.  poziva Komisiju da u bližoj budućnosti utvrdi detaljne smjernice o državnoj potpori u sferi poreza i transfernim cijenama; naglašava da su se smjernice te vrste u ostalim područjima politika pokazale vrlo učinkovitima u uklanjanju i sprječavanju određenih praksi u državama članicama koje nisu bile usklađene s pravilima EU-a o državnim potporama; ističe da su takve smjernice učinkovite samo ako su njima predviđene vrlo precizne odredbe, uključujući one u obliku kvantitativnih pragova;

86.  poziva države članice da objave informacije o svojim odlukama o porezu, raščlanjene po regijama, kako bi se jamčilo da nema previše odluka o porezu u nekim regijama što njima de facto predstavlja državnu potporu;

87.  poziva Komisiju da za ozbiljne slučajeve nezakonite državne pomoći razmotri uvođenje sankcija protiv uključene države ili poduzeća;

88.  poziva Komisiju da bez odgode izmijeni postojeće propise kako bi se omogućilo da se iznosi naplaćeni nakon kršenja pravila EU-a o državnim potporama povezanih s porezima isplate državama članicama koje su bile pogođene smanjenjem svoje porezne osnovice, a ne državi članici koja je odobrila nezakonite državne potpore u vezi s porezom, kao što je trenutno slučaj, jer se tim propisima stvaraju dodatni poticaji za izbjegavanje plaćanja poreza; poziva Komisiju da u borbi protiv štetnih poreznih praksi u potpunosti upotrijebi svoje ovlasti u okviru pravila EU-a o tržišnom natjecanju;

89.  poziva na pravni okvir EU-a kako bi se spriječilo da agresivno porezno planiranje i utaja poreza poremete tržišno natjecanje; u cilju stvaranja ravnopravnih uvjeta, predlaže uvođenje obvezne automatske razmjene odluka o porezu, zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) i jamstva da nikakva dobit neće napustiti EU bez oporezivanja;

90.  i dalje je mišljenja da je za učinkovitu primjenu načela prava tržišnog natjecanja u doba globalizacije nužna međunarodna suradnja; stoga poziva Europsku komisiju da potakne međunarodnu suradnju u području prava tržišnog natjecanja; naglašava da bi sporazumi u vezi s pravom tržišnog natjecanja kojima bi se omogućila razmjena informacija između istražnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje mogli dati veoma učinkovit doprinos međunarodnoj suradnji kada je riječ o tržišnom natjecanju;

91.  smatra da Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) i svi drugi međunarodni sporazumi o trgovini i ulaganju trebaju imati temeljit odjeljak o tržišnom natjecanju;

92.  ističe da bi trgovinski partneri trebali ostvariti korist jačanjem tržišnog natjecanja u području trgovine, iz ulaganja privatnog sektora, što se odnosi i na ulaganja u okviru javno-privatnih partnerstava, i iz veće kupovne moći potrošača;

93.  ističe da EU treba uložiti veće napore u nadziranje provedbe trgovinskih sporazuma kako bi između ostalog ocijenio poštuju li se pravila tržišnog natjecanja te provode li trgovinski partneri prihvaćene obveze u potpunosti i ispunjavaju li ih;

94.  poziva Komisiju da trgovinsku politiku koristi kao sredstvo za uspostavu pravila u okviru politike tržišnog natjecanja na svjetskoj razini kako bi se uklonile brojne ukorijenjene prepreke trgovini; smatra postizanje multilateralnog sporazuma o pravilima tržišnog natjecanja u okviru Svjetske trgovinske organizacije dugoročnim ciljem koji bi bio idealno rješenje;

95.  podupire inicijative Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i OECD-a u području politike tržišnog natjecanja, kao i njihove napore da poboljšaju globalnu suradnju u tom području;

96.  potiče Komisiju i tijela država članica nadležna za tržišno natjecanje da aktivno sudjeluju u Međunarodnoj mreži tijela za zaštitu tržišnog natjecanja;

97.  traži mjere kojima bi se zajamčilo da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja zadovoljavaju ekološke, zdravstvene i društvene norme koje primjenjuje Unija i koje se štite na svjetskom tržištu kako bi se europski industrijski proizvođači zaštitili od nepoštenog tržišnog natjecanja;

98.  poziva Komisiju da podrži zemlje u razvoju u naporima koje ulažu da bi podržale pošteno tržišno natjecanje; poziva Komisiju da dodatno poboljša suradnju, osobito s tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u zemljama s gospodarstvom u nastajanju te da se pobrine za uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera;

99.  napominje da je ravnopravan pristup resursima, uključujući energente, presudan da bi se zajamčilo pošteno natjecanje na svjetskom tržištu; u tom kontekstu ističe važnost dostupne i održive energije te sigurnosti opskrbe u okviru trgovinskih sporazuma;

100.  poziva Komisiju da objavi rezultate aktualnih istraga o konkurentnom postupanju u sektorima opskrbe hranom, energetike, prijevoza i medija;

101.  pozdravlja nove smjernice o državnim potporama za zračne prijevoznike i zračne luke u EU-u, kao dio paketa Komisije za modernizaciju državnih potpora; poziva Komisiju da u međunarodnim sporazumima hitno uspostavi sličan skup pravila za subvencionirane zračne prijevoznike iz trećih zemalja koji prevoze putnike u EU i iz EU-a kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje između prijevoznika iz EU-a i trećih zemalja;

102.  potiče Komisiju da olakša razmjenu dobrih praksi posredstvom Europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja radi rješavanja otvorenih pitanja u vezi sa savezima između distributera jer mnoge takve slučajeve već istražuju nadležna tijela u državama članicama; poziva da te rasprave uzmu u obzir uzajamno djelovanje između nacionalnih i europskih razina;

103.  potiče Europsku mrežu za zaštitu tržišnog natjecanja da raspravi o sve prisutnijem udruživanju kupaca na malo na nacionalnoj razini i razini EU-a;

104.  poziva Komisiju da postupno razvija okvir EU-a za tržišno natjecanje kako bi u praćenje lanca opskrbe hranom u Europi uvrstila pokazatelje Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) koji se koriste za procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA), uključujući pokazatelje u odjeljcima „Poštene cijene i transparentni ugovori” (S.2.1.1.) i „Pravo dobavljača” (S2.2.1);

105.  poziva na uspostavu europske promatračnice za cijene hrane i cijene poljoprivrednih proizvoda u mjestima podrijetla i odredišta; skreće pozornost na to da bi španjolski indeks proizvođačkih i prodajnih cijena IPOD bio mogući model za praćenje potencijalnog štetnog ponašanja trgovaca na malo prema poljoprivrednicima i potrošačima;

106.  poziva na obvezujuće postupke u lancima opskrbe hranom protiv trgovaca na malo koji štete poljoprivrednicima i potrošačima;

107.  osobito je zabrinut zbog situacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda gdje su trgovci na malo propisali cijene koje su znatno niže od troškova nakon isteka sustava kvota;

Demokratsko jačanje politike tržišnog natjecanja

108.  pozdravlja redoviti dijalog povjerenice Komisije za tržišno natjecanje s Parlamentom, ali smatra da pravo na saslušanje o ključnim načelnim pitanjima nije dovoljno;

109.  napominje da je Parlament uključen u zakonodavni postupak u području prava tržišnog natjecanja samo putem postupka savjetovanja, zbog čega može u puno manjoj mjeri utjecati na donošenje zakona nego Komisija i Vijeće;

110.  pozdravlja redoviti dijalog Komisije s Parlamentom o pitanjima tržišnog natjecanja; ponovno poziva da se o temeljnim zakonodavnim direktivama i smjernicama odlučuje u sklopu postupka suodlučivanja; smatra da je trenutačni dijalog Parlamenta i tijela EU-a nadležnog za tržišno natjecanje potrebno dodatno pojačati, posebno u cilju procjene zahtjeva Parlamenta iz prijašnjih godina i djelovanja na temelju njih; vjeruje da je neovisnost Glavne uprave Komisije za tržišno natjecanje najvažnija za uspješno ostvarenje njezinih ciljeva; poziva Komisiju da preusmjeri dostatne financijske i ljudske resurse Glavnoj upravi za tržišno natjecanje; posebno poziva da se odjeli u kojima se smjernice sastavljaju strogo odvoje od odjela koji su odgovorni za primjenu tih smjernica u konkretnim slučajevima;

111.  smatra da bi u pitanjima politike tržišnog natjecanja trebao imati ovlasti suodlučivanja; izražava žaljenje zbog činjenice što je člancima 103. i 109. UFEU-a predviđeno samo savjetovanje s Parlamentom; smatra da se taj nedostatak demokracije ne smije tolerirati; predlaže da se taj nedostatak što prije prevlada međuinstitucionalnim sporazumima u području politike tržišnog natjecanja i da se ispravi prilikom sljedeće izmjene Ugovora;

112.  poziva da se Europskom parlamentu daju ovlasti za suodlučivanje u politici tržišnog natjecanja, posebno kada je riječ o temeljnim načelima i obvezujućim smjernicama, te žali zbog toga što ovo područje politike Unije nije dobilo jaču demokratsku dimenziju pri zadnjim izmjenama Ugovora; poziva Komisiju da predloži odgovarajuće izmjene Ugovora radi proširenja područja primjene redovnog zakonodavnog postupka kako bi ono obuhvaćalo i pravo tržišnog natjecanja;

113.  poziva Komisiju da više uključi Parlament u istrage karakteristične za taj sektor, pri čemu je potrebno osigurati tajnost određenih informacija koje su dostavili dionici; poziva na to da se uredbe Vijeća u budućnosti temelje na članku 114. UFEU-a, koji se bavi funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, kako bi se mogle usvojiti u okviru postupka suodlučivanja ako u bližoj budućnosti ne dođe do željene izmjene Ugovora; naglašava da rad na Direktivi o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete može poslužiti kao predložak za buduće slučajeve međuinstitucionalne suradnje u području tržišnog natjecanja; poziva povjerenicu Komisije za tržišno natjecanje da nastavi dijalog s mjerodavnim odborima Parlamenta i radnom skupinom za tržišno natjecanje pri Odboru Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku;

114.  smatra da bi Komisija u skoroj budućnosti trebala organizirati i objavljivati javnu evaluaciju različitih prijedloga Parlamenta o unapređenju politike tržišnog natjecanja usmjerenih na rezultate i ciljeve;

115.  naglašava da bi u svome budućem radu Glavna uprava Komisije za tržišno natjecanje trebala na pravilan način uzeti u obzir stajališta koja je usvojio Parlament u svojim prijašnjim izvješćima o politici tržišnog natjecanja;

116.  smatra da treba zadržati sve oblike dijaloga koji su do sada provjereni;

117.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje.

EXPLANATORY STATEMENT

Legal basis

The Treaty on the Functioning of the European Union (TFEU) contains in Articles 101–109 binding rules for competition in the common internal market, which is based on an open economy with free competition.

Accordingly, anti-competitive agreements and arrangements between companies which damage trade between the Member States and lead to abuse of a dominant market position are prohibited. Takeovers with a Community dimension and company amalgamations which lead to or may lead to a significant market concentration, will be monitored by the European Commission and in certain cases may be subject to conditions or even prohibited.

State aid in favour of certain individual companies or products which lead to distortions of competition in the internal market are generally prohibited, with a few exceptions, but may be approved by the Commission under certain conditions and must in any event be registered with the Commission for examination.

Competition rules also apply to public undertakings, public services and services of general interest. Only when achievement of the objective of these special services is jeopardised can the competition rules (of the Commission) be suspended. The fundamental objective of Community competition rules is to prevent distortion of competition. Effective competition is not an end in itself but a condition for the achievement of a free and dynamic internal market.

The competition rules have been tried and tested in many years of administrative practice by the Commission and have been developed and consolidated in the case-law of the European courts, so that today they can be said to be widely acknowledged and stable.

The 2014 report

In the 2014 report on competition policy, the Commission stresses that this year has been ‘a new start’ for Europe, because President Juncker emphasised in the description of the duties of the new Commission that competition policy could also ‘make a reasonable contribution to achieving the objectives of the agenda for employment and growth, including in areas such as the digital internal market, energy policy, financial services, industrial policy and combating tax evasion’.

However, the 2014 Competition Report presented by Competition Commissioner Vestager essentially covers the term of office of the previous Commission and in particular of retired Competition Commissioner Almunia. The new direction of EU competition policy could therefore only take effect from November 2014 and thus raise the expectation that, in addition to the ongoing development of competition policy, new priorities will be set in the future.

Until now, in competition law, the European Parliament has generally only been involved in the consultation procedure. Consequently its influence, relative to that of the Commission and also that of the Council, is unfortunately limited.

In the past, therefore, the Parliament has repeatedly called for the ordinary legislative procedure under the Lisbon Treaty to be introduced for competition law too. This appears to be necessary because, according to the Rapporteur, as a powerful competition authority the Commission cannot simultaneously lay down the legal framework in the form of guidelines and then be responsible for implementing its own guidelines and impose extensive fines.

Due to the lack of co-decision, the resolution of the European Parliament in favour of the annual competition report by the Commission is one of the most important indicators for controlling the Executive in this important European task field.

For some years, however, particularly since the adoption of the Lisbon Treaty, the resolution of the Parliament is no longer merely a reaction to the findings of the Commission from the previous reporting period but has also become a guiding principle for the Commission in the current core issues of competition law and its application.

For a long time there has been an agreement, also guaranteed by the new Commissioner Vestager, that the responsible Commissioner will appear regularly at the Committee on Economic and Monetary Affairs to explain current political focal points of competition policy and discuss individual decisions with the members.

Unfortunately in previous years, following entry into force of the Lisbon Treaty, regular public evaluation of the Parliament’s proposals by the Commission has been inadequate or even non-existent. One of the requirements for the future is therefore that the Commission, in addition to its annual competition report on its own work and its own priorities, express its opinion orally and in writing, within a reasonable time of adoption of the resolution by Parliament, on the individual proposals which the Parliament generally adopts by a large majority.

The Rapporteur suggests that the tasks of the Commission should in future include greater information, rigorous examination and preventive surveillance of unlawful State aid, which distorts the competition from companies and individual Member States or subdivisions of those Member States. Unfortunately, the prohibition on State aid in Article 107 TFEU is not taken seriously in some Member States or, at any rate, not given sufficient credence or recognised as superior law. Since Article 107(2) exhaustively lists those cases which are compatible with the internal market and automatically permitted, the Commission should focus more closely on the many infringements and discrepancies, as has long been the norm in taxation policy.

On the important question of defining the relevant market, the Commission has in the past displayed uncertainty, particularly in the area of the digital economy, both on the question of when a dominant market position and abusive conduct shall be deemed to exist and in the case of merger control. This is because of the often special market structure in the digital economy, which is characterised by bilateral markets, network effects and free offers. In evaluating the competition, the Commission should pay closer attention to the respective business model of the company and not just to a limited set of indicators such as price and turnover, which say little about actual market power.

If a ‘small company’ with only 50 employees is taken over by an Internet giant for 19 billion US dollars and the Commission judges this on the basis of the previous criteria of turnover, ‘prices’ achieved, market share and other relevant variables, then this constitutes an inappropriate assessment of future market constellations, which are likely to have a massive impact on the competition.

Some of the cases approved in 2014, which are listed in detail in the competition report, are in this category. The Commission is therefore called on to gather new criteria for the digital economy without delay and also to bear in mind, with regard to the definition of the relevant market, that companies with operations all over Europe, even in an international context in times of globalisation, may possess relatively little data on market structure, so that not only the European market may be consulted but for some time now in certain sectors also the world market.

If the declared objective of the Commission to support and enable European global market leaders in industry, in the digital economy and in research-intensive areas, is actually to be implemented, the sector-specific criteria must also be applied on a global scale.

A further problem is the monitoring of the Member States in State aid proceedings. In a few specific cases in the past, in spite of appropriate advice, the Commission has accepted data submitted by the competent national authorities without verification or done little to investigate facts of public relevance and aid. I am referring here to State aid in 2014 for smaller airports all over Europe and the German ‘Nürburgring’ State aid case, where objections from interested parties were not satisfactorily examined.

Similarly, the significant length of time over which, for example, Google has been under investigation does not suggest that the Commission has yet produced a strategic approach to assessing anti competitive practices in the digital economy. Thus there was a focus in the draft report on these two areas.

A further focal point, in respect of which Commissioner Almunia has launched investigations in four cases of unlawful State aid and Commissioner Vestager in one, is the unfair tax competition between the Member States. That companies exploit all legal means in order to pay as little tax as possible is one side of the coin and entirely understandable. However, the unfair competition emanating from the Member States, particularly from smaller Member States, significantly distorts the internal market of the Union. Even if national responsibility for tax legislation is not called into question, anti-competitive practices are likely to seriously distort and counteract the positive effects of the internal market. If it is to have any credibility in taking action against unfair tax practices of the Member States, the Commission must therefore conclude quickly and as comprehensively as possible the proceedings instituted in 2014 against a number of large international companies in relation to the massive tax reductions benefiting them in Luxembourg, the Netherlands, Ireland, Great Britain and Belgium.

The fact that Competition Commissioner Vestager requested documentation from all Member States in relation to the preliminary taxation decision at the start of 2015 and some Member States have to date been very dilatory, demonstrates the need to tighten up the competition policy assessment of unfair tax practices by the Member States and for a statutory obligation for timely reporting of critical tax practices.

In addition, in order to prevent competition in the internal market from being massively disrupted, there is a need in this area for further statutory provisions, which are presently being discussed by the Special Committee of the European Parliament and should be adopted in the next few months. Where in a Member State more than 350 ‘special provisions’ for large international companies from Europe and outside Europe have been authorised, this constitutes a serious drawback in competition, particularly for taxpaying citizens and for the small and medium-sized businesses for whom there is no possibility of special treatment and who (have to) pay their taxes. Therefore, it will be an objective for the Commission, as soon as possible in the current year (2015), to complete the competition procedures concerning unfair tax competition and thereby make clear to Member States the European-law boundaries of unfair tax competition.

Conclusion

On the whole, the 2014 competition report shows that the Commission and the competition authority, with some 1000 employees, constitutes the most powerful authority in Europe for the enforcement of competition in the internal market. The fines imposed, running into billions, for unlawful price fixing should in future be effectively supplemented by penalties addressed directly to the responsible business leaders and managers, so that this behaviour can be more effectively prevented.

The Parliament is pinning on Competition Commissioner Vestager its hopes that EU competition policy will secure its prominent role in enforcing the market economy and competition in Europe, promote it internationally and not result in too many sectoral and national exceptions and uncontrollable exemption thresholds.

20.11.2015

MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Adam Szejnfeld

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da bi trgovinski partneri trebali ostvariti korist jačanjem tržišnog natjecanja u području trgovine, iz ulaganja privatnog sektora, što se odnosi i na ulaganja u okviru javno-privatnih partnerstava, i iz veće kupovne moći potrošača;

2.  naglašava da protutržišna djelovanja i monopoli mogu predstavljati trgovinske zapreke koje narušavaju trgovinske i investicijske tokove; poziva Komisiju da interesu slobodne i poštene svjetske trgovine na međunarodnoj razini poduzme mjere protiv kartela te protutržišnih, oligopolskih i monopolskih djelovanja kojima se narušava tržišno natjecanje;

3.  poziva Komisiju da još više poradi na ambicioznom otvaranju međunarodnih tržišta javne nabave kako bi se uklonila postojeća neravnoteža između EU-a i drugih trgovinskih partnera u stupnju otvorenosti tržišta javne nabave te da pritom uzme u obzir izvješće Parlamenta o prijedlogu Komisije o instrumentu za međunarodnu nabavu i njegove predstojeće revizije;

4.  poziva Komisiju da osigura dosljednost trgovinske politike i politike tržišnog natjecanja Unije s ciljevima njezine industrijske politike; ističe da politika tržišnog natjecanja Unije ne bi trebala sputavati gospodarski proboj perjanica europske industrije; stoga se zalaže za to da se u okviru trgovinske politike i politike tržišnog natjecanja promiču razvoj i konkurentnost europske industrije na međunarodnoj sceni;

5.  ističe da EU treba uložiti veće napore u nadziranje provedbe trgovinskih sporazuma kako bi između ostalog ocijenio poštuju li se pravila tržišnog natjecanja te provode li trgovinski partneri prihvaćene obveze u potpunosti i ispunjavaju li ih;

6.  poziva Komisiju da trgovinsku politiku koristi kao sredstvo za globalnu uspostavu pravila politike tržišnog natjecanja kako bi se uklonile brojne ukorijenjene prepreke za trgovinu; smatra postizanje multilateralnog sporazuma o pravilima tržišnog natjecanja u okviru Svjetske trgovinske organizacije dugoročnim ciljem koji bi bio idealno rješenje;

7.  podupire inicijative Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i OECD-a u području politike tržišnog natjecanja, kao i njihove napore da poboljšaju globalnu suradnju u tom području;

8.  potiče Komisiju i tijela država članica nadležna za tržišno natjecanje da aktivno sudjeluju u Međunarodnoj mreži tijela za zaštitu tržišnog natjecanja;

9.  zahtijeva da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja zadovoljavaju ekološke, zdravstvene i društvene norme koje primjenjuje Unija i koje se štite na svjetskom tržištu kako bi se europski industrijski proizvođači zaštitili od nepoštenog tržišnog natjecanja;

10.  poziva Komisiju da podrži zemlje u razvoju u naporima koje ulažu da bi potaknule pošteno tržišno natjecanje, da poboljša suradnju, osobito s tijelima gospodarstava u usponu koja su nadležna za tržišno natjecanje, te da se pobrine za uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera;

11.  napominje da je ravnopravan pristup resursima, uključujući energente, od presudnog značaja za pošteno natjecanje na svjetskom tržištu; ističe u tom kontekstu važnost dostupne i održive energije te sigurnosti opskrbe u okviru trgovinskih sporazuma;

12.  ističe da mikro, malim i srednjim poduzeća, među kojima su i inovativna novoosnovana poduzeća, svakako treba pružiti podršku i omogućiti pristup financijskim sredstvima kako bi mogla postati konkurentnija na svjetskom tržištu; ističe da rast malih i srednjih poduzeća ima važnu ulogu u ukupnom gospodarskom razvoju i povećanju broja otvorenih radnih mjesta i ulaganja, čime se daje doprinos poštenom tržišnom natjecanju;

13.  naglašava važnost dostupnosti digitalnih mreža i infrastrukture za poticanje tržišnog natjecanja te napominje da pojačano tržišno natjecanje sa sobom donosi veću mogućnost izbora i niže cijene za potrošače, osobito u području telekomunikacija.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Ska Keller, Gabrielius Landsbergis, David Martin, Emmanuel Maurel, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Klaus Buchner, Nicola Danti, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Seán Kelly, Fernando Ruas, Marita Ulvskog, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Dario Tamburrano, Janusz Wojciechowski

10.11.2015

MIŠLJENJE oDBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Sergio Gaetano Cofferati

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da je transparentno i konkurentno jedinstveno tržište ključno za rast i stvaran oporavak te stoga drži da je politika tržišnog natjecanja uz jamčenje ravnopravnih uvjeta za sve tržišne dionike važno sredstvo za zaštitu prava i koristi potrošača, građana, poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, i radnika u okviru socijalnog tržišnog gospodarstva; prima na znanje činjenicu da se ponašanje i potrebe potrošača i poduzeća u EU-u stalno mijenjaju u okruženju koje odlikuje model digitalnog gospodarstva;

2.  smatra da bi propisi EU-a o tržišnom natjecanju i nadležna tijela EU-a za tržišno natjecanje trebali zajamčiti ravnopravne uvjete za sve tržišne dionike, slobodan izbor i raznolikost visokokvalitetnih proizvoda i usluga po konkurentnim cijenama te bi također trebali zajamčiti da se poduzećima omogući promicanje specifičnih prednosti njihovih proizvoda, čime ih se potiče na ulaganja i inovacije; poziva EU i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da u pogledu prehrambenog sektora nastave s proučavanjem utjecaja robnih marki na izbor potrošača i inovacije;

3.  smatra da bi se politikom tržišnog natjecanja trebalo moći stvoriti okruženje u kojemu se potiče poduzetnički duh i razvoj malih i srednjih poduzeća koji su pokretači rasta i zapošljavanja; smatra da je ključno onemogućiti da se nekonkurentskim ponašanjem nerazmjerno koče nastojanja manjih i novoosnovanih poduzeća da se šire i donose inovacije; ponavlja da će se takvim naporima za očuvanje pravednog tržišnog natjecanja povećati izbor za potrošače i razviti okruženje u kojemu mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća mogu pokazati više inovacija i veću kreativnost;

4.  ističe da cilj europskih propisa o državnim potporama moraju biti jednakost i socijalna kohezija te da oni moraju biti usmjereni na postizanje ciljeva strategije Europa 2020.; stoga smatra da je važno da državne potpore budu usmjerene na ulaganja u realno gospodarstvo te da se njima potiče koncentracija resursa u ključnim sektorima, poput istraživanja i inovacija, digitalizacije, razvoja infrastrukture, posebno u sklopu prekograničnih projekata i mjera za postizanje dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva;

5.  smatra da je potrebno učinkovito primjenjivati i ažurirati politiku tržišnog natjecanja kako bi se suočilo s izazovima koje predstavlja jedinstveno digitalno tržište koje se iznimno brzo mijenja i iziskuje solidno tržišno znanje i pružanje brzih odgovora; stoga ističe važnost učinkovite i brže primjene propisa EU-a o tržišnom natjecanju, nadilaženja postojećeg fragmentiranog tržišta te utvrđivanja i uklanjanja prepreka u pristupu tržištu, ali i istodobnog povećanja povjerenja potrošača i poduzeća u digitalno okruženje u kojemu se moraju omogućiti inovacije i dinamičnost; podsjeća da bi se istinskim jedinstvenim digitalnim tržištem također poticao rast u novim sektorima i otvorila visokokvalitetna radna mjesta;

6.  ističe da treba postojati učinkovita politika tržišnog natjecanja u EU-u kako bi se zajamčila visoka razina zaštite potrošača i potrošačima omogućilo da imaju korist od jedinstvenog digitalnog tržišta; napominje da su potrošači u središtu jedinstvenog digitalnog tržišta, a udio njihove potrošnje u BDP-u Europske unije iznosi otprilike 56 %;

7.  poziva Komisiju da ispita mogućnost postojanja neovisnih trgovaca na malo kojima bi se propisima o tržišnom natjecanju dopustila međusobna suradnja u okviru njihovih tradicionalnih trgovina te u cilju zajedničkog pokretanja usluga e-trgovine;

8.  naglašava da se interoperabilnošću doprinosi pravednom tržišnom natjecanju te bi je trebalo poticati i razvijati;

9.  smatra da su slučajevi zlouporabe dominantnog položaja nastalog zbog prednosti i mrežnih učinaka „prvog ponuđača” u digitalnom sektoru iznimno važno pitanje te da bi ih trebalo pomnije pratiti;

10.  smatra da je od temeljne važnosti jamčiti jednake uvjete na digitalnom tržištu i boriti se protiv zlouporabe dominantnih položaja i porezne optimizacije, od čega će naposljetku imati koristi potrošači; smatra da je posebno važno učiniti tržišta pretraživanja, trgovine i oglašavanja na internetu otvorenijima i transparentnijima te poboljšati njihovu konkurentnost, ali i drži da je nužno zajamčiti primjenu načela mrežne neutralnosti, odnosno pravednog, otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa internetu te ukloniti sve oblike diskriminacije i prepreka, što je preduvjet za pravedno tržišno natjecanje i tržišnu koheziju od koje potrošači i poduzeća mogu imati koristi;

11.  smatra da dovršenje europske energetske unije ovisi o učinkovitom djelovanju unutarnjeg tržišta energije koje je rezultat djelotvorne i dosljedne primjene propisa EU-a o tržišnom natjecanju; smatra da je radi postizanja bolje integracije i veće isplativosti u tom sektoru važno da Komisija nastavi davati prednost energetskom tržištu te da mu posveti još više pozornosti, s obzirom na to da je energija znatna stavka u rashodima kućanstava i poduzeća u EU-u;

12.  pozdravlja pokretanje istraga i izricanje novčanih kazna za gospodarske subjekte koji su prekršili propise o tržišnom natjecanju te poziva Komisiju da nastavi s promicanjem kulture konkurentnosti kojom se izravno doprinosi boljem funkcioniranju tržišta u interesu potrošača i poduzeća;

13.  pozdravlja pokretanje istrage u sektoru e-trgovine radi ispitivanja mogućih prepreka konkurentnosti na tržištima EU-a; ističe da neproblematično funkcioniranje e-trgovine ne doprinosi samo gospodarskom rastu nego znači i niže troškove transakcija, niže cijene i veći izbor za potrošače; traži od Komisije da ispita je li potrebno mijenjati postojeće propise o tržišnom natjecanju, na primjer Uredbu o općem skupnom izuzeću, kako bi se riješilo pitanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije, uključujući nepoželjno preusmjeravanje i cjenovnu diskriminaciju na temelju geografske lokacije;

14.  smatra da je ključno pravovremeno i ispravno provođenje Direktive 2014/104/EU o postupcima za naknadu štete za kršenje odredaba tržišnog natjecanja država članica i Europske unije; poziva Komisiju da pažljivo nadzire provedbu te Direktive u državama članicama te da zajamči dosljednu primjenu njezinih odredbi diljem EU-a; ističe da je za ostvarivanje ciljeva politike EU-a o tržišnom natjecanju ključan pristup pravosuđu, koji također može podrazumijevati dostupnost kolektivne pravne zaštite;

15.  vjeruje da je razvoj e-uprave važan faktor u podupiranju rasta, uključujući sudjelovanje malih i srednjih poduzeća; stoga traži od država članica da se koriste svim alatima koji su im stavljeni na raspolaganje u skladu s novim zakonodavstvom o javnim nabavama kako bi poticale rast u EU-u te poziva Komisiju da podupre sve inicijative povezane s razvojem e-uprave; nadalje ističe da su promicanje i provedba sustava e-uprave u svim državama članicama ključni za učinkovito praćenje kršenja propisa te jamčenje transparentnosti i u javnom i privatnom sektoru;

16.  ističe da se u okviru jedinstvenog tržišta potrošačima prodaju proizvodi s istom robnom markom i u istom pakiranju, ali različitog sastava; poziva Komisiju da utvrdi ima li ta praksa u okviru politike EU-a o tržišnom natjecanju negativne posljedice na dobavljače lokalnih i regionalnih proizvoda, posebno mala i srednja poduzeća;

17.  vjeruje da bi politika tržišnog natjecanja trebala imati snažnu ulogu u jačanju sigurnosti financijskih tržišta i njihovoj većoj transparentnosti u odnosu na potrošače; u tom smislu pozdravlja zakonodavne mjere donesene u području elektroničkih plaćanja te posebno uvođenje gornjih granica za međubankovne naknade za platne transakcije karticama;

18.  smatra da je ključno da Komisija nastaviti promicati snažniju konvergenciju i suradnju između nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u EU-u;

19.  poziva Komisiju da zajamči da države članice pravovremeno provode nove propise o javnoj nabavi, posebno pokretanje e-nabave i e-uprave te primjenu novih odredaba o uvrštenju socijalnih i ekoloških kriterija i o podjeli ugovora na grupe kako bi se potaknule inovacije i pravedno tržišno natjecanje, poduprla mala i srednja poduzeća na tržištima nabave i zajamčila najbolja vrijednost za novac u korištenju javnim sredstvima;

20.  slaže se s činjenicom da se izbor potrošača ograničava kada trgovci odluče ponuditi robu i usluge samo određenim državama članicama, a cijene rastu zbog smanjenja konkurentnosti na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju da iskorijeni sve oblike diskriminacije na temelju državljanstva ili mjesta boravišta;

21.  smatra da istinsko jedinstveno tržište može učinkovito djelovati samo u transparentnijem, usklađenijem i kooperativnijem poreznom okruženju u kojemu se jamči pravedno tržišno natjecanje među poduzećima; osuđuje činjenicu da je porezna konkurencija među državama članicama na jedinstvenom tržištu proizvela nejednake uvjete tržišnog natjecanja koji mala i srednja poduzeća stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na velika multinacionalna poduzeća;

22.  imajući u vidu dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta, pozdravlja snažnu povezanost tržišnog natjecanja i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, posebno u aktivnostima povezanim s uskraćivanjem pristupa na temelju geografske lokacije i sporazumima o licenciranju; smatra da je slična povezanost ključna u unutarnjem energetskom tržištu kako bi se uklonile prepreke slobodnom toku energije preko granica i uspostavila energetska unija;

23.  potiče Europsku mrežu za zaštitu tržišnog natjecanja da raspravi o sve prisutnijem umrežavanju kupaca na malo na nacionalnoj razini i razini EU-a;

24.  ističe vezu između politike tržišnog natjecanja i zaštite potrošača; upućuje na preglede uspješnosti potrošačkih tržišta i njihove rezultate;

25.  smatra da je konkurentnost u sektoru telekomunikacija ključna ne samo za poticanje inovacija i ulaganja u mreže, nego i za pružanje pristupačnih cijena i izbora usluga za potrošače; stoga poziva Komisiju da zaštiti tržišno natjecanje u tom sektoru, uključujući dodjelu radiofrekvencijskog spektra;

26.  smatra da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje moraju u potpunosti iskoristiti postojeće instrumente i primjenjivati propise EU-a o tržišnom natjecanju u pogledu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom; ističe potrebu za njihovom međusobnom suradnjom kako bi se zajamčila isplativost, transparentnost, raznolikost i izbor potrošača.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

3

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Margot Parker, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andi Cristea, Emma McClarkin, Dariusz Rosati, Adam Szejnfeld, Kerstin Westphal, Theodoros Zagorakis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonás Fernández, Edouard Ferrand, Hannu Takkula

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

7.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

6

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Burkhard Balz, Udo Bullmann, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Othmar Karas, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Ernest Urtasun, Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lara Comi, Pilar del Castillo Vera, Isabella De Monte, Eva Kaili, Rina Ronja Kari, Thomas Mann, Eva Paunova, Michel Reimon, Tibor Szanyi, Nils Torvalds, Beatrix von Storch

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Martina Dlabajová, Jude Kirton-Darling, Verónica Lope Fontagné, Andrejs Mamikins, Adam Szejnfeld, Pavel Telička, Daniele Viotti

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0051.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0576.

(3)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/563438/IPOL_STU(2015)563438_EN.pdf.

(4)

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.ten-opinions.36372.

(5)

http://ec.europa.eu/competition/ecn/food_report_en.pdf.

(6)

SL C 200, 28.6.2014., str. 1. – 55.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti