IZVJEŠĆE s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

25.1.2016 - (2015/2233(INI))

Odbor za međunarodnu trgovinu
Izvjestiteljica: Viviane Reding
PR_INI_AgreementRecomm

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS)[1], koji je stupio na snagu u siječnju 1995. kao rezultat Kruga pregovora iz Urugvaja u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–  uzimajući u obzir izvješće od 21. travnja 2011. o posebnom zasjedanju o trgovini uslugama koje je veleposlanik Fernando de Mateo, predsjednik Vijeća WTO-a za trgovinu uslugama, podnio Odboru WTO-a za trgovinske pregovore[2],

–  uzimajući u obzir izjavu skupine „Really Good Friends of Services” (RGF) od 5. srpnja 2012.[3],

–  uzimajući u obzir direktive EU-a za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) koje je Vijeće donijelo 8. ožujka 2013. i s kojih je skinulo oznaku tajnosti te ih objavilo 10. ožujka 2015.[4],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o početku pregovora o višestranom sporazumu u sektoru usluga[5],

–  uzimajući u obzir političke smjernice predsjednika Junckera od 15. srpnja 2014., upućene novoj Komisiji i naslovljene „Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene”,

--  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir završno izvješće o zatečenom stanju od 17. srpnja 2014. koje je za Komisiju sastavio Ecorys, naslovljeno „Procjena učinka trgovine na održivi razvoj kao potpora pregovorima o plurilateralnom Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)”[6],

–  uzimajući u obzir pregovaračke dokumente koje su podnijele sve strane TiSA-e, posebno one s kojih je Komisija skinula oznaku tajnosti te ih objavila 22. srpnja 2014., uključujući prvotnu ponudu EU-a[7],

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenice Malmström od 5. veljače 2015. o mobilnosti pacijenata u TiSA-i[8],

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i SAD-a od 20. ožujka 2015. o javnim uslugama[9] u kontekstu pregovora o TiSA-i i TTIP-u,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije,

–  uzimajući u obzir članak 39. Ugovora o Europskoj uniji, članak 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije koji se odnosi na zaštitu osobnih podataka te članak 12. Opće deklaracije o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji te članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojima se promiče jednakost između žena i muškarca kao jedna od temeljnih vrijednosti EU-a,

–  uzimajući u obzir članke 14. i 106. te Protokol 26. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o uslugama od općeg interesa,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS) unutar WTO-a, uključujući kulturnu raznolikost[10],

–  uzimajući u obzir članak 21. UEU-a,

--  uzimajući u obzir članke 207. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir načelo usklađenosti politika u interesu razvoja navedeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija o lokalnoj i regionalnoj dimenziji Sporazuma o trgovini uslugama (TiSA) (CDR 2700/2015),

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0009/2016),

A.  budući da bi se pregovorima o TiSA-i trebala postići učinkovita međunarodna regulativa, a ne smanjenje domaće regulative;

B.  budući da bi, unatoč činjenici da je u odnosu na svoj aktualan oblik i postojeće članice koje sudjeluju u pregovorima TiSA plurilateralan sporazum, trebalo težiti k tome da sklopljeni sporazum dosegne kritičnu masu kako bi mogao poprimiti multilateralnu dimenziju u okviru WTO-a;

C.  budući da se svakim trgovinskim sporazumom moraju pružiti veća prava i niže cijene europskim potrošačima te više radnih mjesta i bolja zaštita radnika; budući da se tim sporazumima također mora doprinijeti održivom razvoju, promicati društveno odgovorno poslovanje na globalnoj razini i izjednačiti uvjete za europska poduzeća; budući da bi trgovinskom politikom trebalo doprinijeti Programu za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada i Programu UN-a za održivi razvoj do 2030. te je potpuno uskladiti s njima;

D.  budući da svaki trgovinski sporazum mora omogućiti otvaranje tržišta našim poduzećima u inozemstvu te služiti kao sigurnosna mreža našim građanima u EU-u; budući da se sporazumom TiSA treba povećati pristup stranim tržištima, promicati najbolje prakse i oblikovati proces globalizacije kako bi se zajamčilo da se njemu odražavaju vrijednosti, načela, i interesi EU-a i da on pomaže poduzećima iz EU-a da napreduju u doba globalnih lanaca vrijednosti; budući da prava potrošača, kao i socijalni i okolišni standardi, nisu prepreka trgovini, nego su sastavni elementi strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast o kojima se ne pregovara; budući da se trgovinskom politikom EU-a moraju podupirati ciljevi gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174. UFEU-a; budući da se pružanje usluga u EU-u temelji na načelima univerzalnog pristupa, kvalitete, sigurnosti, dostupnosti i jednakog postupanja koji trebaju biti zajamčeni u svakom trenutku u svim gradovima i regijama; budući da EU treba promicati rodnu jednakost na međunarodnoj razini;

E.  budući da je u kontekstu globalizacije, digitalizacije te trenda prelaska na trgovinu uslugama koji se odvijaju u našim gospodarstvima i međunarodnoj trgovini potrebno smjesta politički djelovati radi poboljšanja međunarodnih propisa; budući da EU ima ključan interes u jačanju globalnih trgovinskih pravila za upravljanje lancima globalne opskrbe; budući da je multilateralni trgovinski sustav i dalje najučinkovitiji okvir za postizanje otvorene i pravedne trgovine diljem svijeta;

F.  budući da je TiSA prilika da EU, čiji udio u globalnom izvozu usluga iznosi 25 %, a trgovinski višak za 2013. 170 milijardi EUR, učvrsti svoj položaj najvećeg svjetskog izvoznika usluga; budući da se vrijednost izvoza usluga EU-a tijekom posljednjih deset godina udvostručila i 2014. godine dosegla vrijednost od 728 milijardi EUR; budući da je u uslužnim sektorima zaposleno blizu 70 % radne snage EU-a i da usluge čine 40 % vrijednosti robe izvezene iz Europe; budući da će uslužni sektori biti zaslužni za 90 % novih radnih mjesta koja će se u EU-u otvoriti između 2013. i 2025. godine; budući da taj sporazum ima potencijal da potakne otvaranje radnih mjesta u EU-u;

G.  budući da je trgovina uslugama pokretač zapošljavanja i rasta u EU-u, što se može pojačati TiSA-om;

H.  budući da su mnoga važna tržišta, ne samo u gospodarstvima u usponu, i dalje zatvorena za europska poduzeća; budući da nepotrebne prepreke trgovini uslugama, koje bi, ako bismo ih pretvorili u carine, iznosile 15 % za Kanadu, 16 % za Japan, 25 % za Republiku Koreju, 44 % za Tursku i 68 % za Kinu, i dalje sprječavaju europska poduzeća da u potpunosti iskoriste prednosti svoje konkurentnosti; budući da je EU, u kojemu ograničenje usluga izraženo kao carina iznosi samo 6 %, znatno više otvoren u usporedbi s većinom svojih partnera; budući da EU treba iskoristiti svoj položaj najvažnijeg uvoznika i izvoznika usluga kako bi se preko uzajamnog pristupa tržištu i poštenog tržišnog natjecanja pobrinuo da se primjenjuju jednaki uvjeti;

I.  budući da necarinske prepreke, koje u prosjeku čine više od 50 % troška prekograničnih usluga, nerazmjerno utječu na mala i srednja poduzeća koja su odgovorna za trećinu izvoza usluga EU-a te kojima često nedostaje osoblja i financijskih sredstava za prevladavanje tih prepreka; budući da bi uklanjanje nepotrebnih prepreka olakšalo međunarodne aktivnosti malih i srednjih poduzeća pod uvjetom da je moguće ukloniti te prepreke, a da se ne ugrozi ostvarivanje ciljeva javne politike na kojima počivaju; budući da treba zadržati mjere potrebne za postizanje legitimnih ciljeva javne politike;

J.  budući da se globalizacijom lanaca vrijednosti povećava udio uvoza i u domaćoj proizvodnji i u izvozu; budući da su trgovina robom i trgovina uslugama međusobno povezane i da su potrebna pravila na globalnoj razini kako bi se moglo upravljati tim lancima opskrbe; budući da su u kontekstu globalnih lanaca vrijednosti obvezujuće temeljne međunarodne norme još potrebnije kako bi se izbjegla daljnja utrka prema dnu, kao i socijalni i ekološki damping;

K.  budući da se povjerenje građana u trgovinsku politiku EU-a mora potaknuti jamčenjem ne samo povoljnih ishoda u smislu zapošljavanja i stvaranja bogatstva za građane i poduzeća, nego i jamčenjem najviše razine transparentnosti, angažmana i odgovornosti, održavanjem trajnog dijaloga sa socijalnim partnerima, civilnim društvom, lokalnim i regionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima te određivanjem jasnih smjernica u pregovorima;

L.  budući da se većina obveza u rasporedu EU-a odnosi na nacionalno zakonodavstvo država članica; budući da ispunjavanje obveza posebno utječe na regionalnu i lokalnu vlast;

M.  budući da zaštita podataka nije gospodarsko opterećenje, već izvor gospodarskoga rasta; budući da je ključno vratiti povjerenje u digitalni svijet; budući da je prijenos podataka prijeko potreban za trgovinu uslugama, ali da se njime nikada ne smije ugroziti pravna stečevina EU-a o zaštiti podataka i pravu na privatnost;

N.  budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 26. lipnja 2013. o početku pregovora o višestranom sporazumu u sektoru usluga od[11] Komisije zatražio „da nastavi s namjerama za pripremu procjene učinka održivosti”;

O.  budući da će se TiSA-om obuhvatiti kretanje fizičkih osoba među državama koje su strane sporazuma te da se u tom pogledu sa svim europskim građanima treba jednako postupati u pogledu pristupa teritorijima drugih ugovornih strana sporazuma;

P.  budući da Parlament preko postupka suglasnosti ima posljednju riječ u pogledu trgovinskih sporazuma te da će njegovi zastupnici odlučivati samo o tome hoće li odobriti ili odbiti TiSA-u nakon što pregovori završe; budući da bi ratifikacija u nekim državama članicama mogla zahtijevati ratifikaciju regionalnih parlamenata i/ili parlamentarnih domova koji predstavljaju regionalnu razinu;

Q.  budući da Parlament zadržava pravo izražavanja svojeg mišljenja nakon razmatranja svakog budućeg prijedloga teksta ili nacrta TiSA-e;

1.  U kontekstu tekućih pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama Komisiji daje sljedeće preporuke:

  a)  u pogledu konteksta i područja primjene:

i.  da pregovore o TiSA-i smatra polazišnom točkom prema obnovljenim ciljevima na razini WTO-a radi ponovnog pokretanja pregovora za reformu GATS-a;

ii.  da ponovno izrazi potporu ambicioznim, sveobuhvatnim i uravnoteženim pregovorima kojima bi trebalo osloboditi neiskorišteni potencijal za veću integraciju globalnoga tržišta usluga uz istovremeno sprečavanje socijalnog, ekološkog i ekonomskog dampinga i jamčenje potpune usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a; da usmjeri i regulira globalizaciju i ojača međunarodne norme te da pritom na zakonit način zajamči pravo na donošenje regulative i da nastoji ostvariti legitimne ciljeve javne politike kao što su javno zdravstvo, sigurnost i okoliš; da zajamči veći pristup tržištu za europske pružatelje usluga, uključujući mala i srednja poduzeća, u ključnim područjima interesa te da pritom zadrži posebne iznimke za osjetljive sektore, uključujući sve javne usluge; da se pobrine da se tim pregovorima pošteno i u velikoj mjeri doprinosi otvaranju radnih mjesta i uključivom rastu te da uspostavi ambiciozne norme za usluge 21. stoljeća; da poštuje političke, socijalne i kulturne modele EU-a i država članica, kao i temeljna načela sadržana u Ugovorima EU-a, uključujući ona iz Povelje o temeljnim pravima EU-a, kao što je rodna jednakost; da promiče i štiti ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava diljem svijeta;

iii.  da teži k multilateralizaciji te da se protivi svim odredbama ili prilozima kojima bi se ona sprječavala, koji bi se kosili s GATS-om i kojima bi se spriječila buduća integracija u sustav WTO-a; da prihvati nove strane ako su spremne prihvatiti već dogovorena pravila i ciljeve; da potakne veće sudjelovanje u pregovorima; da primi na znanje da se, kada je u pitanju trgovina uslugama, u zemljama koje pripadaju skupinama BRICS i MINT nalaze i najviše prepreke i najveći potencijal za rast; da prepozna važnost tih zemalja za EU s obzirom na to da su one izvozna odredišta s rastućom srednjom klasom, izvori intermedijarnih proizvoda te ključne karike u globalnim lancima vrijednosti; da omogući sudjelovanje predanih dinamičnih gospodarstava u usponu i ponovi svoju potporu zahtjevu Kine da pristupi pregovorima; da zajamči predanost svih zemalja sudionica u TiSA-i multilateralizaciji ishoda pregovora; da se pobrine da se zemljama u razvoju prida posebna pozornost te da se u TiSA-u uvrste odredbe iz članka IV. GATS-a;

iv.  da primi na znanje da prema konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) uslužni sektor ima udio od 51 % u BDP-u zemalja u razvoju te da se povećava izvoz usluga iz afričkih zemalja; da uzme u obzir da bi trgovina, pa i trgovina uslugama, pod određenim uvjetima mogla biti zamašnjak uključivog rasta, održivog razvoja, smanjenja siromaštva i nejednakosti i otvaranja dostojnih radnih mjesta te da bi potpomaganjem razmjene znanja i iskustva, tehnologije i ulaganja u istraživanje i razvoj, pa i u okviru inozemnih ulaganja, mogla potaknuti inovativnost; da stoga uvidi da bi se stvaranjem uvjeta za to da zemlje u razvoju imaju ravnopravan pristup svjetskim tržištima usluga mogao dati snažan poticaj njihovoj gospodarskoj integraciji i prilagodbi globalizaciji;

v.  da primi na znanje da će, s obzirom na to da se pregovori vode na osnovi povlaštenog postupanja, povlastice koje donosi sporazum biti ograničene na strane TiSA-e dok se ne postigne multilateralizacija; da odbaci primjenu klauzule o najpovlaštenijoj naciji na strane koje ne sudjeluju u TiSA-i dok sporazum ne postane multilateralan; da, kao što je slučaj u GATS-u, odbije uvrštenje sporazuma o slobodnoj trgovini u klauzulu o najpovlaštenijoj naciji;

vi.  da ponovno potakne raspravu o uslugama u okviru Kruga pregovora iz Dohe;

vii.  da zajamči postizanje sinergijskog učinka i dosljednosti bilateralnih, plurilateralnih i multilateralnih sporazuma o kojima se trenutačno pregovara, kao i s razvojem događaja na jedinstvenom tržištu, osobito u pogledu jedinstvenog digitalnog tržišta; da osigura usklađenost između unutarnjih i vanjskih politika EU-a i promiče integriran pristup vanjskim poslovima; da poštuje načelo usklađenosti politika u interesu razvoja i potiče provedbu ciljeva održivog razvoja usvojenih u rujnu 2015.;

viii.  da predloži posebne oblike zaštite za turiste kako bi se, među ostalim, postigla transparentnost međunarodnih naknada za roaming, kao i transparentnost naknada za međunarodne pozive i poruke, čime bi se ograničile prekomjerne naknade koje se naplaćuju potrošačima koji se koriste kreditnim karticama izvan Europe te kako bi se očuvalo pravo država članica EU-a da izdaju sigurnosna upozorenja o turističkim odredištima;

ix.  da bez daljnje odgode objavi procjenu učinka na održivi razvoj i da je nakon završetka pregovora u skladu s time ažurira te da pritom posebno vodi računa o utjecaju TiSA-e na građane, lokalne i regionalne vlasti, zemlje u razvoju koje ne sudjeluju u pregovorima, kao i na stanje društva i zaposlenosti u EU-u; da provede detaljnu i pravodobnu procjenu učinka GATS-a na gospodarstvo EU-a od njegova stupanja na snagu; da u potpunosti uključi socijalne partnere i civilno društvo u finalizaciju procjene učinka na održivi razvoj; da od službi Parlamenta koje provode istraživanja zatraži da objave sveobuhvatnu i informativnu studiju o području primjene i mogućem učinku pregovora o TiSA-i i iz rodne perspektive te o potrebi da se riješi problem fenomena „staklenog stropa” i razlike u plaćama s obzirom na spol; da provede provjeru usklađenosti s temeljnim pravima kako bi Parlament mogao donijeti utemeljenu odluku o tome hoće li dati ili odbiti suglasnost za TiSA-u;

x.  da zajamči da se mehanizmi rješavanja sporova između ulagača i država ne mogu „uvesti” iz drugih bilateralnih sporazuma preko klauzula o najpovlaštenijoj državi;

  b)  u pogledu pristupa tržištu:

i.  da izuzme javne i audiovizualne usluge iz područja primjene sporazuma, da primijeni oprezan pristup u vezi s kulturnim uslugama ne dovodeći u pitanje obveze EU-a u okviru GATS-a; da od svih strana, sektora i razina vlasti traži znatno obvezivanje, a posebno daljnje otvaranje inozemnih tržišta u pogledu javne nabave, telekomunikacija, prijevoza, financijskih i profesionalnih usluga;

ii.  da zajamči uzajamnost na svim razinama; da podupre primjenu horizontalnih odredbi povezanih s obvezama kao sredstva za određivanje zajedničke razine ambicije ne dovodeći u pitanje prava i obveze iz članaka XVI. i XVII. GATS-a te da uvidi da će se takvim minimalnim uvjetima odrediti jasni parametri za zemlje koje su zainteresirane za sudjelovanje; da u skladu s člankom IV. GATS-a omogući fleksibilnost za zemlje u razvoju i najslabije razvijene zemlje koje odluče preuzeti razinu ambicije iz predmetnoga sporazuma; da se pobrine da se sporazumom pokušaju postići jednaki uvjeti za sve u sektoru usluga i otvaranje novih tržišta pružateljima usluga iz EU-a;

iii.  da iz obveza EU-a izuzme pružanje novih usluga koje nisu razvrstane u mjerodavnom sustavu za klasifikaciju, istodobno zadržavajući mogućnost njihova naknadnog unošenja;

iv.  da odbije primjenu klauzula o mirovanju i nepovratnosti (engl. standstill i ratchet) na obveze u pogledu pristupa tržištu i da odbije njihovu primjenu na osjetljive sektore, kao što su javne i kulturne usluge, javna nabava, 4. modalitet, prijevoz i financijske usluge; da dopusti dovoljno fleksibilnosti da se usluge od općeg gospodarskog interesa vrate pod javni nadzor; da zadrži pravo EU-a i država članica da izmjenjuju svoj raspored obveza u skladu s GATS-om;

v.  da preuzme ograničene obveze u 1. modalitetu, posebno u području digitalnih, financijskih usluga i cestovnog prijevoza, kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i socijalni damping; da unatoč tome preuzme ambiciozne obveze i prepozna ofenzivne interese u području usluga satelitske telekomunikacije, pomorskih usluga i reosiguranja; da potvrdi da takve obveze mogu biti plodonosne samo u okružju koje je odgovarajuće regulirano; da zajamči da se europski propisi u potpunosti poštuju te da su važeći i za strane pružatelje usluga kada neko poduzeće pruža uslugu iz inozemstva europskim potrošačima i da unese odredbe kojima se potrošačima jamči jednostavan pristup pravnoj zaštiti; da utvrdi izazove s kojima se potrošači suočavaju kada posluju s pružateljima usluga smještenima u trećim zemljama, da potrošačima pruži smjernice u pogledu njihova prava na pravna sredstva u takvim okolnostima te da po potrebi predloži konkretne mjere;

vi.  da ambiciozno pristupi pregovorima u okviru 3. modaliteta, tražeći da se uklone prepreke poslovnoj prisutnosti i poslovnom nastanu u trećim zemljama, kao što su nametanje gornje granice udjela stranog kapitala i uvjeti za zajedničke pothvate, što je od presudne važnosti u pogledu rasta usluga koje se pružaju u skladu s 1. i 4. modalitetom, zadržavajući pritom sadašnju razinu rezervi diljem EU-a;

vii.  da ima na umu da EU ima ofenzivni interes u pogledu mobilnosti visokokvalificiranih profesionalaca; da se suzdrži od preuzimanja novih obveza koje već nisu sadržane u GATS-u u pogledu unutarnje mobilnosti dok druge strane znatno ne unaprijede svoje ponude; da potvrdi da se klauzulom o radnoj snazi zadržava pravna obveza stranih pružatelja usluga da se usklade sa socijalnim i radnim zakonodavstvom EU-a i država članica te s kolektivnim ugovorima; da preuzme ambiciozne obveze iz 4. modaliteta u slučajevima kojima se podupiru obveze iz 3. modaliteta; da zadrži mogućnost provođenja ispitivanja gospodarskih potreba i tržišta rada ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka;

viii.  da poštuje suvereno pravo država članica da s pomoću ograničenja i izuzeća odaberu koje će sektore otvoriti stranoj konkurenciji i do koje mjere; da se suzdrži od pritiska na države članice da se ne koriste tim pravom u punom opsegu;

ix.  da u skladu s člancima 14. i 106. UFEU-a te Protokolom 26. UFEU-a iz područja primjene sporazuma izuzme postojeće i buduće usluge od općeg interesa kao i usluge od općega gospodarskog interesa (među ostalim, vodoopskrbu, zdravstvo, socijalne usluge, sustave socijalne sigurnosti, obrazovanje, gospodarenje otpadom i javni prijevoz); da se pobrine da EU te nacionalne i lokalne vlasti zadrže potpuno pravo da uvedu, donesu, zadrže ili odbiju bilo koju mjeru u pogledu naručivanja, organiziranja, financiranja i pružanja javnih usluga; da to izuzeće primijeni bez obzira na način pružanja i financiranja javnih usluga; da zajamči da su sustavi socijalne sigurnosti izuzeti iz područja primjene sporazuma; da odbije prijedlog o prilogu o mobilnosti pacijenata, kojemu se protivi većina zemalja sudionica u TiSA-i; da prepozna veliku važnost koju europski građani pridaju kvalitetnim javnim uslugama kojima se unaprjeđuje socijalna i teritorijalna kohezija;

x.  da se usprotivi ograničenjima unakrsnog financiranja poduzeća u istoj teritorijalnoj jedinici koja nadilaze ograničenja u pravu Unije ili pravima država članica;

xi.  da ne dovodeći u pitanje GATS nastoji uvesti nedvosmislenu klauzulu „zlatnog standarda” koju bi se moglo uvrstiti u sve trgovinske sporazume te kojom bi se zajamčilo da se klauzula o komunalnim djelatnostima primjenjuje na sve načine pružanja usluga i na sve usluge koje europske, nacionalne ili regionalne vlasti smatraju javnim uslugama u bilo kojem sektoru i neovisno o tome ima li pružatelj usluge monopol;

xii.  da se u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a i Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., i to pravno obvezujućom horizontalnom klauzulom kojom bi se obuhvatio cijeli sporazum, pobrine da strane zadrže pravo na donošenje ili zadržavanje svih mjera koje se odnose na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti, bez obzira na korištenu tehnologiju ili platformu za distribuciju, i na internetu i izvan njega;

  c)  u pogledu pravila o digitalnom gospodarstvu:

i.  da zajamči prekogranični prijenos podataka u skladu s općim pravom na privatnost;

ii.  da pristupi s oprezom pregovorima o poglavljima o zaštiti osobnih podataka i privatnosti;

iii.  da potvrdi da zaštita podataka i pravo na privatnost nisu prepreka trgovini, već temeljno pravo, utvrđeno člankom 39. UEU-a i člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kao i člankom 12. Opće deklaracije o ljudskim pravima; da potvrdi da je visoka razina povjerenja ključna za razvoj gospodarstva temeljenog na podacima; da jamči puno poštovanje tog temeljnog prava, uzimajući pritom u obzir nedavni razvoj događaja u području digitalnog gospodarstva te u potpunosti poštujući odluku Suda Europske unije u pogledu sustava „sigurne luke”; da uvrsti sveobuhvatnu, nedvosmislenu, horizontalnu, samostalnu i pravno obvezujuću odredbu na temelju članka XIV. GATS-a, kojom se iz područja primjene tog sporazuma u potpunosti izuzima postojeći i budući pravni okvir EU-a za zaštitu osobnih podataka, ne uvjetujući pritom njezinu sukladnost s drugim dijelovima TiSA-e; da tu odredbu primijeni na sve druge priloge TISA-i; da odmah i službeno pruži podršku takvim prijedlozima u prilogu TiSA-i o e-trgovini; da podupre prijedloge kojima je cilj omogućiti da se domaći pravni okviri za zaštitu osobnih informacija korisnika primjenjuju bez diskriminacije; da primijeni odredbe o zaštiti podataka sadržane u prilogu o e-trgovini na sve ostale priloge TiSA-i, uključujući i prilog o financijskim uslugama;

iv.  da zajamči da prijenos osobnih podataka europskih građana bude u potpunosti sukladan sa zaštitom podataka i sigurnosnim propisima koji su na snazi u Europi; da zajamči da će građani i dalje upravljati svojim podacima; da stoga odbaci sve „sveobuhvatne” odredbe o prijenosu podataka u kojima nema spomena o potrebnoj sukladnosti sa standardima zaštite podataka;

v.  da se odmah i bez odgode službeno usprotivi prijedlogu SAD-a u pogledu protoka informacija;

vi.  da ima na umu da jasno definiran i uzajamno dogovoren pravni okvir jamči brzu razmjenu informacija kada je to potrebno radi rješavanja sigurnosnih prijetnji; da zajamči da je članak XIV.a GATS-a ponovljen u temeljnom tekstu TiSA-e; da zajamči da su klauzule o nacionalnoj sigurnosti utemeljene na prikladnim kriterijima nužnosti; da međutim odlučno odbije svako proširivanje područja primjene izuzeća radi nacionalne sigurnosti utvrđenog člankom XIV.a GATS-a, kao i korištenje tehnološkog „sporednog ulaza”; da se odmah i službeno usprotivi takvim prijedlozima u TiSA-i;

vii.  da uvidi da su digitalne inovacije pokretač gospodarskog rasta i produktivnosti u cjelokupnom gospodarstvu; da uvidi da je prijenos podataka presudan pokretač gospodarstva temeljenog na uslugama, ključan element globalnog lanca vrijednosti za tradicionalna proizvodna poduzeća i ključan za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta; da stoga nastoji potpuno zabraniti uvjete prisilne lokalizacije podataka i da zajamči da TiSA sadrži pravila otporna na promjene u budućnosti i da se njome sprječava fragmentacija digitalnog svijeta; da ima na umu da uvjeti prisilne lokalizacije, koja pružatelje usluga prisiljava da upotrebljavaju lokalnu infrastrukturu ili budu lokalno prisutni kao preduvjet za pružanje usluga, sprječava sporazumne strane od izravnih inozemnih ulaganja, kao i izravna inozemna ulaganja u sporazumne strane; da stoga teži k zaustavljanju takvih praksi unutar i izvan Europe u mjeri u kojoj je to moguće, istodobno zadržavajući potrebna izuzeća na temelju zakonitih javnih ciljeva, kao što su zaštita potrošača i zaštita temeljnih prava;

viii.  da zajamči da su odredbe konačnog sporazuma sukladne s postojećim i budućim zakonodavstvom na razini EU-a, uključujući Uredbu EU-a o jedinstvenom europskom telekomunikacijskom tržištu, Opću uredbu o zaštiti podataka, Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama i 16 mjera uvrštenih u komunikaciju o jedinstvenom digitalnom tržištu; da štiti neutralnost mreže i otvoreni internet; da zajamči da se prijenos osobnih podataka izvan Unije može provoditi samo uz poštovanje odredaba o prijenosima u treće zemlje iz propisa EU-a o zaštiti podataka; da konkretno zajamči da će EU zadržati mogućnost obustave prijenosa osobnih podataka iz EU-a u treće zemlje u kojima propisi treće strane ne zadovoljavaju standarde adekvatnosti EU-a, u kojima se poduzeća ne koriste alternativnim putovima, kao što su obvezujuća korporativna pravila ili standardne ugovorne klauzule te u kojima se ne primjenjuju odstupanja navedena u članku 26. stavku 1. Direktive 95/46/EZ; da spriječi praksu uskraćivanja pristupa na temelju zemljopisne lokacije te da poštuje načelo otvorenog upravljanja internetom; da unutar prikladnog okvira surađuje sa stranama u cilju usvajanja dostatno visokih standarda zaštite podataka;

ix.  da promiče tržišno natjecanje u telekomunikacijskom sektoru utemeljeno na propisima u korist pružatelja usluga i potrošača; da riješi problem trajne regulatorne neravnoteže u telekomunikacijskom sektoru sprječavanjem strana da nametnu gornje granice udjela stranog kapitala, određivanjem pravila o veleprodajnom pristupu za postojeće mreže operatera, a kojima se potiče tržišno natjecanje, donošenjem jasnih i nediskriminirajućih pravila za izdavanje dozvola, omogućavanjem da pružatelji telekomunikacijskih usluga iz EU-a na izvoznim tržištima zaista dobiju pristup tzv. infrastrukturi posljednje milje, jamčenjem neovisnosti regulatornih tijela te podupiranjem opsežne definicije telekomunikacijskih usluga kojom bi se obuhvatile sve vrste mreža; da zajamči jednake uvjete za sve operatere i da poduzeća koja nisu iz EU-a, već iz oligopolističkih tržišta, ne iskorištavaju fragmentaciju tržišta EU-a; da zajamči da strane TiSA-e poštuju načelo otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa internetu za pružatelje usluga i potrošače; da zajamči da operateri iz EU-a u državama koje sudjeluju u TiSA-i imaju pravedan i simetričan pristup tržištu telekomunikacijskih usluga bez necarinskih prepreka i prepreka „iza granice”, uključujući regulatorne zahtjeve, asimetriju među standardima, tehnološke pristojbe i ograničenja;

x.  da pruži snažnu podršku odredbama o međunarodnom mobilnom roamingu i da ih proširi na međunarodne pozive i poruke; da kratkoročno poveća broj javno dostupnih informacija o maloprodajnim cijenama i da dugoročno podrži gornje granice u cilju snižavanja cijena; da se pobrine da TiSA ne stvara nikakve prepreke bilateralnim sporazumima u tom području; da se zauzme za zaštitu potrošača na internetu, posebno u pogledu neželjenih komercijalnih elektroničkih poruka;

xi.  da omogući dobro porezno upravljanje po uzoru na rad Platforme Europske komisije za dobro porezno upravljanje, koja će poslužiti kao temelj stvarne suradnje u području oporezivanja digitalne tehnologije te da posebno zajamči povezanost između oporezivanja i stvarne gospodarske aktivnosti poduzeća u određenom sektoru;  

d)  u pogledu pravila o mobilnosti:

i.  da zajamči da ništa neće spriječiti EU i njegove države članice da zadrže, unaprjeđuju i primjenjuju svoje radno i socijalno pravo ili kolektivne ugovore i zakonodavstvo kojima se uređuje ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba na njihovu teritoriju, što podrazumijeva i mjere koje su nužne za uredno kretanje fizičkih osoba preko njihovih granica poput, među ostalim, mjera u pogledu prihvata ili uvjeta za prihvat; da u skladu s Direktivom 96/71/EZ o upućivanju radnika zajamči da se minimalni uvjeti zapošljavanja zemlje domaćina primjenjuju na sve pružatelje usluga koji će imati pristup EU-u, i danas i u budućnosti; da zajamči da svi radnici koji dolaze u Europu, neovisno o njihovoj matičnoj zemlji, uživaju jednaka radnička prava kao i državljani zemlje domaćina te da se poštuje načelo jednake plaće za jednaki rad; da zajamči da strane TiSA-e poštuju osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada; da od svih strana zatraži da ratificiraju i primjenjuju glavne standarde Međunarodne organizacije rada te da promiču druge relevantne konvencije Međunarodne organizacije rada i rezolucije UN-a; da zajamči da se na teritoriju EU-a poštuju radna prava EU-a i država članica, kao i kolektivni ugovori; da ojača mehanizme EU-a za praćenje i provedbu kako bi se odvratilo od kršenja; da apelira na države članice da povećaju sredstva dostupna inspektoratima rada; da hitno objedini i predstavi iscrpne informacije o broju i vrsti pružatelja usluga koji trenutačno djeluju u EU-u u skladu s 4. modalitetom, koje će sadržavati i podatke o trajanju njihova boravka; da zajamči uvođenje učinkovitijeg prekograničnog pristupa podacima unutar EU-a u budućnosti; da uvrsti klauzulu o sigurnosti kojom bi se poduzeća spriječilo da zapošljavanjem radnika iz trećih zemalja tijekom pregovora o kolektivnim ugovorima ili radnih sporova zaobilaze ili dovode u pitanje pravo na poduzimanje kolektivnih mjera i da sudionicama u TiSA-i dopusti provođenje svih potrebnih zaštitnih mjera u slučaju pritiska na domaće plaće, ugrožavanja prava domaćih radnika ili povrede drugih dogovorenih standarda, u skladu s ograničenjima iz članka X. GATS-a; da potiče sve ugovorne strane da se pridržavaju Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća;

ii.  da podsjeti na to da se obveze iz 4. modaliteta moraju primjenjivati samo na kretanje visokokvalificiranih stručnjaka, kao što su osobe sa sveučilišnom diplomom ili završenim jednakovrijednim diplomskim studijem ili osobe zaposlene na višem upraviteljskom položaju, radi specifičnog cilja, tijekom ograničenog razdoblja i pod točnim uvjetima određenima domaćim zakonodavstvom zemlje u kojoj se pruža usluga i ugovorom koji je u skladu s tim domaćim zakonodavstvom; poziva da se u tom kontekstu poštuje i provodi članak 16. Direktive o uslugama (2006/123/EZ); da odbije znatne izmjene pravila u okviru 4. modaliteta kako su definirana u GATS-u i da razmotri reviziju Direktive 2014/66/EU o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva;

iii.  da prepozna da je prilog o 4. modalitetu ofenzivan interes Europe, s obzirom na to da su stručnjaci iz EU-a dobro obrazovani i mobilni te da su poduzećima iz EU-a sve češće potrebne posebne vještine stranih stručnjaka u Europi i njihova osoblja izvan Europe, kako bi se poduprlo pokretanje novih poslovnih aktivnosti; da zajamči da ta mobilnost donosi korist ne samo europskim poduzećima nego i europskim radnicima;

iv.  da se usprotivi svim odredbama u pogledu viza i drugih postupaka ulaska, osim onima kojima se nastoji povećati transparentnost i pojednostavniti administrativni postupci; da zajamči da se TiSA ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada ugovorne strane, niti na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravak ili trajno zapošljavanje; da odredi odgovarajuće mjere zaštite kojima bi se zajamčilo da se privremeni pružatelji usluga vrate u svoju zemlju;

v.  da nastoji da se zahtijevanje poslovne prisutnosti ili statusa rezidenta kao preduvjeta za pružanje profesionalnih usluga horizontalno zabrani; da ograniči područje primjene priloga o profesionalnim uslugama na popis obveza koje je preuzela svaka strana;

vi.  da teži k stvaranju okvira o uzajamnom priznavanju osposobljavanja, akademskih stupnjeva i stručnih kvalifikacija, osobito u arhitektonskom, računovodstvenom i pravnom sektoru, te da pritom zajamči osposobljenost dobavljača i posljedično kvalitetu pruženih usluga u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija EU-a, izbjegavajući pritom automatsko i kvantitativno priznavanje sveučilišnih diploma;

vii.   da traži jasnu definiciju radnika obuhvaćenih prilogom o 4. modalitetu;

  e)  u pogledu pravila o financijskim uslugama:

i.  da postigne sporazum koji sadrži ambiciozan, ali uravnotežen prilog kojim je obuhvaćeno pružanje svih vrsta financijskih usluga, posebno bankarskih usluga i usluga osiguranja, kojim se nadilazi prilog o financijskim uslugama GATS-a te potiče dugoročni održivi rast u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.; da nastoji poboljšati stabilnost financijskog sustava i pojedinačnih financijskih institucija, jamčeći potpunu usklađenost s regulatornim okružjem koje je nastalo nakon krize, i zajamčiti pravedno tržišno natjecanje između pružatelja financijskih usluga; da postigne sporazum koji će europskim potrošačima donijeti vrijednost i zaštitu u obliku uzlazne konvergencije financijskih propisa i šireg izbora financijskih usluga; da nastoji zajamčiti primjerenu zaštitu potrošača, uključujući zaštitu podataka i pravo na privatnost, kao i pružanje razumljivih i točnih informacija, koje su prijeko potrebne za smanjenje asimetrije informacija;

ii.  da strane koje sudjeluju u TiSA-i obveže na provedbu i primjenu međunarodnih normi za regulativu i nadzor nad financijskim sektorom kao što su one koje podupiru skupina G20, Bazelski odbor za nadzor banaka, Odbor za financijsku stabilnost, Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire te Međunarodno udruženje osiguravateljnih nadzornih tijela; da poduzme korake kako bi se zajamčilo da se ključni elementi Utanačenja WTO-a o obvezama u financijskim uslugama preuzmu u TiSA-u, uz istodobno poboljšanje nacrta Utanačenja kako bi bio u skladu s točnim aktualnim političkim usmjerenjima EU-a u tim područjima; da zajamči da se TiSA-om doprinese ublažavanju dvostrukog oporezivanja i da se ni na koji način ne olakša ili zbog zakonske nedorečenosti ne stvori mogućnost za porezne prijevare, utaju poreza, agresivno porezno planiranje ili pranje novca; da traži čvrste obveze, posebno u pogledu pristupa tržištu, od zemalja koje trenutačno nemaju bilateralne trgovinske sporazume s EU-om, kao Australija, Novi Zeland, Hong Kong i Tajvan, imaju vrlo ograničene obveze na razini WTO-a, kao Čile i Turska, ili vrlo ograničene bilateralne obveze u pogledu financijskih usluga, kao Meksiko;

iii.  da u TiSA-u uvrsti bonitetno izuzeće na osnovi onog sadržanog u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu EU-a i Kanade (CETA), čuvajući suvereno pravo strane da odstupi od svojih trgovinskih obveza i usvoji sve mjere koje smatra potrebnima za regulaciju svojeg financijskog i bankovnog sektora zbog bonitetnih i nadzornih razloga s ciljem očuvanja stabilnosti i cjelovitosti financijskog sustava ugovorne strane;

iv.  da se pobrine za to da se u području financijskih usluga ne stvore nove obveze kojima bi se mogli ugroziti financijski propisi EU-a prisiljavajući EU da odustane od svojeg poboljšanog regulatornog okvira za financijski sektor ili onemogućavajući EU da se koristi pravnim sredstvima za rješavanje slučajeva prekomjernog riskiranja financijskih institucija; da zajamči da se ničim u tom sporazumu ne ograniči mogućnost da regulatori EU-a odobre ili odbiju postojeće ili nove financijske proizvode u skladu s regulatornim okvirom EU-a;

v.  da izuzme prekogranične financijske usluge iz obveza EU-a, uključujući upravljanje portfeljem, dok se ne postigne konvergencija u financijskoj regulativi na najvišoj razini, osim u vrlo ograničenim i propisno opravdanim slučajevima, kao što su slučajevi usluga reosiguranja pruženih u kontekstu poslovanja između poduzeća, pritom stavljajući naglasak na potrebu da se diljem svijeta poveća pristup financijskim uslugama s obzirom na njihovu važnost za rast i gospodarstvo; da posebno ima na umu da su prijeko potrebna jasna i pouzdana pravila i postupci kojima se poduzećima smještenim u trećim zemljama izdaju odobrenja za pružanje takvih usluga u EU-u te, po potrebi, izričita potvrda EU-a da zemlje podrijetla tih poduzeća imaju provediv regulatorni i nadzorni okvir ekvivalentan onome u EU-u, kako bi se zajamčilo da nenadzirani subjekti ne mogu poslovati u Uniji i kako bi se postigli jednaki uvjeti za europska i inozemna poduzeća, neovisno o području poslovnog nastana; da paralelno s TiSA-om poduzme hitne mjere za smanjenje razlika u načinima na koje zemlje trenutačno priznaju ekvivalentnost regulatornih i nadzornih sustava drugih nadležnosti, što trenutačno prouzročuje fragmentaciju globalnih tržišta financijskih usluga, postizanjem zajedničkog dogovora da bi odluka o ekvivalentnosti trebala biti rezultat transparentne procjene o tome ostvaruju li se pravilima svake nadležnosti isti ciljevi i da ta odluka, premda bi trebala biti donesena nakon ranih i čestih bilateralnih dijaloga, može biti jednostrana kada uzajamno priznavanje nije moguće;

vi.  da zatraži temeljitu neovisnu ex ante procjenu učinka kako bi se ocijenili ekonomski i socijalni učinci daljnje liberalizacije u okviru TiSA-e;

vii.  da uzme u obzir činjenicu da određivanje novih propisa nakon financijske krize još nije završeno, što uključuje i zahtjeve za određene pravne oblike, odvajanja (npr. odvajanje banaka), promjene poslovanja ili smanjenje broja osoblja;

  f)  u pogledu pravila o logistici:

i.  da traži ambiciozan, ali i uravnotežen ishod za sektor prijevoza, koji je ključan za održiv razvoj globalnih lanaca vrijednosti; da poveća brzinu, pouzdanost, sigurnost i interoperabilnost prijevoznih usluga u korist poslovnih klijenata, privatnih korisnika i radnika; da se pobrine za usklađenost s klimatskom politikom EU-a; da vodi računa o tome koliko su usluge prijevoza i dostave važne za europsko gospodarstvo i zapošljavanje s obzirom na to da europski brodovlasnici u svojim rukama drže 40 % svjetske trgovačke flote, da zrakoplovna industrija zapošljava više od pet milijuna osoba, da europska željeznička industrija ostvaruje više od polovice svjetske proizvodnje željezničke opreme i usluga te da je cestovni prijevoz i dalje važan za logistiku EU-a; da stoga uvidi potencijal usluga prijevoza u smislu smanjenja stope nezaposlenosti u Europi; da zajamči da se u pregovorima uzima u obzir činjenica da se sektor prijevoza ubrzano razvija i da načini prijevoza u okviru kolaborativnog gospodarstva postaju sve važniji u svakodnevnom životu Europljana; da zahtijeva od inozemnih poduzeća da se u potpunosti pridržavaju postojećih regulatornih standarda EU-a kada svoje usluge prijevoza ili dostave pružaju na teritoriju EU-a;

ii.  da teži poboljšanom pristupu stranim tržištima i smanjenju regulatornih praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, posebno onih koje su štetne za okoliš te kojima se smanjuje učinkovitost prijevoznih usluga te ograničenja koja nameću zemlje izvan EU-a kada je riječ o inozemnom vlasništvu, pritom zakonski osiguravajući javnim vlastima pravo na regulaciju prijevoza i na jamčenje javnog prijevoza; da riješi pitanje ograničenja u sektoru kabotaže te da spriječi situacije u kojima se prijevoznici vraćaju prazni iz zemlje domaćina, posebno u prilozima o pomorskom i zračnom prijevozu;

iii.  da predloži odredbe usmjerene na jačanje prava putnika, osobito u prilogu o zračnom prijevozu, te u vezi sa svim vrstama prijevoza, kako bi i potrošači mogli imati koristi od sporazuma;

iv.  da očuva prava država članica u pogledu aktualnih i budućih nacionalnih propisa i bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o cestovnom prijevozu, uključujući zahtjeve za izdavanje tranzitnih dozvola; da iz područja primjene priloga o cestovnom prijevozu ukloni sve odredbe kojima se olakšava ulazak i boravak profesionalnih vozača; da odbaci sve zahtjeve da se obveze iz 4. modaliteta pružanja usluga primijene na sektor cestovnog prijevoza;

v.  da zajamči usklađenost s međunarodnim standardima, kao što su oni koje podržavaju Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, da ih smatra minimalnim standardima te da se usprotivi svakom snižavanju tih međunarodnih referentnih vrijednosti; da kao dugoročni cilj nastoji ostvariti donošenje obvezujućih pravila o međunarodnoj trgovini za sektore pomorskog i zračnog prijevoza; da se pobrine za provedbu konvencija Međunarodne organizacije rada koje se odnose na sektore logistike i prijevoza, kao što je Konvencija o radu pomoraca; da istakne da zakonodavstva EU-a i država članica predviđaju povlastice za radnike, među ostalim u području sigurnosti i zaštite, potrošača i okoliša; da naglasi da svi pružatelji usluga u EU-u, i domaći i inozemni, moraju poštovati to zakonodavstvo; da uzme u obzir da je kvaliteta usluga neraskidivo povezana s kvalitetom radnih mjesta i postojećim regulatornim okvirima;

vi.  da pronađe ravnotežu između liberalizacije konkurentnog poštanskog sektora, koja je ključna za daljnji razvoj usluga i digitalnog gospodarstva, i zaštite univerzalnih poštanskih usluga koje imaju ključnu ulogu u promicanju socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije; da stoga spriječi unakrsno subvencioniranje kojim se narušava tržišno natjecanje i poveća pristup tržištima zemalja izvan EU-a, istodobno jamčeći ispunjavanje obveza za provođenje univerzalnih usluga kako ih je definirala svaka strana;

vii.  da podsjeti na ključnu ulogu koju pomorski prijevoz ima u svjetskom gospodarstvu, i kao samostalna privredna grana i kao sredstvo za olakšavanje međunarodne trgovine; da zagovara usvajanje jasnog teksta s čvrstim obvezama u pogledu jamčenja pristupa lukama kao i pristupa tržištima te nacionalnog postupanja koje se odnosi na usluge međunarodnog pomorskog prijevoza;

  g)  u pogledu pravila o domaćoj regulativi i transparentnosti:

i.  da zakonski osigura pravo europskih, nacionalnih i lokalnih vlasti na zakonsko uređivanje od javnog interesa na način koji nije restriktivniji od GATS-a i koji nije podložan provjerama nužnosti; da se pobrine za to da odredbe iz priloga ne budu restriktivnije od načela sadržanih u članku VI. GATS-a ili u pravu EU-a;

ii.  da prepozna da strane u pregovorima djeluju u okvirima vladavine prava i imaju neovisne pravosudne sustave uz mogućnost pružanja pravnih sredstava kojima se jamče prava ulagača i građana;

iii.  da promiče dobro upravljanje i transparentnost te da potiče dobre prakse u upravnim, regulatornim i zakonodavnim postupcima poticanjem široke primjene mjera kojima se jača neovisnost donositelja odluka, povećava transparentnost i demokratska odgovornost odluka i smanjuje birokracija; da naglasi da zaštita i sigurnost potrošača, zdravlja i okoliša te prava radnika moraju biti u središtu regulatornih inicijativa; da se pobrine za to da sve promjene razina regulatorne zaštite u EU-u mogu biti samo uzlazne, nikad silazne;

iv.  da uvidi da u skladu s odredbama iz GATS-a prilog o domaćoj regulativi treba sprječavati strane u postavljanju prikrivenih prepreka trgovini i nametanju nepotrebnih opterećenja stranim poduzećima, osobito prilikom prijave za razne vrste dozvola; da osigura da domaća regulativa i dalje služi ciljevima javne politike;

v.  da zajamči da se dogovorena pravila primjenjuju samo na mjere povezane s trgovinom, kao što su kvalifikacije te uvjeti i postupci za izdavanje dozvola, te samo u sektorima u kojima je određena strana preuzela obveze;

vi.  da zatraži i objavi pravno mišljenje prije nego što Parlament glasuje o konačnom sporazumu kako bi se temeljito analizirala dva priloga o domaćoj regulativi i transparentnosti u svjetlu prava EU-a te kako bi se ocijenilo poštuju li se već u EU-u pravne obveze određene u tim prilozima;

vii.  da jasno odredi načela transparentnosti i objektivnosti pri izradi zakonodavstva kako bi se zajamčilo da se ti pojmovi ne pretvore u sveobuhvatne odredbe;

viii.  da informacije o propisima povezanima s trgovinom i načinu njihove provedbe, pa i onima koji se primjenjuju na razini nižoj od savezne, objavi na internetu; da stavi naglasak na pravila koja se odnose na izdavanje dozvola i autorizacija; da se posebno zauzme za uspostavu internetskog informacijskog mehanizma za mala i srednja poduzeća prema načelu „sve na jednom mjestu” te da u to uključi mala i srednja poduzeća;

ix.  da zajamči da su upravne pristojbe koje se naplaćuju stranim poduzećima pravedne i nediskriminirajuće, da su dostatna pravna sredstva koja omogućuju ulaganje žalbi na nacionalnim sudovima jednako dostupna domaćim i stranim pružateljima usluga te da se odluke donose u razumnom roku;

x.  da zadrži praksu EU-a prema kojoj se prije podnošenja zakonodavnih prijedloga provode javna savjetovanja; da zajamči da se ishodi tih savjetovanja detaljno razmotre tijekom pregovora;

xi.  da se usprotivi svim prijedlozima kojima se poziva na obvezno podnošenje zakonodavnih prijedloga trećim stranama prije njihove objave; da ima na umu činjenicu da dionici imaju različit pristup resursima i stručnom znanju te da se pobrine za to da se uvođenjem dobrovoljnog postupka savjetovanja s dionicima u TiSA-i ne ide na ruku organizacijama koje se financiraju s više sredstava;

  h)  u pogledu pravila iz ostalih regulatornih obveza:

i.  da uzme u obzir da je TiSA prilika da se zajamči konkurencija po pravilima, a ne zbog pravila;

ii.  da se pobrine za to da se uzajamno dogovorene obveze poštuju u praksi, da omogući učinkovite protumjere i predvidi mjere kojima se odvraća od kršenja obveza; da stoga u sporazum uvrsti mehanizam za rješavanje sporova između država koji će se primjenjivati sve dok sporazum ne postane multilateralan i dok mehanizmi WTO-a za rješavanje sporova ne postanu dostupni; da revidira Uredbu (EU) br. 654/2014 o ostvarivanju prava Unije na primjenu i provedbu međunarodnih trgovinskih pravila kako bi se zajamčilo da EU može poduzeti protumjere u uslužnim sektorima;

iii.  da obrani uvrštenje regulatornog priloga o javnoj nabavi kako bi se maksimalno povećalo sudjelovanje europskih poduzeća u inozemnim natječajima, zadržavajući pritom kriterije EU-a, među ostalim socijalne i ekološke kriterije te europske postupke javnog nadmetanja, posebno u pogledu pristupa malih i srednjih poduzeća ugovorima javne nabave, kriterija prihvatljivosti utemeljenih na najboljem omjeru cijene i kvalitete te praga ispod kojeg se obveze ne primjenjuju; da prevlada nedovoljnu transparentnost i prepreke pristupu tržištu u izvaneuropskim pozivima na podnošenje ponuda te da osudi nedostatak uzajamnosti u tom području na svim razinama upravljanja, koji je vidljiv iz povlaštenog postupanja prema domaćim poduzećima u nekoliko zemalja, istodobno dopuštajući mogućnost odabira obveza u pogledu pristupa tržištu i nacionalnog postupanja u korist multilateralizacije; da strane koje to još nisu učinile potakne na ratifikaciju i provedbu Sporazuma WTO-a o javnoj nabavi i njegove revizije iz 2011.; da pozove Europsku uniju da, po uzoru na Američki zakon o poduzetništvu donese Europski zakon o poduzetništvu kojim se potiče gospodarski razvoj malih i srednjih poduzeća i europske industrije;

iv.  da malim i srednjim pružateljima usluga iz EU-a omogući zaštitu od nepoštenih trgovinskih praksi pružatelja usluga koji dolaze iz zemalja izvan EU-a;

v.  da smanji broj nepotrebnih prepreka trgovini uslugama povezanim s energijom i okolišem, posebno uslugama povezanim s razvojem i promicanjem obnovljive energije i ekološki prihvatljivih tehnologija, zadržavajući mogućnost rezervacija u pogledu pristupa tržištu i nacionalnog postupanja za sve načine pružanja usluga u tom području s obzirom na to da se sve veći broj usluga, kao što su usluge instalacije, upravljanja i popravaka, prodaje zajedno s proizvodima u tim dvama područjima; da potvrdi izričito priznavanje suverenosti svake strane nad energetskim resursima u skladu s odredbama iz Ugovora te da poboljšanjem odredbi ekvivalentnih onima iz GATS-a zakonski osigura pravo EU-a na zakonsko uređivanje, osobito kako bi se postigli europski ciljevi u pogledu održivosti, klimatske politike te sigurnosti i pristupačnosti;

vi.  da zajamči da buduće obveze u pogledu javne nabave ne budu nadređene lokalnim ili nacionalnim zakonima bilo koje strane;

  i)  u pogledu komunikacije na javnom i političkom planu:

i.  da zajamči najvišu razinu transparentnosti, dijaloga i odgovornosti;

ii.  da neposredno i u potpunosti izvješćuje Europski parlament u svim fazama pregovora; da zajamči da svi zastupnici u Europskom parlamentu dobiju sve pregovaračke dokumente povezane s TiSA-om, kao i interne dokumente Europske komisije, kao što su detaljni sažeci krugova pregovora i temeljite procjene ponuda strana TiSA-e, pod uvjetom da je zajamčena propisna povjerljivost podataka; da u skladu s politikom WTO-a, sudskom praksom Suda Europske unije u vezi s povjerljivim dokumentima, kao i u vezi s ograničenjima sadržanima u pravnoj stečevini EU-a, posebno u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 o pristupu dokumentima, objavi pregovaračke dokumente, uz iznimku onih koje na pojedinačnoj osnovi i uz jasno obrazloženje treba proglasiti povjerljivima;

iii.  da pozdravi znatne napore uložene od europskih izbora 2014. naovamo u cilju postizanja transparentnosti prema javnosti, što uključuje i objavljivanje ponuda EU-a u pogledu pristupa tržištu te mandat koji je dodijelilo Vijeće; da nastavi tako djelovati pružanjem informativnih brošura kojima se svaki dio sporazuma objašnjava na jasan i razumljiv način te objavom informativnih izvješća s podacima o svakom krugu pregovora na internetskoj stranici Europa; da potakne naše pregovaračke partnere na veću transparentnost kako se o TiSA-i ne bi pregovaralo u uvjetima koji su manje transparentni od onih koji su dogovoreni pod okriljem WTO-a;

iv.  da zajamči ozbiljnu i kontinuiranu suradnju institucija EU-a sa svim relevantnim dionicima tijekom cijelog procesa pregovora; da pozove na jačanje te suradnje tijekom napredovanja pregovora kako bi se očekivanja europskog civilnog društva, socijalnih partnera i drugih dionika uzela u obzir na primjeren način, među ostalim u okviru dijaloga s civilnim društvom; da naglasi ključnu ulogu država članica koje određuju pregovaračke smjernice;

v.  da potakne države članice da surađuju s nacionalnim parlamentima te lokalnim i regionalnim vlastima te da se savjetuju s njima, kao i da ih redovito i primjereno obavještavaju o tekućim pregovorima;

vi.  da predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, koje na razini EU-a predstavlja Odbor regija, pozove na dijaloge koje Komisija organizira na početku i kraju svakog kruga pregovora;

2.  traži od Komisije da u potpunosti uzme u obzir ovu Rezoluciju i da ponudi odgovor na nju u roku od šest mjeseci od njezina usvajanja;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, koja sadržava preporuke Europskog parlamenta, proslijedi Komisiji, te da je radi obavijesti proslijedi Vijeću, vladama i parlamentima država članica te vladama i parlamentima svih strana TiSA-e.

EXPLANATORY STATEMENT

The European Parliament plays a decisive role in EU’s trade policy. Pursuant to Article 218 of the Treaty on the Functioning of the European Union, not only its Members have the final say on trade agreements, they also have to be immediately and fully informed at all stages of the procedure of negotiating and concluding trade agreements, in order to exercise a continued oversight over trade negotiations.

With the view to shape their course, this House is entitled to express its position throughout the process. Accordingly, by means of a report based on Rule of Procedures 108(4), your Rapporteur would like to assess the first two years and half and thirteen rounds of negotiations on the Trade in Services Agreements (TiSA) and to draw up clear and solid recommendations to the European Commission.

According to the Rapporteur, TiSA negotiations must ensure more reciprocity in market access, create a global level playing field, provide tangible benefits to consumers and grant access to the talks to interested parties so as to facilitate future multilateralisation. However, public and cultural services, fundamental rights to data privacy and fair working conditions, and the right to regulate are non-negotiable and should be unequivocally excluded from the scope of the agreement.

TiSA cannot be labelled as cure or curse before it is finalised. Instead, the European Parliament must work constructively and pragmatically to positivise, demystify and prioritise TiSA negotiations so as to ensure that a good agreement is reached, in the interest of European companies and consumers alike. TiSA will be balanced, or it will simply not be.

7.12.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lola Sánchez Caldentey

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da su trgovinske i ulagačke politike EU-a povezane s razvojnim politikama EU-a i utječu na zemlje u razvoju; poziva Komisiju da poštuje načelo usklađenosti politika u interesu razvoja te da načela pomoći trgovini uvrsti u sve trgovinske pregovore; ističe nužnost toga da se u središte pozornosti stavi stvarna provedba i praćenje nedavno usvojenih ciljeva održivog razvoja; poziva Komisiju da u okviru svih sporazuma zajamči najviše globalne standarde o ljudskim pravima, standarde Međunarodne organizacije rada, socijalnu zaštitu, socijalni dijalog, rodnu ravnopravnost, javnu i univerzalnu zdravstvenu skrb, univerzalni pristup lijekovima i sigurnost opskrbe hranom;

2.  pozdravlja nedavne korake koje je EU poduzeo radi povećanja transparentnosti u okviru svojih trgovinskih sporazuma; snažno potiče Komisiju da i dalje radi na većoj transparentnost i demokratskoj odgovornosti u sklopu pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA); uviđa da u okviru tog postupka institucije EU-a surađuju s čitavim nizom dionika; snažno potiče Komisiju da u okviru trgovinske politike EU-a nastavi s tim anticipativnim pristupom transparentnosti, a ako je to moguće i da ga unaprijedi; ističe da je nužno povesti računa o stajalištima sindikata i organizacija civilnog društva, pa i organizacija civilnog društva u zemljama u razvoju; snažno potiče Komisiju da poboljša pristup svim javnim konsolidiranim dokumentima o pregovorima jer je to jedini demokratski način na koji zainteresirane organizacije civilnog društva i građani mogu biti informirani o tim postupcima i u njih se uključiti; potiče Komisiju da naruči neovisnu studiju o učinku TiSA-e na zemlje u razvoju kada je riječ o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u njima te da te zaključke pomno analizira;

3.  ističe da prema UNCTAD-u uslužni sektor čini oko 51 % BDP-a zemalja u razvoju; također napominje da se povećava izvoz usluga iz afričkih zemalja; uviđa da bi trgovina, pa i trgovina uslugama, pod određenim uvjetima mogla biti okidač za uključiv rast, održiv razvoj, smanjenje siromaštva i nejednakosti i otvaranje dostojnih radnih mjesta te da potpomaganjem znanja i iskustva, tehnologije i ulaganja u istraživanje i razvoj, uključujući u okviru inozemnih ulaganja, može potaknuti inovativnost; stoga smatra da se stvaranjem uvjeta za to da zemlje u razvoju imaju ravnopravan pristup svjetskim tržištima uslugama može dati snažan poticaj njihovoj gospodarskoj integraciji i prilagodbi globalizaciji;

4.  napominje da vrlo ograničen broj zemalja u razvoju sudjeluje u pregovorima o TiSA-i; potvrđuje potrebu za jačanjem multilateralnog pristupa globalnoj trgovini u kojoj će zemlje u razvoju biti primjereno zastupljene, a to će se postići prisnijom suradnjom između EU-a i demokratskih međunarodnih tijela poput UN-a i WTO-a; napominje da bi se TiSA trebala temeljiti na Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS) WTO-a, kojemu su sve članice WTO-a pristupile; međutim, podsjeća da se protivi svakoj odredbi koja bi se kosila s GATS-om i koja bi bila prepreka daljnjoj integraciji u sustav WTO-a; poziva Komisiju da povede računa o učinku TiSA-e na zemlje koje ne sudjeluju u pregovorima, a posebno na zemlje u razvoju, te da u TiSA-u uvrsti odredbe iz članka 5. GATS-a;

5.  snažno potiče Komisiju da uznastoji oko toga da se ne naruši ravnoteža u međunarodnim trgovinskim odnosima; podsjeća na to da se u cilju održivog razvoja 17.15 potvrđuje nužnost poštovanja politika i vodstva svake zemlje pri izradi i primjeni politika za iskorjenjivanje siromaštva i održiv razvoj; ustraje na tome da se u okviru pregovora o TiSA-i očuva pravo nacionalnih i lokalnih vlasti na donošenje zakonskih propisa; ističe da bi radi ublažavanja svakog potencijalno nepovoljnog utjecaja na zemlje u razvoju, kojima je prioritet razviti svoj uslužni sektor, pa i usluge od općeg ekonomskog interesa i regulatorni okvir za njih, EU trebao intenzivirati svoj rad na uključivanju tih zemalja u razvoj globalnog lanca vrijednosti u uslužnom sektoru te predvidjeti fleksibilniji pristup za zemlje u razvoju koje odluče preuzeti obveze iz predmetnog sporazuma;

6.  poziva Komisiju da iz pregovora o TiSA-i izričito isključi javne, kulturne i audiovizualne usluge − jer su to ključni instrumenti za održiv razvoj i poštovanje dostojanstva osoba − i da se posebno pobrine za to da zemlje u razvoju budu kadre očuvati svoja kulturna dobra; podsjeća na to da se TiSA, kao i svaki drugi međunarodni sporazum, mora pridržavati međunarodnih normi o radu, okolišu i ljudskim pravima; poziva Komisiju da podrži i prati rad zemalja u razvoju na izgradnji kapaciteta za pružanje održivih javnih usluga;

7.  podsjeća na to da je financijska kriza koja je započela 2008. pokazala da postoji potreba za time da liberalizacija financijskih usluga bude popraćena zamašnim bonitetnim propisima kako se ne bi ugrozilo dobro funkcioniranje i stabilnost financijskih tržišta; stoga poziva Komisiju da se pobrine za to da propisi o financijskim uslugama u okviru TiSA-e budu u skladu s najvišim standardima transparentnosti i odgovornosti, da se njima zajamči održivo zaduživanje, načelo zajedničke odgovornosti vjerovnika i dužnika i da se njima ne povećava ni ekonomska volatilnost ni nestabilnost;

8.  poziva Komisiju da u svjetlu aktualnih problema u svoju trgovinsku politiku uvrsti rodno osviještene politike i politike za poboljšanje položaja žena te da pomno prati učinak trgovinskih sporazuma EU-a na rodnu jednakost; u vezi s time ističe da bi rodna dimenzija trgovine uslugama u Africi, u kojoj je omjer žena zaposlenih u uslužnom sektoru veći od tog omjera u manufakturi, mogla biti prilika za razvoj poduzetništva žena i otvaranje dostojnih radnih mjesta;

9.   podsjeća da TiSA ne smije ugroziti pravo EU-a i poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima, koja je obvezujuća za institucije i tijela EU-a, a odnosi se i na nacionalne vlade kada one primjenjuju pravo EU-a; podsjeća na to da se EU zasniva na dubokoj predanosti promicanju ljudskih prava i njihovoj zaštiti te promicanju demokracije i vladavine prava diljem svijeta; u tom smislu ustraje na tome da ljudska prava budu u samom središtu odnosa EU-a s drugim zemljama i regijama;

10.  poziva Komisiju da razmisli o nedavnom povlačenju Urugvaja iz pregovora o TiSA-i te da izvuče pouku iz toga, odnosno da više pozornosti obrati na potrebe zemalja u razvoju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.12.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	21 0 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Beatriz Becerra Basterrechea, Doru-Claudian Frunzulică, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Jordi Sebastià
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Pál Csáky, José Inácio Faria, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández

2.12.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Alessia Maria Mosca

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  upućuje sljedeće preporuke Komisiji:

  a.  učiniti financijske usluge jednim od prioriteta EU-a u pregovorima o TiSA-i budući da je vlastito tržište EU-a za te usluge već razmjerno otvoreno; postići sporazum koji sadrži ambiciozna, ali uravnotežena pravila i odredbe kojima se reguliraju sve vrste financijskih usluga, posebno bankarske usluge i usluge osiguranja, bez obzira na način njihova pružanja, uz poseban naglasak na novim pravilima o novim uslugama; postići sporazum koji europskim potrošačima donosi korist u obliku veće konvergencije financijskih propisa, šireg izbora financijskih usluga i bolje zaštite potrošača (razumljive i točne informacije ključne su za postizanje bolje ravnoteže u asimetriji informacija) i koji potiče dugoročni rast u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.;

  b.  predložiti da u području financijskih usluga TiSA podupire provedbu i primjenu međunarodnih standarda, da se ne preuzimaju nove obveze koje bi ugrozile financijske propise EU-a prisiljavajući EU da odustane od svojeg poboljšanog regulatornog okvira za financijski sektor ili onemogućavajući EU da se koristi pravnim sredstvima za rješavanje slučajeva prekomjernog riskiranja u financijskim institucijama, te da regulatori EU-a zadrže mogućnost odobravanja ili odbijanja postojećih ili novih financijskih proizvoda iz bonitetnih razloga nakon detaljne procjene rizika i koristi koji bi nastali uvođenjem tih proizvoda ili usluga u Uniji; navesti obveze u području pristupa tržištu u obliku pozitivnog popisa;

  c.  s obzirom na važnost financijskih usluga za rast i gospodarstvo dopustiti u TiSA-i da u primjerenim podsektorima i uz ograničena i opravdana izuzeća subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama pružaju prekogranične financijske usluge u EU-u (u ograničenom broju podsektora, kao što je reosiguranje) na temelju jasnih pravila i postupaka kojima se tim subjektima izdaju odobrenja za pružanje takvih usluga u EU-u i, po potrebi, nakon što EU potvrdi da je provediv regulatorni i nadzorni okvir zemlje podrijetla tih subjekata ekvivalentan onome u EU-u, kako nenadzirani subjekti ne bi mogli poslovati u Uniji i kako bi se postigli jednaki uvjeti za sve subjekte, neovisno o području poslovnog nastana;

  d.  zajamčiti stranama TiSA-e pravo na izuzimanje osjetljivih sektora iz zakočne (ratchet) klauzule, posebno za prekogranične obveze u području financijskih usluga, te na taj način obraniti stajalište da otvorenost tržišta neće spriječiti uvođenje novih mjera ni izmjenu postojećih nacionalnih pravila iz bonitetnih razloga i radi zaštite potrošača, kao ni potencijalnu izvanteritorijalnu primjenu tih pravila;

  e.  uzeti u obzir specifične prepreke trgovini i ulaganjima s kojima se susreću MSP-ovi; doprinijeti mobilnosti i razvoju većih poduzeća, ali ponajprije MSP-ova i samozaposlenih poduzetnika pomoću poboljšanih odredbi o pružanju financijskih usluga u okviru IV. načina, čime se visokokvalificiranim stručnjacima omogućuje privremeno prekogranično kretanje radi konkretne svrhe i u ograničenom razdoblju te pod uvjetima utvrđenim ugovorom i nacionalnim zakonodavstvom;

  f.  izvršiti veći pritisak na druge pregovaračke strane da nastave nuditi mogućnost pristupanja pregovorima zemljama skupine BRICS, posebno Indiji i Brazilu, i da prihvate zahtjev Kine pod uvjetom da je Kina spremna prihvatiti istu razinu ambicioznosti kao i ostale strane, posebno na razini predloženih obveza u pogledu pristupa tržištu i nacionalnog tretmana, te da ne otvaraju ponovno pregovore o strukturi sporazuma i ključnim odredbama regulatornih poglavlja o kojima je već postignut dogovor;

  g.  potaknuti nove strane da pristupe pregovorima o TiSA-i, premda u njima već sudjeluju zemlje kao što su EU, SAD i Japan koje su odgovorne za većinu svjetske trgovine financijskim uslugama; kako bi se ostvarili vrlo konkretni rezultati za EU, tražiti čvrste obveze (posebno u pogledu pristupa tržištu) od zemalja koje trenutno nemaju bilateralne trgovinske sporazume s EU-om, kao što su Australija, Novi Zeland, Hong Kong i Tajvan, ili imaju vrlo ograničene obveze na multilateralnoj razini, kao npr. Čile i Turska, ili vrlo ograničene bilateralne obveze u pogledu financijskih usluga, kao npr. Meksiko;

  h.  pobrinuti se da se TiSA-om ni na koji način ne ometa plan pregovora WTO-a, već da se potiče korisna rasprava o najboljem načinu otklanjanja nepotrebnih trgovinskih prepreka financijskim uslugama i razvijanja najboljih regulatornih praksi za financijske usluge kojima se promiču gospodarski ciljevi i ciljevi održivosti, te također da se pripremi teren za njezino potencijalno usvajanje na multilateralnoj razini nadovezivanjem na pravila koja već postoje na multilateralnoj razini;

  i.  potaknuti pregovaračke strane da uspostave regulatorna pravila u području financijskih usluga koja će nadilaziti Prilog o financijskim uslugama Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS) WTO-a, koji već obuhvaća sve strane TiSA-e kao članice WTO-a, kao i čvršće obveze koje će uključivati više od onog što je sadržano u sui generis Dogovoru o obvezama u financijskim uslugama, koji nije obvezan za članice WTO-a te stoga obuhvaća samo vrlo ograničen broj strana TiSA-e; nastojati u poglavlje TiSA-e o financijskim uslugama uvrstiti bonitetno izuzeće na osnovi verzije koja je dogovorena u trgovinskom sporazumu između Kanade i EU-a i u kojoj je ojačano izuzeće utvrđeno člankom 2. točkom (a) Priloga GATS-u o financijskim uslugama, kojim se štiti suvereno pravo strana da donose mjere iz bonitetnih razloga ako cilj tih mjera nije izbjegavanje drugih obveza, kako bi se vladama omogućilo da zadrže mogućnost poduzimanja mjera potrebnih za očuvanje stabilnosti i integriteta financijskog sustava; poduzeti korake kako bi se ključni elementi Dogovora, kao što su posebne odredbe o prijenosu podataka i nediskriminatornom pristupu klirinškom sustavu, preuzeli u TiSA-i, uz istodobno poboljšanje teksta Dogovora kako bi bio u skladu s točnim aktualnim političkim usmjerenjima EU-a u tim područjima;

  j.  utvrditi u regulatornom poglavlju koje se primjenjuje na financijske usluge stroga transverzalna pravila o regulatornoj transparentnosti kojima bi se trebala povećati sposobnost svih dionika da analiziraju i pripreme se za zakone, pravila i javne odluke te ojačati povjerenje pružatelja financijskih usluga da se nastane u inozemstvu ili da pružaju usluge klijentima u trećim zemljama, ne ugrožavajući pritom propisne i utvrđene demokratske procese, te također iznijeti rješenja kojima će se zajamčiti poštovanje načela nacionalnog tretmana prekograničnih pružatelja financijskih usluga; u tu svrhu poduzeti hitne mjere za smanjenje razlika u načinima na koje zemlje trenutno priznaju ekvivalentnost regulatornih i nadzornih sustava drugih jurisdikcija, što u ovom trenutku uzrokuje fragmentaciju globalnih tržišta financijskih usluga, postizanjem zajedničkog dogovora da bi odluka o ekvivalentnosti trebala biti rezultat transparentne procjene o tome ostvaruju li se pravilima svake jurisdikcije isti ciljevi i da ta odluka, premda bi trebala biti donesena nakon ranih i učestalih bilateralnih dijaloga, može biti jednostrana kada uzajamno priznavanje nije moguće;

  k.  osigurati da u skladu s načelom proporcionalnosti djelovanja EU-a koje je utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju EU-a (UFEU) Komisija u okviru TiSA-e ne pristane na uvjete koji se odnose na nacionalnu regulativu kojima bi se zahtijevalo više no što je potrebno za postizanje navedenih ciljeva;

  l.  osigurati da se TiSA-om doprinese ublažavanju dvostrukog oporezivanja i da se ni na koji način ne olakša ili zbog zakonske nedorečenosti ne otvori mogućnost za porezne prijevare, utaju poreza, agresivno porezno planiranje ili pranje novca u području financijskih usluga; također zajamčiti da se TiSA-om potiče ugovorne strane, posebno četiri države koje su uvrštene i na EU-ovu crnu listu poreznih oaza, da prihvate i da se pridržavaju zajedničkog standarda izvješćivanja OECD-a za automatsku razmjenu informacija za svrhe poreza, preporuka OECD-a protiv smanjivanja porezne osnovice i prijenosa dobiti, te globalnih standarda protiv pranja novca i financiranja terorizma koje je donijela Radna skupina za financijsko djelovanje u skladu s Preporukom Komisije od 6. prosinca 2012. o mjerama za poticanje trećih zemalja na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja u poreznim pitanjima[12];

  m.  slijediti razuman pristup u pogledu prekograničnih tokova financijskih podataka zabranjivanjem mjera kojima se neopravdano sprečava obrada financijskih informacija ili prijenos informacija na teritorij države ili izvan njega, jamčeći pritom zaštitu osobnih podataka (što se smatra temeljnim pravom u skladu s člankom 8. Europske povelje o temeljnim pravima), osobnu privatnost i povjerljivost osobnih evidencija i računa, poboljšavajući tako Dogovor o financijskim uslugama u okviru GATS-a; pobrinuti se stoga za to da je svaki dogovor o TiSA-i u potpunosti u skladu s revidiranom Uredbom EU-a o zaštiti podataka;

  n.  kada je riječ o kupnji financijskih usluga od strane javnih subjekata, osigurati da su nedavno donesena pravila EU-a o javnoj nabavi zaštićena i podržana u okviru pregovora, posebice u pogledu pristupa MSP-ova ugovorima javne nabave, kriterija prihvatljivosti utemeljenih na najboljem omjeru kvalitete i cijene umjesto na najnižoj cijeni, zatvorenih tržišta dodijeljenih poduzećima socijalne ekonomije, mogućnosti javnih naručitelja da potiču suradnju između zajednica kao i da zadrže pragove za izuzimanje od pravila EU-a i međunarodnih pravila u postupku nadmetanja;

  o.  zajamčiti najvišu razinu transparentnosti, dijaloga i odgovornosti tijekom čitavog procesa pregovora u skladu s obvezom Komisije na temelju UFEU-a; pobrinuti se da članovi Odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu dobiju sve pregovaračke dokumente povezane s TiSA-om i zajamčiti svim članovima mjerodavnih odbora Europskog parlamenta pristup konsolidiranim tekstovima pregovora i informacijama koje se odnose na njihova područja nadležnosti; dodatno pojačati znatne napore za postizanje transparentnosti prema javnosti koji traju od europskih izbora 2014. i koji su dosad uključivali objavljivanje ponuda u pogledu pristupa tržištu EU-a te mandat koji je dodijelilo Vijeće;

  p.  što prije objaviti neovisnu procjenu učinka na održivost i zatim je, nakon zaključenja pregovora, na odgovarajući način ažurirati;

  q.  u skladu s člancima 14. i 106. UFEU-a te njegovim Protokolom 26. iz obveza EU-a izuzeti postojeće i buduće usluge od općeg interesa kao i usluge od općega gospodarskog interesa (uključujući, među ostalim, vodoopskrbu, zdravstvo, socijalne usluge, sustave socijalne sigurnosti i obrazovanje); pobrinuti se da europske, nacionalne i lokalne vlasti zadrže potpuno pravo da uvode, donose, zadržavaju ili odbijaju mjere koje se odnose na naručivanje, organizaciju, financiranje i pružanje javnih usluga; primijeniti to izuzeće neovisno o načinu pružanja i financiranja javnih usluga.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.12.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	38 14 6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Renato Soru, Theodor Dumitru Stolojan, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Matt Carthy, Philippe De Backer, Ashley Fox, Doru-Claudian Frunzulică, Ildikó Gáll-Pelcz, Marian Harkin, Barbara Kappel, Verónica Lope Fontagné, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Alessia Maria Mosca, Michel Reimon, Maria João Rodrigues
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Agnes Jongerius, Anneleen Van Bossuyt, Igor Šoltes

3.12.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Thomas Händel

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je važno da potpisnice TiSA-e potpuno i s učinkom ratificiraju te provedu i primijene osam temeljnih konvencija o radu Međunarodne organizacije rada (MOR); poziva potpisnice TiSA-e da poštuju i promiču ostale relevantne konvencije MOR-a, kao i sporazume i rezolucije UN-a, među ostalima i Konvenciju 94 o odredbama o radu, Program za dostojanstven rad i Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;

2.  poziva na donošenje odredbi kojima bi se dogovoreni standardi MOR-a i drugi standardi učinili izvršivima; smatra da svaki budući sporazum o trgovini uslugama mora sadržavati klauzulu o mehanizmima za nadzor i provedbu kojom bi se poduzeća spriječilo i odvratilo od kršenja radnih i socijalnih prava te odredbi; poziva na rješavanje sporova o odredbama o radu u okviru mehanizama rješavanja sporova, između ostalog i pomoću nametanja sankcija, vodeći pritom računa o nadzornim tijelima MOR-a;

3.  poziva na poduzimanje koraka kojima bi se zajamčilo da se TiSA-om pošteno i u značajnoj mjeri doprinese otvaranju radnih mjesta i postave ambiciozni standardi u trgovini uslugama koji bi se odnosili na glavne probleme 21. stoljeća, ponajprije trajnu krizu nezaposlenosti u nekim državama članicama, rastuću nejednakost, nezaposlenost mladih i ostale socijalne izazove te da se promiče veća razina zaštite radnih i ekoloških standarda, uhvati u koštac sa svim oblicima socijalnog dampinga i da se zajamči poštovanje odredbi o zabrani diskriminacije;

4.  napominje da uslužni sektor ima značajnu ulogu u gospodarstvu EU-a jer se u tom sektoru odvija 70 % gospodarske aktivnosti i otvara 90 % novih radnih mjesta; no, također shvaća da se 90 % svjetskog rasta ostvaruje izvan EU-a i stoga ističe da je veoma važno da potpisnice sporazuma imaju nove mogućnosti pristupa tržištu te da se osigura pošteno, nediskriminirajuće i ravnopravno postupanje s pružateljima usluga; podsjeća na ključnu ulogu koju uslužni sektor ima u stvaranju radnih mjesta za kvalificirane radnike u EU-u; naglašava koliko je važno pobrinuti se da se ostvari potencijal sporazuma u pogledu otvaranja radnih mjesta u EU-u; smatra da se sporazumom također mora osigurati da se utvrđeni standardi učvrste i poboljšaju u cilju njihovog šireg uspostavljanja na multilateralnoj razini;

5.  ističe da bi u tom pogledu potpisivanje uravnoteženog sporazuma stvorilo potencijal za održiv i uključiv rast i otvaranje novih radnih mjesta za kvalificirane radnike; očekuje da se u obzir uzmu specifične prepreke s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća, pogotovo jer ona najviše doprinose otvaranju radnih mjesta;

6.  ističe da se potencijalne prilike za internacionalizaciju europskih poduzeća koje pruža TiSA moraju popratiti stvarnim politikama kojima bi se pomoglo radnicima da se prilagode novom okruženju; naglašava činjenicu da je EU uspostavio financijske mehanizme kao što je Europski socijalni fond koji bi mogli poslužiti kao podrška tim mjerama;

7.  poziva na to da se Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja bez odgode informira, čime bi se otvorila mogućnost za raspravu i donošenje odluka ako neka od odredbi konačnog Sporazuma TiSA bude ugrožavala ili se bude kosila sa standardima u navedenim područjima;

8.  ističe da se sve veća mobilnost mora popratiti visokim socijalnim i radnim standardima kako bi se radnike zaštitilo od izrabljivanja; posebno je zabrinut zbog učinaka složenih prekograničnih lanaca podugovaratelja zbog kojih je sve teže zajamčiti i nadzirati poštovanje pravila; naglašava činjenicu da inspektorati rada i sindikati imaju ključnu ulogu u sprečavanju i nadzoru zloupotrebe pravila; poziva na uvođenje učinkovitijeg prekograničnog pristupa podacima unutar EU-a;

9.  stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost razrade zakonodavnog prijedloga na razini EU-a kojim bi se osigurala odgovornost pogotovo u dugim lancima podugovaratelja i smatra da toj obvezi moraju podlijegati i poduzeća iz trećih zemalja;

10.  naglašava činjenicu da se pogotovo inspektorati rada susreću s izazovima u nadzoru poduzeća u kojima su zaposleni radnici migranti i upućeni radnici iz EU-a i trećih zemalja; potiče države članice da u vezi s tim povećaju broj zaposlenih u svojim inspektoratima rada i na raspolaganje im stave više sredstava te da ostvare cilj prema kojem bi na 10 000 radnika trebao biti zaposlen jedan inspektor u skladu s preporukama MOR-a;

11.  potiče Komisiju da nastoji ostvariti socijalni cilj koji je sama postavila tijekom pregovora o TiSA-i u obliku „odredbe o radu”; podsjeća da odredbe socijalnog zakonodavstva i zakonodavstva o zapošljavanju i na europskoj i na nacionalnoj razini, kao i kolektivni ugovori i socijalni standardi, moraju biti zajamčene kako bi se osigurala kvaliteta usluge; podsjeća da socijalne politike i politike zapošljavanja država članica i, u relevantnim kontekstima, EU-a time ne smiju biti negativno pogođene;

12.  s tim u vezi poziva da se standardi rada isključe iz koncepta necarinskih i tehničkih prepreka te da se socijalni partneri uključe u postupak regulatorne suradnje u cilju postizanja uravnotežene zastupljenosti svih dionika kako bi se osiguralo da regulatorna suradnja ne ograničava pravo vlada i Europskog parlamenta da donose zakone u javnom interesu te da ne dođe do regulatornog stezanja ili snižavanja standarda rada, među njima i zdravstvenih i sigurnosnih standarda;

13.  smatra da svi radnici, bez obzira na njihovu matičnu zemlju, na radnom mjestu moraju uživati ista prava i uvjete zaposlenja kao državljani zemlje u kojoj se nalazi to radno mjesto; također smatra da svaki budući sporazum o trgovini uslugama mora sadržavati klauzulu kojom bi se poduzeća spriječilo da zapošljavanjem radnika iz trećih zemalja tijekom pregovora oko kolektivnih ugovora ili radnih sporova izbjegavaju ili dovode u pitanje pravo na poduzimanje kolektivnih mjera;

14.  poziva na poduzimanje koraka u skladu s člancima 14. i 106. UFEU-a i Protokolom 26. UEU-a za isključivanje trenutnih i budućih usluga od općeg interesa i usluga od općeg gospodarskog interesa (koje, između ostalih, obuhvaćaju vodne usluge, zdravstvo, socijalne usluge, sustave socijalne zaštite i obrazovanje) iz sporazuma kako bi se osiguralo da europska, nacionalna i lokalna tijela zadrže puno pravo na uvođenje, usvajanje, održavanje ili opoziv svih mjera koje se odnose na uvođenje, organizaciju, financiranje i pružanje javnih usluga te poziva na primjenu tog isključenja bez obzira na to kako se javne usluge pružaju i financiraju te da se sustavi socijalne zaštite isključe iz pregovora;

15.  također smatra da se niti klauzule o mirovanju niti klauzule o nepovratnosti ne bi trebale primjenjivati na pristup tržištu ili obvezu nacionalnog postupanja;

16.  poziva Komisiju da prilikom dodjele ugovora o javnoj nabavi zajamči primjenu ekoloških i socijalnih kriterija, kao i kriterija rodne jednakosti; ustraje u tome da trgovinski sporazumi ni pod kojim okolnostima ne bi smjeli imati utjecaj na odredbe Direktive o javnoj nabavi kojima se jamči provedba radnog prava i javnim naručiteljima omogućuje primjenu određenih odredbi koje se odnose na socijalne, zdravstvene i druge usluge koje se neposredno pružaju pojedincima; podsjeća Komisiju na veliku osjetljivost u pogledu reguliranja koncesija za usluge i potrebu za očuvanjem manevarskog prostora za donošenje politika kao odgovor na neuspjele modele javno-privatnog partnerstva;

17.  smatra da pregovori o daljnjoj liberalizaciji prekograničnih usluga unutar EU-a moraju biti popraćeni mjerama socijalne zaštite kao što su sustavi minimalnog dohotka u skladu s nacionalnim praksama te suradnjom na razini EU-a kako bi se uvjeti rada održali na razini propisanoj relevantnim radnim i socijalnim zakonodavstvom te kolektivnim ugovorima zemlje u kojoj se pružaju usluge, to jest obavljaju poslovi; smatra da bi se ti pregovori trebali odvijati ne dovodeći u pitanje povoljnije odredbe u zakonodavstvu ili kolektivnim ugovorima u zemlji iz koje se pružaju usluge odnosno obavljaju poslovi;

18.  smatra da se sposobnost vlada da donose socijalno i ekološki odgovorne politike javne nabave usluga koje služe kao odgovor na društvene i ekološke potrebe ne smije ugroziti te da bi svaki ugovor trebao biti u skladu s Konvencijom 94 MOR-a u o odredbama o radu u ugovorima o javnoj nabavi;

19.  potiče europske institucije da nastave provoditi neovisne i temeljite studije procjene socijalnog učinka TiSA-e na stanje društva i zaposlenosti koje se ogleda u dostupnosti, pristupačnosti, kvaliteti, dostižnosti te nediskriminirajućoj mogućnosti jednakog pristupa uslugama od općeg interesa te uslugama od općeg gospodarskog interesa u EU-u i drugim strankama u sporazumu; poziva na objavu statističkih projekcija o zatvaranju radnih mjesta i dobicima koje proizlaze iz potencijalnog sporazuma koje se neprestano ažuriraju kako bi Komisija mogla pravovremeno intervenirati i pružiti podršku pogođenim regijama ili državama članicama; nadalje, poziva na uspostavu sustava nadzora kako bi se spriječili slučajevi povrede pravila;

20.  smatra da bi se EU trebao vrlo ograničeno obvezati na buduću nabavu usluga u okviru trenutnog 1. modaliteta GATS-a kako se nabavom usluga iz trećih zemalja ne bi ugrozili visoki radni standardi i uvjeti u EU-u, pogotovo u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

21.  potrebno je smanjiti regulatorne prepreke kako bi se zajamčilo da mobilnost visokokvalificiranih radnika donosi korist ne samo europskim poduzećima nego i europskim radnicima; ponavlja da je važno osigurati da TiSA ni u kojim okolnostima ne sprečava primjenu radnih i socijalnih standarda, uključujući standarde o upućivanju radnika;

22.  podsjeća da odredbe TiSA-e koje se odnose na sektor prometa ne bi smjele štetiti radnicima u tom sektoru; potiče Komisiju da odredi jasna ograničenja za kabotažu kako bi se spriječio socijalni damping;

23.  traži jasnu definiciju radnika obuhvaćenih prilogom 4. modalitetu;

24.  smatra da se sporazumom mora poštovati puno pravo potpisnice da izmijeni ili povuče element s Popisa kako je određeno člankom XXI. GATS-a; očekuje da će sporazum, a pogotovo prilog 4. modalitetu, sadržavati odredbe o sprečavanju izrabljivačkih radnih odnosa sa stranim radnicima te sigurnosnu klauzulu kojom se potpisnicama TiSA-e dopušta provođenje svih potrebnih zaštitnih mjera u slučaju pritiska na domaće plaće, ugrožavanja prava domaćih radnika ili povrede drugih dogovorenih standarda;

25.  poziva na poduzimanje daljnjih mjera kako bi se tržište javne nabave otvorilo za sve države sudionice pregovora o TiSA-i; naglašava da poduzeća, kako bi dobila ugovore, moraju ispunjavati temeljne radne i socijalne standarde MOR-a; smatra da se ugovori ne bi trebali dodjeljivati samo na temelju kriterija cijene, ali da takve mjere ne mogu funkcionirati kao oblik trgovinske prepreke;

26.  ističe napore koje je Komisija uložila kako bi pregovore učinila što transparentnijima; međutim, poziva na trajno ulaganje i pojačanje napora u pogledu povećanja transparentnosti pregovora objavljivanjem dokumenata relevantnih za TiSA-u skladu s preporukama Europskog ombudsmana o TTIP-u; poziva na poduzimanje mjera za jačanje daljnje i transparentne suradnje s nacionalnim parlamentima i svim relevantnim ministarstvima na razini država članica; ističe važnost dionika, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera i njihovog stručnog znanja te poziva Komisiju i države članice da ih uključe i s njima usko surađuju tijekom pregovora o TiSA-i, posebno u vezi s mogućim učincima bilo kojeg sporazuma o trgovini uslugama na tržište rada; potiče sve dionike da aktivno sudjeluju i predlažu inicijative, pokreću pitanja i ukazuju na probleme te daju informacije relevantne za pregovore te potiče Komisiju da u većoj mjeri u obzir uzima informacije dobivene od socijalnih partnera i civilnog društva;

27.  smatra da bi se trebala zadržati mogućnost da zemlje provode ispitivanja gospodarskih potreba;

28.  žali zbog činjenice da se od Parlamenta nije zatražilo mišljenje prije nego što je Vijeće usvojilo mandat; smatra to propuštenom prilikom da se pregovori učine što demokratskijima i da se u pregovore od početka uključe oni na koje će TiSA imati najveći utjecaj;

29.  žali zbog trenutnog nepostojanja statističkih podataka o kretanju fizičkih osoba (4. modalitet) dobivenih na temelju postojećeg Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS); primjećuje namjeru uvrštavanja sličnog poglavlja u TiSA-u; ističe važnost nadzora te kategorije pružatelja usluga kako bi se izbjegla zloupotreba i iskorištavanje radnika iz trećih zemalja; poziva Komisiju da hitno objedini i predstavi informacije o broju i vrsti pružatelja usluga koji ulaze u EU na temelju 4. modaliteta GATS-a te o trajanju njihova boravka; naglašava da bi se sve buduće odredbe 4. modaliteta morale odnositi samo na visokokvalificirane profesionalce tj. osobe sa sveučilišnom diplomom ili završenim jednakovrijednim diplomskim studijem zaposlene na višem upraviteljskom položaju i da bi njihov boravak u EU-u morao imati točno određenu svrhu i ograničeno vremensko razdoblje te podlijegati određenim uvjetima;

30.  nadalje, poziva na donošenje direktive na razini EU-a kojom bi se odredilo usklađivanje i nadziranje toka pojedinačnih pružatelja usluga iz trećih zemalja koji bi u EU ulazili zahvaljujući tim odredbama, kako bi se uspostavili uvjeti za ulazak i boravak pojedinačnih pružatelja usluga;

31.  naglašava da države članice moraju zadržati punu suverenost u određivanju hoće li se obvezati na provedbu odredbi 4. modaliteta ili ne; nadalje naglašava da se svi sektori koji će biti obuhvaćeni ovim odredbama moraju utvrditi zajedno i uz punu suradnju sa socijalnim partnerima;

32.  stoga naglašava da prije preuzimanja bilo koje nove obveze u pogledu svjetske trgovine uslugama Komisija mora podnijeti temeljitu procjenu učinka na gospodarstvo i tržište rada za sve trenutne modalitete GATS-a nakon njihova stupanja na snagu; nadalje, poziva Komisiju da što prije podnese procjenu učinka TiSA-e u vezi s radnim uvjetima, mogućim učincima nelojalne konkurencije i bilo kakvim padom proizvodnje u određenim sektorima uzrokovanim povećanom konkurencijom iz trećih zemalja.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	3.12.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	38 11 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Lynn Boylan, Mircea Diaconu, Tania González Peñas, Paloma López Bermejo, Csaba Sógor, Monika Vana, Flavio Zanonato
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Diane James, Martina Michels, Estefanía Torres Martínez

3.12.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: David Borrelli

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

u okviru tekućih pregovora o TiSA-i Komisiji upućuje sljedeće preporuke:

o općem pristupu:

1.  da se pobrine za: najviši standard transparentnosti i odgovornosti, pristup pregovaračkoj dokumentaciji te savjetovanje s civilnim društvom, poslovnim i socijalnim partnerima; primjenu potpuno jednakih pravila za pružatelje usluga iz EU-a i one izvan EU-a; postojanje reciprociteta među stranama na svim razinama, čime bi se odražavale njihove istovjetne ambicije; pravovremenu i temeljitu procjenu učinka; poduzimanje maksimalnih napora kako bi TiSA uistinu bila multilateralan sporazum, što podrazumijeva pregovore koji će dovesti do uključivanja klauzule o pristupanju u taj sporazum kao i strana koje dijele sličnu razinu ambicije;

2.  da zajamči: državama članicama neograničenu nadležnost u reguliranju, pružanju i financiranju postojećih i budućih javnih usluga i usluga od općeg gospodarskog interesa na svim razinama; da se posebna pozornost posveti telekomunikacijskim i energetskim uslugama, koje su od ključne važnosti za građane i poduzeća te doprinose koheziji i stvaranju okruženja pogodnog za e-trgovinu i poduzetništvo, kao i otvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta; poštovanje prava EU-a o zaštiti podataka i privatnosti;

o telekomunikacijskom tržištu:

3.  da se pobrine: da potrošači i poduzeća iz EU-a, a osobito mala i srednja poduzeća i poduzetnici, imaju jasne koristi od TiSA-e; da poduzeća s oligopolističkih tržišta izvan EU-a ne iskoriste fragmentaciju tržišta EU-a; za jednake uvjete za sve operatore;

4.  da zajamči: da operatori iz EU-a u državama potpisnicama TiSA-e imaju pravedan i simetričan pristup tržištu bez necarinskih prepreka i bez tzv. prepreka „iza graniceˮ, među kojima su i regulatorni zahtjevi i zahtjevi za izdavanje dozvola, asimetrija među standardima, tehnološke pristojbe i ograničenja te pravila za dijeljenje infrastrukture (osobito za tzv. „posljednji kilometarˮ) kojima se postojećim operatorima daje povoljniji položaj; da države potpisnice TiSA-e poštuju načela otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa internetu za pružatelje usluga;

5.  da izbjegava sve nove obveze kojima bi se mogli dovesti u pitanje propisi EU-a; da zadrži nadležnosti regulatornih tijela EU-a; da podupire načelo otvorenog upravljanja internetom; da se pobrine da svaka država potpisnica TiSA-e ima svoje neovisno regulatorno tijelo za telekomunikacije.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.12.2015.

3.12.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Wim van de Camp

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  U kontekstu tekućih pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama Komisiji daje sljedeće preporuke:

(i)  da vodi računa o tome koliko su usluge prijevoza i dostave te usluge u turizmu važne za europsko gospodarstvo i zapošljavanje s obzirom na to da europski brodovlasnici u svojim rukama drže 40 % svjetske trgovačke flote, da zrakoplovna industrija zapošljava više od pet milijuna osoba, da europska željeznička industrija ostvaruje više od polovice svjetske proizvodnje željezničke opreme i usluga te da je cestovni promet i dalje važan za logistiku EU-a; da uvidi potencijal usluga prijevoza u smislu smanjenja stope nezaposlenosti u Europi te da prizna koji utjecaj liberalizacija trgovine uslugama ima na sektor turizma;

(ii)  da zajamči da se pri pregovorima u obzir uzima činjenica da se sektor prometa rapidno razvija i da vrste prijevoza koje spadaju u okvir ekonomije suradnje postaju sve važnije u svakodnevnom životu Europljana;

(iii)  da istakne da zakonodavstvo EU-a i država članica uključuje povlastice za radnike, među ostalim u području sigurnosti i zaštite; da naglasi da svi pružatelji usluga u EU-u, i domaći i inozemni, moraju poštovati to zakonodavstvo; da uzme u obzir da je kvaliteta usluga neraskidivo povezana s kvalitetom radnih mjesta i postojećim regulatornim okvirima; da uzme u obzir aspekte socijalne i ekološke održivosti Sporazuma; da izbjegava nepoštene prakse narušavanja tržišta rada i da pritom jamči poštovanje postojećih socijalnih prava;

(iv)  da vodi računa o važnosti usluga od općeg interesa u sektoru prometa, o obvezama javnih službi kao i o doprinosu tog sektora socijalnoj i teritorijalnoj koheziji;

(v)  da poboljša odredbe o pravima putnika u svim vrstama prijevoza kako bi i potrošači mogli imati koristi od Sporazuma;

(vi)  da kao dugoročan cilj odredi veću kvalitetu usluga prijevoza i bolje sigurnosne standarde, uz smanjenje vremena prijevoza, te da time potakne ostvarivanje rezultata i inovacije u tom sektoru;

(vii)  da zajamči da se u okviru pregovora na konstruktivan način i u duhu reciprociteta raspravlja o sektorima prometa i turizma; da zadrži prostor potreban za političko djelovanje kojim bi se odgovorilo na trendove u sektoru prometa te poštanskih i kurirskih usluga; da poštuje načelo nediskriminacije; da iz Sporazuma izuzme usluge javnog prijevoza;

(viii)  da u obzir uzme negativna iskustva liberalizacije, kao što su štetni učinci na kvalitetu usluga, radne uvjete te sigurnost i zaštitu u prometu;

(ix)  da podupre pregovore o propisima kojima se obuhvaćaju pitanja poput transparentnosti, rokova, pravičnog postupka, nepotrebnih opterećenja, nediskriminacije i pravne zaštite, uz istovremeno zadržavanje zahtjeva u skladu s kojima se inozemna poduzeća koja žele nuditi usluge prijevoza i dostave unutar EU-a moraju pridržavati postojećih regulatornih standarda Unije; da pozove treće zemlje da u posebnim informativnim dokumentima objave svoje zakone koji su na snazi u tom području radi poticanja jednostavnijeg i učinkovitijeg dijaloga;

(x)  da iz primjene TiSA-e izuzme sve usluge javnog prijevoza te poštanske usluge koje pružaju javni subjekti;

(xi)  da odgovori na problem ograničenja koja u zrakoplovnom sektoru nameću određene zemlje kada je riječ o inozemnom vlasništvu i kontroli zračnih prijevoznika te pravu na obavljanje kabotaže; da si kao dugoročni cilj zacrta donošenje obvezujućih pravila o međunarodnoj trgovini za zrakoplovni sektor te da istodobno prizna da je za gospodarske propise i propise o sigurnosti odgovorna Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva; da u slučaju oklijevanja važnih trgovinskih partnera kada je riječ o ostvarivanju bitnog napretka istraži druge mogućnosti kojima se europskim prijevoznicima mogu zajamčiti pravedni uvjeti tržišnog natjecanja;

(xii)  da podsjeti na ključnu ulogu koju pomorski promet ima u svjetskom gospodarstvu, i kao samostalna privredna grana i kao sredstvo za pokretanje međunarodne trgovine; da zagovara usvajanje jasnog teksta s čvrstim obvezama u pogledu jamčenja pristupa lukama kao i tržišnog pristupa te nacionalnih postupaka koji se odnose na usluge pomorskog prometa;

(xiii)  da iskoristi tu priliku i uvrsti postojeće zakonodavstvo i prakse u području pomorskog prometa u pravno obvezujući međunarodni tekst kojim će se uključene strane spriječiti da u budućnosti donose protekcionističke propise kao i da pritom zajamči usklađenost s relevantnim međunarodnim standardima, kao što su oni koje su utvrdile Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija rada;

(xiv)  da odgovori na problem postojećih ograničenja u području usluga pomorskog prometa, da ih ukloni te da nastoji postići reciprocitet s obzirom na to da se poduzeća iz EU-a vrlo često suočavaju s poteškoćama pri pristupu određenim segmentima inozemnih tržišta, koji su u EU-u pak otvoreni inozemnim poduzećima, kao što je primjerice sektor pomorskog prometa na kraćim relacijama i sektor kabotaže;

(xv)  da zadrži prava država članica u pogledu aktualnih i budućih nacionalnih propisa te bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o cestovnom prijevozu, uključujući zahtjeve za izdavanje tranzitnih dozvola;

(xvi)  da se usprotivi svim obvezama koje se odnose na pristup tržištu cestovnog prijevoza, posebno u pogledu modela 4, jer bi one mogle dovesti do prekograničnog kretanja radnika bez ikakve zaštite njihovih prava te do potkopavanja nadređenog radnog zakonodavstva u državama domaćinima;

(xvii)  da zajamči da se unaprijeđenim pristupom tržištima usluga dostave u trećim zemljama ne ugrožavaju postojeće obveze u okviru univerzalnih usluga u poštanskom sektoru; da prizna ključnu ulogu univerzalnih poštanskih usluga u promicanju socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije te da te usluge unaprijedi;

2.  izražava žaljenje zbog dosadašnje netransparentnosti i zbog činjenice da Parlament nije imao mogućnost izraziti svoje stajalište prije nego što je Vijeće usvojilo pregovarački mandat;

3.  poziva na to da se dokumenti o pregovorima o TiSA-i prosljeđuju svim zastupnicima u Europskom parlamentu kao i na to da se objave svi tekstovi pregovora.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	3.12.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	27 14 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Isabella De Monte, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Claudia Schmidt, Keith Taylor, Pavel Telička, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Fabio De Masi, Bas Eickhout, Markus Ferber, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Werner Kuhn, Massimo Paolucci, Franck Proust, Olga Sehnalová, Patricija Šulin, Ruža Tomašić, Matthijs van Miltenburg

16.11.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Monika Vana

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  potvrđuje da je potrebno ažurirati postojeće zastarjele obveze utvrđene Općim sporazumom o trgovini uslugama i pojednostavniti trgovinu novim uslugama; uviđa vrijednost javnih usluga u EU-u i diljem svijeta te napominje da će prema Komisiji rast zaposlenosti u EU-u od 2013. do 2025. pokretati poslovi iz uslužnog sektora te da će 90 % novih radnih mjesta spadati u uslužni sektor, posebno visokokvalificirana radna mjesta iz područja stručnih i poslovnih usluga te obrade podataka; također napominje da usluge čine oko 70 % gospodarstva EU-a; poziva Komisiju i države članice da u kontekstu trenutačnih pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) podupiru ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174. UFEU-a;

2.  ponovno napominje da se pružanje usluga u EU-u temelji na načelima univerzalnog pristupa, kvalitete, sigurnosti, dostupnosti i jednakog postupanja koji trebaju uvijek biti zajamčeni u svim gradovima i regijama; smatra da ta načela ne bi trebalo ograničiti TiSA-om; ponavlja da je važno da neke posebne javne usluge, kao one iz vodnog sektora, ostanu pod nadležnošću država članica kako bi se izbjegle moguće negativne posljedice na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;

3.  podsjeća na to da je kohezijska politika EU-a njegov glavni investicijski instrument ne samo za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020., nego i za rješavanje hitnih socioekonomskih potreba; naglašava da njezina temeljna načela i ciljeve treba poštovati i ojačati u kontekstu TiSA-e;

4.  vjeruje da liberalizacija trgovine uslugama može promicati regionalni rast povećanjem prilika za ulaganja na regionalnoj i lokalnoj razini; ponavlja da bi ta liberalizacija trebala poštovati političke, socijalne i kulturne modele EU-a te temeljna načela utvrđena u Ugovorima EU-a;

5.  poziva Komisiju i vlade država članica koje su dale Komisiji pregovarački mandat da prate i ocjenjuju utjecaj TiSA-e na koheziju te lokalnu i regionalnu vlast u EU-u, posebno tijekom procesa pregovora; poziva Komisiju da prikupi i stavi na raspolaganje sveobuhvatne i usporedive podatke te da uključi teritorijalne procjene učinka; poziva Komisiju da u kontekstu pregovora o TiSA-i uzme u obzir nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti;

6.  naglašava da TiSA ne bi smjela ograničiti nadležnosti lokalnih i regionalnih tijela odgovornih za veliki dio javnih ulaganja u okviru kohezijske politike EU-a i također aktivno uključenih u pružanje ključnih i svakome dostupnih javnih usluga, niti smanjiti njihove mogućnosti za poticanje lokalnog i regionalnog razvoja i zaštitu općeg interesa njihovih građana; ponavlja da TiSA ne smije utjecati na nadležnosti država članica te lokalnih i regionalnih vlasti te da one moraju imati pravo direktno zakonski urediti pružanje usluga i uvesti nove pravne akte na svojim područjima kako bi postigli ciljeve svojih javnih politika; nada se da će se tijekom pregovora ta pitanja uzeti u obzir s ciljem osiguranja potpune provedbe kohezijske politike tako da regionalne i lokalne vlasti mogu slobodno zastupati interese svojih građana;

7.  ponovno ističe važnost javnih usluga te da je potrebno poštovati nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti, kao što je predviđeno Ugovorima, posebno Protokolom 26., kao i odredbama o nacionalnim propisima i javnoj nabavi; naglašava da također treba poštovati njihovo pravo osnivanja novih javnih službi; stoga pozdravlja činjenicu da je Komisija više puta javno izjavila da će isključiti javne usluge iz pregovora o TiSA-i te stoga poziva Komisiju da osigura da postojeće i nove usluge od općeg interesa, uključujući i usluge od općeg gospodarskog interesa, ostanu izvan područja primjene TiSA-e kako bi se zajamčilo da nacionalne i, ako je primjenjivo, lokalne i regionalne vlasti zadrže punopravnu sposobnost uvođenja, usvajanja, održavanja ili ukidanja bilo koje mjere povezane s naručivanjem, organiziranjem, financiranjem i pružanjem javnih usluga kako je utvrđeno u Ugovorima; nadalje smatra da je potrebno regulirati kretanje pružatelja stručnih usluga;

8.  smatra da su pregovori o TiSA-i sve važniji za gospodarstvo EU-a; naglašava da pregovori o TiSA-i mogu biti prilika da se diljem svijeta osnaži trgovina koja se temelji na pravilima i koja će biti otvorena i transparentna, poštovati standarde EU-a, posebno u pogledu zaštite podataka, te povećati uzajamnost u pristupu tržištima;

9.  podsjeća da se društveni modeli koje su usvojile države članice ne primjenjuju samo na obveze u pogledu pružanja, kontinuiteta i kvalitete javnih usluga, no također i njihovog građanskog demokratskog nadzora; stoga poziva Komisiju da nastavi s javnim savjetovanjem kako bi se uključile lokalne i regionalne vlasti, uz gospodarske te socijalne partnere i organizacije civilnog društva, te kako bi se uključila njihova stajališta u pregovaračkim smjernicama u kontekstu pregovora o TiSA-i, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u regulaciji i pružanju javnih usluga, gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta; u tom kontekstu pozdravlja to što Komisija održava susrete radi dijaloga s civilnim društvom i ulaže trajne napore da učini stajalište EU-a u pregovorima o sporazumu TiSA što je moguće transparentnijim redovno izvještavajući o tijeku pregovaračkog procesa.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	12.11.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	35 3 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, Victor Boştinaru, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Michela Giuffrida, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Terry Reintke, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Andor Deli, Josu Juaristi Abaunz, Ivana Maletić, Jan Olbrycht, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Claudia Schmidt, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Milan Zver
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Stanisław Ożóg, Claudiu Ciprian Tănăsescu

24.11.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jan Philipp Albrecht

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir pregovaračke smjernice Vijeća za Sporazum o trgovini uslugama (TiSA)[13],

A.  budući da je Povelja o temeljnim pravima Europske unije (Povelja) za Europsku uniju obvezujuća, uključujući njezin članak 8. o pravu na zaštitu osobnih podataka, kao i članak 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o istom temeljnom pravu, te da je Povelja jedan od glavnih stupova primarnog zakonodavstva EU-a koji se mora u cijelosti poštovati u svim međunarodnim sporazumima;

B.  budući da Europska unija u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) ima, između ostalog, obvezu poštovati vrijednosti demokracije i vladavine prava;

C.  budući da Unija prema člancima 20. i 21. Povelje ima obvezu poštovati načela jednakosti pred zakonom i nediskriminacije;

D.  budući da je člankom 1. i člankom 10. stavkom 3. UEU-a propisano da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima; budući da su transparentnost i otvoreni dijalog među partnerima, što podrazumijeva i građane, od najveće važnosti i tijekom pregovora i u fazi provedbe; budući da Parlament podupire poziv Europskog ombudsmana na transparentan pristup;

E.  budući da se tekućim pregovorima o međunarodnim trgovinskim sporazumima, uključujući Sporazum o trgovini uslugama (TiSA), dotiču pitanja međunarodnog protoka podataka, ali u potpunosti isključuje zaštita privatnosti i podataka, o čemu će se paralelno raspravljati;

F.  budući da bi se nacrtom teksta SAD-a o elektroničkoj trgovini za Sporazum o trgovini uslugama narušila pravila i zaštitne mjere EU-a za prijenos osobnih podataka trećim zemljama; budući da Parlament zadržava pravo izražavanja svojeg mišljenja nakon razmatranja bilo kojeg budućeg prijedloga teksta ili nacrta Sporazuma o trgovini uslugama;

1.  upućuje sljedeće preporuke Komisiji:

  (a)  da osigura da se Sporazumom jamči potpuno poštovanje normi EU-a o temeljnim pravima uključivanjem pravno obvezujuće i suspenzivne klauzule o ljudskim pravima kao standardnog dijela trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama;

  (b)  da uključi, kao jedan od glavnih prioriteta, sveobuhvatnu i nedvosmislenu horizontalnu i samostalnu odredbu, na temelju članka XIV. Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS), kojom se u cijelosti iz Sporazuma izuzima postojeći i budući pravni okvir EU-a za zaštitu osobnih podataka, ne uvjetujući pritom njezinu sukladnost s drugim dijelovima sporazuma TiSA, i da zajamči da se Sporazumom neće spriječiti provedba izuzeća koja se odnose na pružanje usluga, a koja su opravdana u okviru mjerodavnih pravila Svjetske trgovinske organizacije (članci XIV. i XIV.a sporazuma GATS);

  (c)  da zajamči da se prijenos osobnih podataka izvan Unije može provoditi samo uz poštovanje odredaba o prijenosima u treće zemlje iz zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka; da pregovara o odredbama koje se tiču protoka osobnih podataka samo pod uvjetom da se zajamči i poštuje potpuna primjena pravila EU-a o zaštiti podataka;

  (d)  da ospori odredbe o zaštiti osobnih podataka iz nacrta poglavlja o elektroničkoj trgovini iz sporazuma TiSA koji je predložio SAD;

  (e)  da ima na umu da se pravilima EU-a o prijenosu osobnih podataka može zabraniti obrada takvih podataka u trećim zemljama ako se njima ne ispunjava standard primjerenosti EU-a; da inzistira na usklađenosti svih zahtjeva koji se odnose na lokalizaciju opreme i ustanova za obradu podataka s pravilima EU-a o prijenosu podataka; da pod odgovarajućim okolnostima surađuje s trećim zemljama u cilju usvajanja visokih standarda za zaštitu podataka diljem svijeta;

  (f)  da posveti punu pozornost potrebi za transparentnošću i odgovornošću u pregovorima tijekom cijelog postupka i da ispuni svoju obvezu u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a, čija je zakonska narav potvrđena nedavnom presudom Suda Europske unije[14], a koja se odnosi na neposredno i potpuno izvješćivanje Parlamenta u svim fazama pregovora; da osigura javni pristup relevantnim dokumentima svih strana koji su povezani s pregovorima, uz iznimku onih koje se na pojedinačnoj osnovi i uz jasno obrazloženje namjerava proglasiti povjerljivima, uz javno obrazloženje opsega u kojem bi pristup neobjavljenim dijelovima dotičnog dokumenta mogao konkretno i stvarno ugroziti interese zaštićene iznimkama, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije[15]; da zajamči da se Sporazumom ni na koji način ne utječe na zakone EU-a ili država članica o javnom pristupu službenim dokumentima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	23.11.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	43 13 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Martina Anderson, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Ana Gomes, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Iliana Iotova, Eva Joly, Timothy Kirkhope, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Vicky Maeijer, Barbara Matera, Roberta Metsola, Louis Michel, József Nagy, Péter Niedermüller, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Harald Vilimsky, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Pál Csáky, Miriam Dalli, Daniel Dalton, Petra Kammerevert, Ska Keller, Jeroen Lenaers, Andrejs Mamikins, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Salvatore Domenico Pogliese, Josep-Maria Terricabras, Axel Voss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Clara Eugenia Aguilera García, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Michela Giuffrida, Daniel Hannan, Jude Kirton-Darling, Edouard Martin, Julia Pitera, Jarosław Wałęsa

18.11.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)

(2015/2233(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Monika Vana

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se, iako zbog rodne nejednakosti u određenim sektorima sporazumi o trgovini utječu različito na žene i na muškarce, u javnom savjetovanju o TiSA-i nije spomenuo zahtjev da se više pažnje posveti uključivanju pitanja rodne jednakosti, da ne postoji dovoljan konsenzus o načinima uključivanja pitanja rodne jednakosti u trgovinu te da je rodna dimenzija trenutno samo u ograničenoj mjeri dio trgovinske politike i sporazuma o trgovini; budući da rodno specifične posljedice daljnje liberalizacije trgovine još nisu u potpunosti istražene;

B.  budući da bi se uspješnost trgovinske politike trebala mjeriti prema pozitivnim učincima na žene i muškarce ravnopravno te se zbog toga čim prije moraju istražiti, analizirati i utvrditi različiti i višeslojni učinci na oba spola; napominje da se to treba temeljiti na načelu predostrožnosti;

C.  budući da odnosi među spolovima utječu na sve gospodarske aktivnosti i procese te na pitanja rada, zapošljavanja i plaćanja; budući da su žene i dalje diskriminirane na strukturnoj razini i da su, na primjer, razlike u plaćama među spolovima i dalje prisutne u svim dijelovima svijeta; budući da se razlika u plaćama između žena i muškaraca koristi i kao konkurentska prednost, što bi trgovinskim sporazumima trebalo spriječiti;

D.  budući da Parlament nije bio u mogućnosti izraziti svoje stajalište prije no što je Vijeće usvojilo pregovarački mandat za Sporazum o trgovini uslugama (TiSA) te da je 4. srpnja 2013. glasao za prijedlog rezolucije kojom izražava svoje stajalište o pregovaračkom mandatu za TiSA-u;

E.  budući da su diljem svijeta žene posebno pogođene posljedicama klimatskih promjena te su neke od njih zbog toga čak primorane napustiti domove; napominje da bi se to trebalo nastojati spriječiti trgovinskom politikom te je stoga treba oblikovati uzimajući u obzir ekološku održivost;

F.  budući da su žene većinom zaposlene u javnim službama ili u javnom sektoru te kao korisnice tih službi više od muškaraca ovise o njihovoj kvaliteti, cijeni, blizini mjestu stanovanja i prilagođenosti potrebama, posebno u pogledu socijalnih usluga kao što su skrb o djeci i skrb o starijim osobama; budući da kod smanjenja ponude i ukidanja javnih usluga, kao i kod povećanja njihove cijene, usluge skrbi u prvom redu obavljaju žene besplatno, zbog čega ne mogu biti zaposlene i socijalno osigurane ili mogu biti zaposlene samo na nepuno radno vrijeme;

G.  budući da smanjenje ponude i ukidanje javnih službi i usluga obično uzrokuju premještanje troškova i rizika rada u pretežito žensku sferu neplaćene skrbi i obiteljskog proračuna, čime se sprječava postizanje rodne jednakosti;

H.  budući da bi se TiSA-om mogla pružiti prilika za održivi rast, ali i potaknuti razmjena najboljih praksi i promicati pridržavanje visokih normi ljudskih prava za sve zainteresirane strane; budući da bi TiSA kao takva trebala unaprijediti rodnu jednakost te ni u kojem pogledu ne bi trebala umanjiti napredak koji su EU i njegove države članice postigli u tom području;

I.  budući da se TiSA-om želi stvoriti novi model za globalnu trgovinu s 51 državom sudionicom koje čine 70 % svjetske trgovine uslugama te je ključno u svim novim globalnim trgovinskim sporazumima promicati rodnu jednakost;

1.  ističe da je poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravim obvezujuća pravna obveza koju bi Komisija trebala provesti, među ostalim, procjenom učinka na održivost; u tom pogledu poziva Komisiju da uključi rodno specifične pokazatelje i provede rodno specifičnu procjenu utjecaja raščlanjenu prema dobnim i socioekonomskim čimbenicima u kojoj će se pokazati različite uloge žena kako bi zajamčila da EU besprijekorno štiti i promiče prava žena;

2.  naglašava da je EU obavezan pobrinuti se za visoku razinu zaštite ljudskih, radničkih i potrošačkih prava, promicanje rodne jednakosti, socijalne standarde i standarde zaštite okoliša; smatra da bi te vrijednosti trebale određivati transnacionalnu i nacionalnu trgovinu, uključujući i sporazume kao što je TiSa kojima bi se također trebalo koristiti za aktivno podupiranje tih ciljeva;

3.  smatra da bi Komisija trebala pratiti TISA-u i tri godine nakon njezina stupanja na snagu provesti procjenu učinka koji je taj sporazum imao na rodnu jednakost muškaraca i žena i na poštovanje temeljnih ljudskih prava;

4.  vjeruje da bi se u svakom slučaju sve države članice potpisnice TiSA-e trebale posvetiti poštovanju rodne jednakosti i temeljnih prava, pa i u slučajevima liberalizacije i otvaranja nacionalnih i lokalnih tržišta;

5.  naglašava potrebu da se zajamči najveći stupanj transparentnosti relevantnih tekstova i prema potrebi osigura kvaliteta pregovora koji su u tijeku;

6.  žali zbog slabe zastupljenosti žena u trgovinskom sektoru u Europi i u odnosima s trećim zemljama, kao i zbog toga što se ne posvećuje dovoljno pažnje jednakim mogućnostima za muškarce i žene kad je riječ o pristupanju uslugama;

7.  žali zbog toga što Vijeće nije pričekalo stajalište Parlamenta prije usvajanja mandata te smatra da je time propuštena prilika za potpuno demokratske pregovore i rano uključivanje onih strana na koje bi TiSA mogla imati najveći utjecaj, primjerice žena;

8.  poziva Komisiju da zadrži i poveća usklađenost različitih, ali međusobno povezanih politika kao što su trgovina, razvoj, zapošljavanje, migracije i rodna jednakost te da uzme u obzir učinke na prava žena i djevojčica, njihovu emancipaciju, pravo na zdravlje, obrazovanje, hranu, rad i vodu; poziva Komisiju da u procjenu utjecaja uključi ta pitanja kako bi se izbjegli svi mogući negativni učinci TiSA-e ili međudjelovanja raznih trgovinskih sporazuma;

9.  snažno preporučuje da EU iskoristi svoje političke ovlasti i pobrine se da europske, nacionalne i lokalne vlasti zadrže puno pravo na donošenje, usvajanje, zadržavanje ili odbijanje svih mjera koje se odnose na naručivanje, organizaciju, financiranje i pružanje javnih usluga i kako bi se javno i privatno financirane javne usluge, posebno sve socijalne usluge, izuzele iz okvira TiSA-e te da za takve usluge uvrsti „klauzulu zlatnog standarda” kako bi se zaštitila njihova kvaliteta; u tom pogledu naglašava važnost obrazovanja i zdravlja te stalne mogućnosti pristupa žena i djevojčica tim uslugama;

10.  zabrinut je zbog moguće rodne pristranosti utjecaja TiSA-e; u tom pogledu podsjeća da je važno zajamčiti rodnu uravnoteženost pregovaračkih timova te, ako je potrebno, mjere kojima se vodi računa o rodnim pitanjima u država članicama nakon provedbe TiSA-e;

11.  poziva da se u TiSA-u uključi klauzula o ljudskim pravima koja će obuhvaćati i rodnu jednakost kako bi se zajamčila zaštita prava djevojčica i žena te njihovo sudjelovanje u trgovini i uslugama, kao i odgovarajući pokazatelji kojima će se zajamčiti rodna jednakost nakon provedbe TiSA-e;

12.  poziva Komisiju i države članice na prikupljanje statističkih podataka razvrstanih po spolu kako bi se bolje ocijenio utjecaj trgovinskih politika i sporazuma na rodnu jednakost te kako bi se provele mjere pozitivne diskriminacije;

13.  poziva Komisiju da prilikom dodjele ugovora o javnoj nabavi zajamči primjenu ekoloških i socijalnih kriterija, kao i kriterija rodne jednakosti;

14.  traži od Komisije da zajamči usklađenost usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija u TiSA-i s povećanjem zastupljenosti žena u tom sektoru;

15.  poziva da se u skladu s preporukama Europskog ombudsmana o TTIP-u nastave i pojačaju trajni napori za povećanje transparentnosti pregovora tako što će se odmah objaviti svi dokumenti koji se odnose na TiSA-u, uključujući i prijedloge pregovora, a posebno konsolidirane tekstove pregovora; poziva na jačanje trajne i transparentne suradnje s nacionalnim parlamentima i svim relevantnim ministarstvima na razini država članica; poziva na to da se svim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva, a posebno ženske organizacije, kao i svim europskim socijalnim partnerima dopusti sudjelovanje u pregovaračkom postupku;

16.  smatra ključnim da se u Sporazum uključi klauzula kojom se zemljama omogućuje poništavanje liberalizacije usluga, posebno u slučaju negativnog utjecaja liberalizacije na žene; stoga poziva na uvođenje pozitivnog popisa i ukidanje klauzula o stupnjevitoj promjeni i mirovanju u Sporazumu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	12.11.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 9 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Margot Parker, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Inés Ayala Sender, Stefan Eck, Eleonora Forenza, Mariya Gabriel, Constance Le Grip, Elly Schlein, Branislav Škripek, Dubravka Šuica, Monika Vana
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Seb Dance, Davor Ivo Stier, Claudiu Ciprian Tănăsescu

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	18.1.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	33 6 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	William (The Earl of) Dartmouth, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Yannick Jadot, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, Marine Le Pen, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Hannu Takkula, Iuliu Winkler
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Bendt Bendtsen, Klaus Buchner, Edouard Ferrand, Seán Kelly, Sander Loones, Bolesław G. Piecha, Lola Sánchez Caldentey, Ramon Tremosa i Balcells, Marita Ulvskog, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Daniel Dalton, Andrew Lewer

• [1]  https://www.wto.org/english/docs_e/legal_e/26-gats_01_e.htm
• [2]  TN/S/36
• [3]  http://eeas.europa.eu/delegations/wto/press_corner/all_news/news/2012/20120705_advancing_negotiations_services.htm
• [4]  http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2015/03/150310-trade-services-agreement-negotiating-mandate-made-public/
• [5]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0325.
• [6]  http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2014/july/tradoc_152702.pdf
• [7]  http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2014/july/tradoc_152702.pdf
• [8]  http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=1254
• [9]  http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/march/tradoc_153264.pdf
• [10]  SL C 61 E, 10.3.2004., str. 289.
• [11]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0325.
• [12]  SL L 338, 12.12.2012., str. 37.
• [13]  Dokument Vijeća 6891/13 ADD 1.
• [14]  Predmet C-658/11 Parlament protiv Vijeća, presuda od 24. lipnja 2014.
• [15]  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.