Postupak : 2015/2221(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0033/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0033/2016

Rasprave :

PV 10/03/2016 - 3
CRE 10/03/2016 - 3

Glasovanja :

PV 10/03/2016 - 7.11
CRE 10/03/2016 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0093

IZVJEŠĆE     
PDF 553kWORD 157k
19.2.2016
PE 569.634v02-00 A8-0033/2016

o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2015.

(2015/2221(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Roberto Gualtieri

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2015.

(2015/2221(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija(1) (Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih ESB-u u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma(2),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće ESB-a o nadzornim aktivnostima 2014. iz ožujka 2015.(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u)(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Europske središnje banke od 17. rujna 2014. o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija Europske središnje banke (ESB/2014/39)(5),

–  uzimajući u obzir Odluku Europske središnje banke od 4. veljače 2014. o određivanju kreditnih institucija koje podliježu sveobuhvatnoj procjeni (ESB/2014/3)(6),

–  uzimajući u obzir najnovije djelovanje Bazelskog odbora, posebno preispitivanje standardiziranog pristupa za kreditni rizik i preispitivanje mjerenja operativnog rizika,

–  uzimajući u obzir sveobuhvatnu procjenu koju je Europska središnja banka provela u razdoblju od studenog 2013. do prosinca 2014.(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/534 Europske središnje banke od 17. ožujka 2015. o izvješćivanju o nadzornim financijskim podacima(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010(9) (Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu),

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europskog parlamenta i Jedinstvenog sanacijskog odbora o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih Jedinstvenom sanacijskom odboru u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita(10),

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršenju ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir odluku Europske komisije o pokretanju postupka protiv Češke, Luksemburga, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Švedske pred Sudom Europske unije zbog neprovođenja Direktive o oporavku i sanaciji banaka (2014/59/EU),

–  uzimajući u obzir izjavu Vijeća o bankovnoj uniji i prijelaznim financijskim aranžmanima za jedinstveni fond za sanaciju od 8. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(11),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(12),

–  uzimajući u obzir Izvješće Europskog odbora za sistemske rizike o regulatornom postupanju s izloženošću javnom dugu iz ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenog 2015. naslovljenu „Prema dovršetku uspostave bankovne unije” (COM(2015)0587),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave europskog sustava osiguranja depozita od 24. studenog 2015. (COM(2015)0586),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0033/2016),

A.  budući da je bankovna unija neophodna sastavnica monetarne unije i temeljni element istinske ekonomske i monetarne unije te budući da u njoj mogu sudjelovati države članice koje još nisu uvele euro;

B.  budući da je bankovna unija nužna za stabilnost i vraćanje povjerenja u banke europodručja, jačanje financijske integracije, smanjenje rizika u europskom bankarskom sustavu i moralnog hazarda te da doprinosi prekidanju veze između država i banaka i promicanju podjele rizika unutar monetarne unije;

C.  budući da bankovna unija ima ključnu ulogu u financiranju ulaganja, a u skladu s tim i u poticanju rasta i otvaranja novih radnih mjesta diljem EU-a;

D.  budući da bi u bankovnoj uniji uz jedinstvena pravila trebali postojati jedinstveni nadzorni mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam, visoka i ujednačena razina zaštite depozita te učinkovita fiskalna zaštita na razini EU-a;

E.  budući da je jedinstveni nadzorni mehanizam prvi stup bankovne unije i da se njime želi zajamčiti ujednačen i homogen nadzor nad bankama država članica koje u njoj sudjeluju, uspostaviti jednake uvjete na bankovnom tržištu te doprinijeti sigurnosti i stabilnosti kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava poštujući pritom raznolikost banaka i njihovih poslovnih modela;

F.  budući da Europska središnja banka i dalje ne vodi dovoljno računa o načelu proporcionalnosti u vezi sa svojim nadzornim aktivnostima;

G.  budući da je jedinstveni sanacijski mehanizam drugi stup bankovne unije i da je njegov cilj osigurati ujednačena pravila i postupke te zajednički postupak odlučivanja za urednu sanaciju propalih banaka uz minimalan utjecaj na ostatak financijskog sustava, realno gospodarstvo, obične građane ili javne financije diljem Europe;

H.  budući da treći stup bankovne unije danas čine nacionalni sustavi osiguranja depozita i da je Komisija tek nedavno predstavila prijedlog za uvođenje europskog sustava osiguranja depozita čiji je cilj postupno postići ujednačenu razinu zaštite depozita i o kojem će suzakonodavci zajedno odlučivati u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

I.  budući da je Uredbom o jedinstvenom nadzornom mehanizmu i Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu propisano da nova tijela osnovana u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma, misleći pritom posebno na Nadzorni odbor Europske središnje banke, i u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma, misleći pritom posebno na Jedinstveni sanacijski odbor, pri ispunjavanju svojih zadaća moraju postupati u skladu s načelima transparentnosti i odgovornosti; budući da bi ta tijela trebala služiti kao uzor i u tom pogledu i u smislu tehničke kompetencije i integriteta;

Jedinstveni nadzorni mehanizam

1.  pozdravlja uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizma koji se od uspostave pokazao uspješnim i s operativne točke gledišta i u pogledu kvalitete nadzora te ga smatra iznimnim postignućem s obzirom na složenost projekta i vrlo kratak vremenski rok;

2.  potiče široko sudjelovanje u bankovnoj uniji budućom uključenosti i sudjelovanjem nacionalnih nadležnih tijela država članica koje u njoj ne sudjeluju u skladu s uspostavljenim zakonskim propisima i procedurama, kao i poboljšanom suradnjom s trećim zemljama izvan EU-a; ponavlja da je bolja koordinacija nacionalnih nadležnih tijela ne samo na razini EU-a nego i na međunarodnoj razini ključna za uspješnu regulaciju i nadzor sistemski važnih banaka;

3.  u vezi s operativnim ustrojem posebno pozdravlja:

(a)  postupak zapošljavanja, koji je rezultirao dobrom kombinacijom kompetencija, kultura i spolova, doprinoseći tako nadnacionalnoj prirodi jedinstvenog nadzornog mehanizma, te temeljit program osposobljavanja za nacionalna nadležna tijela i zaposlenike ESB-a; no ističe da bi se postupci sklapanja ugovora u ESB-u mogli dodatno poboljšati, osobito u pogledu broja ugovora na kratko vrijeme, provjera radnog vremena zaposlenika, transparentnosti postupka zapošljavanja i spremnosti na pregovaranje sa sindikatima; prima na znanje informaciju Europske središnje banke o imenovanju prvog glavnog dužnosnika koji upravlja svim administrativnim službama, IT službama i ljudskim resursima;

(b)  sastavljanje priručnika za nadzor koji se temelji na najboljim nacionalnim praksama i u kojem se navode opći procesi, postupci i metodologija za provođenje postupka nadzorne provjere na razini Europe;

(c)  uspostavu IT infrastrukture i popratnih analitičkih alata; naglašava važnost snažnih informacijskih sustava koji dobro funkcioniraju i odgovaraju potrebama nadzornih funkcija jedinstvenog nadzornog mehanizma; potiče koordinaciju između jedinstvenog nadzornog mehanizma i nacionalnih nadzornih tijela kako bi se traženi podaci mogli dobiti na osnovi jednog zahtjeva;

(d)  osnivanje zajedničkih nadzornih timova i dijalog koji su uspostavili s nadziranim kreditnim institucijama;

(e)  procese namijenjene eliminiranju zajedničkih postupaka (odobrenje kvalificiranih udjela, izdavanje dozvola, izdavanje odobrenja za poslovanje u drugoj državi (passporting), procjene poslovnog ugleda);

4.  napominje da je znatan dio posla uobičajeno posvećen administrativnim procedurama koje su predviđene Uredbom o jedinstvenom nadzornom mehanizmu, ali koje ponekad predstavljaju nerazmjerno opterećenje, i spreman je razmotriti prijedloge čiji je cilj smanjiti operativno opterećenje struktura na svim razinama i povećati učinkovitost nadzora jedinstvenog nadzornog mehanizma, konkretno, delegiranjem nekih odluka o određenim administrativnim pitanjima u okviru jasnih granica i smjernica;

5.   sa zadovoljstvom prima na znanje preispitivanje etičkih pravila ESB-a, ali naglašava važnost djelotvornih pravila o sukobu interesa i zaštitnih mjera protiv nedopuštenog utjecaja financijske industrije na zaposlenike i članove upravljačkih tijela;

6.  smatra da se, unatoč iznimnom stupnju učinkovitosti koji su zajednički nadzorni timovi dosegli u manje od godinu dana, treba težiti daljnjem napretku, među ostalim na način da se nacionalna nadležna tijela učinkovitije uključe u postupak odlučivanja;

7.  prima na znanje primjedbe nadziranih subjekata o potrebi za ranim planiranjem nadzornih aktivnosti kako bi se povećala njihova kvaliteta i izbjegao nenamjerni utjecaj na poslovne aktivnosti banaka te smatra da u tom pogledu ima prostora za znatno poboljšanje;

8.  naglašava da treba izbjeći dvostruke obveze izvješćivanja i višestruke kanale izvješćivanja i, uopće, nepotrebno administrativno opterećenje kreditnih institucija, posebno manjih banaka te zajamčiti poštovanje načela proporcionalnosti; poziva na veću djelotvornost kod prikupljanja podataka, koje bi se trebalo odvijati poštujući načelo „samo jednom” i čiju bi korisnost, primjenjivost i razmjernost trebalo ispitati;

9.   poziva Europsku središnju banku da se pobrine da se pri uvođenju sveobuhvatne baze podataka o kreditnom riziku (engl. Analytical Credit Dataset, AnaCredit) osobito poštuje načelo proporcionalnosti i da se izbjegnu nerazmjerno visoki administrativni troškovi, u prvom redu za manje institucije; u tom kontekstu traži da se postave relevantni pragovi za primjerenu razinu izvješćivanja;

10.  naglašava važnost uske suradnje između glavnih uprava Europske središnje banke koje su nadležne za izravni i neizravni mikrobonitetni nadzor te glavne uprave nadležne za horizontalni nadzor i stručnih službi te naglašava ulogu potonjih u poboljšanju razumijevanja zajedničkog pristupa nadzoru, koji je osnova konkretnih pojedinačnih mikrobonitetnih mjera, među nadziranim subjektima; naglašava važnost potpunog organizacijskog razdvajanja osoblja zaposlenog u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i osoblja koje pruža usluge za potrebe neovisne monetarne politike;

11.  poziva na provedbu sustavnih preispitivanja sveobuhvatnih procjena institucija koje nadzire Europska središnja banka i na uvođenje odgovarajućih poboljšanja u metodologiji u svjetlu stečenog iskustva u svim slučajevima u kojima se u nevolji nađu institucije koje su prije toga procijenjene kao stabilne, kao i u slučajevima u kojima se na osnovi testa otpornosti na stres koji se pokaže veoma nerealističnim institucija procijeni kao nedovoljno kapitalizirana; ističe ograničenja postojeće metodologije provedbe testova otpornosti na stres u kojima se procjenjuje izloženost trećih zemlja na temelju unutarnje procjene banke;

12.  pozdravlja činjenicu da Europska središnja banka radi na poboljšanjima okvira testiranja otpornosti na stres na makrorazini radi integracije realističnijih dinamičkih značajki u model okvira testiranja otpornosti na stres, uvođenja primjerene komponente za likvidnost u takav test, integracije učinaka širenja unutar bankarskog sustava, kao i međusobne interakcije s realnim gospodarstvom i sektorom usporednog bankarstva u širem okviru;

13.  smatra da je sveobuhvatna procjena provedena prije uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma važan korak prema vraćanju povjerenja koje je izgubljeno tijekom krize i prema povećanju otpornosti bankarskog sustava europodručja poboljšanjem njegove kapitalizacije i povećanjem transparentnosti; smatra da postupak nadzorne provjere i ocjene i buduće sveobuhvatne procjene bankovnih bilanci predstavljaju instrument koji je nužan za identificiranje banaka i koji bi trebao ojačati njihovu kapitalizaciju i smanjiti financijsku polugu;

14.  naglašava činjenicu da je gospodarski oporavak u tijeku, ali da je, osobito zbog nedostatne razine strukturnih reformi, konvergencije i ulaganja te prekomjerne ovisnosti o vanjskim faktorima još slab, a da je inflacija ispod ciljane razine; u tim okolnostima napominje da je, bez obzira na stvarna poboljšanja zabilježena u novije vrijeme, kreditna dinamika u mnogim jurisdikcijama još uvijek usporena i da su bilance mnogih europskih banaka opterećene velikim brojem nenaplativih kredita, što ograničava njihovu sposobnost financiranja gospodarstva;

15.  podsjeća da je mogućnost otpisivanja ili daljnje prodaje nenaplativih kredita veoma važna jer oslobađa kapital za financiranje novih zajmova, osobito zajmova malim i srednjim poduzećima; naglašava potrebu da se problem nenaplativih kredita riješi na europskoj razini, osobito olakšavanjem osnivanja društava za upravljanje imovinom u državama u kojima je to potrebno, kao što je to bio slučaj u Španjolskoj i Irskoj;

16.  ističe da je djelotvorna koordinacija makrobonitetnih i mikrobonitetnih politika od ključne važnosti te naglašava da je jedinstveni nadzorni mehanizam u potpunosti dio makrobonitetnog okvira EU-a i da su mu povjerene relevantne makrobonitetne odgovornosti, zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima i Upravnim vijećem Europske središnje banke; naglašava da je potrebno ojačati ulogu Europskog odbora za sistemske rizike kako bi se ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i jedinstvenog nadzornog mehanizma popratile uspostavom međusektorskog makrobonitetnog nadzornog tijela na razini EU-a kako bi se osiguralo rješavanje problema makrorizika u korist cijele Europe; smatra da makrobonitetna politika mora staviti veći naglasak na sprečavanje velikih fluktuaciju u financijskom ciklusu; podsjeća da bi se Europski odbor za sistemske rizike trebao pozabaviti problemom međupovezanosti financijskih tržišta i bilo kojeg drugog sistemskog rizika koji utječe na stabilnost financijskih tržišta;

17.  slaže se s mišljenjima visokorangiranih pojedinaca iz Europske središnje banke koji smatraju da bi makrobonitetna politika trebala staviti veći naglasak na sprečavanje velikih fluktuacija u financijskom ciklusu, umjesto pukog povećavanja otpornosti na šokove kada se oni dogode; pozdravlja istraživanje Europske središnje banke koje se bavi definicijom financijske stabilnosti i poziva na razvoj alata za nadzor sistemskog rizika, kao što je indeks sistemskog rizika o kojemu se raspravljalo u Pregledu financijske stabilnosti iz studenog 2015., koji bi činili dio djelotvornog skupa alata za upravljanje rizikom;

18.  napominje da strukturnu reformu banaka, koja je osmišljena s ciljem smanjenja sistemskog rizika i rješavanja problema institucija koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje, tek treba provesti; traži hitro donošenje zakonodavnog sporazuma;

19.  napominje da je sektor osiguranja sve više povezan s financijskim uslugama i ističe važnost postojanja jednakih uvjeta za sve kako bi se spriječila regulatorna arbitraža bonitetnih pravila i pravila o zaštiti potrošača;

20.  smatra da je svjetska potražnja za većim i kvalitetnijim kapitalom banaka te znatno manjom zaduženosti banaka nužan preduvjet za stabilan bankarski sustav koji može podupirati gospodarstvo i za izbjegavanje novih slučajeva spašavanja banaka velikom količinom financijskih sredstava iz državnog proračuna, kao što se događalo tijekom krize; naglašava, međutim, da razvoj regulatornih, nadzornih i ostalih politika financijskog sektora na globalnoj razini (Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka itd.) ne smije biti usmjeren na određeni model financiranja koji se primjenjuje negdje u svijetu;

21.  napominje da se povećanjem kapitalnih zahtjeva iznad određenog praga mogu kratkoročno stvoriti neželjene posljedice i ograničiti sposobnost kreditiranja banaka te da bi se taj rizik trebao razmotriti pri određivanju razine kapitala; naglašava da međuovisnost kapitalnih zahtjeva i kreditiranja nije linearna;

22.   poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da provedu sveobuhvatnu procjenu kapitalnih zahtjeva iz postojećeg i budućeg zakonodavstva, osobito kako bi se analizirale posljedice za uvjete financiranja malih i srednjih poduzeća i realno gospodarstvo u cjelini, uzimajući pritom u obzir ravnotežu između dugoročnog i kratkoročnog utjecaja kapitalnih zahtjeva i potrebu za očuvanjem financijske stabilnosti;

23.  podsjeća na važnost instrumenata kao što je „pomoćni faktor za mala i srednja poduzeća”; predlaže da se inicijativama za unapređenje financiranja malih i srednjih poduzeća obuhvate i novoosnovana poduzeća (tzv. start-up poduzeća), mikropoduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

24.   smatra da je stabilizacija nadzornog i regulatornog okvira važan element za vraćanje povjerenja ulagača, sprečavanje nesigurnosti u vezi s regulatornim i nadzornim aktivnostima i podupiranje rasta i financijske stabilnosti; poziva na smanjenje složenosti postojećih propisa u bližoj budućnosti i na uspostavu integriranih europskih pravila o financijskoj regulaciji i pravima potrošača u srednjem roku koji će zamijeniti sadašnje zatvoreno zakonodavstvo koje je složeno i opterećujuće;

25.  pozdravlja izradu zajedničke metodologije za postupak nadzorne provjere i ocjene za 2015.; prima na znanje da su, dijelom zbog brzog početka rada jedinstvenog nadzornog mehanizma, mnogi aspekti te metodologije dovršeni tek kada se postupak nadzorne provjere i ocjene već provodio te smatra da bi se u cilju poboljšanja postojanosti rezultata i dosljednosti između profila rizika banaka i razina kapitala postupak odobrenja procjene zajedničkih nadzornih standarda za rizik trebao dodatno unaprijediti; pozdravlja spremnost jedinstvenog nadzornog mehanizma da radi na upravljanju banaka te posebno na upravljanju rizikom, sklonosti preuzimanja rizika i riziku mrežnog poslovanja;

26.  smatra da je izračun najvećeg raspodjeljivog iznosa za svaku pojedinačnu banku u skladu s člankom 141. stavkom 6. Direktive o kapitalnim zahtjevima kao alternativa za smanjenje bilanci važan instrument za obnovu kapitala kao alternativu za smanjenje bilanci; naglašava da unatoč tomu što u zakonodavstvu nije jasno definirana hijerarhija između drugog stupa i zaštitnih slojeva kapitala u vezi s najvećim raspodjeljivim iznosom i drugim mjerama sankcioniranja, SSM ima pravo na određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se izbjegla suviše rigidna rješenja koja bi mogla negativno utjecati na tržište obveznica kapitala AT1 i na jednake tržišne uvjete kao u drugim jurisdikcijama;

27.  smatra da nacionalne opcije i diskrecija kojima raspolažu države članice sprečavaju jedinstveni nadzorni mehanizam da razvija jedinstven i usklađen pristup nadzoru u europodručju kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve te smatra bi se ujednačavanje postupaka i standardizacija trebali odvijati usporedno s dovršenjem ostala dva stupa bankovne unije; u tom smislu pozdravlja ESB-ovu objavu nacrta uredbe čiji je cilj ukidanje oko 35 nacionalnih opcija i diskrecija u sklopu regulatornog bankovnog okvira EU-a, kao i objavu nacrta uputa kojima se zajedničkim nadzornim timovima pomaže da dosljednije donose odluke u područjima obuhvaćenima drugim utvrđenim opcijama i diskrecijama; smatra da je za takvu jedinstvenu provedbu potreban postupan pristup i da bi se njome trebale obuhvatiti sve postojeće prepreke i područja segmentiranosti; spreman je surađivati na zakonodavnoj razini kako bi se dodatno poboljšala regulatorna i nadzorna usklađenost; smatra da je potrebno preispitati nacionalne opcije i diskrecije kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve u bankovnoj uniji, uključujući i između konglomerata i drugih institucija koje imaju udjele u osiguravateljskim poduzećima;

28.  podsjeća da bi primjena mjerenja poštene vrijednosti za neostvarenu dobit i gubitke takvih izloženosti (u svrhu kapitalnih zahtjeva) ne samo ojačalo povezanost banaka i država, nego bi također moglo dovesti do nestalnosti regulatornog kapitala; poziva Europsku središnju banku da i dalje ne primjenjuje tu mjeru do primjene MSFI-ja 9;

29.  naglašava činjenicu da su zakonodavci usvojili i Uredbu (EU) 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i Direktivu o kapitalnim zahtjevima (Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupu aktivnostima kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i investicijskih društava), koje su poznate pod zajedničkim nazivom „CRR/CRDIV” (Uredba i Direktiva o kapitalnim zahtjevima), prije uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma; potiče Komisiju da predloži tehničku prilagodbu Uredbe i Direktive o kapitalnim zahtjevima kako bi se one uskladile s okvirom bankovne unije; potiče Komisiju da umjesto direktiva upotrijebi uredbe (koje se izravno primjenjuju u svim državama članicama) kao zakonodavni alat kojim će se zajamčiti usklađena provedba diljem EU-a i bankovne unije;

30.  ističe važnost napora uloženih u ujednačavanje izračuna imovine ponderirane rizikom, što je ključno za usporedivost, i u reviziju internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva banaka; smatra da je napredak na tom području, za sve portfelje, ključan za očuvanje djelotvornosti i vjerodostojnosti nadzora banaka u europodručju kako bi se promicali najbolji primjeri iz prakse na tržištu i modeli kreditnog rizika;

31.  pozdravlja činjenicu da je u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma usvojeno pet visokih prioriteta radi davanja usmjerenja njegovu nadzoru tijekom 2016.; ističe da bi jedinstveni nadzorni mehanizam trebao obuhvaćati sve oblike bankovnog rizika, uključujući i nefinancijski rizik; ističe da su potrebne dodatne mjere za jačanje nadzorne kontrole financijskih portfelja banaka, osobito financijske imovine razine 3., uključujući i izvedenice; ističe da je potrebno smanjiti povezanost između reguliranog bankarskog sektora i usporednog bankarskog sektora, između ostalog i ograničavanjem pripadajuće izloženosti kreditnom riziku;

32.  smatra da treba posvetiti prikladniju pozornosti povećanoj izloženosti u obliku izvanbilančnih stavki, posebno kod globalnih sistemski važnih banaka; naglašava da je u tom pogledu potreban oprez u vezi s razvojem usporednog bankarskog sektora;

33.  svjestan je uloženog rada Bazelskog odbora za nadzor banaka i Europskog odbora za sistemske rizike u vezi s izloženosti banaka i drugih financijskih posrednika javnom dugu; poziva institucije EU-a da pažljivo i temeljito preispitaju moguće izmjene postojećeg regulatornog okvira u srednjem roku, a da pritom ne dođe do smanjenja sredstava dostupnih državama članicama, stvaranja neželjenog narušavanja tržišta ili tržišnog natjecanja ni do utjecaja na financijsku stabilnost i to u okviru usklađenih napora na globalnoj razini; ističe da bi istodobno trebalo poduzeti mjere, između ostalog i kako bi se smanjila izloženost imovine razine 2 i razine 3 te kako bi se ostvarilo potpuno usklađivanje sustava za mjerenje kreditnog rizika temeljenih na internom na rejtingu;

34.  naglašava da jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam predstavljaju korak naprijed prema zajedničkom tržištu bankovnih usluga, pri čemu prekogranična konsolidacija postaje privlačnija; smatra da je u Direktivu o kvalificiranim udjelima potrebno uključiti procjenu financijske stabilnosti i rješivosti kako bi se spriječili novi problemi subjekata koji su preveliki da bi se dopustilo njihovo propadanje do kojih može doći zbog većeg broja spajanja i preuzimanja;

35.  ističe važnu ulogu koju je jedinstveni nadzorni mehanizam odigrao tijekom grčke krize u praćenju stanja bankarskog sektora te zemlje, provedbi sveobuhvatne procjene značajnih grčkih institucija i davanju doprinosa utvrđivanju potreba za dokapitalizacijom; napominje da se sredstva za potrebe dokapitalizacije grčkih banaka, kako je procijenjeno u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma, kreću od 4,4 milijarde EUR u osnovnom scenariju do 14,4 milijarde EUR u najgorem slučaju, dok zaštita zamišljena u okviru Programa iznosi čak 25 milijarde EUR; traži pojašnjenje u pogledu uloge financijskih konzultanata koji su često bili angažirani bez postupka javne nabave i koji su imali ulogu u svim primjerima spašavanja sredstvima iz državnog proračuna u europodručju pružajući stručno znanje trojici međunarodnih davatelja zajmova; poziva na veću transparentnost i odgovornost u postupku angažiranja kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa koji proizlaze iz povezanosti s investicijskim fondovima i drugim pružateljima financijskih usluga; traži od Europske središnje banke da svoju ulogu u vezi s programima pomoći redefinira kao ulogu „tihog promatrača”; naglašava da je hitna pomoć za likvidnost važan instrument za očuvanje stabilnosti financijskog sustava kojim se pomaže spriječiti da kriza likvidnosti postane kriza solventnosti; prima na znanje da odgovornost za pružanje te pomoći još nije u potpunosti prenesena na razinu europodručja; pozdravlja primjedbe koje je predsjednik Draghi iznio Odboru za monetarnu i ekonomsku politiku Europskog parlamenta upućujući na reviziju sustava hitne pomoć za likvidnost u svjetlu europeizacije nadzora banaka;

36.  smatra da bi se u nadzornoj strategiji Europske središnje banke trebao odraziti i zaštititi pluralizam i raznolikost bankovnih modela u EU-u, uključujući autentične i zdrave zajedničke, štedne i zadružne banke, te poštovati načelo proporcionalnosti, izbjegavajući pritom bilo kakvo razlikovanje po nacionalnoj osnovi;

37.  smatra da je transparentnost prema subjektima na tržištu i prema javnosti, među ostalim i u pogledu osjetljivih tema, kao što su ciljevi kapitala kao posljedica ciklusa postupka nadzorne provjere i ocjene, nadzorne prakse i drugi zahtjevi, ključna za osiguranje jednakih uvjeta za sve nadzirane subjekte, za pošteno tržišno natjecanje na bankovnom tržištu i sprečavanje negativnog utjecaja regulatorne nesigurnosti na poslovnu strategiju banaka; naglašava da je transparentnost kako nadzornika tako i nadziranih subjekata također preduvjet za odgovornost jer Parlamentu i javnosti omogućuje da budu informirani o ključnim političkim pitanjima i da ocijene stupanj usklađenosti s pravilima i nadzornim praksama; poziva na veću transparentnost u pogledu odluka i obrazloženja za drugi stup;

38.  ističe da bi s tim u vezi moglo biti korisno objavljivanje popisa najčešće postavljanih pitanja o postupku nadzorne provjere i ocjene;

39.  pozdravlja učinkovitost i otvorenost s kojima je Europska središnja banka dosad ispunjavala svoje obveze odgovornosti prema Parlamentu te poziva Europsku središnju banku da se nastavi angažirati u tom pogledu i da dodatno doprinese povećanju sposobnosti Parlamenta da ocjenjuje politike i aktivnosti jedinstvenog nadzornog mehanizma; blagonaklono gleda na spremnost predsjednika Europske središnje banke da nastavi suradnju s Europskim parlamentom u pogledu uloge Europske središnje banke u bankarskim pitanjima u okviru globalnih tijela za postavljanje standarda, osobito Odbora za financijsku stabilnost;

40.  podsjeća da je javna revizija sastavni dio mehanizama kojima se građanima jamči odgovornost institucija; stoga s određenom zabrinutošću prima na znanje izjavu koju je u lipnju prošle godine objavio Kontaktni odbor čelnika vrhovnih revizijskih institucija Europske unije i Europskog revizorskog suda, u kojoj se upozorava na pojavu revizorskih nedostataka zbog prijenosa zadaća nadzora s nacionalnih tijela na jedinstveni nadzorni mehanizam u kontekstu u kojemu je revizorski mandat Europskog revizorskog suda nad Europskom središnjom bankom koji djeluje kao nadzorno tijelo manje sveobuhvatan nego onaj nacionalnih revizorskih institucija nad nacionalnim nadzornim tijelima; u skladu s tim preporučuje da se razmotri osnaživanje revizorskog mandata Europskog revizorskog suda;

41.  naglašava važnost suradnje s Jedinstvenim sanacijskim odborom, Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i drugim tijelima u okviru Europskog sustava financijskog nadzora uz potpuno poštovanje podjele uloga i nadležnosti te odvojenosti regulative i nadzora kako bi se doprinijelo poštovanju sustava podjele vlasti u EU-u; osobito ističe da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, zahvaljujući svojem izričitom mandatu za zaštitu potrošača, mora provoditi i unapređivati okvir zaštite potrošača za bankarske usluge kao dodatak bonitetnom nadzoru jedinstvenog nadzornog mehanizma te u Uniji kao cjelini;

42.  pozdravlja vjerodostojnost jedinstvenog nadzornog mehanizma na međunarodnoj razini; smatra ključnim da se jedinstveni nadzorni mehanizam na odgovarajući način uključi u izradu globalnih regulatornih standarda, osobito smjernica o kojima se pregovara u okviru Odbora za financijsku stabilnost i Bazelskog odbora za nadzor banaka;

Jedinstveni sanacijski mehanizam

43.  pozdravlja uspješnu uspostavu Jedinstvenog sanacijskog odbora i osnivanje nacionalnih sanacijskih tijela u državama članicama;

44.  ističe da je za neometano funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma važna uspostava učinkovite suradnje između Jedinstvenog sanacijskog odbora i nacionalnih sanacijskih tijela; smatra da su interni sanacijski timovi, kao ekvivalent zajedničkim nadzornim timovima jedinstvenog nadzornog mehanizma, dobar temelj za organizaciju suradnje unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma;

45.  potiče na sklapanje memoranduma o razumijevanju o uzajamnoj suradnji i razmjeni podataka između Jedinstvenog sanacijskog odbora i Europske središnje banke kao jedinstvenog nadzornog tijela kako bi se povećala učinkovitost i izbjegla obveza dvostrukog izvješćivanja za banke, omogućujući pritom Jedinstvenom sanacijskom odboru pristup svim podacima jedinstvenog nadzornog mehanizma koji su mu potrebni za izvršavanje njegova institucijskog mandata; naglašava važnost nesmetane suradnje između jedinstvenog sanacijskog mehanizma i nacionalnih nadležnih tijela;

46.  upozorava na nepodudarnost između banaka koje su pod izravnim nadzorom jedinstvenog nadzornog mehanizma i banaka koje su pod izravnom odgovornošću Jedinstvenog sanacijskog odbora (uključujući druge prekogranične grupe) te na moguće posljedice u pogledu pristupa Jedinstvenog sanacijskog odbora informacijama;

47.  poziva na uspostavu posebnih mehanizama unutar Komisije te između Jedinstvenog sanacijskog odbora i Komisije kako bi se definirali učinkoviti postupci odlučivanja u slučaju sanacije;

48.  potiče na sklapanje sporazuma o suradnji između Jedinstvenog sanacijskog odbora i nacionalnih sanacijskih tijela država članica koje u njemu ne sudjeluju te trećih zemalja radi učinkovite uzajamne suradnje i razmjene informacija;

49.  pozdravlja činjenicu da Jedinstveni sanacijski odbor priprema priručnike za aktivnosti sanacije u skladu s mjerodavnim standardima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo kojima se nastoji promicati dosljedan, djelotvoran i proporcionalan pristup zadaćama sanacije u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma;

50.  poziva na postizanje pravovremenog napretka u izradi planova sanacije i utvrđivanju minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za institucije u djelokrugu jedinstvenog sanacijskog mehanizma kako bi se mogla zajamčiti uredna sanacija banaka koje propadaju uz minimalni utjecaj na realno gospodarstvo i javne financije; poziva Komisiju da hitro usvoji regulatorne tehničke standarde za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, s visokim obvezujućim standardom od najmanje 8 % za sve banke Jedinstvenog sanacijskog odbora u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji banaka (Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014.)(13) i minimiziranju mogućnosti gubitka nepokrivenih depozita malih i srednjih poduzeća; prima na znanje napore koji se trenutačno ulažu u provedbu ukupne sposobnosti apsorpcije gubitaka (TLAC-a) i poziva Komisiju da osigura usklađenost s MREL-om;

51.  poziva Komisiju da u svjetlu stečenog iskustva i okvira revizije Uredbe br. 806/2014 procijeni raspolažu li Jedinstveni sanacijski odbor i nacionalna sanacijska tijela zadovoljavajućim ovlastima i instrumentima rane intervencije da bi mogli zajamčiti propast banaka;

52.  naglašava da bi u skladu s Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu Odbor trebao voditi računa da kao prioritet izradi planove sanacije sistemski važnih institucija, procijeni mogućnost njihove sanacije i poduzme sve potrebne radnje za rješavanje ili otklanjanje svih prepreka njihovoj sanaciji; nadalje naglašava da je Odbor ovlašten zahtijevati promjene u strukturi i organizaciji institucija ili grupa radi poduzimanja mjera koje su nužne i razmjerne za smanjenje ili uklanjanje materijalnih prepreka primjeni sanacijskih instrumenata te kako bi se osigurala rješivost predmetnih subjekata;

53.  prima na znanje dvostruku ulogu članova Odbora koji su istodobno članovi izvršnog tijela s ulogom odlučivanja i članovi višeg rukovodstva koji su u tom svojstvu odgovorni predsjedniku te smatra da bi prije kraja tekućeg mandata trebalo provesti evaluaciju te strukture;

54.  poziva države članice koje još nisu u potpunosti prenijele Direktivu o oporavku i sanaciji banaka u svoje nacionalno zakonodavstvo da to učine i ističe važnost potpune provedbe i primjene njezinih odredbi;

55.  pozdravlja što države članice ratificiraju međuvladin Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni fond za sanaciju koji bi omogućio da jedinstveni sanacijski mehanizam postane potpuno operativan, uključujući uporabu instrumenta za sanaciju vlastitim sredstvima, od 1. siječnja 2016. u skladu s planiranim rasporedom; pozdravlja uspostavu postupaka izračuna i prikupljanja za ex ante doprinose za jedinstveni fond za sanaciju preko Jedinstvenog sanacijskog odbora; izražava žaljenje zbog odluke da se jedinstveni fond za sanaciju osnuje međuvladinim sporazumom, a ne zakonodavstvom Unije; poziva Komisiju da hitno poduzme potrebne mjere za brzu integraciju međuvladinog sporazuma u pravni okvir EU-a, kao što je predviđeno u članku 16. tog sporazuma i u izvješću petorice predsjednika;

56.  poziva Komisiju da iznese prijedloge za daljnje smanjenje zakonskih rizika od potraživanja u okviru načela „bez vjerovnika u nepovoljnijem položaju“;

57.  poziva države članice da u potpunosti, djelotvorno i pravodobno prikupe doprinose povezane s Direktivom o oporavku i sanaciji banaka i jedinstvenim sanacijskim mehanizmom na nacionalnoj razini kako bi ih prenijele u jedinstveni fond za sanaciju u skladu s međuvladinim sporazumom;

58.  poziva Komisiju da s velikom pažnjom provjeri izračun doprinosa za jedinstveni sanacijski fond što je predviđeno u uvodnoj izjavi 27. Delegirane uredbe (EU) br. 2015/63 i da pritom osobito provjeri prikladnost faktora rizika kako bi se osiguralo prikladno prikazivanje profila rizika manje složenih institucija;

59.  preporučuje da se za uspješno upravljanje bankarskim krizama u budućnosti pažljivo procijene različite mogućnosti kojima Odbor raspolaže na temelju zakonodavstva EU-a (različiti sanacijski instrumenti kao alternativa likvidaciji banke), imajući na umu važnost očuvanja financijske stabilnosti i povjerenja u bankarski sustav;

60.  skreće pozornost na vremensku neusklađenost između propisa o podjeli tereta i propisa o potpunoj sanaciji vlastitim sredstvima koji su retroaktivno utjecali na djelotvornu rizičnost dužničkih instrumenata izdanih prije zakonskih odredbi te definicije i provedbe primjerenih propisa o zaštiti ulaganja; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da pažljivo procijeni prijelazno razdoblje i da osigura provedbu novih pravila uz potrebnu proporcionalnost i pravednost u skladu sa zakonodavnim zahtjevima; poziva Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala da zajamče odgovarajuću zaštitu ulagača;

61.  ističe da je zbog postojanja nacionalnih odjeljaka u jedinstvenom fondu za sanaciju potrebno žurno uspostaviti odgovarajući mehanizam prijelaznog financiranja kako bi se, ako to bude potrebno, u fond mogla uplatiti dostatna sredstva u razdoblju prije njegova dovršenja i jamčiti djelotvorno odvajanje banaka i država; podsjeća da su ministri Euroskupine i ECOFIN-a u svojoj izjavi od 18. prosinca 2013. utvrdili da je moguće koristiti ili nacionalna sredstva, koja se podupiru bankovnim nametima, ili europski stabilizacijski mehanizam;

62.  ipak pozdravlja postignuti sporazum o izdvajanju javnih sredstava za prijelazno financiranje kako bi se pomoglo zajamčiti dostupnost sredstava za konkretnu sanaciju nacionalnim sredstvima;

63.  podsjeća na izjavu ministara ECOFIN-a od 8. prosinca 2015. i obvezu iz te izjave da se nakon konačne ratifikacije međuvladina sporazuma razmotri potpuno prenošenje Direktive o oporavku i sanaciji banaka u nacionalna zakonodavstva i uspostava mehanizma prijelaznog financiranja te da se osmisli plan i vremenski raspored u cilju razvoja zajedničkog zaštitnog mehanizma za jednostavnije pozajmljivanje iz Jedinstvenog sanacijskog fonda koji će biti potpuno funkcionalan najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja; međutim, naglašava da će se zajednička fiskalna zaštita primjenjivati samo u krajnjoj nuždi ako ostale bonitetne mjere za jačanje nadzora i upravljanje u krizi ne budu mogle ukloniti rizik; podsjeća da bi taj mehanizam zaštite trebao biti srednjoročno fiskalno neutralan i ističe važnost izbjegavanja moralnoga hazarda; ističe da bi bankarski sektor trebao i dalje snositi odgovornost za otplatu u obliku nameta za banke u svim državama koje sudjeluju, uključujući i ex post;

Treći stup

64.  podsjeća da bi u uspješnoj bankovnoj uniji uz jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam trebala postojati i sposobnost pružanja visoke i ujednačene razine zaštite depozita, neovisno o njihovoj lokaciji, te da bi se tako doprinijelo stvarnom prekidanju začaranog kruga između država i banaka, vraćanju povjerenje štediša, stvaranju jednakih uvjeta i jačanju financijske stabilnosti; smatra da se u svakom sustavu zaštite depozita uvijek mora izbjegavati nastanak bilo kakvog moralnoga hazarda i zajamčiti da oni koji preuzimaju rizik za to budu i odgovorni;

65.  pozdravlja paket mjera o podjeli i smanjenju rizika u bankovnoj uniji koji je Komisija predložila 24. studenog 2015.; svjestan je postupnog pristupa koji kreće od reosiguranja nacionalnih sustava osiguranja depozita na sustav suosiguranja i, na kraju, potpunog osiguranja za sudjelovanje nacionalnih sustava osiguranja depozita u stabilnom stanju i pristup izračunu doprinosa temeljen na riziku; s veseljem iščekuje početak zakonodavnih pregovora na temelju usvojenog stajališta;

66.  napominje da je za uspostavu europskog sustava osiguranja depozita potrebna provedba jedinstvenih pravila te prvog i drugog stupa bankovne unije, kao i prenošenje Direktive o oporavku i sanaciji banaka i Direktive o sustavu osiguranja depozita u nacionalna zakonodavstva svih država članica koje sudjeluju u tomu i daljnje mjere za znatno smanjenje rizika u europskom bankarskom sustavu; ističe da će se primjenom instrumenata za spašavanje vlastitim izvorima sredstava uvesti sistemski mehanizam izbjegavanja rizika i tako smanjiti opasnost od moralnoga hazarda do kojeg bi moglo doći zbog progresivnog rješavanja sustava osiguranja na razini zajednice; naglašava obvezu Komisije da dodatno smanji rizike i osigura jednake uvjete za sve u bankovnoj uniji;

67.  napominje da je funkcionalan sustav osiguranja depozita koji se financira iz doprinosa financijskog sektora jedan od dokazanih načina da se izbjegne spašavanje banaka novcem poreznih obveznika;

68.  podsjeća na to da je uloga Komisije da jamči jednake uvjete za sve diljem Europske unije i da bi trebala izbjegavati svaki oblik fragmentacije na unutarnjem tržištu;

69.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci i Jedinstvenom sanacijskom odboru.

MIŠLJENJE MANJINE

podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

Beatrix von Storch

Odbio sam godišnje izvješće o bankovnoj uniji.

U pogledu jedinstvenog nadzornog mehanizma u izvješću se daje suviše optimistična slika. Proći će još mnogo vremena do početka učinkovitog funkcioniranja nadzora. Smatrati da je sustav nadzora već takav da se mogu prepoznati gorući problemi nedovoljne kapitalizacije pojedinih kreditnih institucija ili čak cijelih nacionalnih bankarskih sustava nema veze sa stvarnošću.

U području sanacije svakako je postignut napredak. Počelo se s osnivanjem tijela i institucija. No ipak, daleko smo od provedbe sanacije na jedinstven način u cijelom EU-u i bez jamčenja sredstvima poreznih obveznika. Pritom je najvažnija činjenica da začarani krug odnosa solventnosti država i banaka još nije prekinut. U izvješću se samo navodi da je potrebno hitno ukinuti nulto ponderiranje državnih kredita.

Na kraju izvješća navodi se da bi se depoziti mogli zaštititi na jedinstven način i na visokoj razini diljem Europe. O tome možemo samo sanjati. Naime, postoji ili samo djelomično visoka zaštita ili pak jedinstvena zaštita u cijeloj Europi. Planirano rješavanje pitanja osiguranja rizika na razini zajednice smanjit će razinu zaštite u nekim zemljama, dok će druge zemlje od toga profitirati. Rezultat toga je preraspodjela koja ne doprinosi osiguravanju depozita

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

15.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

16

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Diane James, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Costas Mavrides, Bernard Monot, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Pirkko Ruohonen-Lerner, Molly Scott Cato, Peter Simon, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Mady Delvaux, Bas Eickhout, Marian Harkin, Ramón Jáuregui Atondo, Rina Ronja Kari, Thomas Mann, Eva Paunova, Michel Reimon, Antonio Tajani, Beatrix von Storch

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Lucy Anderson, Andrey Kovatchev, Adam Szejnfeld

(1)

SL L 287, 29.10.2013., str. 63.

(2)

SL L 320, 30.11.2013., str. 1.

(3)

https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/pub/pdf/ssmar2014.hr.pdf?7320565af804ffde0067a0902622f558

(4)

SL L 141, 14.5.2014., str. 1.

(5)

SL L 300, 18.10.2014., str. 57.

(6)

SL L 69, 8.3.2014., str. 107.

(7)

https://www.bankingsupervision.europa.eu/banking/comprehensive/2014/html/index.en.html.

(8)

SL L 86, 31.3.2015., str. 13.

(9)

SL L 225, 30.7.2014., str. 1.

(10)

SL L 173, 12.6.2014., str. 149.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0006.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.

(13)

SL L 173, 12.6.2014., str. 190.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti