Postupak : 2015/2223(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0040/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0040/2016

Rasprave :

PV 14/04/2016 - 4
CRE 14/04/2016 - 4

Glasovanja :

PV 14/04/2016 - 7.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0136

IZVJEŠĆE     
PDF 572kWORD 259k
25.2.2016
PE 569.633v02-00 A8-0040/2016

o ostvarenju cilja borbe protiv siromaštva u svjetlu rastućih troškova za kućanstva

(2015/2223(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj: Tamás Meszerics

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ostvarenju cilja borbe protiv siromaštva u svjetlu rastućih troškova za kućanstva

(2015/2223(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 3., kao i Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 9.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezine članke 1. i 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, obuhvaćenima Zajedničkim strateškim okvirom, i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribartsvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada za posjedovanje bankovnog računa, promjeni bankovnog računa i pristupu bankovnom računu s osnovnim uslugama,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ(6) i svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2010. o reviziji Akcijskog plana za energetsku učinkovitost(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka)(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. listopada 2015. naslovljenu „Vrijeme je za drugačiji način rada” (COM(2015)0610),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)130),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija te svoju rezoluciju od 15. studenoga 2011.(9) na istu temu,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020) te svoju rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji EU 2020.(10),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a od 28. srpnja 2010. naslovljenu „Ljudsko pravo na vodu i sanitarne usluge”(11),

–  uzimajući u obzir pilot-projekt Komisije za razvoj zajedničke metodologije u vezi s referentnim proračunima u Europi,

–  uzimajući u obzir izvješće UNICEF-ovog istraživačkog centra Innocenti (2012.) naslovljeno „Procjena siromaštva djece: nova tablica siromaštva djece u bogatim zemljama svijeta”(12),

–  uzimajući u obzir izvješće UNICEF-ovog istraživačkog centra Innocenti (2014.) naslovljeno „Djeca recesije: utjecaj ekonomske krize na blagostanje djece u razvijenim zemljama”(13),

–  uzimajući u obzir Tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u iz rujna 2015.(14),

–  uzimajući u obzir paket mjera za socijalno ulaganje Komisije od 20. veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. lipnja 2011. o „Europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju”(15),

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a naslovljeno „U tome smo zajedno: zašto je smanjenje nejednakosti korisno za sve” od 21. svibnja 2015.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. rujna 2013. naslovljeno „Za usklađeni europski pristup prevenciji i borbi protiv energetskog siromaštva”(16),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2013 o Europskom minimalnom dohotku i pokazateljima siromaštva(17),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. ožujka 2011. o Europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti(18),

–  uzimajući u obzir zajedničko mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu i Odbora za zapošljavanje od 3. listopada 2014. naslovljeno „Pregled strategije Europa 2020. na sredini provedbenog razdoblja”(19),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Odbora za socijalnu zaštitu od 15. veljače 2010. naslovljeno „Socijalna situacija u Europskoj uniji (2014.)”(20),

–  uzimajući u obzir studije naslovljene „Posuđivanje: kumulativni troškovi grabežljivih praksi”(21)

, lipanj 2015. i „Le panier de la ménagère... pauvre’(22), kolovoz 2008.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu od 15. veljače 2011. naslovljeno „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: vodeća inicijativa u okviru strategije Europa 2020.”(23),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. srpnja 2015. o praćenju europske građanske inicijative Right2Water (Pravo na vodu)(24),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o Inicijativi za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenog gospodarstva za stvaranje radnih mjesta(25),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica(26) i svoje stajalište od 8. srpnja 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica(27),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o 25. obljetnici Konvencije UN-a o pravima djeteta(28),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u Europskoj uniji(29),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2012. s preporukama Komisiji o pristupu osnovnim bankovnim uslugama(30),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2010. o ulozi minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva i promicanju inkluzivnog društva u Europi(31),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0040/2016),

A.  budući da je između 2008. i 2013. broj ljudi u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u narastao sa 117 milijuna na 122,6 milijuna; budući da je 2013. 16,7% stanovništva EU-a bilo u opasnosti od siromaštva nakon socijalnih prijenosa, 9,6 % ih je bilo u stanju ozbiljne materijalne oskudice, a u 10,7 % kućanstava ustanovljen je vrlo nizak intenzitet rada; takav razvoj događaja u suprotnosti je sa strateškim ciljem EU-a definiranim u njegovoj strategiji Europa 2020. i kojim se cilja na smanjivanje broja ljudi u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti za barem 20 milijuna do 2020. godine;

B.  budući da, prema metodologiji Eurostata, prag opasnosti od siromaštva postavljen je na 60 % nacionalne srednje vrijednosti ekvivalentnog raspoloživog prihoda;

C.  budući da bi napredak u uštedi energije i energetskoj učinkovitosti, osobito u pogledu fonda zgrada, mnogim kućanstvima omogućio bijeg iz energetskog siromaštva; budući da je 10 % građana EU-a zaostajalo u plaćanju komunalnih usluga u 2015. (37 % u najpogođenijoj državi članici); 12 % građana EU-a nije moglo držati svoj dom adekvatno zagrijanim u 2014. (60 % u najpogođenijoj državi članici); prema statističkim podacima iz ankete o dohotku i životnim uvjetima (SILC) 16 % stanovnika EU-a živjelo je 2014. u stambenim objektima s krovom koji prokišnjava i vlažnim zidovima (33 % u najpogođenijoj državi članici);

D.  budući da broj dugotrajno nezaposlenih prelazi 12 milijuna, od kojih je 62 % nezaposleno više od dvije uzastopne godine; budući da su izgledi da dugotrajno nezaposlene osobe osjete siromaštvo i socijalnu isključenost veći;

E.  uzimajući u obzir važnost Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i njegovog kontinuiranog rada u vrijeme kada je socijalnom krizom pogođeno sve više Europljana;

F.  uzimajući u obzir članak 34. stavak 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojom je određeno da je kao alat u borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva Unija prepoznala i poštuje pravo na socijalnu i stambenu pomoć kako bi se osigurao pristojan život za one koji za to nemaju dovoljno resursa;

G.  budući da su cijene neophodnih roba i usluga u određenim razdobljima i u određenim zemljama relativno brzo narasle, a uslijed toga su narasli i troškovi kućanstava;

H.  budući da su „kronično siromašni”, često dugoročno nezaposleni ili zaposleni s niskim primanjima, samci koji žive sami s djecom i koji su nezaposleni ili rade nekoliko sati te starije osobe u srednjoj i istočnoj Europi dosljedno prepoznati kao najranjivije skupine;

I.  budući da do sada nisu uspostavljeni pokazatelji apsolutnoga siromaštva;

J.  budući da je loša ili neadekvatna kvaliteta stanovanja uvelike umanjuje mogućnosti vođenja normalnog života; budući da se kvaliteta stanovanja (uključujući prikladnu izolaciju itd.) koja se osigurava za ugrožene osobe smanjila tijekom krize zbog nemogućnosti financiranja održavanja; budući da dulja razdoblja življenja u stambenom prostoru loše kvalitete mogu utjecati na fizičko zdravlje;

K.  budući da je zbog povećanja obiteljske potrošnje povezanog s troškovima stanovanja, hrane, komunalnih usluga (struja, plin, voda), prijevoza, medicinskih usluga ili usluga obrazovanja, teže postići cilj smanjenja siromaštva utvrđen strategijom Europa 2020.;

L.  budući da je trošak osnovnih i neophodnih roba i usluga u brojnim državama EU-a naglo narastao tijekom posljednjih godina, što je dovelo do povećanja općih troškova kućanstva;

M.  budući da su zbog kombinacije financijske i gospodarske krize, mjera štednje, povećanja troškova stanovanja i pada prihoda kućanstava nezaposlenost i socijalna isključenost narasle unutar EU-a, a posebno među najugroženijim skupinama ljudi, čime se povećalo opterećenje službi socijalne skrbi;

N.  budući da je nezaposlenost među mladima, koja je već viša nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini, eksplodirala u Europskoj uniji od početka krize i sada iznosi više od 20 % i budući da je sada dosegnula kritičnu razinu u svim državama članicama, što mlade izlaže prijetnji siromaštva od vrlo rane dobi; uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora za prava djeteta Ujedinjenih naroda u pogledu najnovijih periodičnih izvješća određenih europskih zemalja na temu povećanja siromaštva i/ili razine opasnosti od siromaštva za djecu kao posljedice ekonomske krize; budući da to povećanje utječe na prava na zdravlje, obrazovanje i socijalnu zaštitu;

O.  budući da siromaštvo, koje se u državama članicama mnogo godina zadržalo na vrlo visokim razinama, ima sve značajniji učinak na gospodarstvo, šteti gospodarskom rastu, povećava deficite javnih proračuna i smanjuje europsku konkurentnost;

P.  budući da se neadekvatno stanovanje i grijanje negativno održavaju na zdravlje, obrazovanje i socijalnu i radnu inkluziju osobe, pogotovo na one najuogroženije; budući da i u sjevernim i u južnim državama članicama postoje pojedinci ne mogu zagrijati svoje kuće; budući da je iz podataka dobivenih iz SILC-a EU-a vidljivo da je preopterećenje zbog troškova stanovanja (ovisno o statusu najmoprimca) više za najmoprimce u sektoru privatnog najma u nekim državama članicama, što se može objasniti niskom kvalitetom stambenih jedinica i visokim cijenama; budući da se mnoge obitelji muče u podmirivanju troškova neophodnih roba i usluga, što je također posljedica cijena energije koje rastu;

Q.  budući da je energetsko siromaštvo povezano s općim siromaštvom i posljedica je velikog broja pozadinskih uvjeta kao što su visoka cijena energije, agresivne metode prodaje i oglašavanja, problemi povezani sa zdravljem i invaliditetom, nemogućnost pristupa prilagođenim ponudama internetskih usluga, niski prihodi, vrsta sustava grijanja koji se koristi u kućanstvu te kvaliteta i energetska učinkovitost fonda zgrada;

R.  budući da su nezaposleni, obitelji s jednim roditeljem, obitelji s niskim prihodima, udovice ili udovci, trajno bolesni, stariji, mladi, osobe s invaliditetom i pripadnici manjima često među najugroženijima opasnošću od siromaštva i posebno su pogođeni zbog visokih troškova života;

S.  budući da široki jaz između država članica u pogledu davanja socijalne pomoći i osiguravanja minimalnog prihoda znači da socijalna pomoć u nekim državama smanjuje opasnost od siromaštva za 60 %, a u nekima samo za 15 %; budući da prosječni učinak davanja socijalne pomoći na smanjivanje opasnosti od siromaštva u EU-u iznosi 35 %;

T.  budući da se energetsko siromaštvo može definirati kao nemogućnost kućanstva da održi odgovarajuću opskrbu energijom kako bi zajamčilo zadovoljavanje osnovnih potreba i održavanje zdravlja zbog kombinacije niskih prihoda, visokih cijena energije i nekvalitetnog fonda zgrada;

U.  budući da će nadolazeće izvješće Eurofounda naslovljeno „Stanovanje u Europi” uključivati model na temelju kojeg se procjenjuje da se zbog postojećih razina neadekvatnog stanovanja (stambenih objekata, prema podacima iz 2011.) iz gospodarstva 28 država članica za zdravstvo ukupno izdvaja preko 170 milijardi EUR godišnje; budući da bi se u području zdravstva, izvrše li se svi potrebni popravci, uštedilo otprilike 8 milijardi EUR u prvoj godini, što bi nastavilo donositi korist i u budućnosti;

V.  budući da je UN potvrdio da ljudsko pravo na vodu i odvodnju svima daje pravo na vodu koja je dobre kvalitete, sigurna, fizički prihvatljiva, cjenovno pristupačna, raspoloživa u dovoljnim količinama i prihvatljiva za osobnu upotrebu i upotrebu u kućanstvu; budući da u još jednoj preporuci UN-a stoji da bi trošak vode, u slučaju da se voda plaća, trebao iznositi najmanje 3 % prihoda kućanstva; budući da privatizacija vodnih usluga ima negativan učinak na kućanstva koja žive u siromaštvu ili u opasnosti od njega;

W.  budući da energetsko siromaštvo postaje sve rašireniji problem u Europi, a postoji velika mogućnost da će se stanje pogoršati zbog predviđenog rasta cijena energije, popratnog povećanja nejednakosti prihoda, nedostatka adekvatnih sustava grijanja i općenito lošeg stanja stambene izolacije, posebice u mediteranskim zemljama;

X.  budući da u EU-u u siromaštvu živi 12 milijuna više žena nego muškaraca; budući da faktori koji doprinose toj nejednakosti jesu razlika u plaćama i mirovinama među spolovima, velik broj žena s nesigurnim radnim mjestima i činjenica da su žene često prisiljene dulje biti gospodarski neaktivne zbog nepristupačne cijene brige o djeci;

Y.  budući da rodno uvjetovane razlike u plaćama, radnim satima i trajanju radnog vijeka s kojima su žene suočene tijekom svog radnog vijeka kasnije imaju izravan utjecaj na njihov život nakon umirovljenja; budući da su žene nakon 65. godine života izložene znatno većoj opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti od muškaraca jer je prosječan prihod umirovljenice trenutačno niži, često znatno, od prihoda umirovljenika;

Z.  budući da se energetskom unijom mora učinkovito odgovoriti na energetsko siromaštvo kojim je pogođeno više od 100 milijuna Europljana tako što će se ojačati najugroženiji potrošači, poboljšati energetska učinkovitost za najugroženije i razviti korektivne mjere kako bi se potrebitima osigurao pristup cjenovno pristupačnoj energiji;

AA.  budući da se Direktivom 2012/27/EU države članice pozivaju da razviju programe kojima bi se podigla razina osviještenosti i kojima bi se pojedinci i kućanstva informirali i savjetovali o energetskoj učinkovitosti;

AB.  budući da nekoliko studija upućuje na to da je za 9 točaka koje se navode kao indikatori teške materijalne oskudice (plaćanje stanarine ili računa za komunalne usluge, grijanja kako bi se stambeni prostor održao adekvatno toplim, suočavanje s neočekivanim troškovima, mesni, riblji ili ekvivalentni proteinski obrok svakog drugog dana, uzimanje godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, posjedovanja automobila, perilice za rublje, televizora u boji ili telefona) tržišna cijena naposljetku viša za kućanstva u opasnosti od siromaštva;

AC.  budući da je potrebno istaknuti, jer je siromaštvo u obitelji nedjeljivo, utjecaj koji energetski aspekt ima na siromaštvo;

AD.  budući da će obnova nacionalnog fonda zgrada s ciljem učinkovitijeg korištenja energije imati izravan učinak na trošak energije, posebice za obitelji slabije platežne moći, a potaknut će stvaranje nezaposlenosti;

AE.  budući da 22 348 834 kućanstava (otprilike 11 % stanovništva EU-a) troši više od 40 % raspoloživog prihoda na stanovanje; budući da je u sklopu europskog semestra preopterećenje troškovima stanovanja prepoznato kao „socijalni trend na koji je potrebno paziti”; budući da se 21 942 491 kućanstvo (otprilike 10,8 % stanovništva EU-a) suočava s poteškoćama u održavanju adekvatne zagrijanosti kućanstva; budući da bi EU i države članice hitno trebale prepoznati, provesti i održavati mjere, primjerice stambeni doplatak, kojima bi se kućanstvima omogućilo da podmire troškove stanovanja;

AF.  budući da se cijene na europskom tržištu energije međusobno približavaju, a kupovna moć ih ne prati jednakom stopom;

AG.  budući da je pristup stanovanju temeljno pravo koje se može smatrati preduvjetom za uživanje drugih temeljnih prava, ili pristup istima, te za pristup životu dostojnom čovjeka; budući da je jamčenje pristupa pomoći u pristojnom i adekvatnom stanovanju međunarodna obveza država članica koju Unija mora poštovati, s obzirom na to da je pravo na pristup stanovanju i na pomoć vezanu uz stanovanje priznato člankom 34. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, člancima 30. i 31. revidirane Europske socijalne povelje koju je usvojilo Vijeće Europe i člankom 25. Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima, kao i ustavima mnogih država članica;

AH.  budući da stanovanje europskim kućanstvima predstavlja najznačajniji izdatak; budući da porast cijena povezanih sa stanovanjem (zemlja, vlasništvo, najamnine, potrošnja energije) predstavlja izvor nestabilnosti i straha i na njega se mora gledati kao na velik problem;

AI.  budući da su stambena nezbrinutost i energetsko siromaštvo viši u zemljama s nižim udjelom socijalnog stanovanja (tj. istočne i mediteranske zemlje);

AJ.  budući da udio fonda stambenih prostora koji se iznajmljuju kao socijalni u ukupnom fondu ukazuje na to da zemlje na zapadu i sjeveru imaju viši udio javnog socijalnog stanovanja u usporedbi s prosjekom EU-a, a mediteranske i istočnoeuropske zemlje održavaju minimalan (oko 5 %) fond socijalnih stambenih prostora ili uopće nemaju sektor socijalnog stanovanja; budući da su stambena nezbrinutost i energetsko siromaštvo viši u zemljama s nižim udjelom socijalnog stanovanja (tj. istočne i mediteranske zemlje);

AK.  budući da se u istraživanju Eurofounda navodi da su mnogim osobama s niskim prihodima zatezne kamate na račune za komunalne usluge glavni stvaratelj duga, što se nekada ne uzima u obzir;

AL.  budući da socijalno stanovanje ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. i smanjenju siromaštva jer pomaže u osiguravanju visoke razine zaposlenosti, socijalne uključenosti i kohezije, promiče profesionalnu mobilnost i pomaže u borbi protiv siromaštva;

AM.  budući da Eurofoundovo izvješće naslovljeno „Pristup socijalnim naknadama: smanjenje stope njihova neiskorištavanja” jasno ističe problem da socijalne naknade i programi minimalnog dohotka ne dopru uvijek do onih koji na njih imaju pravo; budući da nije dovoljno uspostaviti te sustave i budući da bi se onima koji na njih imaju pravo trebao osigurati pristup tim sustavima; budući da se uštede ostvarene dugoročno jer su naknade doprle do ciljanog stanovništva brzo, s učinkom i učinkovito također moraju uzeti u obzir;

AN.  budući da je kriza ostavila posljedice na uvjete pristupa kućanstava stanovanju i na ulaganja u socijalno stanovanje unutar Unije, budući da su javna izdvajanja za ulaganja u socijalno stanovanje njome uvelike pogođena i budući da to državama članicama i Uniji nameće obvezu da se hitno pozabave tim problemom kako bi zajamčile pravo pristojnom i cjenovno pristupačnom standardu stanovanja;

AO.  budući da siromaštvo i socijalna isključenost ostaju ključna socijalna odrednica stanja zdravstvenih i životnih uvjeta te očekivanog životnog vijeka, posebice u pogledu utjecaja siromaštva djece na zdravlje i dobrobit djece i budući da je zdravstveni jaz između bogatih i siromašnih ostaje značajan u pogledu cjenovno povoljnog pristupa zdravstvenim uslugama te prihoda i bogatstva i nastavlja se širiti u određenim područjima;

AP.  budući da je Odbor za socijalnu zaštitu Europske unije u svojemu mišljenju od 20. svibnja 2010. bio zabrinut da bi trenutačna gospodarska i financijska kriza mogla imati negativne učinke na pristup građana zdravstvenoj zaštiti te na proračunska izdvajanja za zdravstvo u državama članicama;

AQ.  budući da bi trenutačna gospodarska i financijska kriza mogla imati ozbiljan učinak na sektor zdravstvene zaštite u nekoliko država članica, i na strani ponudi i na strani potražnje;

AR.  budući da bi ograničenja uzrokovana trenutačnom gospodarskom i financijskom krizom mogla biti ozbiljno štetna za dugoročnu financijsku i organizacijsku održivost sustava zdravstvene zaštite država članica i time umanjiti kvalitetu pristupa na njihovim državnim područjima;

AS.  budući da se kombinacijom siromaštva i drugih oblika ugroženosti kao što su dječja dob ili starost, invaliditet ili manjinsko podrijetlo dodatno povećava opasnost od nejednakog zdravstvenog tremana i budući da u suprotnom smjeru loše zdravlje može dovesti do siromaštva i/ili socijalne isključenosti;

AT.  budući da, prema najnovijim podacima Eurostata, 21 % kućanstva u 28 država članica EU-a nema pristup internetu i budući da 20 % osoba u dobi od 16 do 74 godine kaže da nikada nije koristilo internet; budući da u Nizozemskoj najveći dio kućanstava ima pristup internetu (95 %), dok je Bugarska na začelju popisa s 54 % kućanstava s pristupom internetu;

AU.  budući da je jedinstveno digitalno tržište jedno od 10 prioriteta nove Komisije i budući da će u budućnosti 90 % radnih mjesta zahtijevati određeni stupanj rada s informacijskim tehnologijama; budući da, iako 59 % europskih građana ima pristup 4G mreži, u ruralnim područjima taj postotak ne iznosi više od 15 %;

AV.  budući da pristojan posao ostaje najbolji način odmaka od opasnosti siromaštva i socijalne isključenosti i budući da su pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i stručnost u radu s njima neporecive prednosti u potrazi za poslom;

AW.  uzimajući u obzir Rezoluciju 64/292 Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 28. srpnja 2010. naslovljenu „Ljudsko pravo na vodu i odvodnju”(32) u kojoj se prepoznaje pravo na zdravstveno ispravnu i čistu vodu kao temeljno pravo presudno za puno uživanje prava na život i svih ljudskih prava;

AX.  budući da je za međupovezanost rodnih aspekata siromaštva potreban holistički pristup rješavanju problema višestruke diskriminacije i pitanja kao što su stanovanje, troškovi energije, javne usluge, sigurnost radnih mjesta, nesigurni oblici zapošljavanja i politika oporezivanja;

AY.  budući da se ciljevi borbe protiv siromaštva ne mogu ostvariti bez hvatanja u koštac s problemom siromaštva žena jer je za pozitivnu konvergencije u smanjenju siromaštva potrebno uspostaviti rodnu jednakost i ojačati gospodarski položaj te emancipaciju žena;

AZ.  budući da prikupljanje podataka i donošenje politika o siromaštvu, životnim troškovima i prihodu na temelju kućanstava kao elementarnih jedinica pretpostavlja ujednačenost i jednaku raspodjelu prihoda između članova kućanstva; budući da se u praksi kućanstva razlikuju, a raspodjela može biti nejednaka i rodno uvjetovana, zbog čega bi se pristup u donošenju politika trebao temeljiti na pojedinačnim troškovima i prihodu;

BA.  budući da 17 % kućanstava sa samohranim roditeljem, koji je u većini slučajeva žena, nije u mogućnosti grijati svoje domove u usporedbi s općim stanovništvom, u kojem taj udio iznosi 10 %; budući da su veleprodajne cijene energije pale, a maloprodajne cijene narasle, što je dovelo do povećanja troškova; budući da nažalost ne postoji definicija energetskog siromaštva na razini EU-a, a ta pojava nerazmjerno pogađa žene;

BB.  budući da je stopa nezaposlenosti među mladim ženama veća nego u drugim dobnim skupinama, što mlade žene dovodi u opasnost od siromaštva od rane dobi;

BC.  budući da su povećanje troškova kućanstva i preopterećenost troškovima stanovanja jedan od uzroka beskućništva žena, potrebno je dodatno istražiti u kojoj mjeri žene gube ili napuštaju svoje domove i uzroke te pojave; budući da su razine zaduženosti kućanstva i osobne zaduženosti izravno povezane s troškovima kućanstva te predstavljaju ključni uzrok siromaštva i socijalne isključenosti;

Ključne preporuke

Na temelju preporuka pripremljenih u ovom izvješću o inicijativi:

1.  poziva Komisiju i države članice da budu potpuno predane borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti i usvoje integriranu strategiju kako bi se holističkim pristupom koji povezuje politike iz područja gospodarstva, obrazovanja, zapošljavanja, prijenosa energije i socijalnih politika koje su iznjedrile najbolje prakse mogle boriti protiv različitih pojavnosti siromaštva;

2.  poziva države članice da prihvate moratorij na isključivanje grijanja zimi kako bi se osiguralo da se u određenom razdoblju tijekom zime nijedno kućanstvo ne može isključiti iz energetske mreže ili da se isključena kućanstva moraju ponovno spojiti na mrežu, naglašujući pritom da su povezani troškovi javni dug u naturi budući da su socijalne politike najprije odgovornost vlada; poziva države članice da ocijene mjere potrebne za dostizanje standarda Svjetske zdravstvene organizacije za adekvatnu temperaturu stanovanja;

3.  poziva Komisiju da provede ocjenu učinka na programe minimalnog dohotka u EU-u i razmotri daljnje korake kojima bi se uzeli u obzir gospodarsko i socijalno okruženje svake države članice te procjena toga omogućuju li programi kućanstvima da zadovolje osnovne osobne potrebe; poziva Komisiju da na ovaj način procijeni način i potrebna sredstva za davanje odgovarajućeg minimalnog dohotka na razini države članice iznad granice siromaštva od 60 % nacionalnog prosjeka u svim državama članicama u skladu s nacionalnim praksama i tradicijama uz istodobno poštovanje njihovih pojedinačnih karakteristika kako bi se podržala socijalna konvergencija u Uniji;

4.  poziva države članice da osiguraju da tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinkovitije, ciljano i pažljivije koriste sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se uhvatile u koštac s energetskim siromaštvom; rastom troškova života, socijalnom isključenošću, oskudicom stambenog prostora i nedovoljnom kvalitetom fonda zgrada; vjeruje da bi Komisija u ovom području trebala dozvoliti veću fleksibilnost;

5.  poziva Komisiju i države članice da posvete sastanak na vrhu smanjenju siromaštva, krajnjeg siromaštva i socijalne isključenosti te pristupu pristojnom standardu života;

Politike EU-a za ostvarenje cilja borbe protiv siromaštva

6.  izražava žaljenje što je broj ljudi u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti narastao iako je cilj strategije Europa 2020. smanjenje broja u toj kategoriji za barem 20 milijuna; također žali što je na indeksu siromaštva postignut napredak samo u nekim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da se iznova obvežu na cilj smanjenja siromaštva koji postaje sve nedostižniji;

7.  pozive države članice da svakome pruže adekvatnu potporu do koje je lako doći, što obuhvaća minimalni prihod iznad praga siromaštva tijekom života koliko god dugo je potrebno i da pruže različite vrsta naknada nužnih za rješavanje pitanja siromaštva gdje se troškovi ne mogu sniziti u kratkom roku; ističe važnost definiranja kriterija uvjeta za primanje u program adekvatnog minimalnog prihoda;

8.  poziva države članice da ponovno razmisle o svim politikama koje bi mogle voditi povećanju siromaštva i prilagode ih;

9.  poziva Komisiju da prouči mogućnost produljenja Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i nakon završetka programskog razdoblja 2014. – 2020. te da se pozabavi boljom koordinacijom s drugim europskim fondovima, posebice Europskim socijalnim fondom, i aktivnim mjerama zapošljavanja kako bi se olakšao ulazak najpotrebitijih na tržište rada i ocijenile prednosti koje je program donio najugroženijim skupinama u najvećoj oskudici kao što su mlađe žene, obitelji s jednim roditeljem, osobe s invaliditetom i starije žene;

10.  poziva države članice da udrugama koje se bore protiv siromaštva olakšaju pristup europskim financijskim sredstvima iz FEAD-a bez dodatnog administrativnog opterećenja ovih udruga kojima često nedostaje osoblja;

11.  poziva Komisiju i države članice da uvedu mehanizme za priznavanje neformalno, a ne samo formalno, stečenih vještina;

12.  ističe da se inicijative kao što je Jamstvo za mlade moraju provoditi uz dubinsko razumijevanje srukture zapošljavanja regija u kojima ih se treba provesti; za to je potrebno redefinirati ulogu zavoda za zapošljavanje tj. pomoći korisnicima da uzmu u obzir sve specifične okolnosti tih korisnika, da steknu nove vještine i usmjere pozornost na razvijanje sektora tako što će biti u izravnom kontaktu s poduzećima kako bi utvrdili kompetencije koje traže od potencijalnih zaposlenika;

13.  pozdravlja namjeru Komisije da predloži stvaranje europskog stupa socijalnih prava; podsjeća da bi se time stupom ispunilo obećanje dano člankom 9. UFEU-a;

14.  podržava namjeru Komisije da Uniji osigura ocjenu AAA predstavljanjem novih mjera za poboljšanje učinkovitosti socijalnih politika i politika zapošljavanja koje obuhvaćaju jasne strategije za borbu protiv rodnih aspekata socijalne isključenosti;

15.  poziva Komisiju i države članice da razviju, usvoje i provedu okvir EU-a za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti koji bi bio u skladu sa strategijom Europa 2020. i koji bi se sastojao od konkretnih mjera i djelovanja za borbu protiv, između ostalog, energetskog siromaštva;

16.  podsjeća na mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Za usklađeni europski pristup prevenciji i borbi protiv energetskog siromaštva” i ponavlja njegovu preporuku za „osnivanje Europske promatračke skupine za siromaštvo koja bi se prvenstveno bavila energetskim siromaštvom, ujedinjavala sve zainteresirane strane te pridonijela utvrđivanju europskih pokazatelja energetskog siromaštva (u suradnji s Eurostatom), ocjenjivanju situacije, određivanju najboljih praksi te oblikovanju preporuka kako bi se na najbolji način spriječio i riješio problem te uspostavila europska solidarnost na tom području”; ističe važnost razvijanja indikatora i prikupljanja podataka o potrošnji kućanstava i troškovima u pogledu energetskog siromaštva u cilju pružanja pouzdanih informacija i omogućavanja donošenja politika temeljenih na dokazima i učinkovitog nadzora;

17.  smatra da siromaštvo i socijalna isključenost imaju međugeneracijsku sastavnicu i u skladu s time ističe potrebu za davanje pristupa obrazovanju djeci iz kućanstava ispod granice siromaštva te zagovara politike usmjerene na sprečavanje ranog napuštanja škole;

18.  poziva Vijeće i države članice da u kontekstu rastućeg siromaštva pojačaju napore u pružanju pomoći ljudima u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti, što uključuje snažnu rodnu perspektivu, primjerice u obliku preporuke Vijeća, kako bi se postigao cilj smanjenja siromaštva određen strategijom Europa 2020.;

19.  ponovno ističe važnost obrazovanja, uključujući formalno i neformalno obrazovanje, za osnaživanje žena i djevojaka te ulogu obrazovanja u borbi protiv rodnih stereotipa i stigmatizacije siromaštva, kao i u povećanju prihoda žena njihovim uključivanjem u sektore u kojima su slabo zastupljene kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo i poduzetništvo te poziva Komisiju da u svoje preporuke za pojedinačne zemlje kao cilj uključi strukovno osposobljavanje za žene;

20.  zahtijeva da svaka država članica omogući detaljan prikaz plana za smanjenje siromaštva te način na koji se u njihovim strategijama razmatraju rodni aspekti siromaštva i socijalna isključenost;

Sredstva i dohodak siromašnih kućanstava

21.  naglašava da je pristojan dohodak osnovni preduvjet mogućnosti za dostojanstven život; ističe da je, iako zaposlenost može biti ključna u pronalaženju izlaska iz siromaštva, važno imati minimalan dohodak dovoljan da ljudim pomogne u ispunjavanju osnovnih potreba; podsjeća da je 16,7 % stanovništva 28 država članica EU-a 2013. bilo u opasnosti od siromaštva nakon socijalnih prijenosa, što znači da im je raspoloživ prihod bio ispod nacionalnog praga opasnosti od siromaštva te da siromaštvo zaposlenih i apsolutno siromaštvo ostaje na neprihvatljivo visokoj razini;

22.  poziva Komisiju da u kontekstu europskog semestra da preporuke državama članicama u pogledu politika koje se trebaju uspostaviti i reforma koje se trebaju provesti za učinkovitu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u cilju promicanja socijalne konvergencije, uzimajući u obzir osobitosti svake države članice;

23.  podsjeća na mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Europski minimalni dohodak i pokazatelji siromaštva”; napominje da se u mišljenju izražava podrška europskom okviru za adekvatan minimalni prihod kojim bi se trebali uspostaviti zajednički standardi i pokazatelji, dati metode nadzora njegove provedbe i popraviti dijalog između dionika, država članica i institucija EU-a; smatra da bi takav okvir trebao biti temeljen na dokazima i pravima te uzeti u obzir socijalni i gospodarski kontekst svake države članice i poštovati načelo supsidijarnosti;

24.  ističe da bi sustavi minimalnog dohotka trebali spriječiti tešku materijalnu oskudicu i iz nje izdignuti kućanstva te omogućiti razine dohotka iznad praga siromaštva; podsjeća da bi sustavi minimalnog dohotka na nacionalnoj razini mogli biti ključni instrumenti za ispunjavanje odredbi članka 9. UFEU-a kojim se jamči odgovarajuća socijalna zaštita, smanjenje socijalne isključenosti, sudjelovanje u duštvenoj zaštiti ljudskog zdravlja i veća jednakost u prilikama; dijeli mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora da bi se sustavi minimalnog prihoda trebali popratiti doživotnim učenjem, sudjelovanjem dioničara, aktivnim mjerama za tržište rada usmjerenima na pomaganje nezaposlenima da se vrate na tržište rada i pronađu pristojne poslove;

25.  poziva Komisiju i države članice da informiraju, savjetuju i podržavaju osobe u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti u donošenju informiranih odluka u pogledu potrošnje energije te da podržavaju nevladine sudionike, lokalna tijela koja daju ciljane savjete o energiji i obučavaju savjetnike za energiju te obvežu pružatelje energetskih usluga da računimaa za potrošnju energije za kućanstva prilože informacije o mjerama kojima se može smanjiti potrošnja energije i povećati energetska učinkovitost;

26.  potiče države članice i Komisiju da, gdje je to prikladno, donose proaktivne politike glede adekvatnih standarda stanovanja kojima bi se omogući pristup kvalitetnim stambenim prostorima; poziva države članice da primijene razumnu politiku u pogledu stanarina tamo gdje su potrebne hitne socijalne mjere i ističe da bi ta politika trebala biti popraćena dugoročnim stambenim programima i programima u zajednici kojima bi se povećao fond stambenih prostora za različite socijalno ugrožene ciljne skupine; ističe da su na području EU-a još uvijek potrebne učinkovite mjere kao što su učinkovita regulativa o zaštiti potrošača na tržištu hipoteka kako bi se spriječio daljnji rast stambenih mjehura ; u tom pogledu potiče politike usmjerene na pomaganje kućanstvima s financijskim teškoćama kako bi osobe ostale u svojim prebivalištima;

27.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju temeljno pravo europskih građana na stambenu pomoć kao preduvjet za dostojanstven život; poziva da se prepozna važnost cjenovno pristupačnog podstanarskog stanovanja kao sredstva za olakšavanja pristupa stanovanju za osobe s niskim prihodima te potiče države članice da osiguraju dostatan broj cjenovno pristupačnih domova;

28.  ističe da je siromaštvo starijih velik problem u mnogim državama članicama; stoga poziva države članice da reformiraju mirovinske sustave kako bi zajamčile adekvatnu razinu prihoda od mirovina kao i održivost i sigurnost mirovinskih sustava;

29.  poziva Komisiju da se pozabavi problemom beskućništva kao krajnjeg oblika siromaštva, posebice smrtima beskućničke populacije tijekom zime te onim osobama koje žive u nezagrijanim domovima; poziva države članice da ponovno ocijene napredak postignut u iskorjenjivanju takvih krajnjih oblika siromaštva;

30.  poziva Komisiju i države članice da hitno prepoznaju, provedu i održavaju mjere politike kojima se kućanstvima omogućava da plate troškove stanovanja, uključujući isplaćivanje stambenih doplataka, s obzirom na to da 22 348 834 kućanstva (približno 11 % stanovništva EU-a) troši više od 40 % svojega raspoloživog prihoda na stanovanje te da se 21 942 491 kućanstvo (približno 10,8 % stanovništva EU-a) suočava s teškoćama u održavanju adekvatne temperature zagrijanosti stambenih prostora;

31.  podsjeća da su kućanstva s niskim prihodima i osobe u opasnosti od siromaštva ovisnija o dostupnosti cjenovno pristupačnih javnih usluga visoke kvalitete; poziva države članice da dosegnu potrebnu razinu javne potrošnje i cjenovno pristupačnih javnih usluga koje se pružaju kućanstvima s niskim prihodima;

Rashodi siromašnih kućanstava

32.  pozdravlja rad Komisije na referentnom proračunu, što predstavlja korak u pravom smjeru s obzirom na to da je rješavanje pitanja prihoda i rashoda siromašnih kućanstava na uravnoteženiji način uz pomoć pristupa temeljenog na podacima izazov koji tek predstoji; ističe da bi se referentni proračun koji održava troškove kućanstava mogao iskoristiti za osmišljanje vrste potpore koja će se davati i ispitivanje njezine prikladnosti; smatra da je takav instrument od ključne važnosti za oživljavanje socijalne kohezije Unije, smanjivanje nejednakosti i postizanje ciljeva strategije Europa 2020. u pogledu siromaštva i socijalne isključenosti; ističe da će snižavanje troškova siromašnih kućanstava imati pozitivan učinak na ta kućanstva kao i na gospodarstvo, posebice lokalno, te socijalnu koheziju;

33.  podsjeća da siromašna kućanstva najveći dio svojih prihoda troše na hranu, stanovanje i režije te stoga poziva Komisiju da bolje poveže svoje politike u pogledu borbe protiv siromaštva, poboljša razmjenu dobrih praksi i olakša redovan dijalog s onima koji se suočavaju sa siromaštvom i da osigura da se tim osobama omogući da doprinesu ocjenjivanju politika koje će se na njih odraziti;

34.  ističe da za sada na razini Unije ne postoji definicija energetskog siromaštva, što u znatnoj mjeri otežava ispravnu ocjenu ozbiljnosti, uzroka i posljedica tog aspekta siromaštva u Uniji; poziva Komisiju da s ostalim dionicima iznađe zajedničku definiciju energetskog siromaštva te da definira faktore koje doprinose ugroženosti kućanstava;

35.  ističe da bi se ta definicija trebala razraditi u suradnji s osobama suočenima sa siromaštvom i udrugama koje se bore protiv siromaštva i socijalne isključenosti, uzimajući u obzir, između ostaloga, probleme kućanstava s održavanjem adekvatne razine opskrbe energijom za sve energetske potrebe kućanstva;

36.  poziva Komisiju da predstavi komunikaciju o energetskom siromaštvu u Europu popraćenu akcijskim planom za pružanje podrške državama članicama u tom pogledu; poziva Komisiju da provede procjene učinka i da informacije o najboljim praksama u borbi protiv energetsko siromaštva u državama članicama; ističe da energija cijenom mora biti pristupačna za sve građane EU-a;

37.  naglašava da je jedna generacija već izgubljena; u vezi s time ističe da je iznimno važno spriječiti da još mladih u budućnosti postanu žrtve energetskog siromaštva;

38.  napominje da ekonomsko i financijsko obrazovanje u ranoj dobi dokazano poboljšavaju donošenje ekonomskih odluka kasnije u životu, između ostaloga odluka u upravljanju troškovima i prihodima; predlaže razmjenu najboljih praksi i promicanje obrazovnih programa usmjerenih prema ženama i djevojkama iz ugroženih skupina i marginaliziranih zajednica koje su suočene sa siromaštvom i socijalnom isključenošću;

39.  ističe da je znatan udio osoba pogođen energetskim siromaštvom u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti zbog čega ne mogu priuštiti početna sredstva potrebna za ulaganje u energetski učinkovite kućanske aparate te izolaciju ili obnovljive izvore energije; ističe da se time stvara začarani krug neprestanog trošenja nepotrebno visokog udjela prihoda kućanstva na režije, a ne rješava se, između ostalih, problem energetske učinkovitosti ili nedostatka energije;

40.  poziva Komisiju, Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) i države članice da provedu istraživanje o beskućnicama te uzrocima i bitnim faktorima beskućništva u žena jer je ta pojava nedovoljno zastupljena u trenutačnim podacima; napominje da elementi koji ovise o rodu i koje je potrebno uzeti u obzir uključuju rodno uvjetovanu ekonomsku ovisnost, privremeni smještaj ili izbjegavanje socijalnih službi;

41.  podupire inicijativu o pripremi referentnog proračuna koji bi služio kao smjernica te poziva Komisiju da pri njegovu osmišljavanju uzme u obzir pitanje roda, uključujući rodnu nejednakost unutar kućanstava;

42.  smatra da se duži životni vijek žena također mora uzeti u obzir kao potencijalni čimbenik ranjivosti i isključenosti;

Financiranje i politike usmjerene na hvatanje u koštac sa siromaštvom i energetskim siromaštvom

43.  poziva države članice i EU da kućanstvima s niskim prihodima daju mikrozajmove ili beskamatne kredite ili kredite s niskim kamatama (uz posredovanje primjerice EIB-a) kako bi im pomogli s početnima ulaganjima u oblike energetske učinkovitosti kao što su izolacija, energija sunca i energetski učinkoviti kućanski aparati;

44.  potiče države članice da se pobrinu za to da se ulaganja, i pri gradnji novih domova ili obnovi postojećih domova, temelje na energetskoj učinkovitosti;

45.  podsjeća da bi usmjeravanje određenih politika i sredstava Unije k smanjenju energetskih troškova siromašnih kućanstava u obliku ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost srednjoročno moglo imati mnogostruke pozitivne učinke kao što su: poboljšanje uvjeta života i zdravlja ljudi u pitanju, smanjenje troškova kućanstava koje rasterećuje kućne budžete siromašnih obitelji, povećanje ulaganja i otvaranje radnih mjesta na lokalnoj razini te doprinošenje postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

46.  također ističe potrebu za praćenjem korištenja fondova te pojednostavljenjem informacija i pristupa tim resursima;

47.  ustraje u važnosti rješavanja problema siromaštva ne samo sa socijalnog i političkog gledišta nego i ekonomskog što bi se srednjoročno moglo pokazati djelotvornim; ustraje u tome da Komisija u svoje prioritete mora uključiti potrebu za ispravljanjem dinamike trenutačno pristune nejednakosti i što ozbiljno ograničava rast i ima negativan učinak na koheziju i siromaštvo;

48.  ističe ulogu EU-a i država članica u smanjenju troškova energije kućanstvima gdje bi se EU trebao pobrinuti za sigurnu opskrbu u cilju sprečavanja ozbiljnih fluktuacija cijena i spekulacija na tržištu energije jačom međuopovezanošću energetskih mreža i većim stupnjem tržišne integracije te ulaganjem u obnovljive izvore energije i povećanjem ulaganja u istraživanje obnovljivih izvora energije, a države članice jačanjem svojih politika u cilju podržavanja energetske učinkovitosti kućanstava s posebnom pozornošću posvećenoj kućanstvima koja nisu priključena na strujnu mrežu i koja žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti; smatra da bi zaštita potrošača trebala biti među prioritetima Unije;

49.  smatra financijske spekulacije u vezi s prirodnim resursima i izvorima energije, posebice onima nepremjestivima, kao što su hidroelektrična energija vrijednima osude i zato poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi se siromašnim obiteljima smanjili troškovi energije, primjerice korištenjem prihoda prikupljenih odgovarajućim oporezivanjem;

50.  pozdravlja činjenicu da je ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije moguće financirati sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014. do 2020. zbog njihove važnosti za smanjenje energetskih troškova kućanstava; potiče Komisiju i države članice da iskoriste puni potencijal europskih fondova za rješavanja problema energetskog siromaštva; ističe da bi se trebalo pozabaviti preprekama uspješnom korištenju sredstava kao što su nepristupačnost kohezijskih fondova za manjim organizacijama ili nedostatak informacija, posebice onih o uvjetima za apliciranje;

51.  podsjeća na to da ciljanje korisnika koji rade sa siromašnim kućanstvima ili im pripadaju podrazumijeva određene preduvjete koje europski strukturni i investicijski fondovi ispunjavaju bolje nego veći fondovi kao što je Europski fond za regionalni razvoj;

52.  poziva države članice i Komisiju da olakšaju korištenje mehanizama unakrsnog financiranja, posebice sredstava iz kombinacije Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, kojima bi se financirali projekti obnovljivih izvora energije ili energetske učinkovitosti za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom; ističe mnogostruku korist programa koji se financiraju iz više fondova u rješavanju međusektorskih problema povezanih s energetskim siromaštvom;

53.  ističe da je kvaliteta stambenih prostora u kojima su smještena kućanstva u ruralnim područjima većinom vrlo niska, i za stanoprimce i za vlasnike; podsjeća da to doprinosi zarobljivačkom učinku visokih troškova režija i ne ostavlja prostor za ulaganja u snižavanje troškova energije; poziva Komisiju i države članice da unaprijede način na koji se inicijativom LEADER i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj ciljano rješava problem energetskog siromaštva u ruralnim područjima usmjeravanjem operativnih programa i financiranja ka proizvodnji energije iz diversificiranih obnovljivih izvora, pogotovo u lokalnim mrežama, što uključuje i mjere energetske učinkovitosti za zgrade rezervirane za energetski siromašna kućanstva;

54.  podsjeća da najmoprimci imaju ograničen pristup financiranju energetske učinkovitosti jer nisu vlasnici nekretnine u kojoj žive; podsjeća da su najmoprimci manje motivirani za ulaganja jer se lakše i češće sele nego vlasnici nekretnina; pozdravlja pilot-projekt Komisije pod nazivom „Oskudica goriva/energetsko siromaštvo – procjena učinka krize i revizija postojećih i mogućih novih mjera u državama članicama” osmišljen u cilju rješavanja tog problema; poziva Komisiju da na temelju ishoda ovog pilot-projekta razvije odredbe kojima bi se mjere energetske učinkovitosti koje poduzimaju najmoprimci financirale iz fondova EU-a;

55.  podsjeća države članice da bi barem 20 % ukupnih resursa Europskog socijalnog fonda trebalo dodijeliti cilju „promicanja socijalne uključenosti, borbe protiv siromaštva i svakog oblika diskriminacije” i da se Fond europske pomoći za najpotrebitije također može koristiti za rješavanje pitanja socijalne uključenosti;

56.  ističe izravnu pomoć i bolje životne uvjete za kućanstva u najvećoj oskudici kada se tim kućanstvima daju cjenovno pristupačni resursi za obnovljive izvore energije malih razmjera kao što su solarni paneli za kuće koje nisu spojene na električnu mrežu;

Povezivanje socijalnih ciljeva s energetskom politikom

57.  pozdravlja činjenicu da europsko zakonodavstvo koje se odnosi na energetsku politiku prepoznaje socijalne ciljeve u politikama energetske učinkovitosti, ponajprije u Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti i Direktivi 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada; izražava žaljenje što se države članice ne koriste punim potencijalom relevantnih odredbi Direktive 2012/27/EU kako bi svoje djelovanje usmjerile na kućanstva pogođena energetskim siromaštvom i socijalno stanovanje (članak 7. stavak 7.); poziva Komisiju da u svojem pregledu ocijeni utjecaj paketa o energetskoj učinkovitosti te provedbu i primjenu članka 7. stavka 7. i članka 5. stavka 7.; na temelju ove procjene također poziva Komisiju da razmotri postroživanje članka 7., posebno njegova stavka 7., kako bi se države članice ohrabrilo da u svoje sustave obveza energetske učinkovitosti uvrstile socijalne ciljeve;

58.  podsjeća da lokalna tijela također imaju ulogu u promicanju alternativnih instrumenata financiranja, uključujući zadružne modele, i kolektivnih sporazuma o kupnji kako bi se potrošačima omogućilo da kombiniraju svoje zahtjeve u pogledu energije što će dovesti do smanjenja cijena energije; poziva Komisiju i države članice da promiču ulogu lokalnih tijela u ublažavanju energetskog siromaštva;

59.  poziva države članice da ispune norme Svjetske zdravstvene organizacije o adekvatnoj temperaturi stanovanja; čime se pruža potpora najugroženijim skupinama, pogotovo maloj djeci, starijim i trajno bolesnim osobama te osobama s invaliditetom, kako bi se zaštitili njihovo zdravlje i dobrobit;

60.  potiče Komisiju i države članice da bez odgode poduzmu mjere kojima će se uhvatiti u koštac s nesigurnim radnim mjestima koja pojedincima onemogućuju redovan i siguran prihod i time stvaraju prepreku uspješnom određivanju kućnog budžeta i plaćanju računa za troškove kućanstva;

61.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju pristup cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve, u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a;

Stanovanje i siromaštvo

62.  poziva Komisiju i države članice da predlože odlučne mjere za socijalne stanove i povećaju ulaganja u energetsku učinkovitost u soijalno stanovanje posredstvom europskih fondova; preporučuje da države članice prošire ponudu kvalitetnih socijalnih stanova kako bi se pristup adekvatnim stanovima zajamčio svima, a posebice najugroženijima; potiče države članice da nastave koristiti prilike kako bi alternativnim pravnim konstrukcijama učinile dostupnim socijalne stanove; preporučuje državama članicama da podupiru udruge potrošača;

63.  ističe važnost kvalitetne i pristupačne skrbi za djecu koja roditeljima omogućuje da se vrate na posao i povećaju prihode; naglašava koliko je to važno samohranim roditeljima i poziva Komisiju i države članice da bez odgode uspostave mjere za poboljšavanje skrbi za djecu;

64.  napominje da su povećanje energetske učinkovitosti, obnavljanje i energija iz obnovljivih izvora ključni za rješavanje energetskoga siromaštva; izražava zabrinutost zbog toga što su politike obnavljanja stambenih prostora rijetko usmjerene prema najranjivijim skupinama; inzistira na tome da politike obnavljanja stambenih prostora moraju ponajprije biti usmjerene prema siromašnim, ekonomski isključenim i ranjivim kućanstvima, s naglaskom na kućanstva suočena s rodnim nejednakostima i višestrukom diskriminacijom;

65.  ističe važnu ulogu koju socijalno poduzetništvo i alternativni poslovni model poput zadruga i uzajamnih društava imaju u jačanju socijalne uključenosti i ekonomskom osnaživanju žena, osobito pripadnica marginaliziranih zajednica, te u jačanju njihove ekonomske neovisnosti;

66.  poziva Komisiju i države članice da potaknu uključivanje dionika i procese rasprave kojima se promiče i olakšava izravno uključenje osoba kojima prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, osobito žena i djevojaka, u donošenje politika o socijalnoj uključenosti na svim razinama

67.  poziva Komisiju i države članice da uspostave mjere kojima bi se uklonila skandalozna razlika u plaćama između muškaraca i žena u EU-u koja trenutačno iznosi 16 % i penje se do 39 % kada se radi o mirovinama te ističe ključnu važnost te mjere za samohrane majke čiji kućanski troškovi mogu biti uistinu opterećujući;

68.  ističe da su samohrani roditelji, od kojih su većina žene, u većoj opasnosti od siromaštva od prosječne (34 %); ističe da isključenost s tržišta rada ili nesigurna i loše plaćena radna mjesta zbog troškova brige o djeci uvelike doprinosi toj povećanoj opasnosti; potiče države članice da donose zakone o plaći dostatnoj za život koja jamči da radnici mogu ispuniti osnovne potrebe;

69.  prima na znanje da su razlike u plaćama i mirovinama ključni čimbenici koji pridonose siromaštvu žena; napominje da isključenost žena iz gospodarskih sektora u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci, kao što su tehnologija, znanost, više rukovodstvo i odlučivanje te prekomjerna zastupljenost žena u razmjerno slabo plaćenim sektorima kao što su poslovi njege, javna služba, poslovi s nepunim radnim vremenom te nesigurni i slabo plaćeni poslovi dugoročno utječe na siromaštvo žena; izražava zabrinutost u vezi s činjenicom da je feminizacija siromaštva djelomično rezultat dugotrajnih rodno neujednačenih standarda koji su doveli do toga da se u okviru industrijske politike i sporazuma o utvrđivanju plaća prednost daje sektorima kojima dominiraju muškarci, kao što je financijski sektor;

70.  poziva države članice i Komisiju da problem siromaštva i socijalne isključenosti žena riješe inicijativama kojima bi se u sektorima u kojima prevladavaju žene zajamčila i visokokvalitetna radna mjesta s plaćama kojima je moguće pokriti životne troškove; ističe ulogu koju mogu imati sindikati u zastupanju i osnaživanju žena na radnome mjestu te borbi protiv isključenosti; poziva države članice da predlože i provedu analizu plaća po poslodavcima i sektorima kako bi se dokazalo da žene i muškarci na istom radnom mjestu primaju različite plaće i time ubrzao napredak prema jednakim plaćama;

71.  ističe da se u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti moraju primjenjivati ciljane politike kako bi se pronašlo rješenje za određene okolnosti ugroženih skupina i marginaliziranih zajednica koje su suočene s određenim oblicima rodne nejednakosti i višestrukom diskriminacijom; poziva Komisiju i države članice da nastave razvijati politike kojima se rješavaju siromaštvo i društvena isključenost s kojima se suočavaju žene s invaliditetom, starije žene, žene izbjeglice i migrantice, Romkinje, žene koje pripadaju etničkim manjinama, žene iz ruralnih područja i zanemarenih četvrti, samohrane majke te studentice na veleučilištima i sveučilištima;

Siromaštvo i pristup zdravstvenoj skrbi

72.  budući da je jednak pristup kvalitetnoj univerzalnoj zdravstvenoj skrbi temeljno pravo priznato na međunarodnoj razini, osobito u Europskoj uniji;

73.  podsjeća da je pristup zdravstvenoj skrbi često vrlo ograničen uslijed financijskih ili regionalnih ograničenja (primjerice u rijetko naseljenim regijama), prije svega u području rutinske skrbi (kao što je stomatološka ili oftalmološka skrb) i povezanih preventivnih mjera;

74.  ističe da se kombinacijom siromaštva i drugih oblika ugroženosti kao što su dječja dob ili starost, invaliditet ili manjinsko podrijetlo dodatno povećava opasnost od nejednakog zdravstvenog tremana i da loše zdravlje može dovesti do siromaštva;

75.  ističe važnost zdravstvenih usluga i skrbi za premošćivanje jazova u pogledu sposobnosti promicanjem socijalne integracije osoba i borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti;

76.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Akcijski plan za e-zdravstvo 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće” kojom se uspostavljaju dodatne inicijative, ponajprije u cilju olakšanja pristupa zdravstvenim uslugama, smanjenja zdravstvenih troškova i osiguravanja veće jednakosti europskih građana;

77.  poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napor u rješavanje društvenih i ekonomskih nejednakosti što bi u konačnici trebalo omogućiti smanjenje nejednakosti u zdravstvenoj skrbi; osim toga poziva Komisiju i države članice da na temelju univerzalnih vrijednosti ljudskoga dostojanstva, slobode i solidarnosti usmjeri pozornost na potrebe ugroženih skupina kao što su ljudi koji žive u siromaštvu;

78.  poizva države članice da riješe probleme nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi koji utječu na ljudsku svakodnevicu, primjerice u području stomatologije i oftalmologije;

79.  potiče Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći da potakne države članice da pacijentima ponude naknadu troškova i da učine sve što je potrebno kako bi se hitno smanjile nejednakosti u pristupu lijekovima za liječenje stanja ili bolesti kao što su postmenopauzalna osteoporoza i Alzheimerova bolest za koje se u nekim državama članicama ne dobiva povrat troškova;

Informacijske i komunikacijske tehnologije i siromaštvo

80.  žali što se u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu koju je objavila Komisija ne uzima u obzir potreba da se svima, a posebno osobama u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti, omogući univerzalan, jednak i neograničen pristup novim digitalnim tehnologijama, tržištima i telekomunikacijama;

81.  potiče države članice i Komisiju da uspostave strategije za smanjivanje digitalnog jaza i promicanje jednake dostupnosti novih informacija i komunikacijskih tehnologija, posebno za osobe kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost;

Voda i siromaštvo

82.  podsjeća na to da Opća skupština Ujedinjenih Naroda priznaje pravo na kvalitetnu vodu za piće i sanitarne objekte kao ljudsko pravo; međutim, primjećuje da u određenim regijama, posebice onim ruralnim i zabačenim, pristup pitkoj vodi nije zajamčen i sve veći broj ima teškoće u plaćanju računa za vodu; poziva Komisiju i države članice da učine sve u svojoj moći kako bi bez odgode osigurale da svi imaju pristup pitkoj vodi; potiče države članice da osiguraju minimalnu razinu vodoopskrbe i štite ljudska prava ugroženih kućanstava;

83.  stoga potiče države članice da što prije učine sve što je moguće kako bi osigurale da svi imaju pristup pitkoj vodi;

84.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

EXPLANATORY STATEMENT

The initiative report aims to build bridges between social policy and energy policy in the European debate by stressing that the EU is getting further from the EU2020 antipoverty target while the EU has relevant unmet potential reducing major household costs of poor households through targeting existing renewable and energy efficiency projects on energy poor households. The aim to meet the EU2020 antipoverty target and also meet energy efficiency, emission and renewable targets calls on multiple actors to make further steps with the help of various instruments but in the same direction.

The Commission’s communication(33) makes the first step towards the European pillar of social rights “to strengthen Europe’s social dimension through an integrated approach, by modernising existing legislation and considering new measures in support of greater convergence over time”. More social commitment from the EU is a long unfulfilled political promise therefore by a minimum income framework and further improvement of social and labour rights and anti-discrimination legislation the EU can meet the next level of integration. Increasing the income of poor households is one of the crucial elements of a successful EU 2020 strategy and fight against poverty for two reasons: Inequality in the EU is increasing since the crisis hit, and still one in every six European Citizens lives in poverty or at risk of poverty. Minimum income is the key instrument to be introduced in the EU on the basis of TFEU(34) Article 9 in order to deliver on fundamental rights to decent living conditions.

A second pillar of fight against poverty, especially extreme poverty, is the effective reduction of household costs by better targeting various Funds to the most vulnerable households and eliminating the obstacles of effective resource take up. The Europe 2020 Strategy(35) sets the objective to create 20% of energy consumption from renewables and increasing energy efficiency by 20% by 2020 as well as 20% reduction in greenhouse gas (GHG) emissions (compared to 1990) by 2020. Better targeting of EU Funds on households in energy poverty brings us closer to these targets as well. The initiative introduces the concept of a European winter heating disconnection moratorium protecting households already energy deprived or are at risk of service disconnection due to arrears on utility bills.

29.1.2016

MIŠLJENJE oDBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o ostvarenju cilja iskorjenjivanja siromaštva u svjetlu porasta troškova kućanstva

(2015/2223(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Julie Ward

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da u EU-u u siromaštvu živi 12 milijuna više žena nego muškaraca; budući da su diljem EU-a žene i djeca koju uzdržavaju izloženi nerazmjerno visokom riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a gospodarska kriza i mjere štednje pogoršavaju tu nejednakost i vode k „feminizaciji siromaštva”; budući da je raspodjela dohotka unutar kućanstava zbog različitih razloga nejednaka i rodno uvjetovana, zbog velikog broj žena koje rade na nesigurnim radnim mjestima ili nisu prijavljene, rodno uvjetovanog nasilja, ekonomske ovisnosti, i zahtijeva pojedinačno izračunavanje prihoda i rashoda; budući da velike obitelji imaju veće troškove i opterećenja te da su uzdržavana djeca, starije osobe ili druge osobe u osjetljivom položaju koje ovise o neformalnoj skrbi žena također izložene nerazmjerno visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti;

B.  budući da je za ostvarenje ciljeva u pogledu siromaštva do 2020. potrebno ponovno dati snažan politički poticaj; budući da je trenutačnim nacionalnim ciljevima za smanjenje siromaštva obuhvaćeno osam milijuna osoba manje u odnosu na cilj za 2020.; budući da je revizija strategije za 2020. pravo vrijeme da se još jednom odlučno istakne predanost iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti te za reformu i promjenu nacionalnih strategija;

C.  budući da rodno uvjetovane razlike u naknadama, radnim satima i trajanju radnog vijeka s kojima su žene suočene tijekom svog radnog vijeka kasnije imaju izravan utjecaj na njihov život nakon umirovljenja; budući da su žene nakon 65. godine života izložene znatno većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od muškaraca jer je prosječan prihod umirovljenice trenutačno niži, često znatno, od prihoda umirovljenika;

D.  budući da su rodni aspekti siromaštva intersektorskog karaktera, potrebno na sveobuhvatan način pristupiti rješavanju problema višestruke diskriminacije i pitanja kao što su stanovanje, troškovi energije, javne usluge, sigurnost radnih mjesta, neizvjesna mogućnost zapošljavanja i politika oporezivanja;

E.  budući da se ciljevi borbe protiv siromaštva ne mogu ostvariti bez hvatanja u koštac s problemom siromaštva žena jer je za višu stopu konvergencije u smanjenju siromaštva potrebno uspostaviti rodnu jednakost i ojačati gospodarski položaj te emancipaciju žena;

F.  budući da povećanje troškova kućanstva posebno pogađa određene skupine, poput obitelji samohranih roditelja, starije žene, migrantice i osobe s invaliditetom, da se razine potpore socijalne skrbi u državama članicama razlikuju i da ta potpora ne jamči uvijek i zadovoljavajuću razinu pomoći;

G.  budući da prikupljanje podataka i donošenje politika o siromaštvu, životnim troškovima i prihodu na temelju kućanstava kao sastavnih jedinica pretpostavlja ujednačenost i jednaku raspodjelu prihoda između članova kućanstva; budući da se u praksi kućanstva razlikuju, a raspodjela može biti nejednaka i rodno uvjetovana, zbog čega bi se pristup u donošenju politika trebao temeljiti na pojedinačnim troškovima i prihodu;

H.  budući da je trošak za osnovnu i prijeko potrebnu robu i usluge u brojnim državama EU-a naglo narastao tijekom posljednjih godina, što je dovelo do povećanja općih troškova kućanstva;

I.  budući da 17 % kućanstava sa samohranim roditeljem, koji je u većini slučajeva žena, nije u mogućnosti grijati svoje domove u odnosu na samo 10 % općeg stanovništva; budući da su veleprodajne cijene energije pale, a maloprodajne cijene narasle, što je dovelo do povećanja troškova; budući da nažalost ne postoji definicija energetskog siromaštva na razini EU-a, a ta pojava nerazmjerno pogađa žene;

J.  budući da je veća stopa nezaposlenosti prisutna među mladim ženama nego među drugim dobnim skupinama što mlade žene dovodi u rizik od siromaštva od rane dobi;

K.  budući da su povećanje troškova kućanstva i preopterećenost troškovima stanovanja jedan od uzroka beskućništva žena, potrebno je dodatno istražiti u kojoj mjeri žene gube ili napuštaju svoje domove i o uzrocima tih pojava; budući da su razine zaduženosti kućanstva i osobne zaduženosti izravno povezane s troškovima kućanstva te da predstavljaju ključni uzrok siromaštva i socijalne isključenosti;

L.  budući da, prema zaključnim zapažanjima Odbora za prava djeteta UN-a, izvješća o određenim europskim zemljama ukazuju na to da postoji veza između povećanja stopa siromaštva i/ili rizika od siromaštva djece kao posljedice gospodarske krize i rezova u iznosima socijalnih naknada, što negativno utječe na prava djece na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu;

M.  budući da siromaštvo i socijalnu isključenost, uključujući rodno uvjetovanu isključenost, ne bi trebalo definirati samo u pogledu prihoda, materijalne oskudice i intenziteta rada već i u pogledu onoga što je pojedincu potrebno za dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu na kulturnoj, socijalnoj i političkoj razini;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog ocjene Komisije da se cilj borbe protiv siromaštva za 2020. „čini nedostižnim” te zahtijeva od Komisije da u bliskoj suradnji s Vijećem za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) i Vijećem za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) da novi politički poticaj za usvajanje praktičnih, odlučnih i obvezujućih mjera u cilju smanjenja siromaštva u EU-u, što podrazumijeva usvajanje sveobuhvatne strategije protiv siromaštva na razini EU-a koja ističe rodne aspekte siromaštva te strategija koje naročito uzimaju u obzir potrebe obitelji suočenih sa siromaštvom i samohranih roditelja; prima na znanje blag, iako nedovoljan porast u sudjelovanju žena na tržištu rada tijekom proteklih godina, što zahtijeva dodatne mjere; poziva države članice da se pobrinu za uključivanje rodne dimenzije u nacionalne strategije za suzbijanje siromaštva te za njihovu usmjerenost na rješavanje rodne nejednakosti;

2.  ističe sve veće razlike u pogledu siromaštvu među državama članicama Unije te povećanje krajnjeg siromaštva, osobito siromaštva žena, naročito u državama i regijama koje su pogođene krizom;

3.  poziva države članice da isprave svoje nacionalne strategije za suzbijanje siromaštva na usklađen način kako bi se ostvario europski cilj; poziva države članice da se pobrinu za uključivanje rodne dimenzije u nacionalne strategije za suzbijanje siromaštva te za njihovu usmjerenost na rješavanje rodne nejednakosti; zahtijeva da svaka država članica omogući detaljan prikaz plana za smanjenje siromaštva te način na koji se u njihovim strategijama razmatraju rodni aspekti siromaštva i socijalne isključenosti;

4.  poziva Vijeće da donose preporuku u cilju smanjivanja siromaštva sa snažnom rodnom dimenzijom;

5.  ističe da je siromaštvo pojava koja se prenosi iz generacije u generaciju i da zahtijeva sveobuhvatan, dugoročan i intersektorski pristup u donošenju odluka, uzimajući u obzir troškove i prihode kao i pružanje javnih usluga; ustraje na tome da se siromaštvo i socijalna isključenost moraju evaluirati i rješavati tijekom cijelog životnog vijeka počevši od djetinjstva do starosti;

6.  smatra da se duži životni vijek žena također mora uzeti u obzir kao potencijalni čimbenik ranjivosti i isključenosti;

7.  prima na znanje da su razlike u prihodu i mirovini ključni faktori koji pridonose siromaštvu žena; prima na znanje da isključenost žena iz gospodarskih sektora u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci, kao što su tehnologija, znanost, više rukovodstvo i odlučivanje te prekomjerna zastupljenost žena u razmjerno slabo plaćenim sektorima kao što su poslovi njege, javna služba, poslovi s nepunim radnim vremenom te nesigurni i slabo plaćeni poslovi dugoročno utječe na siromaštvo žena; izražava zabrinutost u vezi s time da je feminizacija siromaštva djelomično rezultat dugotrajnih rodno neujednačenih standarda koji su doveli do toga da se u okviru industrijske politike i sporazuma o utvrđivanju plaća prednost daje sektorima kojima dominiraju muškarci, kao što je financijski sektor;

8.  ponovno ističe da su djeca izložena većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti zbog siromaštva žena, osobito u kućanstvima sa samohranim roditeljem, što rezultira većim dugoročnim socio-ekonomskim nejednakostima;

9.  potiče Komisiju da u Europski semestar uključi jaču socijalnu dimenziju i rodni stup te preporuke za pojedinačne zemlje koje se odnose na rodne aspekte siromaštva; poziva Komisiju da osigura dosljednost politika kako bi se socijalne i ekonomske politike nadopunjavale, a ne proturječile jedna drugoj te da za suzbijanje siromaštva odredi rodno utemeljene pokazatelje;

10.  poziva Komisiju da jasno i ambiciozno definira „socijalni AAA rejting” za Europu, koji obuhvaća jasnu strategiju za borbu protiv rodnih aspekata socijalne isključenosti;

11.  ponovno ističe važnost obrazovanja, uključujući formalno i neformalno obrazovanje, za osnaživanje žena i djevojaka te ulogu obrazovanja u borbi protiv rodnih stereotipa i stigmatizacije siromaštva, kao i u povećanju prihoda žena njihovim uključivanjem u sektore u kojima su slabo zastupljene kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo i poduzetništvo te poziva Komisiju da u svoje preporuke za pojedinačne zemlje kao cilj uključi strukovno osposobljavanje za žene;

12.  napominje da ekonomsko i financijsko obrazovanje u ranoj dobi dokazano poboljšava donošenje ekonomskih odluka kasnije u životu, uključujući u upravljanju troškovima i prihodima; predlaže razmjenu najboljih praksi i promicanje obrazovnih programa usmjerenih prema ženama i djevojkama iz ranjivih skupina i marginaliziranih zajednica koje su suočene sa siromaštvom i socijalnom isključenošću;

13.  ističe da se u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti moraju primjenjivati ciljne politike kako bi se pronašlo rješenje za određene okolnosti ranjivih skupina i marginaliziranih zajednica koje su suočene s određenim oblicima rodne nejednakosti i višestrukom diskriminacijom; poziva Komisiju i države članice da nastave razvijati politike kojima se rješavaju siromaštvo i društvena isključenost s kojima se suočavaju žene s invaliditetom, starije žene, žene izbjeglice i migrantice, Romkinje, žene koje pripadaju etničkim manjinama, žene iz ruralnih područja i zanemarenih četvrti, samohrane majke te studentice na veleučilištima i sveučilištima;

14.  poziva države članice da izvrše procjene utjecaja recesije iz rodne perspektive kako bi se naknadne promjene pratilo tijekom vremena s obzirom na vjerojatnost da će žene biti nerazmjerno pogođene budućim rezovima u javnoj potrošnji i uslugama;

15.  poziva na ambicioznije mjere za rješavanje energetskog siromaštva koje nerazmjerno pogađa kućanstva neudanih žena, samohranih roditelja i kućanstva koja vode žene;

16.  potiče Komisiju i države članice da utvrde definiciju energetskog siromaštva kojom se u obzir uzimaju rodni aspekti tog pojma te da je uključe u buduću preinačenu Direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada;

17.  napominje da su povećanje energetske učinkovitosti, renoviranje i energija iz obnovljivih izvora ključni za rješavanje energetskog siromaštva; izražava zabrinutost zbog toga što su politike renoviranja stambenih prostora rijetko usmjerene prema najranjivijim skupinama; inzistira na tome da politike renoviranja stambenih prostora moraju ponajprije biti usmjerene prema siromašnim, ekonomski isključenim i ranjivim kućanstvima, s naglaskom na kućanstva suočena s rodnim nejednakostima i višestrukom diskriminacijom;

18.  ističe ulogu lokalnih vlasti u rješavanju energetskog siromaštva te potencijal mehanizama alternativnog financiranja, poput zadruga i uzajamnih društava, za ublažavanje teške situacije socijalno osjetljivih potrošača;

19.  smatra da se politikama o energetskom siromaštvu na razini EU-a, nacionalnim i lokalnim razinama mora nastojati osnažiti najosjetljivije potrošače, osobito one koji su suočeni s rodnim nejednakostima i višestrukom diskriminacijom te općenito jamčiti pravedno određivanje cijena; poziva Komisiju da za rješavanje problema energetskog siromaštva na raspolaganje stavi kohezijske i strukturne fondove, uključujući ESF; poziva Europsku komisiju da produlji djelovanje Fonda europske pomoći za najpotrebitije i na razdoblje nakon 2020. te da procijeni koliku su korist od programa imale najugroženije i najranjivije skupine kao što su mlade žene, obitelji sa samohranim roditeljem, žene s invaliditetom i starije žene;

20.  naglašava da se rezovima u javnim uslugama povećava rodnu nejednakost te da ulaganje u visokokvalitetne usluge može smanjiti nejednakosti; naglašava da makroekonomska politika mora biti u skladu s politikom društvene jednakosti i uključivati snažnu rodnu perspektivu;

21.  ističe važnost pristupa financijskim uslugama i informacijama za ekonomsko osnaživanja i socijalne uključenosti žena; naglašava da je potrebno ženama olakšati pristup financijskim uslugama na način da se za žene iz ranjivih skupina i marginaliziranih zajednica osiguraju povoljne kamatne stope i pojednostave postupci i pružanje informacija;

22.  poziva financijske institucije kao što su Europska središnja banka i nacionalne središnje banke da prilikom oblikovanja i odlučivanja o makroekonomskim monetarnim politikama u obzir uzmu društvene učinke, uključujući učinke na rodnu nejednakost;

23.  traži da se u politici društvene jednakost ostvari pomak prema individualiziranom pristupu u kojem će se izračun troškova i dohotka te prikupljanje relevantnih podataka vršiti na pojedinačnoj osnovi, a ne u odnosu na kućanstvo;

24.  ponovno naglašava potrebu za ulaganje u održiv i uključiv rast na nacionalnoj i europskoj razini te potrebu da se pri izradi proračuna u svim područjima javnih politika i socijalnih ulaganja vodi računa o rodnoj dimenziji;

25.  poziva Komisiju, Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) i države članice da provedu istraživanje o beskućnicama te uzrocima i bitnim faktorima beskućništva u žena jer je ta pojava nedovoljno zastupljena u trenutačnim podacima; napominje da rodno specifični elementi koje je potrebno uzeti u obzir uključuju rodno uvjetovanu ekonomsku ovisnost, privremeni smještaj ili izbjegavanje socijalnih službi;

26.  poziva Komisiju da poduzme korake prema rješavanju prekomjerne zaduženosti s kojom su suočene žene iz siromašnih i isključenih kućanstava, primjerice borbom protiv kamatara i kratkoročnih zajmova, lihvarskih i prekomjernih kamatnih stopa i ostalih štetnih praksi te olakšavanjem pristupa financijskom savjetovanju i restrukturiranjem socijalnog duga;

27.  ističe važnu ulogu koju socijalno poduzetništvo i alternativni poslovni model poput zadruga i uzajamnih društava imaju u jačanju socijalne uključenosti i ekonomskom osnaživanju žena, osobito pripadnica marginaliziranih zajednica, te u jačanju njihove ekonomske neovisnosti;

28.  podupire inicijativu o pripremi referentnog proračuna koji bi služio kao smjernica te poziva Komisiju da pri njegovu osmišljavanju uključi razmatranja s rodnom perspektivom, uključujući rodnu nejednakost unutar kućanstava;

29.  poziva države članice i Komisiju da problem siromaštva i socijalne isključenosti žena riješe inicijativama kojima bi se u sektorima u kojima prevladavaju žene zajamčila i visokokvalitetna radna mjesta s plaćama kojima je moguće pokriti životne troškove; ističe ulogu koju mogu imati sindikati u zastupanju i osnaživanju žena na radnome mjestu te borbi protiv isključenosti; poziva države članice da predlože i izvrše analizu plaća po poslodavcima i sektorima kako bi se dokazalo da žene i muškarci na istom radnom mjestu primaju različite plaće i time ubrzao napredak prema jednakim plaćama;

30.  poziva Komisiju i države članice da potaknu uključivanje dionika i procese rasprave kojima se promiče i olakšava izravno uključenje osoba kojima prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, osobito žena i djevojaka, u donošenje politika o socijalnoj uključenosti na svim razinama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

11

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Malin Björk, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Vicky Maeijer, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Ernest Urtasun, Beatrix von Storch, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Izaskun Bilbao Barandica, Stefan Eck, Eleonora Forenza, Ildikó Gáll-Pelcz, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Clare Moody, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pedro Silva Pereira, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Kristina Winberg

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

9

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Amjad Bashir, Miapetra Kumpula-Natri, António Marinho e Pinto, Tamás Meszerics, Neoklis Sylikiotis, Ivo Vajgl

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

44

+

ALDE

 

EFDD

GUE/NGL

PPE

 

 

S&D

 

 

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Marian Harkin, António Marinho e Pinto, Ivo Vajgl, Renate Weber

Laura Agea

Thomas Händel, Kostadinka Kuneva, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis

David Casa, Danuta Jazłowiecka, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc

Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Miapetra Kumpula-Natri, Javi López, Emilian Pavel, Maria João Rodrigues, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog

Jean Lambert, Tamás Meszerics, Terry Reintke

9

-

ECR

EFDD

ENF

NI

Amjad Bashir, Arne Gericke, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Jane Collins

Mara Bizzotto, Dominique Martin, Joëlle Mélin

Lampros Fountoulis

1

0

ECR

Czesław Hoc

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  uzdržani

(1)

SL L 169, 1.7.2015., str.1.

(2)

SL L 72, 12.3.2014, str. 1.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 470.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

(5)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(6)

SL L 315, 14.11.2012., str. 1.

(7)

SL C 169 E, 15.6.2012, str. 66;

(8)

SL L 153, 18.6.2010., str.13.

(9)

SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.

(10)

SL C 236 E, 12.8.2011., str. 57.

(11)

http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/64/292&Lang=E

(12)

http://www.unicef-irc.org/publications/pdf/rc10_eng.pdf

(13)

http://www.unicef-irc.org/publications/pdf/rc12-eng-web.pdf

(14)

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=89&newsId=1974&furtherNews=yes.

(15)

SL C 248, 25.8.2011., str. 130.

(16)

EGSO 2013., TEN/516

(17)

SL C 170, 5.6.2014., str. 23.

(18)

CdR 402/2010_ECOS_V_012

(19)

Zajedničko mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu i Odbora za zapošljavanje Vijeća, Vijeće Europske unije, 13809/14 SOC 662 EMPL 120 EDUC 297 ECOFIN 876, 3. listopada 2014.

(20)

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=7744&visible=0

(21)

Centar za odgovorno posuđivanje, Durham,http://www.responsiblelending.org/state-of-lending/cumulative/, http://www.uvcw.be/no_index/cpas/panier-etude-qualitative.pdf

(22)

Ricardo Cherenti, Belgijsko udruženje javnih lokalnih centara za socijalne akcije, http://www.uvcw.be/no_index/cpas/panier-etude-quantitative.pdf

(23)

Mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu upućeno Vijeću, Vijeću europske unije, 649/11, SOC 124, 15. veljače 2011.

(24)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0294.

(25)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0264.

(26)

Odluka Vijeća (EU) 2015/... od ... o smjernicama politika zapošljavanja država članica za 2015., 11360/15 SOC 479 EMPL 316 ECOFIN 642 EDUC 236 JEUN 62, 21. rujna 2015.

(27)

Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2015)0261.

(28)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0070.

(29)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0246.

(30)

SL C 349 E, 29.11.2013., str. 74.

(31)

SL C 70 E, 8.3.2012., str. 8.

(32)

http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/64/292&Lang=E

(33)

European Commission Press Release 6 October 2015, IP-15-5763

(34)

Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union 2012/C 326/01

(35)

Europe 2020 http://ec.europa.eu/europe2020/index_hu.htm

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti