IZVJEŠĆE o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.
8.3.2016 - (2015/2127(INI))
Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Georgi Pirinski
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke za 2014.,
– uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće Europske investicijske banke za 2014.,
– uzimajući u obzir tri izvješća za 2014. – izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za poslovanje EIB-a unutar EU-a te izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,
– uzimajući u obzir godišnja izvješća za 2014. koja je izradio Revizorski odbor EIB-a,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Grupe EIB-a o aktivnostima borbe protiv prijevara za 2014.,
– uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2014. – 2016. (od 17. prosinca 2013.), korporativni operativni plan Europskog investicijskog fonda (EIF) za razdoblje 2014. – 2016. (iz prosinca 2013.) te operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2015. –2017. (od 21. travnja 2015.),
– uzimajući u obzir izvješće o provedbi politike transparentnosti EIB-a tijekom 2014.,
– uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2014.,
– uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njegov Protokol br. 5 o Statutu EIB-a,
– uzimajući u obzir Unutarnji pravilnik Europske investicijske banke,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2013.[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva[3] te Komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. o dugoročnom financiranju europskoga gospodarstva (COM(2014)0168),
– uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013. te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju investicijski projekti izvan Unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 670/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2012. o izmjeni Odluke br. 1639/2006/EZ o utvrđivanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) te Uredbe (EZ) br. 680/2007 o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (u vezi s pilot-fazom Inicijative projektnih obveznica Europa 2020.),
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća iz listopada 2014. koji se izričito odnose na sudjelovanje EIB-a u novim investicijskim fondovima za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskih sustava u državama članicama s nižim prihodima,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. o Planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013[4],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2015. naslovljenu „Zajedničkim radom do novih radnih mjesta i rasta: uloga nacionalnih razvojnih banaka (NRB) u podupiranju Plana ulaganja za Europu” (COM(2015)0361/2),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za regionalni razvoj (A8-0050/2016),
A. budući da je temeljna zadaća EIB-a, kao banke EU-a, financijski podržati projekte u interesu Unije kojima se doprinosi uravnoteženom razvoju unutarnjeg tržišta, kao i socijalnoj, gospodarskoj i teritorijalnoj koheziji, čime se jačaju europske integracije i povećava zapošljavanje, što je iznimno važno za poticanje konkurentnosti Unije;
B. budući da sve aktivnosti koje financira EIB moraju biti u skladu s Ugovorima EU-a i sa sveobuhvatnim ciljevima i prioritetnim područjima EU-a, kao što je utvrđeno strategijom Europa 2020. te Instrumentom za rast i zapošljavanje;
C. budući da EIB u cilju izvršavanja svoje zadaće daje zajmove i jamstva kojima se olakšava financiranje projekata u svim gospodarskim sektorima te pritom djeluje na neprofitnoj osnovi;
D. budući da je financijska, gospodarska i socijalna kriza koja je započela 2008. prouzročila ozbiljan izostanak ulaganja te iznimno veliku nezaposlenost, osobito među mladim ljudima, te da se predviđa produljena stagnacija europskoga gospodarstva;
E. budući da od 2008. funkcioniranje EU-a kao „stroja za konvergenciju” stagnira, pa čak i nazaduje, što ima za posljedicu znatno povećanje postojećih razlika između regija i država članica te pojavu rastućih društvenih i gospodarskih nejednakosti koje diljem Unije koče gospodarski oporavak te nanose dodatnu štetu socijalnoj koheziji;
F. budući da se i pojedinačne države članice i EU kao cjelina sada suočavaju s golemim izazovom nezabilježenim u čitavoj povijesti EU-a s obzirom na to da su primorani nositi se s masovnim priljevom migranata iz raznih regija svijeta;
G. budući da u trenutnim okolnostima središnju ulogu EIB-a karakterizira suštinski novi oblik hitnog djelovanja u pogledu djelotvorne provedbe Plana ulaganja za Europu te učinkovitog rada Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao glavnog sredstva za poticanje rasta, otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta te nadilaženje društvenih i teritorijalnih podjela unutar Unije;
H. budući da Europski investicijski fond (EIF) ima ključnu ulogu u odgovoru Grupe EIB-a u pogledu rješavanja dugoročnih posljedica krize te također doprinosi oporavku europskoga gospodarstva pružanjem potpore malim i srednjim poduzećima;
I. budući da EIB ne bi trebao biti samo financijska institucija nego i banka znanja i dobrih praksi koja savjetuje države članice i gospodarske dionike te doprinosi postizanju najveće moguće dodane vrijednosti fondova EU-a;
J. budući da je financiranje poslovanja izvan EU-a koje provodi EIB namijenjeno podupiranju vanjskopolitičkih ciljeva EU-a u skladu s vrijednostima Unije te uz poštovanje održivih socijalnih i ekoloških standarda;
K. budući da opseg i složenost zadaća s kojima je EIB trenutno suočen iziskuju da se dosljedno radi na strogom izbjegavanju financiranja projekata kojima se krše osnovne norme dobrog financijskog upravljanja, čime se narušava vjerodostojnost EIB-a kao javne financijske institucije besprijekorna ugleda čija je ocjena kreditne sposobnosti „AAA”;
Investicijski program EIB-a za potporu političkim ciljevima EU-a
Davanje prioriteta ulaganjima radi bržeg oporavka i povećanja produktivnosti
1. pozdravlja godišnja izvješća EIB-a za 2014. te postignuća koja su u njima izložena te svesrdno potiče EIB da nastavi sa svojim nastojanjima da se poveća niska razina ulaganja u EU-u;
2. posebice pozdravlja činjenicu da je EIB 2014. financirao 285 000 malih i srednjih poduzeća i time zaštitio 3,6 milijuna radnih mjesta, te sklopio ugovore za ukupno 413 projekata unutar EU-a u vrijednosti od 69 milijardi EUR te za 92 nova projekta izvan EU-a u vrijednosti od ukupno 7,98 milijardi EUR; također pozdravlja činjenicu da je EIF iste godine dodijelio 3,3 milijarde EUR malim poduzećima preko svojih kapitalnih financiranja i jamstava, čime se obilježila uspješna provedba jednog od najambicioznijih poslovnih planova EIB-a u ukupnoj vrijednosti od 80,3 milijarde EUR u financijskim sredstvima Grupe EIB-a; pozdravlja činjenicu da je EIB 2014. dosegnuo najveći broj potpisanih ugovora od 2009., no smatra da se taj broj može dodatno povećati; podupire povećanje kapitala EIB-a za 10 milijardi EUR-a, oko čega su se 2012. složile sve države članice;
3. poziva EIB da u fazi prije odobrenja pruži povećanu tehničku potporu državama članicama koje su bile manje uspješne u pogledu broja odobrenih projekata te potiče EIB da olakša razmjenu najboljih praksi između država članica u vezi s uspješnim razvojem projekata;
4. poziva EIB da se usmjeri na ulaganja u realno gospodarstvo u cilju poticanja otvaranja radnih mjesta i rasta u EU-u;
5. upozorava na drastično visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama, posebno među mladima, te apelira na EIB da takvu situaciju uzme u obzir pri provedbi svojih politika;
6. naglašava da operacije treba usmjeravati na stvaranje ulaganja kojima se jača gospodarski oporavak i radna mjesta u proizvodnji, pritom vodeći računa o dostupnim sredstvima, te da ih treba popratiti stalnim pružanjem potpore državama članicama u smislu povećanja apsorpcijskih kapaciteta tamo gdje je to potrebno te stalnim nastojanjem da se izbjegne rizik od teritorijalne rascjepkanosti;
7. napominje da nedovoljan kapacitet izrade projekata u javnom i privatnom sektoru te niska sposobnost zaduživanja u nekim državama članicama zajedno s trenutačnim stanjem na tržištu predstavlja ozbiljan izazov programu EIB-a za kreditiranje; stoga apelira na EIB da u svim ključnim područjima aktivnosti znatno poveća svoju tehničku pomoć te pruži intenzivnije financijsko savjetovanje, kao i da ih učini lako dostupnima svim državama članicama kako bi se dosegla mnogo viša razina sposobnosti generiranja rasta;
8. pozdravlja to što je EIB u ex ante procjeni očekivanih rezultata investicijskih projekata koji su provedeni i unutar i izvan EU-a upotrijebio okvir za procjenu triju stupova te okvir za mjerenje rezultata;
9. poziva EIB da mu prilikom procjenjivanja i ocjenjivanja projekata strogi prioritet bude dugoročan učinak ulaganja, ne samo u pogledu financijskih pokazatelja nego ponajprije i njihova doprinosa održivu razvoju i boljoj kvaliteti života u obliku dodatnih poboljšanja u području zapošljavanja, socijalnih standarda i okoliša;
10. naglašava da bi se odobrenje financiranja projekata trebalo temeljiti na odgovarajućoj financijskoj analizi i analizi rizika, financijskoj održivosti i dobrom upravljanju proračunom; smatra da bi projekti za koje je odobreno financiranje sredstvima EIB-a trebali ponuditi jasnu dodanu vrijednost za europsko gospodarstvo;
11. žali zbog toga što u izvješću o procjeni triju stupova nema informacija o stvarnim rezultatima operacija izvršenih 2014. unutar EU-a (u usporedbi s rezultatima ostvarenima izvan EU-a), bez obzira na to jesu li utemeljene na procjeni triju stupova ili na drugim relevantnim alatima, unatoč činjenici da je procjena triju stupova posebno osmišljena kako bi se poboljšala sposobnost EIB-a da provedbu nadzire praćenjem učinaka tijekom cijelog ciklusa projekta; očekuje da će se, kao rezultat tekućeg usklađivanja procjene triju stupova i mjerenja rezultata, početkom 2016. uspostaviti novi usklađeni okvir koji će biti prilagođeniji naknadnoj procjeni i izvještavanju o rezultatima projekata unutar i izvan EU-a i potpuno usklađen s pokazateljima za operacije EFSU-a te da će se taj okvir upotrijebiti u izradi izvješća EIB-a za 2015.; poziva na sustavno objavljivanje procjena pojedinačnih projekata;
12. prima na znanje operativni plan EIB-a za razdoblje 2015. – 2017.; pozdravlja činjenicu da se tim planom prepoznaje različit tempo gospodarskog oporavka u državama članicama kao i to što se njime gospodarska i socijalna kohezija utvrđuje kao međusektorski politički cilj;
13. uzima u obzir činjenicu da je EIB restrukturirao klasifikaciju svojih glavnih ciljeva javne politike za Grupu EIB-a u razdoblju 2015. – 2017. (inovacije i ljudski kapital, mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, učinkovita infrastruktura i okoliš) tako da se razlikuje od formulacije ciljeva javne politike za razdoblje 2014. – 2016. (povećanje potencijala za rast i zapošljavanje, ekološka održivost, ekonomska i socijalna kohezija i konvergencija te borba protiv klimatskih promjena); napominje da su ciljevi javne politike usklađeni s razvojem gospodarskih okolnosti i u vezi s tim poziva EIB da zajamči poboljšanje tih dvaju međusektorskih ciljeva (u vezi s gospodarskom i socijalnom kohezijom te s klimatskom politikom) i povećanje planiranog postotka potpisanih ugovora u korist tih ciljeva;
14. međutim, smatra da prezentacija aktivnosti EIB-a u izvješću o radu za 2014. nije u potpunosti u skladu s ciljevima javne politike za 2014.; nadalje, žali zbog nedostatka informacija o rezultatima koji su postignuti u okviru raznih financijskih instrumenata i inicijativa EIB-a koji su bili aktivni 2014.; preporučuje da se EIB prilikom priopćavanja informacija o svojim aktivnostima ponajprije usredotoči na učinak, a ne na obujam ulaganja;
15. očekuje da će EIB doprinijeti reviziji strategije Europa 2020. na sredini razdoblja provedbe iznošenjem informacija o svojim aktivnostima te njihovu doprinosu postizanju ciljeva strategije;
16. poziva EIB da 2015. razmotri mogućnost sastavljanja opsežnijeg izvješća o godišnjim aktivnostima koje će obuhvaćati detaljniju analizu te kojim će se primjereno sažeti informacije iz tematskih izvješća EIB-a i bolje zadovoljiti uvjeti iz članka 9. Statuta EIB-a;
17. pozdravlja nove informacije iz radnog dokumenta o financijskim instrumentima priloženog nacrtu proračuna; međutim, izražava žaljenje zbog nedostatka općeg pregleda godišnjih sredstava za obveze i plaćanja dodijeljenih EIB-u te očekuje dodatne pojedinosti u tom pogledu;
18. naglašava da ulaganja, strukturne reforme i dobra proračunska politika moraju biti dio cjelokupne strategije;
Promicanje zapošljavanja mladih, inovacija te malih i srednjih poduzeća
19. pozdravlja to što je 2014. provedena inicijativa EIB-a pod nazivom „Vještine i radna mjesta – ulaganje za mlade” te potiče EIB da i dalje ulaže u obrazovanje, razvoj vještina i radna mjesta za mlade; poziva EIB da opsežno izvještava o rezultatima koje je postigao u okviru svoje inicijative „Ulaganje za mlade”, među ostalim i korištenjem pokazatelja kao što je održivo zapošljavanje koje proizlazi iz određenih operacija;
20. pozdravlja činjenicu da je 2014. lansiran novi niz financijskih proizvoda u okviru InnovFina (Financiranja EU-a za inovatore), koji su dostupni svim inovatorima bez obzira na njihovu veličinu te da je pokrenuta savjetodavna služba InnovFina za velike istraživačko-razvojne projekte; također prima na znanje da je Grupa EIB-a 2014. uvela mandat za poboljšanje kapaciteta za preuzimanje rizika;
21. napominje da je EIB 2014. zaključio ukupno 225 operacija unutar EU-a za promicanje inovacija i razvoja vještina (62 operacije u vezi s inovacijama te istraživanjem i razvojem za 9,6 milijardi EUR te 25 operacija u vezi s obrazovanjem i razvojem vještina za 4,4 milijarde EUR) te za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (138 operacija za 22,2 milijarde EUR);
22. prima na znanje povećanje kapitala EIF-a 2014. u iznosu od 1,5 milijardi EUR te njegovo rekordno ulaganje u pružanje rizičnog financiranja za mala i srednja poduzeća u iznosu od 3,3 milijarde EUR, čime se zahvaljujući učinku financijske poluge povećao kapital od 14 milijardi EUR; poziva na to da se u godišnje izvješće EIB-a uvrsti sveobuhvatan i transparentan pregled operacija EIF-a;
23. napominje da Grupa EIB-a financira mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije preko niza financijskih posrednika, čime se nastoje poboljšati uvjeti financiranja te pristup financiranju; poziva EIB da u skladu s time mnogo bliskije surađuje sa svojim financijskim posrednicima u državama članicama te da ih potakne da potencijalnim korisnicima prosljeđuju relevantne informacije kako bi uspostavili povoljno poslovno okružje u kojem bi se malim i srednjim poduzećima omogućio lakši pristup financiranju;
24. napominje da su mala i srednja poduzeća u mnogim dijelovima Europe suočena s teškoćama pri pristupu potrebnom financiranju; u tom kontekstu pozdravlja povećani naglasak koji EIB stavlja na potporu malim i srednjim poduzećima; ističe važnu ulogu EIB-a u olakšavanju sklapanja partnerstava i jačanju potpornih mehanizama za financiranje aktivnosti mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te inovativnih novoosnovanih poduzeća; nadalje, poziva EIB da pojača suradnju s regionalnim javnim institucijama kako bi se poboljšale mogućnosti financiranja malih i srednjih poduzeća;
25. pozdravlja programe EIB-a za olakšavanje trgovine, posebno instrument za financiranje trgovine malih i srednjih poduzeća kojima se pružaju jamstva stranim bankama koje financiraju trgovinu malih i srednjih poduzeća, čime se doprinosi ponovnom uspostavljanju trgovinskih tokova i ublaženju ograničenja gotovinskog kolaterala i druge nove projekte u području financiranja trgovine usmjerene na države ozbiljno zahvaćene gospodarskom krizom ili prilagođena financijska rješenja kao što je europski mikrofinancijski instrument Progress namijenjen poticanju financijske uključenosti;
26. poziva EIB da kao sastavni dio svoje savjetodavne funkcije izradi učinkovitu komunikacijsku politiku prema potencijalnim privatnim korisnicima; potiče EIB da pojača i proširi mrežu svojih ureda unutar EU-a;
27. žali zbog toga što u izvješću o radu za 2014. nedostaju informacije o provedbi sporazuma iz srpnja 2014. između Komisije i EIF-a u okviru programa EU-a za konkurentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzeća (COSME);
Poboljšanje ekološke održivosti i klimatske politike
28. napominje da je od 84 projekta povezana s okolišem za koje su ugovori potpisani 2014. unutar EU-a, u ukupnoj vrijednosti od 12,6 milijardi EUR, projektima održivog prijevoza pripala 5,1 milijarda EUR, projektima obnovljivih izvora energije te energetske učinkovitosti 3,7 milijardi EUR, a projektima zaštite okoliša 3,8 milijardi EUR; nadalje, napominje da je za zaključene operacije za međusektorski cilj klimatske politike dodijeljen ukupni iznos od 16,8 milijardi EUR odnosno 24 % ukupnog financiranja EIB-a unutar EU-a;
29. prima na znanje da je 2014. potpora EIB-a razvoju kapaciteta za obnovljive izvore energije uglavnom bila usmjerena na pet najvećih gospodarstava EU-a, odnosno da su samo 42 milijuna EUR od 4,5 milijardi EUR za projekte obnovljivih izvora energije u 28 država članica EU-a potrošena u 13 novih država članica; dodaje da je slična koncentracija uočena u sektoru energetske učinkovitosti, gdje je od 2 milijarde EUR samo 148 milijuna EUR dodijeljeno 13 novim državama članicama; potiče na postupno povećanje udjela budućih ulaganja u razvoj kapaciteta za obnovljive izvore energije i sektor energetske učinkovitosti u novim državama članicama dok ne dosegne 30 % ukupnih ulaganja u tim područjima do 2020.; poziva na to da se uloži više truda u pružanje dodatne tehničke pomoći nacionalnim i regionalnim vlastima kako bi se poboljšali njihovi kapaciteti za pripremu izvedivih projekata koji će omogućiti više ulaganja u energetskom sektoru;
30. pozdravlja to što su 2014. uvedeni novi inovativni mehanizmi za potporu klimatskoj politici kao što su Instrument privatnog financiranja energetske učinkovitosti te Instrument za financiranje prirodnog kapitala te očekuje od EIB-a da u svojim budućim izvješćima o radu izvještava o njihovoj provedbi;
31. potiče EIB u pružanju potpore inicijativama kojima se EU-u pomaže da zadrži vodeću poziciju te da ispuni vlastite dugotrajne ambicije kada je riječ o tržištu ugljika u okviru klimatske i energetske politike do 2030., strategije za smanjenje emisija ugljika do 2050. te pregovora o klimatskim promjenama pod okriljem UN-a u cilju postizanja novog dogovora na globalnoj razini; poziva na preispitivanje udjela ulaganja EIB-a u klimatsku politiku, s obzirom na to da je već dosegnut udio od 25 %;
32. prima na znanje zaokret prema razvoju tržišta zelenih obveznica i vodeću ulogu EIB-a u tome sa svojim „zelenim” obveznicama i obveznicama za klimatsku osviještenost, što pokazuje interes ulagača za financijske proizvode namijenjene održivom i niskougljičnom rastu otpornom na klimatske promjene; poziva EIB da 2016. preispita svoj standard emisijskog učinka u svjetlu strategije EU-a za smanjenje emisija ugljika do 2050.;
33. pozdravlja to što je u rujnu 2015. objavljena klimatska strategija EIB-a – mobiliziranje financijskih sredstava za prelazak na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene, te sažeto izvješće o evaluaciji operacija u okviru financiranja klimatske politike (ublažavanje) koje je EIB unutar EU-a provodio od 2010. do 2014.; poziva na primjenu pristupa SMART (specifičan, mjerljiv, ostvariv, pouzdan i pravodoban) u konkretnim akcijskim planovima koji se nastavljaju na klimatsku strategiju EIB-a do 2017.;
Promicanje gospodarske i socijalne kohezije i konvergencije
34. napominje da je 19,9 milijardi EUR, ili 29 % ukupnog financiranja EIB-a unutar EU-a 2014. bilo namijenjeno operacijama za potporu koheziji; međutim, žali zbog toga što ne postoje informacije o broju projekata koje Grupa EIB-a podupire u relevantnim sektorima ili financijskim instrumentima i primijenjenim inicijativama u vezi s tim međusektorskim političkim ciljem;
35. naglašava presudnu ulogu kohezijske politike u smanjenju neravnoteže među europskim regijama i poticanju europske integracije te u tom kontekstu ističe ključnu važnost pristupa na temelju uspješnosti; apelira na EIB da u svoja buduća godišnja izvješća uvrsti podrobne informacije o svom doprinosu i postignutim rezultatima u pogledu ostvarenja ciljeva kohezijske politike u okviru aktivnosti EIB-a;
36. pozdravlja proširenu ulogu koju će Grupa EIB-a imati u provedbi kohezijske politike u programskom razdoblju 2014. – 2020.; vjeruje da je to korak u pravom smjeru kada je riječ o poboljšanju sinergija između EIB-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva na poboljšanje njegovih aktivnosti u skladu s Protokolom UFEU-u (br. 28) o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; smatra da postoji potreba za jačanjem suradnje između Komisije, EIB-a te lokalnih i regionalnih tijela kako bi se zajamčila učinkovita uporaba financijskih instrumenata za poticanje teritorijalnog razvoja i kohezije; pozdravlja partnersku suradnju Komisije i EIB-a pri uspostavi savjetodavne platforme fi-compass; čvrsto vjeruje da ne treba pojednostavniti pravila kojima se uređuje potpora iz europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjena financijskim instrumentima u okviru EIB-a;
37. posebno pozdravlja aktivnosti EIB-a u pogledu financiranja kojim se podupiru projekti infrastrukture i prijevoza u europskim regijama; ističe da se tim oblicima financijske potpore znatno povećavaju mogućnosti razvoja trgovine poticanjem rasta i konkurentnosti, posebno u područjima s nepovoljnim geografskim položajem;
38. napominje da je 2014. EIB unutar EU-a potpisao ugovore za 104 projekta razvoja socijalne i gospodarske infrastrukture u ukupnoj vrijednosti od 20,2 milijarde EUR, od čega su projektima strateškog prijevoza (među ostalim i TEN-T-u) dodijeljene 8,2 milijarde EUR, projektima konkurentne i sigurne energije 7,5 milijardi EUR, a projektima gradske obnove (uključujući zdravstvo) 4,5 milijardi EUR;
39. naglašava da je ulaganje u projekte održive infrastrukture ključno za poboljšanje konkurentnosti te ponovni rast i nova radna mjesta u Europi; stoga poziva na to da se financiranje EIB-a usmjeri na područja u kojima je zabilježena najviša stopa nezaposlenosti te na više projekata za izgradnju socijalne infrastrukture; ističe da bi sredstva EIB-a u prvom redu trebala biti usmjerena na zemlje koje zaostaju u pogledu kvalitete infrastrukture i razvoja, no pritom treba imati na umu načelo dobrog financijskog upravljanja i izvedivosti projekata;
40. žali zbog toga što je financiranje EIB-a dosad mnogo puta bilo korišteno za podupiranje niza financijski neodrživih infrastrukturnih projekata s obzirom na javni interes i mjere povezane s klimom; sa zabrinutošću primjećuje tendenciju financiranja infrastrukture kao što su ceste, čime se potiče potrošnja fosilnih goriva te je stoga protivno dugoročnih ciljevima Unije u pogledu prelaska na gospodarstvo bez ugljika; traži od EIB-a da u postupak odabira projekata koji će se financirati unutar i izvan Unije uključi obveznu ex ante procjenu ekološke, gospodarske i društvene dodane vrijednosti te traži da u svim ex ante i ex post procjenama aktivno sudjeluju dionici, lokalne, regionalne i nacionalne vlasti i predstavnici civilnog društva; usto poziva na javnu objavu i potpunu dostupnost rezultata tih procjena i korištenih pokazatelja;
41. naglašava da se financiranjem velikih projekata često olakšava infiltracija poduzeća povezanih s organiziranim kriminalom; kritizira činjenicu da je EIB financirao izgradnju dijela autoceste poznatog kao zaobilaznica oko Mestrea (Passante di Mestre) koja je trenutno pod istragom zbog porezne prijevare; sa zabrinutošću primjećuje da EIB u tom pogledu nije odgovorio na zahtjeve u vezi sa zaštitom financijskih interesa EU-a istaknute u godišnjem izvješću za 2013.; još jedanput poziva EIB da ukine sve oblike financiranja tog projekta;
42. naglašava važnost regionalnog razvoja i poziva EIB da poboljša dijalog i suradnju s regionalnim i lokalnim tijelima, bankama i agencijama; smatra da bi u tom kontekstu trebalo također podržavati prekograničnu suradnju;
43. poziva EIB da u još većoj mjeri podupre projekte obuhvaćene makroregionalnim strategijama EU-a; ističe da je bitno i dalje pružati potporu održivim inovativnim gospodarskim sektorima u EU-u, kao i onim tradicionalnim; naglašava potrebu za međusobnim povezivanjem Europe, i to intermodalnim prijevozom i ulaganjima usmjerenima na konkretna područja; nadalje, poziva na uspostavu financijskih i investicijskih platformi kako bi se omogućilo objedinjavanje sredstava iz različitih izvora te mobilizacija ulaganja potrebnih za takve makroregionalne projekte;
Upravljanje Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU)
44. pozdravlja novi Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); ističe da funkcioniranje EFSU-a treba biti učinkovito, potpuno transparentno i pravedno, u skladu s kriterijima utvrđenima njegovim mandatom i Uredbom te preporučuje blisku suradnju s Parlamentom i Revizorskim sudom, kao i njihov pregled operacija EFSU-a; naglašava da bi njegovi resursi trebali polučiti istinsku dodatnu vrijednost u usporedbi s uobičajenim operacijama koje financira EIB; podsjeća na to da EFSU također mora doprinijeti koheziji te poziva EIB da zajamči dosljednost i komplementarnost s ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih javnih fondova; poziva EIB da provede i dodatno razvije EFSU u uskoj suradnji sa suzakonodavcima, među ostalim pravovremenim i obvezujućim sklapanjem sporazuma između Parlamenta i EIB-a koji još nije dovršen;
45. očekuje da će ciljevi EFSU-a biti u skladu s ciljevima javne politike EIB-a te da će razina ulaganja EIB-a 2016. biti prilagođena kako bi odražavala i operacije EFSU-a;
46. naglašava da bi sve države članice trebale imati koristi od EFSU-a bez prethodne dodjele po sektorima i regijama te da bi EFSU trebao biti usklađen s regionalnim ili lokalnim investicijskim inicijativama koje su trenutačno u tijeku; naglašava da bi i mali projekti trebali imati koristi od financijskih sredstava EFSU-a;
47. uviđa izazove koji proizlaze iz stvaranja portfelja strateških projekata EFSU-a te njihova brza stavljanja u funkciju; pozdravlja činjenicu da je EIB osnovao Europski savjetodavni centar za ulaganja, čija je svrha pružati tehničku pomoć i stručno znanje potencijalnim nositeljima projekata; očekuje da će mehanizam za pružanje tehničke pomoći učinkovito funkcionirati na lokalnoj i regionalnoj razini;
48. preporučuje da države članice odrede nacionalne razvojne banke i da ostvare tješnju suradnju između EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka, financijskih institucija i investicijskih platformi u cilju objedinjavanja i razmjene iskustava i znanja kako bi se djelovanja EIB-a bolje uskladila s političkim prioritetima država članica; podsjeća na to da je, uz apsolutnu transparentnost, potrebno dati prioritet usmjeravanju na postizanje rezultata kada je riječ o sudjelovanju nacionalnih razvojnih banaka i institucija u projektima EFSU-a;
49. poziva EIB da spriječi neizravno korištenje EFSU-a kao sredstva za povećanje kapitala EIB-a; stoga poziva EIB da redovito preispituje svoje sudjelovanje u EFSU-u te da pokaže da su zadovoljeni uvjeti dodatnosti određeni člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2015/1017 te posebice da se ne istiskuju privatni izvori financiranja;
50. zabrinut je zbog činjenice da su mnogi projekti odabrani u razdoblju prikupljanja projekata mogli pronaći pristup uobičajenim izvorima financiranja te da ne ispunjavaju načelo dodatnosti; napominje da je namjena jamstva EFSU-a bila omogućiti EIB-u da preuzme više rizika te da istovremeno zadrži svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA”; naglašava da će vrlo pomno pratiti u kolikoj se mjeri EIB pridržava tog kriterija;
51. očekuje od Grupe EIB-a da posebno vodi računa da djeluje u skladu s člankom 140. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojemu se navodi da financijski instrumenti „ne smiju stvarati neopravdanu prednost, posebno u obliku neopravdanih dividendi ili dobiti za treće strane” s obzirom na bojazni da bi EFSU na neki način mogao doprinijeti „socijalizaciji rizika i privatizaciji profita” u svjetlu iskustva s financiranjem projekta Castor u Španjolskoj i projekta Passante di Mestre u Italiji;
U vezi s Inicijativom projektnih obveznica
52. smatra da bi Inicijativu projektnih obveznica trebalo detaljno ocijeniti u pogledu njezina financijskog, socijalnog i ekološkog učinka; apelira na Komisiju da započne uključiv i otvoren postupak savjetovanja na razini EU-a, uz aktivno sudjelovanje predstavnika Europskog parlamenta, o budućnosti projektnih obveznica za razdoblje 2016. – 2020., i to prije konačnog završetka trenutačne pilot-faze navedene inicijative;
Ažuriranje vanjske dimenzije intervencija EIB-a
53. pozdravlja obnovljeni mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje u razdoblju 2014. – 2020., čime se pruža jamstvo EU-a za vanjske operacije EIB-a u iznosu do 30 milijardi EUR te pozdravlja njegove temeljne ciljeve, tj. razvoj lokalnog privatnog sektora, razvoj društvene i gospodarske infrastrukture te prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;
54. poziva EIB da obrati pozornost na treće zemlje i regije izvan EU-a koje su suočene sa sukobima i ekstremnim siromaštvom, pri čemu glavni cilj treba biti smanjenje razlika u razvoju EU-a i tih područja te doprinošenje programima potpore malim i srednjim poduzećima u zemljama trgovinskim partnerima, među ostalim pružanjem dovoljnih financijskih sredstava za Instrument za detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine za mala i srednja poduzeća, s posebnim naglaskom na zemlje u europskom susjedstvu na južnom Sredozemlju i na istoku; poziva EIB da surađuje s Afričkom razvojnom bankom na financiranju dugoročnih investicija u službi gospodarskog razvoja; pozdravlja činjenicu da se bespovratna sredstva EU-a sve više kombiniraju sa zajmovima EIB-a kako bi se postigli bolji rezultati na projektima u zemljama partnerima EU-a;
55. snažno potiče EIB da nastavi aktivno promicati održivi rast i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju kako bi se podupro održivi razvoj u cijelome svijetu; naglašava da EIB kao financijski ogranak Unije mora ispunjavati svoju ulogu u ostvarivanju ciljeva UN-a u pogledu održivoga razvoja; poziva na to da se razvojnom programu za razdoblje nakon 2015. posveti posebna pozornost tijekom preispitivanja na polovini razdoblja mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje 2016. godine;
56. potiče EIB da, kao odgovor na ozbiljne izazove koje stvara priljev migranata u Europu, osmisli i primijeni nužan sveobuhvatan pristup, pa i opsežnije operacije u zemljama podrijetla tog priljeva migranata te u zemljama koje izravno graniče s njima;
57. poziva EIB da u vezi s time usmjeri svoje aktivnosti na podupiranje potreba za ulaganjem u gradsku, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu, na poticanje gospodarskih aktivnosti kojima se otvaraju nova radna mjesta i na promicanje prekogranične suradnje između država članica i trećih zemalja;
58. napominje da je EIB važan akter u promicanju vanjskopolitičkih prioriteta i ciljeva EU-a; preporučuje poboljšanu koordinaciju i suradnju između EIB-a te službi i instrumenata EU-a za vanjsku politiku; poziva na nastavak u poboljšanje sustavnih ex ante i ex post procjena gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka projekata koje podupire EIB u pogledu pridržavanja ciljeva ESVD-a i općih načela kojima se vodi vanjsko djelovanje Unije, kako je navedeno u članku 21. UEU-a Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju te Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju; traži da se u pogledu ulaganja izvan EU-a sastavi detaljno izvješće o eventualnim gubicima te o tome kako se i u kojim slučajevima koristilo instrumentom za jamstvo; pozdravlja činjenicu da je EIB održao niz seminara o poslovanju i ljudskim pravima;
59. poziva EIB da Europskom parlamentu i javnosti pruži detaljne informacije o financiranju koje provodi EIB i uspješnosti poslovnog pravobranitelja u Ukrajini;
60. pozdravlja rješenje do kojeg se došlo sa Svjetskom bankom, a kojim se EIB-u omogućuje da pomogne Ukrajini u nabavi plina;
61. namjerava i prije revizije na sredini razdoblja pomno nadzirati provedbu vanjskog mandata EIB-a, uzimajući također u obzir potencijalno izdvajanje dodatne 3 milijarde EUR; potvrđuje da je odlučan u svojoj namjeri da pomno preispita prva izvješća o završetku projekata koja će biti objavljena u skladu s mandatom o vanjskom financiranju za razdoblje 2014. – 2020.; traži da Europski revizorski sud izradi tematsko izvješće o rezultatima EIB-ova vanjskog kreditiranja i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a;
Poboljšanje okvira EIB-a za upravljanje, transparentnost i kontrolu
62. pozdravlja visoku kvalitetu aktive EIB-a, sa stopom loših kredita blizu 0 % (0,2 %) ukupnog kreditnog portfelja, te razborito upravljanje likvidnošću; smatra da je ključno da EIB zadrži svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” kako bi i dalje imao pristup međunarodnim tržištima kapitala po najboljim uvjetima financiranja;
63. predlaže da EIB poboljša svoje kapacitete sektorske analize i da objavi objedinjene statističke podatke, kao i informacije u vezi s potprojektima, čime će se olakšati ciljani pristup određenim sektorima ili oblicima malih i srednjih poduzeća; ističe da je u godišnja izvješća EIB-a potrebno uvrstiti sveobuhvatniju i detaljniju analizu ulaganja prema pojedinačnim sektorima u EU-u kako bi se mogla utvrditi područja u kojima nedostaju ulaganja u odnosu na što je nužno za provođenje prioriteta EU-a; vjeruje da bi EIB trebao preispitati kapacitete svojih instrumenata za ulaganja kako bi ispravio njihove moguće nedostatke;
64. ističe važnost koju EIB daje svojoj politici nulte tolerancije na prijevaru, korupciju i sklapanje tajnih dogovora te njegovu predanost jakom integritetu i etičkim načelima; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Vijeće EIB-a odobrilo ažuriranu politiku borbe protiv prijevara te godišnje izvješće Grupe EIB-a o aktivnostima borbe protiv prijevara za 2014.; očekuje od EIB-a da zaustavi daljnje isplate zajmova za projekte koji su trenutačno pod nacionalnom ili europskom istragom zbog korupcije;
65. pozdravlja donošenje revidiranog okvira Grupe EIB-a za borbu protiv pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma (AML-CFT) u srpnju 2014.; potiče EIB da održava dijalog s civilnim društvom o poboljšanju svoje politike u vezi s jurisdikcijama koje se ne pridržavaju poreznih propisa; poziva EIB da uspostavi novu politiku odgovornog oporezivanja počevši od revizije svoje politike o jurisdikcijama koje se ne pridržavaju poreznih propisa tijekom 2016.; poziva EIB da omogući izravno financiranje i financiranje putem posrednika ovisno o objavljivanju podataka o porezu po zemljama, u skladu s odredbom Direktive o kapitalnim zahtjevima IV za kreditne institucije, te objavljivanju podataka o stvarnom vlasništvu;
66. poziva EIB da u pogledu ex ante procjena poduzeća čije su aktivnosti predmet pravosudne istrage ažurira svoje politike za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i organiziranog kriminala;
67. prima na znanje izvješće o provedbi politike transparentnosti EIB-a tijekom 2014.; ustraje u potrebi da se postigne najviša razina transparentnosti i institucijske odgovornosti tako da se anticipativno objave iscrpne i pouzdane informacije o proračunu te omogući pristup financijskim podacima povezanima s projektima koje financira EIB;
68. poziva na maksimalnu transparentnost i javni karakter ugovora i podugovora te poziva na to da se Parlamentu omogući pristup informacijama i financijskoj dokumentaciji u svakom predmetu;
69. potiče EIB da se strogo drži uvjeta iz javnog registra dokumenata o okolišu u okviru Aarhuške uredbe (EZ) br. 1367/2006 te da nastavi redovito izvještavati o svojim aktivnostima kreditiranja izvan EU-a u skladu s normama Inicijative za transparentnost međunarodne pomoći (IATI);
70. ponavlja da bi EIB više dužne pažnje trebao posvetiti poboljšanju kvalitete informacija o krajnjim korisnicima te učinkovitijem sprječavanju transakcija s financijskim posrednicima koji su na lošem glasu u smislu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca te štetnih ekoloških i socijalnih učinaka ili im je sjedište u izvanteritorijalnim financijskim centrima ili poreznim oazama koji pribjegavaju agresivnom poreznom planiranju; poziva EIB da se ne koristi Inicijativom projektnih obveznica za financiranje aktivnosti u koje se infiltrirao organizirani kriminal; još jedanput naglašava da je potrebno da EIB zajedno s Komisijom sastavi javni popis strogih kriterija za odabir financijskih posrednika;
71. poziva EIB da odredi stroža pravila u vezi sa sukobom interesa te jasne, stroge i transparentne kriterije za javno-privatna partnerstva koja primaju financijska sredstva kako bi se osiguralo da javni i privatni partneri osim investicijskog dijela projekata pravedno dijele i rizike koji prate ulaganja radi zaštite javnog interesa; poziva EIB da ojača bazu znanja za sudjelovanje vlada, regija i općina u strukturama javno-privatnih partnerstava te da im pruži smjernice;
72. poziva EIB da zajamči da se od poduzeća koja sudjeluju u projektima koje EIB sufinancira traži da se pridržavaju načela jednakih plaća i transparentnosti plaća te načela rodne jednakosti kako je utvrđeno u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada; nadalje, ističe da bi pri odlučivanju o tome koje će projekte financirati EIB trebao uzeti u obzir mjere društveno odgovornog poslovanja koje provode poduzeća koja se natječu;
73. smatra da bi se korisnim pokazalo redovito obavještavanje o troškovima upravljanja i naknadama za upravljanje EIB-a kao i o učinku financiranih projekata na zapošljavanje i dodanu gospodarsku vrijednost;
74. preporučuje da se na internetskoj stranici EIB-a objave dokumenti koji nisu povjerljivi, kao što su korporativni operativni planovi za prethodne godine, međuinstitucijski sporazumi i memorandumi te drugi relevantni sporazumi, kao i da se redovito objavljuju zapisnici sa sastanaka upravljačkih tijela EIB-a, počevši od siječnja 2016.; smatra da je poboljšani javni pristup dokumentima ključan za transparentnost, odgovornost i integritet te institucije;
75. pozdravlja preispitivanje politike EIB-a u vezi s mehanizmom za podnošenje pritužbi, koji je uveden u rujnu 2015. te javno savjetovanje koje je otvoreno za relevantne dionike; očekuje da će se tekućim preispitivanjem mehanizma za podnošenje pritužbi povećati i unaprijediti njegova neovisnost i djelotvornost te također doprinijeti većoj djelotvornosti i učinkovitosti Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi; poziva Upravljački odbor EIB-a da vodi računa o preporukama navedenog ureda i postupa u skladu s mišljenjima Europskog ombudsmana; poziva na stalnu razmjenu informacija između Ureda EIB-a za mehanizam za podnošenje pritužbi i Upravnog vijeća EIB-a; smatra da postoji potreba za ažuriranjem memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana kako bi Ombudsman mogao na aktivniji način provoditi vanjski nadzor nad EIB-om, poboljšati postupke praćenja te unaprijediti daljnju odgovornost EIB-a;
76. pozdravlja godišnja izvješća za financijsku godinu 2014. koja je izradio Revizorski odbor EIB-a te apelira na nadležna tijela EIB-a da zajamče potpuno pridržavanje najboljih bonitetnih bankarskih praksi u područjima u kojima se potpuno pridržavanje nije provodilo 2014.; prima na znanje namjeru uprave EIB-a da preustroji kontrolne funkcije Banke; podržava zahtjev Revizorskog odbora za provedbeni plan u vezi s time te njegovu namjeru da pomno prati daljnji razvoj događaja; podržava činjenicu da je Revizorski odbor upozorio upravu i službe EIB-a da bi EIB trebao održati svoju razinu kapaciteta, a da pritom ne oslabi trenutačni okvir unutarnjeg nadzora;
77. smatra da bi u godišnjim izvješćima EIB-a trebalo posvetiti veću pozornost rezultatima dovršenih projekata; u tom kontekstu poziva EIB da zajedno s projektnim partnerima odredi popis rezultata svakog dovršenog projekta, kojim će se procijeniti djelotvornost financiranja koje pruža EIB;
78. prima na znanje činjenicu da je 27. listopada 2015. istekao Trostrani sporazum spomenut u članku 287. stavku 3. UFEU-a kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu kontrolnih metoda koje Sud primjenjuje na aktivnosti EIB-a kada je riječ o upravljanju sredstvima Unije i država članica; poziva te tri institucije da surađuju u procesu obnove i ažuriranja tog sporazuma te da se pobrinu da obnovljeni sporazum sadrži sve postojeće i sve nove instrumente i inicijative EIB-a koje obuhvaćaju javna sredstva EU-a ili Europskog razvojnog fonda; u tom kontekstu poziva da se Europskom revizorskom sudu daju veće ovlasti kako bi mogao temeljitije ocjenjivati prakse, instrumente i inicijative EIB-a u pogledu kreditiranja kada su izravno povezane s uporabom odobrenih sredstava iz proračuna EU-a te o njima podrobnije izvještavati;
Uvođenje sveobuhvatne odgovornosti Parlamentu
79. smatra da je zbog sve veće složenosti i rastućeg broja aktivnosti EIB-a, uz stalne nesigurnosti na financijskom tržištu, još potrebnije pronaći rješenja za uvođenje učinkovitog bonitetnog nadzora nad EIB-om; stoga žali zbog toga što ni Komisija ni EIB nisu uzeli u obzir prethodne prijedloge Parlamenta u pogledu uvođenja vanjskog regulatornog bonitetnog nadzora;
80. potiče nastojanja obuhvaćenih strana u pogledu sastavljanja međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta i EIB-a kojim bi se omogućilo poboljšanje suradnje između tih dviju institucija; nadalje, poziva na redovit strukturiran dijalog predsjednika EIB-a i Europskog parlamenta kako bi se zajamčilo povećanje parlamentarnog nadzora nad aktivnostima EIB-a; nadalje, poziva EIB-a da u okviru tog međuinstitucijskog sporazuma pristane potpisati sporazum s Parlamentom kojim će se zastupnicima u Europskom parlamentu omogućiti postavljanje izravnih pitanja predsjedniku EIB-a uz dogovoren rok za odgovor, kao što je već slučaj s predsjednikom ESB-a;
°
° °
81. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.
20.11.2015
MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
upućeno Odboru za proračunski nadzor
o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.
Izvjestitelj za mišljenje: Yannick Jadot
PRIJEDLOZI
Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. poziva Komisiju da u suradnji s ESVD-om izradi okvir koji će EIB-u poslužiti za godišnje izvještavanje o njegovim operacijama izvan EU-a u pogledu pridržavanja općih načela kojima se vodi vanjsko djelovanje Unije, kako je navedeno u članku 21. UEU-a i strateškom okviru EU-a te Planu djelovanja EU-a u području ljudskih prava; poziva Komisiju da zajamči da su projekti koje podupire EIB u skladu s politikama EU-a i da poštuju europske interese te predlaže poboljšanje provjera ex post kojima se procjenjuje ekonomski, socijalni i ekološki učinak projekata koje podupire EIB u pogledu ciljeva ESVD-a; traži da se u pogledu ulaganja izvan EU-a sastavi detaljno izvješće o eventualnim gubicima te o tome kako se i u kojim slučajevima koristilo instrumentom za jamstvo;
2. poziva EIB da posveti veću pozornost utjecaju svojih operacija na ljudska prava i prava radnika te da dodatno razradi svoju politiku o socijalnim standardima kako bi se njome obuhvatila i politika o ljudskim pravima u području bankarstva; u tu svrhu predlaže da se u njegove ocjene projekata uvrste mjerila o ljudskim pravima;
3. pozdravlja sve inicijative EIB-a kojima se želi povećati transparentnost i savjetovanje s dionicima te posebno javno savjetovanje EIB-a o klimatskoj politici; pohvaljuje dosadašnji rad EIB-a na aktivnoj klimatskoj politici, što uključuje i nabavljanje 19,1 milijarde EUR za potporu projektima koji se odnose na klimatsku politiku; smatra da EIB može dodatno pojačati svoj vodeći položaj u području klimatskih promjena; iščekuje ažuriranje strategije EIB-a za borbu protiv klimatskih promjena izvan EU-a, u okviru koje očekuje akcijski plan u kojem se detaljno opisuje povećanje broja projekata povezanih s klimatskim promjenama u njegovu portfelju; poziva EIB da svake godine podnese izvješće o provedbi svoje klimatske politike;
4. snažno potiče EIB da nastavi aktivno promicati održivi rast i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju kako bi se podupro održivi razvoj u cijelome svijetu; naglašava da EIB kao financijski ogranak Unije mora ispunjavati svoju ulogu u ostvarivanju ciljeva održivoga razvoja UN-a; poziva na to da se razvojnom programu za razdoblje nakon 2015. posveti posebna pozornost tijekom preispitivanja na polovini razdoblja mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje 2016. godine;
5. traži od EIB-a da 2016. preispita svoj standard emisijskog učinka i da granične vrijednosti emisije snizi na 350 g CO2/kWh kako bi se poduprli samo najučinkovitiji pogoni za proizvodnju energije iz fosilnih goriva;
6. preporučuje da se operacije kreditiranja usmjere na manje, decentralizirane projekte obnovljive energije izvan mreže u koje su uključeni građani i zajednice te da se načelo po kojem je energetska učinkovitost na prvom mjestu integrira u sve politike i djelovanje EIB-a;
7. pozdravlja činjenicu da je EIB održao niz seminara o poslovanju i ljudskim pravima;
8. snažno potiče EIB da se više okoristi činjenicom da podliježe propisima EU-a o ljudskim pravima, socijalnim propisima i propisima o zaštiti okoliša te pravosudnim mehanizmima EU-a koji mu daju mogućnost da unaprijedi svoju sadržajnu i proceduralnu odgovornost prema vanjskim dionicima;
9. pohvaljuje visoku razinu transparentnosti koju je EIB postigao; predlaže da se dodatno poveća transparentnost ocjenjivanja ekonomskog i socijalnog učinka posredovanih zajmova EIB-a;
10. podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica europskoga gospodarstva; naglašava da je više od 600 000 malih i srednjih poduzeća u kojima je zaposleno više od 6 milijuna ljudi odgovorno za trećinu ukupnog izvoza EU-a; ističe da je dostupnost financijskih sredstava jedno od gorućih pitanja za mala i srednja poduzeća u EU-u te stoga poziva EIB da zajamči da su mala i srednja poduzeća među glavnim primateljima financijskih sredstava EIB-a;
11. preporučuje da interni odjel za mehanizam za obradu pritužbi EIB-a pokrene istragu o transparentnosti i djelotvornosti posrednoga kreditiranja EIB-a te njegovim učincima na razvoj, a EIB-u da djeluje u skladu s rezultatima te istrage kako bi iz tog djelovanja proizašao popis kriterija za odabir financijskih posrednika;
12. poziva EIB da Europskom parlamentu i javnosti ustupi detaljne informacije o financiranju EIB-a i uspješnosti poslovnog pravobranitelja u Ukrajini;
13. traži od EIB-a da se suzdrži od suradnje s financijskim posrednicima čije dosadašnje poslovanje pokazuje sklonost manjku transparentnosti, utaji poreza ili praksama agresivnog poreznog planiranja ili drugim štetnim poreznim praksama poput poreznih mišljenja, malverzacijama cijenama transfera, prijevarama i korupciji ili onima koji imaju štetan utjecaj na društvo i okoliš ili nisu u znatnom lokalnom vlasništvu;
14. pohvaljuje uključenost EIB-a u korist malih i srednjih poduzeća te protiv diskriminacije manjih gospodarskih subjekata i poziva EIB da poboljša učinkovit pristup financiranju za mala i srednja poduzeća koje proizlazi iz vanjskih kreditnih potencijala Europskog investicijskog fonda i EIB-a; predlaže da se za posredničke banke koje globalnim zajmovima isplaćuju sredstva EIB-a uvedu proaktivni zahtjevi u pogledu politike za mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća, čime će se jamčiti dosljednost politika s razvojnom politikom EU-a kojom se nastoji formalizirati siva ekonomija; pozdravlja programe za olakšavanje trgovine EIB-a, posebno instrument za financiranje trgovine malih i srednjih poduzeća kojima se pružaju jamstva stranim bankama koje financiraju trgovinu malih i srednjih poduzeća, čime se doprinosi ponovnom uspostavljanju trgovinskih tokova i ublaženju ograničenja gotovinskog kolaterala i druge nove projekte u području financiranja trgovine usmjerene na države ozbiljno zahvaćene gospodarskom krizom ili prilagođena financijska rješenja kao što je europski mikrofinancijski instrument Progress namijenjen poticanju financijske uključenosti;
15. posebno pozdravlja aktivnosti financiranja EIB-a u području radova na infrastrukturi i transportu kojima se podupiru projekti koji se provode u europskim regijama; ističe da se tim oblicima financijske potpore znatno povećavaju mogućnosti razvoja trgovine poticanjem rasta i konkurentnosti, posebno u područjima s nepovoljnim geografskim položajem;
16. poziva EIB da zajamči da se od poduzeća koja sudjeluju u projektima koje EIB sufinancira traži da se pridržavaju načela jednakih plaća i transparentnosti plaća te načela jednakosti spolova kako je utvrđeno u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada; nadalje ističe da bi pri odlučivanju o tome koje će projekte financirati EIB trebao uzeti u obzir mjere korporativne društvene odgovornosti koje provode poduzeća koja se natječu;
17. smatra da se instrument za detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine za mala i srednja poduzeća nedovoljno financira s obzirom na važnost njegova cilja da se promiču kvalitetna radna mjesta i održiv razvoj, uz pružanje 200 milijuna EUR tijekom desetogodišnjeg razdoblja trima zemljama Istočnog partnerstva preko Europske banke za obnovu i razvoj i EIB-a;
18. poziva EIB da se pobrine da sredstva za zemlje u razvoju budu usmjerena na razvoj infrastrukture te da surađuje s Afričkom razvojnom bankom na financiranju dugoročnih investicija u službi gospodarskog razvoja;
19. pozdravlja rješenje do kojeg se došlo sa Svjetskom bankom kojim se EIB-u omogućuje da pomogne Ukrajini u kupovini plina;
20. poziva EIB da poveća financijske izvore uspostavljanjem partnerstava i kombiniranjem bespovratnih sredstava EU-a s kreditima EIB-a;
21. smatra da bi se doprinos EIB-a programima potpore za mala i srednja poduzeća u zemljama u istočnom i južnom susjedstvu s kojima je uspostavljeno trgovinsko partnerstvo trebao usmjeriti na omogućivanje sudjelovanja tih poduzeća u europskim vrijednosnim lancima; ističe da metoda oslanjanja na partnerske banke na lokalnim financijskim tržištima može biti problematična kad je riječ o dostupnosti financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća ako su lokalne kamatne stope vrlo visoke kao u Ukrajini;
22. poziva EIB da u pogledu procjena poduzeća ex ante čije su aktivnosti predmet pravosudne istrage ažurira svoje politike za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i organiziranog kriminala, pa i uvede nove politike odgovornog oporezivanja, počevši od preispitivanja svoje politike o nekooperativnim jurisdikcijama tijekom 2016.
23. poziva EIB da zadrži potrebnu fleksibilnost u okviru svoje ovlasti da reagira na nepovoljna događanja u inozemstvu i da potencijalno poveća vanjsko financiranje usmjereno na istočno i južno sredozemno susjedstvo u kriznim vremenima;
24. preporučuje EIB-u da omogući izravno financiranje i financiranje putem posrednika ovisno o objavljivanju podataka o porezu po zemljama, u skladu s odredbom Direktive o kapitalnim zahtjevima IV (CRD IV) za kreditne institucije;
25. poziva EIB da prikupi podatke o plaćanju poreza koje proizlazi iz njegovih ulaganja i kreditiranja, posebice o oporezivanju korporativne dobiti, pogotovo u zemljama u razvoju, te da jedanput godišnje analizira i objavi te podatke;
26. vjeruje da se na daljnji razvoj zadaća i odgovornosti EIB-a mora reagirati razmjernim povećanjem kapitala te banke.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
19.11.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
32 0 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Ska Keller, Gabrielius Landsbergis, David Martin, Emmanuel Maurel, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Klaus Buchner, Nicola Danti, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Seán Kelly, Fernando Ruas, Marita Ulvskog |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Beatriz Becerra Basterrechea, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Dario Tamburrano, Janusz Wojciechowski |
||||
10.12.2015
MIŠLJENJE Odbora za proračune
upućeno Odboru za proračunski nadzor
o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.
Izvjestiteljica za mišljenje: Eider Gardiazabal Rubial
PRIJEDLOZI
Odbor za proračune poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja pokretanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i apelira na EIB da se pobrine da financiranje iz tog fonda bude dopuna tekućim programima EU-a i uobičajenim aktivnostima EIB-a; zabrinut je zbog činjenice da su mnogi projekti odabrani u razdoblju prikupljanja projekata mogli pronaći pristup uobičajenim izvorima financiranja te da ne ispunjavaju načelo aditivnosti; napominje da je namjena jamstva EFSU-a bila omogućiti EIB-u da preuzme više rizika te da istovremeno zadrži svoju ocjenu kreditne sposobnosti AAA; naglašava da će vrlo pomno pratiti u kolikoj se mjeri EIB pridržava tog kriterija; ističe potrebu za većom transparentnosti, što iziskuje bolje izvješćivanje; nadalje poziva EIB da se pregledom uspješnosti koristi transparentno i razumno;
2. pozdravlja suradnju EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija, prvenstveno u okviru EFSU-a, s obzirom na njihove posebne vještine i znanja u području financiranja malih i srednjih poduzeća, mikropoduzeća te inovativnih novoosnovanih (start-up) poduzeća; podsjeća da je, uz apsolutnu transparentnost, potrebno staviti naglasak na rezultate kada je riječ o sudjelovanju nacionalnih razvojnih banaka i institucija u projektima EFSU-a;
3. ističe da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva te da bi trebala biti primarni cilj kreditnih aktivnosti EIB-a koje podrazumijevaju primjenu instrumenata kao što su instrument za financiranje trgovine malih i srednjih poduzeća ili prilagođena financijska rješenja poput europskog instrumenta za davanje jamstava MSP-ima InnovFin;
4. pozdravlja nove informacije iz radnog dokumenta o financijskim instrumentima priloženog nacrtu proračuna; međutim izražava žaljenje zbog nedostatka općeg pregleda godišnjih sredstava za obveze i plaćanja dodijeljenih EIB-u te očekuje dodatne pojedinosti u tom pogledu;
5. ističe da je važno izbjeći da su određena zemljopisna područja manje ili više zastupljena u kreditnim aktivnostima EIB-a kako bi se pri financiranju zajamčila šira geografska i sektorska pokrivenost;
6. očekuje od grupacije EIB da posebno vodi računa da djeluje u skladu s člankom 140. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojemu se navodi da financijski instrumenti „ne smiju stvarati neopravdanu prednost, posebno u obliku neopravdanih dividendi ili dobiti za treće strane” s obzirom na bojazni da bi EFSU na neki način mogao doprinijeti „socijalizaciji rizika i privatizaciji profita” u svjetlu iskustva s financiranjem projekta Castor u Španjolskoj i projekta Passante di Mestre u Italiji;
7. smatra da je potrebno sudjelovanje svih relevantnih aktera, a ne samo EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija, kako bi se zadovoljile različite potrebe i tržišni uvjeti u državama članicama i kako bi se postigla stvarna aditivnost;
8. snažno potiče EIB da iskoristi sva sredstva, uključujući Europski savjetodavni centar za ulaganja, kako bi aktivno promicao sudjelovanje nacionalnih razvojnih banaka i institucija u financijskim instrumentima za čije je provođenje zadužen; osobito očekuje da nacionalne razvojne banke i institucije, ili organizacije povezane s njima, doprinesu pokretanjem velikog broja projekata, a ne samo financiranjem;
9. namjerava i prije revizije na sredini razdoblja pomno nadzirati provedbu vanjskog mandata EIB-a, uzimajući također u obzir potencijalno izdvajanje dodatne 3 milijarde EUR; potvrđuje da je odlučan u svojoj namjeri da pomno preispita prva izvješća o završetku projekata koja će biti objavljena u skladu s mandatom o vanjskom financiranju za razdoblje 2014. – 2020.;
10. u vezi s time poziva na jačanje vanjskog mandata EIB-a kako bi se moglo odgovoriti na trenutačne izazove s kojima se EU suočava; ističe važnost aktivnosti financiranja EIB-a u zemljama istočnog i južnog susjedstva; podsjeća da bi glavne aktivnosti financiranja također trebale biti usmjerene na neodgodive potrebe i dugoročne izazove kao što su ponovna izgradnja infrastrukture, jamčenje prikladnih stambenih uvjeta te izgradnja infrastrukture za suočavanje s kriznim situacijama i borba protiv nezaposlenosti mladih;
11. potiče EIB da intenzivira svoje aktivnosti kako bi se pomoglo u rješavanju vanjskopolitičkih pitanja i temeljnih uzroka aktualne izbjegličke i migracijske krize; poziva EIB da u vezi s time usmjeri svoje aktivnosti na podupiranje potreba za ulaganjem u gradsku, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu, na poticanje gospodarskih aktivnosti kojima se otvaraju nova radna mjesta i na promicanje prekogranične suradnje među državama članicama i trećim zemljama;
12. u potpunosti podržava učinkovitu provjeru usklađenosti svih projekata s ciljevima i politikama EU-a u najranijim fazama postupka odabira projekata koji provodi EIB kako bi samo potpuno usklađeni projekti mogli biti uvršteni u daljnji postupak; poziva EIB da dodatno poboljša transparentnost i pristup informacijama kako interno tako i za javnost, osobito kada je riječ o odabiru, nadziranju i ocjeni aktivnosti i programâ; također traži da se na sustav ugovaranja i podugovaranja primijeni maksimalna moguća transparentnost te traži da se Europskom parlamentu osigura neometan pristup povezanim informacijama i financijskoj dokumentaciji;
13. upozorava na dramatično visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama posebno među mladima, te apelira na EIB da uzme to obzir pri provedbi svojih politika;
14. ističe da je u godišnja izvješća EIB-a potrebno uvrstiti sveobuhvatniju i detaljniju analizu ulaganja prema pojedinačnim sektorima u EU-u kako bi se mogla utvrditi područja u kojima nedostaju ulaganja u odnosu na što je nužno za provođenje prioriteta EU-a; vjeruje da bi EIB trebao preispitati kapacitete svojih instrumenata za ulaganje kako bi ispravio njihove moguće nedostatke.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
10.12.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
20 4 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Jean Arthuis, Richard Ashworth, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Clare Moody, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Eleftherios Synadinos, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Monika Vana, Marco Zanni, Auke Zijlstra |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Mercedes Bresso, Anneli Jäätteenmäki, Andrey Novakov, Marco Valli |
||||
8.12.2015
MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
upućeno Odboru za proračunski nadzor
o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.
Izvjestitelj za mišljenje: Dimitrios Papadimoulis
PRIJEDLOZI
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. prima na znanje godišnje izvješće EIB-a za 2014. te pozdravlja povećanje od 6,92 % u zajmovima koje daje Grupacija EIB i koji sada iznose 80,3 milijarde EUR, u gospodarskom kontekstu obilježenom ograničenim i nestabilnim rastom, a u nekim slučajevima i recesijom; duboko je zabrinut zbog i dalje visokih razina nezaposlenosti, nejednakosti i siromaštva, koje su u nekim državama članicama čak u porastu, te zbog slabog ulaganja u Europi; ističe nesigurnost na financijskim tržištima; ističe da u takvim gospodarskim i socijalnim okolnostima brojne države članice kasne u ostvarenju svojih gospodarskih ciljeva i ciljeva strategije Europa 2020.;
2. prima na znanje porast kapitala EIB-a od 10 milijardi u 2012. te poziva države članice da razmotre još jedno povećanje kapitala te europske institucije;
3. žali zbog činjenice da se ukupno ulaganje u EU-u 2013. smanjilo za 13 % u odnosu na razdoblje prije krize, a u nekim su državama članicama ulaganja pala za 25 % ili čak za 60 %, što je stvorilo opasnu ulagačku neravnotežu u EU-u; smatra da ulaganja kojima se potiče rast i kojima se otvaraju radna mjesta, kao i djelotvornija dodjela sredstava EU-a i država članica u idućim godinama i dalje predstavljaju veliki izazov za EIB; smatra da EIB ima važnu ulogu u podržavanju ulaganja za održiv, konvergentan i uključiv rast u sklopu cjelokupnih napora EU-a u tom smjeru;
4. poziva na znatno i oprezno povećanje ulaganja EIB-a, uz posebnu usmjerenost na stratešku infrastrukturu, istraživanje, inovacije, mala i srednja poduzeća, istraživanje i razvoj te inovativna start-up poduzeća kako bi se ispunile potrebe realnog gospodarstva i odgovorilo na nedostatak ulaganja s kojim su suočena europska gospodarstva; poziva na poboljšanje njegovih aktivnosti u skladu s Protokolom (br. 28) o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; ističe važnost stvaranja novih ulagačkih instrumenata kojima će se povećati kapaciteti EIB-a za snošenje rizika i promicati učinkovita i djelotvorna ulaganja, po mogućnosti tako da se ne istisnu privatna ulaganja; pozdravlja postizanje najvećeg broja potpisanih ugovora od 2009., no smatra da se taj broj može dodatno povećati; napominje da je potrebno hitno omogućiti pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća;
5. poziva EIB da u skladu sa svojim mandatom ponovno razmotri svoj program strateškog planiranja; potiče EIB da financira investicijske projekte koji imaju najveći gospodarski i socijalni utjecaj;
6. naglašava da je povjerenje u financijsko zdravlje same institucije, kao i u projekte koje ona podupire, ključno kako bi EIB mogao poduprijeti zadane gospodarske ciljeve; stoga ističe da kreditna aktivnost banaka mora biti visokokvalitetna;
7. naglašava da proširenje aktivnosti financiranja EIB-a ne može biti zamjena za konsolidirane proračune i strukturne reforme u državama članicama;
8. naglašava da ulaganja, strukturne reforme i zdrava proračunska politika moraju biti dio cjelokupne strategije;
9. smatra da EIB ne bi trebao biti samo financijska institucija, nego i banka znanja i dobre prakse;
10. predlaže da EIB poboljša svoje kapacitete sektorske analize;
11. poziva EIB i druga ulagačka tijela EU-a da ojačaju suradnju kako bi se izbjegla opasnost preklapanja ulaganja;
12. podsjeća da je Parlament pozdravio uspostavljanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); ističe da je potrebno da EFSU funkcionira učinkovito, transparentno i pravedno, u skladu s kriterijima utvrđenima njegovim mandatom i Uredbom; poziva EIB da provede i dodatno razvije EFSU u uskoj suradnji sa suzakonodavcima, među ostalim pravovremenim i obvezujućim sklapanjem sporazuma između Parlamenta i EIB-a koji još nije dovršen;
13. pozdravlja jačanje savjetodavnih usluga EIB-a, što će doprinijeti učinkovitijem iskorištavanju financijskih sredstava EU-a i boljoj pripremi i provedbi projekata;
14. naglašava da bi EIB-u osnovni kriterij za davanje zajmova trebala biti izvedivost projekata; poziva EIB da se usmjeri na ulaganja u realno gospodarstvo u cilju poticanja otvaranja radnih mjesta i rasta u EU-u;
15. poziva EIB da donese djelotvornu i suvremenu politiku odgovornog oporezivanja koju će nadzirati porezna služba i koja će biti detaljno prikazana u godišnjem poreznom izvješću EIB-a; poziva na to da EIB bude aktivno uključen u tu politiku upotrebom svoje klauzule o premještanju i sustavnim objavljivanjem sjedišta fondova koje EIB podržava; poziva EIB da se suzdrži od financiranja korisnika i financijskih posrednika s dokazanim negativnim referencama i od suradnje s financijskim partnerima s dokazanim negativnim referencama te da ojača mjere prevencije i redovite razreze poreza u pogledu poreznih jurisdikcija koje ne surađuju i koje je Komisija službeno proglasila poreznim oazama, u pogledu poreznih i fiskalnih prijevara, utaje poreza te nezakonitog i agresivnog izbjegavanja plaćanja poreza; poziva EIB da se djelotvornije suoči s rizikom od korupcije u okviru projekata EIB-a i infiltracije organiziranog kriminala u te projekte; poziva EIB da traži povrat zajmova koji nisu iskorišteni u skladu s pravilima te zahtijeva popis nepodmirenih transakcija EIB-a, posebno onih koji se nalaze na Komisijinom popisu 30 najvećih poreznih oaza na svijetu;
16. poziva EIB da ocijeni privatno-javna partnerstva u pogledu njihova doprinosa rastu, zapošljavanju i produktivnosti i u pogledu dodane vrijednosti za relevantna gospodarstva i društva te da ocijeni učinak na javne proračune na isplativ i učinkovit način, osobito s obzirom na sadašnje izglede niskih dugoročnih kamatnih stopa; poziva EIB da ojača bazu znanja i iskustava za sudjelovanje vlada, regija i općina u strukturama privatno-javnih partnerstava;
17. u tom kontekstu ističe da bi države članice u kojima su privatno-javna partnerstva manje razvijena mogle razmotriti smjernice za poticanje na učinkovitije korištenje te vrste ugovora;
18. napominje da su obveznice EIB-a jedini primjer izdavanja dužničkih instrumenata Unije;
19. pozdravlja politiku EIB-a kojom se želi povećati financiranje malih i srednjih poduzeća i ulaganje u korist mladih, ali je zabrinut što su rezultati za realno gospodarstvo i zapošljavanje i dalje ograničeni; pozdravlja povećanje kapitala Europskog investicijskog fonda s 3 milijarde EUR na 4,5 milijardi EUR te poziva Europski investicijski fond da pripremi analitičko izvješće o ostvarenjima koja je postigao na temelju tog znatnog povećanja; poziva EIB da na sličan način pripremi izvješće o rezultatima koji su Mandatom Grupacije EIB za jačanje kapaciteta za upravljanje rizikom postignuti za dobrobit inovativnih i visokorizičnih malih i srednjih poduzeća;
20. pozdravlja činjenicu što je EIB 2014. s iznosom od 4,3 milijarde EUR bio najveći izdavatelj na tržištu zelenih obveznica, koje se znatno povećalo te je ukupna vrijednost izdanih obveznica dostigla 28 milijardi EUR-a, i poziva EIB da i dalje provodi politike u području obnovljive energije koja nije štetna za okoliš; također pozdravlja činjenicu da će EIB provesti procjenu učinka na klimu i zatražiti njegovu objavu te poziva EIB da slijedi preporuke Komisije i Okvirnu direktivu o otpadu te da daje prednost ulaganjima u projekte koji se nalaze na vrhu hijerarhije otpada te u sve druge oblike oporabe energije;
21. naglašava važnost regionalnog razvoja i poziva EIB da poboljša dijalog i suradnju s regionalnim i lokalnim tijelima, bankama i agencijama; smatra da bi u tom kontekstu trebalo također podržavati prekograničnu suradnju;
22. poziva EIB da obrati pozornost na treće zemlje i regije izvan EU-a koje su suočene sa sukobima i velikim siromaštvom, s tim da je glavni cilj smanjenje razlika u razvoju EU-a i tih područja s posebnim naglaskom na zemlje u europskom susjedstvu na južnom Sredozemlju i na istoku; poziva da se u potpunosti poštuje zakonodavstvo zemalja korisnica; poziva EIB da dodatno poveća učinkovitost okvira za mjerenje rezultata za aktivnosti izvan EU-a; traži da Europski revizorski sud izradi tematsko izvješće o rezultatima EIB-ova vanjskog kreditiranja i njihovoj usklađenosti s politikama EU-a; pozdravlja činjenicu da se bespovratna sredstva EU-a sve više kombiniraju sa zajmovima EIB-a kako bi se postigli bolji rezultati na projektima u zemljama partnericama EU-a;
23. poziva EIB da dodatno poveća transparentnost i pristup informacijama i interno, za Europski parlament i druge institucije, i za javnost, posebno u vezi sa sustavom ugovaranja i podugovaranja, rezultatima internih istraga te odabirom, praćenjem i evaluacijom aktivnosti i programa, na temelju jasnih i mjerljivih pokazatelja, kao i metodologijom i rezultatima ex-ante procjena učinka i ex-post izvješća o svakom financiranom projektu, pod uvjetom da nema osjetljivih poslovnih podataka; potiče EIB da ojača neovisnost i učinkovitost svojeg Ureda za pritužbe te da poduzme dodatne mjere kako bi se smanjila birokracija, povećali kapaciteti za makroekonomsku analizu i povećala rodna zastupljenost na visokim položajima; žali zbog manjka raznolikosti u Upravljačkom odboru, Vijeću guvernera i Upravnom vijeću EIB-a, posebice u pogledu rodne jednakosti;
24. zahtijeva od EIB-a da više izvješćuje Parlament i druge dionike o svojim odlukama, postignutom napretku i učinku njegovih kreditnih aktivnosti unutar i izvan EU-a redovnim strukturama za dijalog čime će se povećati parlamentarni nadzor, među ostalim provedbom svoje politike o jurisdikcijama koje ne surađuju, te da u potpunosti poštuje Uredbu o EFSU-u, posebno u pogledu međuinstitucionalne suradnje s Parlamentom; poziva EIB da na svoje redovne aktivnosti primijeni iste odredbe o izvješćivanju i odgovornosti kao što je navedeno u Uredbi o EFSU-u; u tom duhu traži od EIB-a da pristane potpisati sporazum s Parlamentom kojim će se omogućiti postavljanje izravnih pitanja njegovu predsjedniku, kao što se već događa s predsjednikom ESB-a, i kojim će se poboljšati postupak odabira za položaje glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
1.12.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
48 5 4 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Renato Soru, Theodor Dumitru Stolojan, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Matt Carthy, Philippe De Backer, Ildikó Gáll-Pelcz, Marian Harkin, Sophia in ‘t Veld, Barbara Kappel, Verónica Lope Fontagné, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Alessia Maria Mosca, Michel Reimon, Maria João Rodrigues |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Agnes Jongerius, Anneleen Van Bossuyt, Igor Šoltes |
||||
13.11.2015
MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
upućeno Odboru za proračunski nadzor
o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.
Izvjestitelj za mišljenje: Ivan Jakovčić
PRIJEDLOZI
Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja povećanje ukupnih aktivnosti financiranja Grupacije EIB u 2014. godini, uključujući više od 50 milijardi EUR dodatnih zajmova i više od 150 milijardi EUR mobiliziranih ulaganja, što je od ključne važnosti za dopunjavanje kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova;
2. uviđa da su gospodarska i financijska kriza te njezin utjecaj na tradicionalne kreditne sustave kao i postojeće financijske i nefinancijske prepreke doveli do manjka ulaganja, čime se u pitanje dovodi puni potencijal rasta europskog gospodarstva i ugrožava potencijal razvoja mikro, malih i srednjih poduzeća; u tom smislu pozdravlja osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i njegov potencijal za povećanje privatnih ulaganja;
3. podsjeća na to da EFSU mora pridonositi i koheziji te ističe da je potrebno zajamčiti usklađenost i komplementarnost EFSU-a i drugih politika i instrumenata EU-a, a to se osobito odnosi na europske strukturne i investicijske fondove, što može pogodovati stvaranju stabilnog okruženja pogodnog za poslovanje i ulaganja; preporučuje da države članice odrede svoje nacionalne razvojne banke;
4. smatra da je potrebno razviti komunikacijsku politiku o aktivnostima EIB-a kako bi se zajamčilo da su sve razine vlasti obaviještene o tim programima; čvrsto vjeruje da ne treba pojednostavniti pravila kojima se uređuje potpora iz europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjena financijskim instrumentima u okviru EIB-a; poziva EIB da u većoj mjeri promiče svoje aktivnosti savjetovanja pri planiranju i da to ostvari tako što će pomagati upravljačkim tijelima europskih strukturnih i investicijskih fondova da resurse na raspolaganju bolje upotrijebe u korist svih europskih građana;
5. pozdravlja početak upotrebe novih alata i usluga u okviru InnovFin-a kojima se podupiru istraživanja i inovacije;
6. prima na znanje operativni plan EIB-a za razdoblje 2015. – 2017.; pozdravlja činjenicu da se tim planom prepoznaje različit ritam gospodarskog oporavka u državama članicama kao i to što se njime gospodarska i socijalna kohezija utvrđuje kao međusektorski cilj politike;
7. vjeruje da bi se pravila i postupci EIB-a, među ostalima i oni koji se odnose na horizontalne i sektorske politike, trebali primjenjivati na sve mjere koje se financiraju iz proračuna EU-a, uključujući i EFSU; smatra da bi izbor financijskih operacija EIB-a/Europskog investicijskog fonda trebao biti transparentan, odgovoran i utemeljen na kriterijima kakvoće; ističe da je potrebno redovito ocjenjivati funkcioniranje takvih instrumenata i učinkovitost provedbe dubinske analize;
8. pozdravlja proširenu ulogu koju će Grupacija EIB imati u provedbi kohezijske politike u programskom razdoblju 2014. – 2020.; vjeruje da je to korak u pravom smjeru kada je riječ o poboljšanju sinergija između EIB-a i europskih strukturnih investicijskih fondova; smatra da se trebaju primijeniti financijski instrumenti kojima bi se u obzir uzeo teritorijalni aspekt i raznolikost manjih i većih gradova te ruralnih područja, čime bi se također pridonijelo poboljšanju kohezije unutar regija; naglašava važnost nastavka kontinuiranog dijaloga s tijelima koja upravljaju operativnim programima kako bi se stvorile sinergije za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020., uključujući u pogledu pružanja potpore za mikro, mala i srednja poduzeća i jamčenja njihova pristupa financijskim instrumentima; ipak, izražava zabrinutost zbog niske stope isplate sredstava iz financijskih instrumenata kohezijske politike konačnim korisnicima u programskom razdoblju 2007. – 2013.;
9. ističe ulogu EIB-a u financijskim aktivnostima čija je svrha odgovoriti na osnovne potrebe stanovnika trećih zemalja;
10. poziva EIB da od svojih financijskih posrednika zahtijeva veću transparentnost pri dodjeli sredstava projektima koji su prijavljeni za financiranje;
11. smatra da administrativna opterećenja i manjak administrativnog kapaciteta predstavljaju veliku prepreku uspješnom ostvarivanju ciljeva kohezijske politike; smatra da je važno preispitati administrativne postupke i smanjiti takva opterećenja; ističe važnost savjetodavne uloge EIB-a i prepoznaje napore poduzete u tom smislu; pozdravlja partnersku suradnju Komisije i EIB-a pri uspostavi savjetodavne platforme fi-compass; poziva EIB da Komisiji i državama članicama podnese niz prijedloga za administrativnu racionalizaciju i povećanje administrativnih kapaciteta, s obzirom na svoje iskustvo u pogledu javnog financiranja;
12. isto tako, smatra da postoji potreba za jačanjem suradnje između Komisije, EIB-a te lokalnih i regionalnih tijela kako bi se zajamčila učinkovita uporaba financijskih instrumenata za poticanje teritorijalnog razvoja i kohezijske politike;
13. poziva EIB da u još većoj mjeri podupre projekte obuhvaćene makroregionalnim strategijama EU-a; ističe da je bitno i dalje pružati potporu održivim inovativnim kao i tradicionalnim gospodarskim sektorima u EU-u; naglašava potrebu za međusobnim povezivanjem Europe, i to intermodalnim prijevozom i ulaganjima usmjerenima na konkretna područja; nadalje, poziva na uspostavu financijskih i investicijskih platformi kako bi se omogućilo objedinjavanje sredstava iz različitih izvora te mobilizacija ulaganja potrebnih za takve makroregionalne projekte;
14. ističe pristup kohezijske politike u programskom razdoblju 2014. – 2020. koji je usmjeren na rezultate; poziva EIB da u okviru godišnjeg izvještavanja pruži više informacija o rezultatima svojih aktivnosti i njihovu doprinosu ciljevima kohezijske politike; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste mogućnosti iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 kako bi, gdje je to potrebno, povećale upotrebu financijskih instrumenata u razdoblju do 2020. godine te poziva EIB da dodatno promiče te instrumente i dobre prakse korisnika kako bi ih učinio privlačnijima;
15. podsjeća na važnost multilateralne suradnje između EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka kako bi se potaknule sinergije, podijelili rizici i troškovi te osiguralo odgovarajuće kreditiranje za projekte EU-a s pozitivnim učinkom na produktivnost, otvaranje radnih mjesta, zaštitu okoliša i kvalitetu života;
16. podsjeća na to da Parlament mora imati ključnu ulogu u nadzoru učinka tih strategija i projekata na zapošljavanje i gospodarski rast; poziva na to da se na redovitim sastancima EIB-a i Europskog parlamenta intenzivira dijalog i stalno razmjenjuju informacije o aktivnostima EIB-a koje utječu na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u EU-u; smatra da bi se korisnim pokazalo redovito obavještavanje o troškovima upravljanja i naknadama za upravljanje EIB-a kao i o učinku financiranih projekata na zapošljavanje i dodanu gospodarsku vrijednost.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
12.11.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
34 2 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Pascal Arimont, Victor Boştinaru, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Michela Giuffrida, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Terry Reintke, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Andor Deli, Josu Juaristi Abaunz, Ivana Maletić, Jan Olbrycht, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Claudia Schmidt, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Milan Zver |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Stanisław Ożóg |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
23.2.2016 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
22 0 3 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nedzhmi Ali, Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Verónica Lope Fontagné, Monica Macovei, Dan Nica, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Cătălin Sorin Ivan, Benedek Jávor, Markus Pieper, Julia Pitera, Marco Zanni |
||||
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0201.
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0183.
- [3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161.
- [4] SL L 169, 1.7.2015., str. 1.