PREPORUKA ZA DRUGO ČITANJE o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka)
31.3.2016 - (10579/1/2015 – C8-0416/2015 – 2013/0015(COD)) - ***II
Odbor za promet i turizam
Izvjestiteljica: Izaskun Bilbao Barandica
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka)
(10579/1/2015 – C8-0416/2015 – 2013/0015(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10579/1/2015 – C8-0416/2015),
– having regard to the reasoned opinions submitted, within the framework of Protocol No 2 on the application of the principles of subsidiarity and proportionality, by the Lithuanian Parliament and the Swedish Parliament, asserting that the draft legislative act does not comply with the principle of subsidiarity,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2013.[1],
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. listopada 2013.[2],
– uzimajući u obzir njegovo stajalište u prvom čitanju[3] o prijedlogu Komisije upućenom Parlamentu i Vijeću (COM(2013)0030),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A8-0071/2016),
1. prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;
2. prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;
3. utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;
4. predlaže da se akt navodi kao „Direktiva Bilbao Barandica-Matīss o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka)”[4];
5. nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
6. nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća pripremi njegovu objavu, zajedno s izjavom Komisije na tu temu, u Službenom listu Europske unije;
7. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
Izjava Komisije o dokumentima s obrazloženjima
Komisija podsjeća da su se Europski parlament, Vijeće i Komisija u Zajedničkoj političkoj izjavi od 27. listopada 2011. o dokumentima s obrazloženjima složili da podaci o prenošenju direktiva u nacionalna zakonodavstva koje države članice dostavljaju Komisiji moraju biti „jasni i precizni” kako bi se Komisiji olakšalo izvršavanje njezina zadatka nadgledanja primjene prava Unije. U ovom slučaju dokumenti s obrazloženjima bili bi korisni u spomenute svrhe. Komisija žali što konačni tekst ne sadržava odredbe u tom pogledu.
OBRAZLOŽENJE
Željezničko tržište EU-a proteklog je desetljeća doživjelo velike promjene koje su postupno uvedene trima zakonodavnim „paketima o željeznici” čija je svrha bila otvaranje nacionalnih tržišta i veća konkurentnost i interoperabilnost željeznica na razini EU-a, ali uz zadržavanje visoke razine sigurnosti.
Međutim, unatoč znatnom razvoju stečevine EU-a kojom je uspostavljeno unutarnje tržište usluga u željezničkom prometu, modalni udio željeznice u prijevozu unutar Europske unije i dalje je vrlo skroman. Danas udio željezničkog prometa u ukupnom tržištu EU-a stagnira na 6 %, a prema podacima Eurobarometra 54 % korisnika nije zadovoljno željezničkim uslugama.
Upravo zbog toga je Komisija u siječnju 2013. odlučila podnijeti četvrti paket o željeznicama, s namjerom da se kvaliteta i učinkovitost željezničkih usluga poboljša uklanjanjem preostalih prepreka na tržištu za stvaranje jedinstvenog europskog željezničkog prostora.
Direktiva o interoperabilnosti sastavni je dio četvrtog paketa o željeznicama i njezina je svrha uklanjanje preostalih administrativnih i tehničkih ograničenja, posebno na sljedeći način:
• uspostavom zajedničkog pristupa pravilima o sigurnosti i interoperabilnosti kako bi se povećale ekonomije razmjera za željezničke prijevoznike koji posluju širom Europske unije
• smanjenjem administrativnih troškova i ubrzavanjem usklađenih administrativnih postupaka i
• izbjegavanjem prikrivene diskriminacije.
Nakon što je na plenarnoj sjednici 26. veljače 2014. usvojeno mišljenje Parlamenta u prvom čitanju neformalni pregovori započeli su s talijanskim, a nastavljeni s latvijskim predsjedništvom. Nakon devet krugova trijaloga u okviru latvijskog predsjedništva pregovarački timovi Parlamenta i Vijeća postigli su 17. lipnja 2015. sporazum o tom predmetu.
Tekst sporazuma 10. listopada 2015. predočen je Odboru TRAN i usvojen velikom većinom glasova. Predsjednik Odbora je, na osnovi odobrenja Odbora, u svojem dopisu predsjedavajućem Odbora stalnih predstavnika preporučio da se na plenarnoj sjednici potvrdi stajalište Vijeća u prvom čitanju bez izmjena. Po obavljenoj pravnoj i jezičnoj verifikaciji, Vijeće je 10. prosinca 2015. usvojilo svoje stajalište u prvom čitanju kojim je potvrdilo sporazum.
S obzirom na to da je stajalište Vijeća u prvom čitanju u skladu sa sporazumom postignutim na trijalozima, izvjestiteljica preporučuje njegovo usvajanje bez dodatnih izmjena.
Ishod pregovora
Sustav uspostavljen novom direktivom Europu će približiti jedinstvenom europskom željezničkom prostoru. Smanjit će se administrativni troškovi i ubrzati postupci, dok će se istovremeno zadržati postojeća visoka razina sigurnosti. Osim toga, taj će sustav pomoći u izbjegavanju prikrivene diskriminacije, posebice diskriminacije novih poduzeća koja žele ući na željezničko tržište. Zbog toga se očekuje da će doprinijeti porastu ekonomija razmjera za željezničke prijevoznike i proizvođače širom EU-a i povećati konkurentnosti poduzeća u Europskoj uniji.
Sporazumom će se osobito postići sljedeće:
• poduzeća više neće morati podnositi više zahtjeva. Europska agencija za željeznice odobravat će vozila za prekogranični promet, a za ona uključena samo u prijevoz na nacionalnoj razini podnositelji zahtjeva moći će odlučiti žele li da zahtjev obrađuje Agencija ili nacionalno nadležno tijelo. Trenutačno proizvođač željezničkih vozila koji želi novo vozilo staviti na tržište u nekoliko zemalja EU-a mora podnijeti odvojene zahtjeve nacionalnim nadležnim tijelima država članica u kojima će predmetno vozilo biti u prometu. Novim pravilima uklonit će se potreba za podnošenjem višestrukih zahtjeva;
• osnovat će se one-stop-shop („sve na jednom mjestu”) koji će biti jedinstveni punkt za obradu svih zahtjeva. Navedeni će informacijski i komunikacijski sustav postupke učiniti lakšim i transparentnijim, a Agenciji i nacionalnim tijelima za sigurnost omogućit će praćenje različitih faza zahtjeva tijekom cjelokupnog postupka. Osim toga će se osigurati dosljednost u slučaju postojanja različitih zahtjeva za slična odobrenja;
• uvest će se jasni rokovi za različite korake u proceduri;
• zajamčit će se interoperabilnost projekata Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS). Da se to postigne, Europska agencija za željeznice ocijenit će predložena tehnička rješenja prije objave poziva na nadmetanje u vezi s pružnom opremom za ERTMS;
• znatno će se smanjiti broj nacionalnih pravila u područjima u kojima je uvedena usklađena regulativa na razini Europske unije.
Europska agencija za željeznice preuzet će zadaće izdavanja odobrenja u roku od tri godine od stupanja direktive na snagu. Države članice moći će postojeći sustav primjenjivati još godinu dana ako to smatraju potrebnim. U tom će slučaju svoju odluku biti dužne obrazložiti i o njoj obavijestiti Agenciju i Komisiju.
Europska agencija za željeznice i nacionalna tijela za sigurnost sklopit će i sporazume o suradnji. Sustavom utemeljenim na načelu „sve na jednom mjestu” i sporazumima o suradnji jamčit će se jasna raspodjela zadaća između Europske agencije za željeznice i nacionalnih tijela. Osim toga, osigurat će se dosljednost u slučaju postojanja različitih zahtjeva za slična odobrenja. Sustav po načelu „sve na jednom mjestu” trebao bi biti uveden u roku od tri godine nakon stupanja na snagu Uredbe o Agenciji Europske unije za željeznice.
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
|
Naslov |
Interoperabilnost željezničkog sustava na području Europske unije (preinaka) |
||||
|
Referentni dokumenti |
10579/1/2015 – C8-0416/2015 – 2013/0015(COD) |
||||
|
Datum 1. čitanja u EP-u – broj P |
26.2.2014 T7-0149/2014 |
||||
|
Prijedlog Komisije |
COM(2013)0030 - C7-0027/2013 |
||||
|
Datum objave primitka stajališta Vijeća u prvom čitanju na plenarnoj sjednici |
4.2.2016 |
||||
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
TRAN 4.2.2016 |
|
|
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Izaskun Bilbao Barandica 16.7.2014 |
|
|
|
|
|
Razmatranje u odboru |
16.2.2016 |
|
|
|
|
|
Datum usvajanja |
15.3.2016 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
39 2 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Keith Taylor, Pavel Telička, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Francisco Assis, Rosa D’Amato, Karoline Graswander-Hainz, Werner Kuhn, Franck Proust |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Mylène Troszczynski |
||||
|
Datum podnošenja |
31.3.2016 |
||||
- [1] SL C 327, 12.11.2013., str. 122.
- [2] SL C 356, 5.12.2013., str. 92.
- [3] Usvojeni tekstovi od 26.2.2014., P7_TA(2014)0149.
- [4] Izaskun Bilbao Barandica i Anrijs Matīss vodili su pregovore o tom aktu u ime Parlamenta i Vijeća.