Postupak : 2015/2203(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0137/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0137/2016

Rasprave :

PV 27/04/2016 - 17
CRE 27/04/2016 - 17

Glasovanja :

PV 28/04/2016 - 4.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0149

IZVJEŠĆE     
PDF 713kWORD 215k
12.4.2016
PE 571.494v02-00 A8-0137/2016

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.

(2015/2203(DEC))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestiteljica: Claudia Schmidt

 1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA


1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.

(2015/2203(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0379 – C8-0248/2015),

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2015)0295),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014., s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (05219/2016 – C8-0036/2016, 05220/2016 – C8-0037/2016, 05223/2016 – C8-0038/2016, 05224/2016 – C8-0039/2016),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD2015)0194) i SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o Europskoj uniji(9),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(10),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(12),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond(13).

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0137/2016),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih dâ na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.

(2015/2203(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0379 – C8-0248/2015),

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2015)0295),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014., s odgovorima Komisije(14),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(15) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (05219/2016 – C8-0036/2016, 05220/2016 – C8-0037/2016, 05223/2016 – C8-0038/2016, 05224/2016 – C8-0039/2016),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD2015)0194 ),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(16) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(18),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(19),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(20),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(21),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o Europskoj uniji(22),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(23),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(24),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(25),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond(26).

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0137/2016),

1.  utvrđuje da su završni godišnji financijski izvještaji osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda sadržani u tablici 2. godišnjeg izvješća Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je dâ na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.

(2015/2203(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0137/2016),

A.  budući da su uzastopni europski razvojni fondovi (ERF-ovi), koje financiraju države članice, glavni instrumenti suradnje kojima Unija pruža pomoć za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) i prekomorskim zemljama i područjima;

B.  budući da je opći cilj Sporazuma iz Cotonoua usmjeren na smanjenje i, naposljetku, iskorjenjivanje siromaštva do 2020.;

C.  budući da su održivost i postupna ekonomska integracija postale vodeća načela razvojne politike i instrumenata u okviru partnerstva iz Cotonoua;

D.  budući da se zbog činjenice da su troškovi tijekom 2014. nastali u okviru osmog, devetog, desetog i jedanaestog ERF-a, pri čemu se plaćanja još izvršavaju u okviru osmog ERF-a otvorenoga 1995., onemogućuje potpuna transparentnost i učinkovitost funkcioniranja;

E.  budući da je Vijeće u prosincu 2013. donijelo instrument za premošćivanje kako bi se zajamčila dostupnost sredstava od siječnja 2014. do stupanja na snagu jedanaestog ERF-a, pri čemu su sredstva u prijelaznom razdoblju iznosila 1 616 milijuna EUR;

F.  budući da financiranjem ERF-ova upravljaju i Komisija i Europska investicijska banka (EIB), pri čemu je isključivo Komisija odgovorna za upravljanje sredstvima i poslovima u okviru postupka davanja razrješnice;

G.  budući da Unija ima veliko iskustvo međunarodne suradnje u borbi protiv globalnih izazova i pružanju razvojne potpore u mnogim dijelovima svijeta;

H.  budući da je potrebno redefinirati način suradnje međunarodnih aktera i institucija utvrđivanjem novih impulsa i načina djelovanja, posebno kako bi se postigli bolji rezultati u pogledu vanjskopolitičkih obveza Unije;

I.  budući da se vanjske intervencije Unije provode posredstvom međunarodnih organizacija koje ili upotrebljavaju sredstva Unije ili sufinanciraju projekte zajedno s Unijom, što uključuje i izazove u pogledu nadzora i upravljanja;

J.  budući da pretežno poslovno okruženje u zemljama skupine AKP karakterizira izloženost visokoj razini inherentnog rizika uz političku nestabilnost i probleme sa sigurnošću te slabo institucijsko i administrativno okruženje;

K.  budući da razina i priroda angažmana Unije moraju biti diferencirane i uvjetovane ovisno o mjerljivom napretku u raznim područjima, kao što su demokratizacija, ljudska prava, dobro upravljanje, održiv društveno-ekonomski razvoj, vladavina prava, transparentnost i borba protiv korupcije;

L.  budući da je redovit i temeljit politički dijalog ključan za jamčenje veće odgovornosti partnera i prilagodbe ciljeva politike;

M.  budući da proračunska potpora sa sobom nosi bitne rizike povezane sa sposobnošću partnerskih zemalja da se na odgovarajući način koriste dodijeljenim sredstvima uz mogući učinak na zajednički dogovorene ciljeve, a posebno nosi i niz poteškoća povezanih s transparentnošću, odgovornošću i financijskim upravljanjem;

N.  budući da se nezakonitim financijskim tokovima koji nastaju zbog korupcije, utaje poreza ili operacija pranja novca koče napori partnerskih zemalja oko mobiliziranja domaćih prihoda i ugrožava mogućnost tih zemalja za rast i smanjenje siromaštva;

O.  budući da je presudno povećati vidljivost i vjerodostojnost Unije te promicati njezine vrijednosti u okviru svih njezinih djelovanja;

P.  budući da je uključivanje ERF-a u proračun, tj. njegovo uvrštenje u strukturu proračuna Unije, i dalje prioritet Parlamenta; budući da bi se uvrštenjem ERF-a u opći proračun Parlamentu omogućilo da sudjeluje u uspostavljanju i dodjeljivanju sredstava ERF-a uz istodobno jačanje dosljednosti politika i demokratskog nadzora;

Izjava o jamstvu

Financijska provedba i provedba projekata tijekom 2014.

1.  potvrđuje nisku razinu obveza tijekom 2014. koja je iznosila 621 milijun EUR u odnosu na prethodne dvije godine kada je iznosila 3 923 milijuna EUR (2013.) te 3 163 milijuna EUR (2012.), što je povezano s kasnim stupanjem na snagu jedanaestog ERF-a i ograničenim sredstvima za prijelazno razdoblje dostupnima u okviru instrumenta za premošćivanje, i to u iznosu od 1 616 milijuna EUR; osim toga primjećuje vrlo visoku razinu plaćanja u iznosu od 3 516 milijuna EUR u odnosu na 2013. kada je iznosila 2 963 milijuna EUR zahvaljujući iznosu od 595 milijuna EUR iz instrumenta za premošćivanje dodijeljenom za isplate proračunske potpore i predujmove za operacije u sklopu Instrumenta mirovne pomoći za Afriku u Srednjoafričkoj Republici i Somaliji;

2.  duboko je zabrinut zbog toga što se prema Revizorskom sudu procijenjena stopa pogreške u rashodima ERF-a povećavala tri godine u nizu, s 3,0 % 2012. na 3,8 % 2014. godine. naglašava da je ta stopa pogreške još uvijek znatno niža od stopa pogrešaka u rashodima EU-a kojima upravljaju države članice;

3.  izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija imala dovoljno informacija da spriječi, otkrije i ispravi mjerljive pogreške prije potvrđivanja i prihvaćanja rashoda, što bi rezultiralo stopom pogreške manjom za 2,3 postotna poena, koja bi stoga bila ispod praga značajnosti od 2 %; napominje da do većine pogrešaka dolazi zbog nepridržavanja pravila o javnoj nabavi; podržava preporuku Revizorskog suda da se poboljšaju ex ante kontrole;

4.  pozdravlja napore EuropeAida oko smanjenja visoke razine nepodmirenih obveza (za koje se često rabi francuski termin reste à liquider) s 12,5 milijardi EUR, koliko su iznosile 31. prosinca 2013., na 9,7 milijardi EUR 31. prosinca 2014., što čini smanjenje od 23 %; međutim ističe da je nužno dodatno raditi na tome; također prima na znanje napore EuropeAida oko smanjenja razine starog pretfinanciranja (ostvareno je smanjenje od 46 %, a cilj je bio 25 %) i starih nepotrošenih sredstava za obveze (ostvareno je smanjenje od 51,24 %, a cilj je bio 25 %) te broja otvorenih ugovora koji su istekli (ostvareno je smanjenje od 15,52 %, a cilj je bio 15 %), no napredak je bio manje zadovoljavajući kad je riječ o ugovorima koji su istekli u okviru ERF-ova pri čemu su 25 % svih ugovora ERF-a otvoreni istekli ugovori ukupne vrijednosti od 3,8 milijardi EUR; potiče Komisiju da nastavi s nastojanjima oko skraćivanja prosječnog razdoblja provedbe projekata;

Rizici povezani s pravilnošću

5.  prima na znanje postojanje raznih načina dodjeljivanja pri provedbi ERF-ova pri čemu je centralizirano izravno upravljanje zastupljeno u 38 % isplata poduzetih tijekom 2014., od čega se 22 % ukupnog iznosa odnosilo na proračunsku potporu, a u ostalih 62 % isplata neizravno upravljanje (raščlanjeno na sljedeći način: 32 % preko međunarodnih organizacija, 25 % preko trećih zemalja i 5 % s nacionalnim tijelima država članica); potvrđuje široku geografsku pokrivenost kojom je obuhvaćeno 79 zemalja te složenost provedbenih pravila i postupaka o kojima je riječ kao što su natječajni postupci i dodjeljivanje ugovora;

6.  primjećuje da u dvama područjima, proračunskoj potpori i suradnji s međunarodnim organizacijama, posebno kad je riječ o doprinosima Unije za projekte Ujedinjenih naroda s više donatora, priroda instrumenata i uvjeti plaćanja ograničavaju opseg u kojem su transakcije podložne pogreškama;

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

7.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem konačna godišnja računovodstvena dokumentacija osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za 2014. godinu u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje ERF-ova na dan 31. prosinca 2014., te prema kojem su rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom u skladu s odredbama financijske uredbe ERF-a i s računovodstvenim pravilima zasnovanima na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

8.  iznimno je zabrinut, kao i prethodnih godina, što za isplate iznosa pretfinanciranja većih od 750 000 EUR dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti još uvijek sustavno ne poštuju pravilo prema kojem Komisija mora osigurati povrat kamata na godišnjoj osnovi (2,5 milijuna EUR 2014. u odnosu na 5,7 milijuna EUR 2013.) i što se iznos kamatnog prihoda objavljen u računovodstvenoj dokumentaciji djelomično temelji na procjenama; poziva Glavnu upravu Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) da budno prati dužnosnike za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti; žali i zbog toga što ostvarene kamate na pretfinanciranje čiji je iznos između 250 000 EUR i 750 000 EUR još uvijek u financijskim izvještajima nisu priznate kao izvor financijskih prihoda;

9.  primjećuje da su 2014. vraćena 83,3 milijuna EUR, što čini 2,3 % ukupnog iznosa od 3,58 milijardi EUR isplaćenog za ERF tijekom 2014.; no naglašava da se ti povrati odnose i na osmi, deveti i deseti ERF i da stoga stopa povrata uvelike varira;

Zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom

10.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem su prihodi povezani s računovodstvenom dokumentacijom za 2014. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

11.  izražava zabrinutost zbog ocjene Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja, u kojima su zabilježene značajne pogreške, te zbog činjenice da su nadzorni i kontrolni sustavi u sjedištu EuropeAida i u delegacijama Unije samo djelomično djelotvorni u jamčenju zakonitosti i pravilnosti plaćanja; zabrinut je zbog rezultata uzorkovanja platnih transakcija prema kojima je u 54 od 165 plaćanja (33 %) zabilježena pogreška;

12.  žali zbog toga što prema procjeni Revizorskog suda u njegovu godišnjem izvješću najvjerojatnija stopa pogreške za rashodovne transakcije iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog ERF-a iznosi 3,8 %, što je, uz povećanje iz 2013. (3,4 %) u odnosu na 2012. (3 %), drugo uzastopno povećanje;

13.  žali zbog toga što su nepridržavanje pravila o provedbi postupaka javne nabave od korisnika i nepostojanje popratnih dokumenata za rashode još uvijek dva glavna uzroka pogrešaka i čine 63% procijenjene stope pogreške; smatra da je prijeko potrebno posvećivati stalnu pozornost razvijanju internog znanja i vještina u financijama i kontroli; poziva na potpunu transparentnost u pogledu korisnika i podugovaratelja;

14.  žali zbog toga što su od 133 platne transakcije koje je Revizorski sud provjerio u njih 34 zabilježene mjerljive pogreške i da je 19 % od 34 pogreške povezano s rashodima koji nisu nastali, što bi moglo biti dokazom prijevarnih radnji;

15.  izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija imala dovoljno informacija da spriječi, otkrije i ispravi mjerljive pogreške prije potvrđivanja i prihvaćanja rashoda i zbog toga što bi stopa pogreške da su dostupne informacije upotrijebljene bila manja za 2,3 postotna poena nego što doista iznosi; očekuje od DG DEVCO-a da bude stroži u vođenju svojeg sustava opće kontrole i upotrebi dostupnih informacija;

16.  pozdravlja stupanje na snagu strategije za borbu protiv prijevara 2014. i traži da se naglasak stavi na razvoj mehanizama za borbu protiv prijevara i da se poboljša transparentnost financiranja koje pružaju ERF-ovi;

Nadzor nad poslovanjem i jačanje jamstva upravljanja

17.  primjećuje da su od 133 platne transakcije povezane s projektima u njih 52 (39 %) zabilježene pogreške, od čega su 34 (65 %) bile mjerljive pogreške; žali što je od te 34 transakcije njih 14 bilo završnim transakcijama koje su prošle sve ex ante provjere; ponavlja da je zabrinut zbog nezadovoljavajućih rezultata i ponovljenih nedostataka ex ante provjera;

18.  ponavlja svoj poziv Komisiji da redovito obraća pozornost na kvalitetu i prikladnost ex ante kontrola koje provodi, posebno s obzirom na nepostojano političko i poslovno okruženje;

19.  potvrđuje da je stopa preostalih pogrešaka za 2014. procijenjena na 2,81 % (205,7 milijuna EUR); prima na znanje da je tu metodu procjenjivanja Revizorski sud ocijenio odgovarajućom metodologijom koja pruža korisne informacije o područjima u kojima bi provedbu kontrole trebalo dodatno poboljšati i dostatan dokaz da je stopa preostalih pogrešaka značajna;

20.  ponavlja stav Parlamenta da bi bilo korisno jasno odrediti koji aspekti oblikovanja proračuna po aktivnostima ili sektori intervencija bilježe najviše nedostataka i pogrešaka te najveću razinu osjetljivosti; traži od DG DEVCO-a da provede potrebnu analizu kako bi je mogao što prije predstaviti u godišnjem izvješću o radu;

21.  smatra da je potrebno zadržati troškove kontrole na prihvatljivoj razini i poraditi na informacijama koje se odnose na isplativost kontrola, kao što su informacije o pogreškama otkrivenim i ispravljenim u sklopu vanjske revizije i vlastitih provjera Komisije, i uvrštenje svih vrsta izravnih troškova ili pokazatelja isplativosti kontrola kako bi se izbjeglo gomilanje nepotrebnih razina kontrole;

22.  zauzima stajalište da se u tom kontekstu mora uzeti u obzir odgovarajuća ravnoteža između kontrole i odgovornosti uz ravnotežu između nadzora i atraktivnosti financiranja Unije;

23.  pozdravlja uspostavu Okvira EU-a za rezultate međunarodne suradnje i razvoja s pomoću kojega će se mjeriti rezultati u odnosu na strateške razvojne ciljeve; smatra da je iznimno važno da se kontinuirano prati učinak projekta tijekom cijelog njegova ciklusa trajanja ili učinak proračunske potpore i da se osmisli odgovarajući način izvješćivanja o rezultatima projekta;

24.  ističe važnost stalnog poboljšanja procjene učinka projekata razvojne suradnje i humanitarne pomoći koji se financiraju vanjskim financijskim instrumentima Unije; naglašava potrebu za dubinskom, preciznom i globalnom analizom raznih aranžmana za praćenje i izvješćivanje kako bi se izbjeglo loše upravljanje, netransparentnost i pronevjere pri korištenju sredstvima EU-a;

25.  snažno poziva Komisiju, kao i prethodnih godina, da više ustraje u pozivanju na odgovornost delegacija Unije čije osoblje dolazi iz Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD); smatra da to treba činiti povrh pripreme izvješća o upravljanju vanjskom pomoći, koja sastavljaju i potpisuju šefovi delegacija Unije;

26.   ističe da šefove delegacija Unije treba jasno podsjećati na njihove zadaće te upravljačke i nadzorne odgovornosti u jamstvu upravljanja povezanom s portfeljem rada njihovih delegacija (glavni procesi upravljanja, upravljanje kontrolom, odgovarajuće razumijevanje i ocjenjivanje glavnih pokazatelja uspješnosti); naglašava da je potrebno odrediti jasnu ravnotežu između političkih i upravljačkih dužnosti;

27.  smatra da šefovima delegacija Unije u sklopu općih smjernica treba pružiti jasne upute o definiciji zadrški, njihovim sastavnicama, elementima koje treba razmotriti za izdavanje zadrški (razina potencijalnih financijskih i reputacijskih rizika, operativni nedostaci, utvrđena unutarnja i vanjska ograničenja) te o učinku na upravljanje operacijama financiranja i plaćanja povezanom s time; podsjeća da se u zadršci mora jasno utvrditi proces koji prate ponovljeni ili privremeni nedostaci i funkcioniranje, primjerenost i uspješnost niza standarda unutarnje kontrole;

28.  poziva EuropeAid da u svojem godišnjem izvješću o radu iznese opći pregled i analizu kako bi se ostvarila veća vidljivost postignuća delegacija Unije i kako bi se zajamčila dovoljna kvaliteta, dosljednost i homogenost formuliranih odgovora šefova delegacija;

29.  smatra da je važno utvrditi trendove na temelju informacija o upravljanju i glavnih pokazatelja uspješnosti kako bi se prilagodili ciklusi pripreme programa i poboljšala ukupna sektorska uspješnost razvojne pomoći Unije;

30.  poziva EuropeAid i ESVD da pojačaju nadzor nad šefovima delegacija u kontekstu njihove uloge dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti za Komisiju radi povećanja njihove odgovornosti posredstvom kvalitativnog, sveobuhvatnog i iscrpnog izvješćivanja povrh preciznih informacija iz godišnjeg izvješća o radu;

Provođenje novog okvira razvojne politike i problemi u vezi s time

31.  sa zadovoljstvom dočekuje obnovljeni i produljeni razvojni plan za razdoblje do 2030. uz donošenje sedamnaest ciljeva održivog razvoja sa 169 pridruženih ciljeva, što je stvaran i opsežan iskorak za razvojnu politiku;

32.  poziva na veću ambicioznost u strategiji, upravljanju i odgovornosti za sredstva ERF-a; naglašava da je to prilika da se poduzme optimizacija otpornosti svih aktivnosti u okviru ERF-a dodatnim utvrđivanjem kriterija ekonomske i financijske učinkovitosti te određivanjem porasta učinkovitosti i djelotvornosti odraženoga u uspješnosti upravljanja; smatra da je priprema procjena potreba učinkovit preliminarni stadij na putu k jamčenju konačne djelotvornosti financiranja koje pruža Unija;

33.  naglašava da je usklađivanje politika u interesu razvoja uvjet propisan Ugovorom; napominje da to znači da rashodi u svim relevantnim područjima politika trebaju biti usklađeni s ciljevima razvojne suradnje te da se nepovoljni učinci moraju preduhitriti i spriječiti; smatra da bi ocjenjivanje usklađenosti politika u interesu razvoja trebalo postati redovan dio pripreme, nadzora, izvješćivanja, ocjene i revizije rashoda u svim relevantnim područjima politike, pa i u trgovinskoj, poljoprivrednoj i ribarstvenoj politici.

34.  poziva Komisiju da preispita i prilagodi vezu između političke strategije i koordinacije među donatorima za razne postojeće instrumente pomoći, posebno kad je riječ o proračunskoj potpori, operacijama spajanja i upravljanju projektima; zauzima stajalište da su ulaganja privatnog sektora i tokovi privatnog kapitala glavni pokretači održivog razvoja uz oblikovanje institucijskog kapaciteta i stabilnih sustava upravljanja radi povećanja transparentnosti, smanjenja korupcije i zaustavljanja utaje poreza;

35.  naglašava da razvoj nije moguć bez mira, ali i da mir nije moguć bez razvoja; u tom smislu ističe da bi ljudska prava, dobro upravljanje te ostvarivanje mira i demokracije trebali biti prioriteti razvojne politike te da bi u sklopu razvojne suradnje naglasak u nacionalnim okvirnim programima trebalo staviti na one aktivnosti koje su povezane s ostvarivanjem 16. cilja održivog razvoja (mir i pravda); osim toga naglašava da bi od partnera Unije trebalo zatražiti da svake godine izvješćuju o rezultatima ostvarenima u pogledu 16. cilja održivog razvoja, i to na temelju pouzdanih i zajednički dogovorenih pokazatelja;

36.  poziva Komisiju da uzme u obzir zabrinutost i primjedbe koje je Parlament iznio u pogledu nacrta nacionalnih okvirnih programa te da u konačne verzije tih programa uvrsti zaključke Parlamenta; poziva na to da se utvrde službene nadzorne ovlasti nad Europskim razvojnim fondom, primjerice obvezujućim međuinstitucijskim sporazumom u skladu s člankom 295. Ugovora;

Nadziranje uzajamnih fondova i instrumenata za spajanje u Uniji

37.  pozdravlja namjeru da se sredstva brže i fleksibilnije isplaćuju u hitnim situacijama i da se udruže različiti izvori financiranja kako bi se rješavale sve dimenzije krize; pozdravlja osnivanje kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku i dodjelu sredstava za njega (u iznosu od 1,8 milijardi EUR) kako bi se omogućila sveobuhvatna reakcija na izbjegličku krizu i rješavali temeljni uzroci nezakonitih migracija i raseljenih osoba u Africi;

38.  pozdravlja osnivanje uzajamnog fonda EU-a Bêkou i njegov doprinos pružanju međunarodnog odgovora na krizu u Srednjoafričkoj Republici; poziva države članice da se više angažiraju oko fonda ne bi li postao potpuno operativan;

39.  pozdravlja osnivanje uzajamnog fonda EU-a Madad za rješavanje posljedica sukoba u Siriji i Kriznog uzajamnog fonda za Afriku; poziva države članice da povećaju svoj financijski doprinos svim uzajamnim fondovima EU-a;

40.  ističe da Komisija ne bi smjela preusmjeriti odobrena sredstva s ciljeva i načela osnovnih akata te smatra da usmjeravanje odobrenih sredstava preko uzajamnog fonda ne smije ugroziti ERF i dugoročne politike Unije;

41.  potvrđuje dodanu vrijednost udruživanja velikog broja nacionalnih doprinosa na razini Unije uz znatne doprinose iz vanjskih financijskih instrumenata i ERF-a; međutim, potiče države članice da učinkovito usklade svoje doprinose s doprinosom Unije, a ne samo pružaju minimalan iznos koji je potreban za dobivanje glasačkih prava;

42.  napominje da su uzajamni fondovi dio ad hoc odgovora koji pokazuje da ERF, proračun Unije i višegodišnji financijski okvir nemaju potrebne resurse i fleksibilnost za brz i sveobuhvatan pristup velikim krizama; žali zbog činjenice da je rezultat tih fondova zaobilaženje proračunskog tijela i narušavanje jedinstva proračuna;

43.  uviđa da između razvojne i migracijske politike postoji uska povezanost, što je krajnje važno u odnosima Unije i zemalja skupine AKP; smatra da je u tom kontekstu nužno da Unija dodatno promisli o dosljednosti, vrijednosti dobivenoj za utrošeni novac i najboljem načinu vezivanja takvih aktivnosti uzajamnih fondova s drugim postojećim bilateralnim razvojnim politikama i instrumentima;

44.  također smatra da bi trebalo posvetiti posebnu pozornost djelotvornosti i političkom upravljanju uzajamnim fondovima, posebno Kriznim uzajamnim fondom Europske unije za Afriku, te manjku jamstava i nadzoru nad krajnjom uporabom dodijeljenih sredstava;

45.  ističe važnost postojanja dostatnih mehanizama kontrole kako bi se zajamčio politički nadzor nad izvršavanjem proračuna u okviru postupka davanja razrješnice; potiče Komisiju da poduzme hitne korake za povećanje uključenosti proračunskog tijela i tijela za proračunski nadzor i bolje uskladi uzajamne fondove i druge mehanizme s proračunskim pravilima, ponajprije tako da ih se uvrsti u proračun Unije.

46.  ponavlja poziv da se Parlament redovito izvješćuje o uporabi instrumenata za spajanje i o rezultatima kako bi mu se omogućilo da izvršava svoje ovlasti nadzora, i to ponajprije nadzora nad procjenom upravljačkog kapaciteta i dodane vrijednosti;

47.  naglašava da bi svi novi financijski instrumenti i mješoviti financijski instrumenti trebali i dalje biti u skladu s općim ciljevima razvojne politike Unije i biti usmjereni na područja u kojima su dodana vrijednost i strateški učinak najveći;

48.  poziva Komisiju da zajamči uspostavu pouzdanog, transparentnog i odgovornog okvira kojim bi se zajamčila usklađenost s načelima razvojne djelotvornosti i razvojnim ciljevima u svim programima spajanja i time, u skladu s preporukama iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 16/2014 pod naslovom „Djelotvornost spajanja instrumenata bespovratnih sredstava za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a”, pružila dodatna jamstva za razvoj;

49.  uzima u obzir da su do sada uzajamni fondovi najvećim dijelom financirani iz proračuna Unije i ERF-a i da su države članice uplaćivale relativno male doprinose; snažno potiče države članice da usklade svoje doprinose uzajamnim fondovima s doprinosom iz proračuna Unije i ERF-a;

Uspješnost instrumenta ulaganja za zemlje skupine AKP kojim upravlja EIB

50.  podsjeća da su sredstva dodijeljena instrumentu ulaganja iz devetog i desetog ERF-a iznosila 3 185,5 milijuna EUR za zemlje skupine AKP i prekomorske zemlje i područja uz dopunu u iznosu od 500 milijuna EUR u sklopu jedanaestog ERF-a preko financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje, čime će se omogućiti da se u okviru njega poduzimaju još veći rizici za još veći razvoj s pomoću tzv. ulaganja s učinkom;

51.  pozdravlja prvo izvješće EIB-a za 2014. o rezultatima njegovih vanjskih operacija i njegovu uporabu okvira za procjenu triju stupova (3PA) i okvira za mjerenje rezultata za ex ante procjenu očekivanih rezultata investicijskih projekata; međutim, smatra da se ex ante i ex post analize moraju dodatno poboljšati da bi se njima uzeli u obzir ne samo gospodarski pokazatelji nego i kriteriji koji se odnose na zaštitu okoliša i održivi razvoj;

52.  poziva EIB da dade strogu prednost dugoročnom učinku ulaganja i njihovu doprinosu održivosti;

53.  potiče EIB da dodatno podupre razvoj lokalnoga privatnog sektora kao glavnog pokretača održivosti, da podupre osnovnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu koja je od neposrednog interesa za korisnike, kao i potragu za novim lokalnim i regionalnim partnerima u posebnoj domeni mikrofinancija; poziva EIB da poveća tzv. dodatnost boljim obrazloženjem uporabe sredstava;

54.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2015 naslovljeno „Instrument ulaganja za afričke, karipske i pacifičke zemlje: ostvaruje li se njime dodana vrijednost?” kao pozitivan primjer mjera koje je poduzeo Revizorski sud u vezi s postupkom davanja razrješnice za 2012. i 2013. godinu kada je Parlament zatražio da se prije ispitivanja vanjskog mandata EIB-a i ispitivanja instrumenta ulaganja u sredini provedbenog razdoblja izradi tematsko izvješće o uspješnosti i usklađenosti instrumenta s razvojnim politikama Unije i ciljevima vanjskih kreditnih aktivnosti EIB-a;

55.  smatra reviziju instrumenta za ulaganja za zemlje AKP-a primjerom dobre prakse u smislu suradnje i zajedničkog nadzora koji provode Parlament i Revizorski sud; smatra da je to revizorsko izvješće važan korak s obzirom na to da je riječ o prvoj reviziji koju je Revizorski sud proveo u tom području; osuđuje činjenicu da instrument za ulaganje nije obuhvaćen revizijama koje provodi Revizorski sud u svrhu davanja izjave o jamstvu;

56.  prima na znanje zaključke revizije o usklađenosti instrumenta za ulaganja za zemlje AKP-a s ciljevima razvojne politike Unije i njegovu katalizatorskom učinku; pozdravlja dobru suradnju između EIB-a i Komisije u pogledu traženja projekata i njihova odabira; žali zbog nemogućnosti da se preciznije utvrdi dodana vrijednost koju donosi instrument za ulaganja za zemlje AKP-a; stoga poziva Revizorski sud da u budućim tematskim izvješćima iznese konkretnije primjere i izdvoji neke projekte kojima će bolje potkrijepiti svoje zaključke i preporuke;

57.  poziva na sustavno objavljivanje ugovora o zajmu na temelju daljnjeg pozajmljivanja u kojima instrument ulaganja za zemlje AKP-a služi kao izvor sredstava i davanje pristupa odlukama uprave i dokumentima kojima se vodi rad tog instrumenta;

58.  vjeruje da je ključno da EIB stalno ulaže vrijeme u politiku temeljitih provjera koja će ujedno obuhvatiti rezultate evaluacija kako bi se bolje upoznao profil financijskih posrednika i korisnika te bolje ocijenio učinak projekata na krajnje korisnike;

59.  smatra da bi sav novac poreznih obveznika Unije trebao biti podvrgnut postupku davanja razrješnice koji provodi Parlament; stoga ponavlja svoju čvrstu uvjerenost u to da instrument ulaganja za zemlje AKP-a kojim EIB upravlja u ime Unije treba podlijegati postupku davanja razrješnice koji provodi Parlament s obzirom na to da instrument ulaganja financiraju porezni obveznici Unije;

60.  napominje da je 2015. obnovljen tripartitni dogovor koji se spominje u članku 287. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu modaliteta kontrole koju Revizorski sud provodi nad aktivnostima EIB-a koje podrazumijevaju upravljanje sredstvima Unije i država članica; ponavlja stajalište Parlamenta o ažuriranju djelokruga Revizorskog suda u tom području tako da se njime obuhvati svaki novi financijski instrument EIB-a koji podrazumijeva upotrebu javnih sredstava Unije ili ERF-a;

61.  potiče EIB da kao odgovor na ozbiljne izazove koje stvara priljev migranata u Europu osmisli i primijeni nužan sveobuhvatan pristup, pa i opsežnije operacije u zemljama podrijetla tog priljeva migranata te u zemljama koje izravno graniče s njima;

Upravljanje proračunskom potporom

62.  napominje da su ukupna plaćanja za proračunsku potporu 2014. iznosila 794 milijuna EUR; također primjećuje na temelju 32 transakcija u okviru aktivnosti povezanih s proračunskom potporom koje je Revizorski sud revidirao da su samo u dvjema zabilježene mjerljive pogreške manjeg učinka;

63.  podsjeća da proračunska potpora kao način bilateralne suradnje donosi opetovane fiducijarne rizike povezane s djelotvornošću partnera i rizik od korupcije i prijevare; traži pomno praćenje i temeljit politički dijalog između Unije i partnerskih zemalja u vezi s ciljevima, napretkom prema dogovorenim rezultatima, pokazateljima uspješnosti i sustavnom analizom rizika te strategijom ublažavanja rizika;

64.  smatra da bi naglasak trebalo staviti na napredak u upravljanju javnim financijama, proračunskoj transparentnosti i makroekonomskoj uvjetovanosti u partnerskim zemljama radi optimizacije razvoja kapaciteta i praćenja ostvarenih rezultata;

Suradnja s međunarodnim organizacijama

65.  primjećuje da su plaćanja iz ERF-ova za projekte koje provode međunarodne organizacije tijekom 2014. iznosila 908,6 milijuna EUR;

66.  poziva relevantne institucije Unije i UN-a da u potpunosti poštuju i provode Financijski i administrativni okvirni sporazum (FAFA); poziva Komisiju da izvještava Parlament o provedbi FAFA-e i smjernica u vezi s njom, da utvrdi područja u kojima su potrebna poboljšanja te da u tom smislu ponudi relevantne prijedloge;

67.  potiče UN i relevantne institucije UN-a da nastave proširivati svoju suradnju s Unijom kontinuiranim razvijanjem iscrpnog praćenja i sustava izvješćivanja; ističe da postojanje više vrsta obveza izvješćivanja i uvjeta plaćanja koje su postavili različiti međunarodni donatori nepovoljno utječe na djelotvornost i učinkovitost pomoći; žali zbog toga što partnerske organizacije Komisije kojima je povjereno izvršavanje proračuna Unije u okviru neizravnog upravljanja često Komisiju izvješćuju nepotpuno ili je to izvješćivanje nedovoljno usmjereno na rezultate;

68.  podsjeća da je strukturirana suradnja između Unije i UN-a jedini djelotvoran način sprečavanja neučinkovite upotrebe sredstava i preklapanja aktivnosti; potvrđuje da slanje pomoći Unije preko UN-a omogućuje Uniji pružanje potpore regijama svijeta do kojih ne bi mogla doprijeti sama;

69.  ustraje na potrebi da se postiže najveća razina transparentnosti i institucijske odgovornosti na svim razinama jamčenjem pristupa iscrpnim i točnim proračunskim informacijama i financijskim podacima kako bi se Parlamentu omogućilo provođenje nadzora; poziva na jačanje politike iznošenja podataka o ciljevima, korisnicima i financiranju kako bi se bolje gospodarilo novcem Unije;

70.  smatra da je od temeljne važnosti da se zajamči vidljivost Unije, pa i kad je riječ o odgovornosti za rezultate, osobito u sufinanciranim inicijativama i onima s više donatora, i da se redovito i brzo pružaju informacije o udruživanju sredstava kako bi se zajamčila sljedivost sredstava Unije;

71.  smatra da pristup usmjeren na rezultate, u svjetlu djelotvornosti pomoći Unije, mora biti poboljšan uvođenjem odgovornosti za rezultate i okvira za mjerenje koji bi omogućio procjenu kvalitete projekata u vidu njihove ekonomske i socijalne održivosti i njihovu procjenu na temelju djelotvornosti i učinkovitosti;

72.  snažno potiče utvrđivanje konkretnih, mjerljivih, dostižnih, relevantnih i vremenski ograničenih ciljeva (tzv. SMART) u fazi planiranja svake aktivnosti koju financira EU; naglašava da samo na taj način ex post evaluacije ostvarenih rezultata i učinaka mogu pružiti Parlamentu jasno i pouzdano izvješće;

Sustavi za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate

73.  ozbiljno je zabrinut zbog nedovoljne pouzdanosti sustava EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate, zbog neodgovarajuće razine nadzora i praćenja evaluacije programa kao i zbog činjenice da EuropeAid ne može zajamčiti da su ljudski i financijski resursi adekvatno i učinkovito raspoređeni za razne aktivnosti povezane s evaluacijom;

74.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 „Sustavi EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate”; poziva Glavnu upravu DEVCO da hitno razmotri različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tom tematskom izvješću, posebno one povezane s ozbiljnim propustima sustava Glavne uprave DEVCO za evaluaciju; ističe da se sustavom za evaluaciju koji loše funkcionira povećava rizik od toga da se odaberu nekvalitetni projekti ili pak oni koji neće ispuniti zadane ciljeve; napominje da je zabrinut zbog različitih stavova Komisije i Revizorskog suda u pogledu pouzdanih informacija o učinkovitosti aktivnosti povezanih s proračunskom potporom; vjeruje da postoji povezanost između manjka osoblja u delegacijama EU-a i u odjelu Glavne uprave DEVCO za evaluaciju te problema koje je istaknuo Revizorski sud; smatra da to jasno pokazuje kakve štetne posljedice smanjenje osoblja može imati na učinkovito funkcioniranje programa EU-a;

75.  ističe da je Parlament kao tijelo za proračunski nadzor nužno dobro uputiti u to u kolikoj su mjeri doista ostvareni glavni ciljevi Unije;

76.  podsjeća da bi, u skladu s obvezom Komisije o jamčenju kvalitete, trebalo pribaviti vanjske, objektivne i nepristrane povratne informacije o uspješnosti projekata i programa pomoći Komisije; smatra da su rezultati evaluacije ključni elementi politike i procesa političkog preispitivanja radi prilagodbe strateških političkih ciljeva i povećanja ukupne usklađenosti s drugim politikama EU-a;

77.  vjeruje da se ulaganjem u analizu i prikupljanjem rezultata ne omogućuje samo stvaranje ukupne predodžbe o trendovima, već se tako također mogu izvući pouke o tome kako poboljšati učinkovitost procesa evaluacije uz istodobno pružanje kvalitetnijih dokaza za donošenje odluka i politika;

78.  smatra da razmjenjivanje znanja svim postojećim sredstvima nije ključno samo za razvoj kulture inovacija već ponajprije za razvoj učinkovite kulture uspješnosti;

79.  smatra transparentnost hitnom i nužnom; stoga poziva Komisiju da svake godine elektroničkim putem Parlamentu dostavlja popis sklopljenih ugovora u formatu Excel, raspoređenih prema sljedećem: (a) primatelji, (b) zemlje, (c) organizacije primatelji, (d) bespovratna sredstva do 1 milijun EUR, (e) bespovratna sredstva od 1 milijun do 3 milijuna EUR, (f) bespovratna sredstva od 3 milijuna do 5 milijuna EUR, (g) bespovratna sredstva od 5 milijuna do 10 milijuna EUR i (h) bespovratna sredstva u iznosu većem od 10 milijuna EUR;

Potpora Unije zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (Akcijskog plana za FLEGT)

80.  smatra da je inicijativa za FLEGT ključna za poboljšanje upravljanja šumama, opstanak šuma i provedbu zakona, posebno korištenjem svih mogućih sredstava, među ostalim sklapanjem dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu ili provedbom temeljitih financijskih provjera (engl. due diligence) kako bi se riješilo pitanje nezakonite sječe koje je od globalne važnosti te pomoglo pri osiguranju uvoza drvne sirovine u Uniju;

81.  međutim, osuđuje cjelokupni niz propusta utvrđenih u provedbenoj fazi akcijskog plana i projekata za FLEGT, koji sada iziskuju temeljitu evaluaciju; čvrsto vjeruje da, nakon što je u razdoblju od 2003. do 2013. godine dodijeljeno više od 300 milijuna EUR za potporu povezanu s FLEGT-om, treba smjesta provesti ozbiljnu analizu troškova i koristi postupaka u okviru FLEGT-a usmjerenih na smanjenje nezakonite sječe;

82.  osuđuje sporu provedbu akcijskog plana za FLEGT, kasno donošenje Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(27) (uredba Unije o drvnoj sirovini) te sporost Komisije u izvlačenju pouka iz iskustva s cjelokupnim financiranjem FLEGT-a;

83.  poziva Komisiju da restrukturira financiranje Unije tako da odustane od vođenja više proračuna i razmotri uporabu jednoga, jasno definiranog proračuna;

84.  podsjeća da bi u svjetlu raširene korupcije, slabe primjene propisa i nedovoljne procjene projektnih rizika i ograničenja trajan i ključan cilj trebala biti sljedivost proizvoda od drvne sirovine s pomoću funkcionalnog i pravno ustanovljenog sustava za izdavanje dozvola koji bi djelovao između Unije i zemalja izvoznica drvne sirovine;

Potpora obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi iz Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju

85.  pozdravlja činjenicu da je prethodna analiza izvedivosti postala obvezna počevši od drugog poziva na podnošenje projektnih prijedloga u okviru Instrumenta za energiju; naglašava da bi se prethodna studija trebala temeljiti na točnim i realističnim scenarijima i procjenama načina na koje lokalna zajednica može sudjelovati u provedbi projekta kako bi se povećala lokalna odgovornost i promidžba projekta;

86.  posebno ističe da bi trebalo učvrstiti vezu između izvedivosti projekta te socijalne, gospodarske i ekološke održivosti, ne samo kako bi se zajamčila učinkovitost, dosljednost i prepoznatljivost ulagačkih projekata u okviru Instrumenta za energiju nego i djelotvornost i širi spektar rezultata u regijama o kojima je riječ;

87.  smatra da bi se projekti, posebno oni s vidljivim poteškoćama, i rizici povezani s njima trebali redovno pratiti i da bi se pritom trebale primjenjivati brze mjere ublažavanja takvih rizika;

88.  naglašava da je potrebno zajamčiti da lokalni dionici kao što su nevladine organizacije ili lokalne zajednice sudjeluju u projektima poduprtima Instrumentom za energiju tijekom cijelog njihova trajanja, od pokretanja do vremena nakon dovršenja, uz oprezno razmatranje zahtjeva za kontinuiranu potporu izgradnji lokalnih kapaciteta, te dodatno unaprijediti lokalnu odgovornost za projekte kako bi oni bili ostvarljivi i održivi nakon što razdoblje financiranja istekne;

Potpora Unije na Haitiju

89.  podsjeća da su mjere „izgradnje države” u središtu razvojne strategije Unije; smatra da se u takvim krizama posebna pozornost mora posvetiti kvaliteti i operativnoj učinkovitosti nacionalnih okvira upravljanja za smanjenje rizika od katastrofe, što je preduvjet za uspjeh djelovanja Unije;

90.  ponavlja svoj poziv Komisiji i ESVD-u da Parlament obavještavaju o razvoju događaja, posebno kada je riječ o upravljanju rizikom i pripremama za provedbu i postizanje ciljeva programa u situaciji nakon katastrofe;

Potpora Unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne

91.  podsjeća da su poštovanje ljudskih prava i demokracija temelji partnerstva zemalja AKP-a i Unije; potiče ESVD i Komisiju da unaprijede kapacitete delegacija Unije radi povećanja djelotvornosti i rezultata te radi ostvarivanja utjecaja na politiku ljudskih prava i demokracije;

92.  vjeruje da bi se trebalo zalagati za jačanje suradnje između ESVD-a i Komisije u pogledu donošenja programa i praćenja pitanja u vezi s ljudskim pravima kako bi ih se uskladilo s lokalnim političkim strategijama te strategijama za ljudska prava;

93.  ističe da su u tom pogledu sustavi za mjerenje učinka prilično slabi, što je djelomično rezultat nejasne logičke matrice za projekte kojima nedostaju precizno utvrđene referentne i ciljne vrijednosti; poziva Komisiju da razjasni logičke matrice za projekte kako bi se poboljšali njihovi rezultati i povećala dodana vrijednost;

Oblikovanje novog partnerstva između EU-a i zemalja AKP-a

94.  smatra da donošenje novog globalnog okvira u pogledu ciljeva održivog razvoja ima utjecaj na opće funkcioniranje ERF-ova zbog određivanja jasnijih prioriteta te bi trebalo dovesti i do daljnjeg razmatranja aktualnih razrađenih načina financiranja u svjetlu tog izvanproračunskog aspekta; mišljenja je da ERF može ostvariti i veći utjecaj na temelju dosljednih pokazatelja uspješnosti i veće geografske dosljednosti u skupinama zemalja koje se suočavaju sa sličnim problemima;

95.  uvjereno ponavlja svoj poziv Vijeću i državama članicama da poduzmu korake prema integraciji ERF-a u proračun Unije za potrebe jačanja demokratskog nadzora; traži da Komisija, tj. radna skupina za razdoblje nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua izvještava Parlament o stanju rasprava o zamjeni Sporazuma iz Cotonoua nakon 2020. i mogućnostima za to;

ERF u odnosu na migracijsku krizu 2014. – 2016.

96.  potvrđuje da se razvojna pomoć upotrebljava za smanjenje siromaštva u najsiromašnijim zemljama svijeta i da je u okviru ERF-ova dosad ostvaren izvanredan napredak u zemljama AKP-a te u prekomorskim zemljama i područjima;

97.  ozbiljno je zabrinut zbog aktualnog priljeva izbjeglica, posebno zbog činjenice da, iako je udio ratnih izbjeglica i tražitelja azila velik, udio ekonomskih migranata postojano raste;

98.  mišljenja je da razvojnu pomoć treba isplaćivati mnogo učinkovitije te da ona mora ispunjavati kriterije dodane vrijednosti; naglašava da je to jedini način da se ljudima pruže pristojni životni uvjeti i da se izbjegne povećanje tokova ekonomske migracije;

99.  ističe činjenicu da je trenutačno 9 673 milijuna EUR iz aktualnoga i prethodnih ERF-ova blokirano u raznim fazama obveza kao što su nepodmirene obveze (RAL, prema fr. reste à liquider), obveze koje trebaju biti ugovorene (RAC, prema fr. reste à contracter) i nepodmirena plaćanja (RAP, prema fr. reste à payer); smatra da se u sljedećoj tablici stanje slikovito objašnjava:

ERF

Iznos RAL

Iznos RAC

Iznos RAP

8

36 291 173

15 067 281

21 223 892

9

754 545 794

298 932 156

455 613 639

10

8 195 173 994

3 072 710 058

5 122 463 936

11

565 263 991

429 067 226

136 196 765

Sufinanciranje

121 744 226

14 408 394

107 335 833

Ukupno

9 673 019 179

3 830 185 114

5 842 834 065

100.  smatra zabrinjavajućom činjenicu da su šefovi delegacija Unije u zemljama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima, koji djeluju pod nadležnošću ESVD-a, zaduženi za nadgledanje 917 projekata, od čega je 428 odgođeno ili postoji rizik da njihovi ciljevi neće biti ostvareni; ozbiljno je zabrinut zbog toga što je vrijednost projekata koji su time zahvaćeni 9 188 milijuna EUR;

101.  poziva na pristup koji bi se vodio izvučenim poukama u pogledu zaključaka parlamentarnog Odbora za proračunski nadzor i ističe da je potreban ciljaniji pristup uporabi sredstava ERF-a; stoga predlaže strategiju fleksibilnijeg isplaćivanja sredstava u skladu s potrebama Unije za ovladavanje migracijskom krizom;

102.  mišljenja je da bi jednu četvrtinu sredstava jedanaestog ERF-a trebalo namijeniti za sprečavanje migracijske krize i za postupanje s već postojećim migracijskim tokovima;

Mjere poduzete u vezi s rezolucijom Parlamenta

103.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti pregled popratnih mjera kojima su se provele preporuke Parlamenta.

22.2.2016

MIŠLJENJE Odbora za razvoj

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.

(2015/2203(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Doru-Claudian Frunzulică

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da se sredstva Unije namijenjena za razvojnu pomoć koriste u zahtjevnim uvjetima u kojima su provedba projekata, njihovo ocjenjivanje i nadzor nad troškovima otežani; vjerojatnost pogreške u području razvojne pomoći stoga je veća u odnosu na druga područja politika EU-a;

2.  prima na znanje da je prema Revizorskom sudu procijenjena stopa pogreške za rashode Europskog razvojnog fonda porasla s 3,4 % 2013. na 3,8 % 2014. godine; naglašava da je ta stopa pogreške još uvijek znatno niža od stopa pogrešaka u rashodima EU-a kojima upravljaju države članice;

3.  napominje da do većine pogrešaka dolazi zbog nepridržavanja pravila o javnoj nabavi i da bi se, prema Revizorskom sudu, boljom ex ante kontrolom projekata od strane Komisije stopa pogreške znatno smanjila; podržava preporuku Revizorskog suda prema kojoj je potrebno poboljšati ex ante kontrole;

4.  naglašava da izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koja sastavljaju delegacije EU-a daju nepotpunu sliku o provedbi projekata vanjske pomoći EU-a te da ih se zato ne može smatrati konačnim evaluacijama projekata; upozorava stoga na opasnost od preranog i neobjektivnog donošenja zaključaka u pogledu opće djelotvornosti politika pomoći EU-a;

5.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 o sustavima EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate; poziva Glavnu upravu DEVCO da hitno razmotri razne manjkavosti u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje o kojima je bilo riječi u tematskom izvješću Revizorskog suda, posebno one povezane s ozbiljnim propustima sustava Glavne uprave DEVCO za evaluaciju; ističe da se sustavom za evaluaciju koji loše funkcionira povećava rizik od toga da se odaberu nekvalitetni projekti ili pak oni koji neće ispuniti zadane ciljeve; napominje da je zabrinut zbog različitih stavova Komisije i Revizorskog suda u pogledu pouzdanih informacija o djelotvornosti aktivnosti povezanih s proračunskom potporom; vjeruje da postoji povezanost između manjka osoblja u delegacijama EU-a i u odjelu Glavne uprave DEVCO za evaluaciju te problema koje je istaknuo Revizorski sud; smatra da to jasno pokazuje kakve štetne posljedice smanjenje osoblja može imati na učinkovito funkcioniranje programa EU-a;

6.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2015 o instrumentu AKP-a za ulaganja; izražava zadovoljstvo zaključkom Revizorskog suda prema kojemu se tim instrumentom ulaganja jasno ostvaruje dodana vrijednost;

7.  pozdravlja osnivanje uzajamnog fonda EU-a Bêkou i njegov doprinos pružanju međunarodnog odgovora na krizu u Srednjoafričkoj Republici; poziva države članice da se više angažiraju oko fonda ne bi li postao potpuno operativan;

8.  pozdravlja osnivanje uzajamnog fonda EU-a Madad za suočavanje s posljedicama sukoba u Siriji i Kriznog uzajamnog fonda za Afriku; poziva države članice da povećaju svoj financijski doprinos svim uzajamnim fondovima EU-a;

9.  uviđa da postoje visoka očekivanja prema kojima bi razvojna politika Unije trebala pomoći u rješavanju izbjegličke krize; naglašava, u tom smislu, da bi napore trebalo usmjeriti na rješavanje temeljnih uzroka migrantske krize, odnosno kršenja ljudskih prava, bezakonja, korupcije, siromaštva i gladi, a ne isključivo preusmjeravati znatna sredstva iz Europskog razvojnog fonda i Instrumenta za razvojnu suradnju na aktivnosti povezane s migracijama i vojne aktivnosti čiji je doprinos održivom razvoju nejasan ili dvojben te na klimatsku politiku; u potpunosti prepoznaje složenost brojnih izazova i potrebu za pružanjem višedimenzionalnih i komplementarnih odgovora te stoga i potrebu za jasnim mehanizmima financiranja, za pronalaskom drugih komplementarnih izvora financiranja i pridržavanjem međunarodnih obveza i postojećih pravnih odredbi ne bi li se pružio odgovor na te nove globalne izazove; poziva u tom smislu na osnivanje fonda za borbu protiv klimatskih promjena koji bi se financirao, među ostalim, porezom na financijske transakcije i porezom na ugljik u međunarodnom zrakoplovnom i pomorskom prometu;

10.  pozdravlja činjenicu da se većina razvojne pomoći Unije dodjeljuje u obliku proračunskih potpora; poziva na to da se, ako za to postoje uvjeti, proračunska potpora iskoristi kao mehanizam kojim se svakoj zemlji pruža mogućnost da donese odluku o svojim prioritetima i preuzme kontrolu nad vlastitim razvojem; pozdravlja činjenicu da se u godišnjem izvješću Suda pokazuje da ukupno gledajući Komisija strogo poštuje uvjete za odabir tog instrumenta za provedbu razvojne pomoći; podsjeća da su službenom razvojnom pomoći za programe proračunske potpore doista ostvareni rezultati u skladu s načelima razvojne učinkovitosti, s obzirom na to da se njome podupire sudjelovanje partnerskih zemalja u vođenju projekata i sustavi tih zemalja; podsjeća da se proračunskom potporom mogu ostvariti stvarni rezultati u rasponu od povećanja javne potrošnje preko većeg opsega pruženih usluga do poboljšanih rezultata u području pomoći siromašnima; podsjeća da je proračunska potpora djelotvorna zato što se, ako se kvalitetno provede, njome može izravno odgovoriti na financijske potrebe zemalja primateljica koristeći pritom njihove vlastite sustave i razvojne pokazatelje, čime se pomaže osnažiti državne institucije i u njima potaknuti transparentnost i odgovornost kojima se suzbija korupcija;

11.  ističe važnost stalnog poboljšanja procjene učinka projekata razvojne suradnje i humanitarne pomoći koji se financiraju vanjskim financijskim instrumentima Unije; naglašava potrebu za dubinskom, preciznom i globalnom analizom raznih aranžmana za praćenje i izvješćivanje kako bi se izbjeglo loše upravljanje, netransparentnost i pronevjere pri korištenju sredstvima EU-a;

12.  naglašava da razvoj nije moguć bez mira, ali i da mir nije moguć bez razvoja; u tom smislu ističe da bi ljudska prava, dobro upravljanje te ostvarivanje mira i demokracije trebali biti prioriteti razvojne politike te da bi u sklopu razvojne suradnje naglasak u nacionalnim okvirnim programima trebalo staviti na one aktivnosti koje su povezane s ostvarivanjem 16. cilja održivog razvoja (mir i pravda) i da bi od naših partnera trebalo zatražiti da godišnje izvješćuju o rezultatima ostvarenima u pogledu 16. cilja održivog razvoja koje će se temeljiti na pouzdanim i zajednički dogovorenim pokazateljima;

13.  poziva Komisiju da uzme u obzir zabrinutost i primjedbe koje je Parlament iznio u pogledu nacrta nacionalnih okvirnih programa (NIP) te da u konačne verzije tih programa uvrsti zaključke Parlamenta; poziva na to da se utvrde službene nadzorne ovlasti nad Europskim razvojnim fondom, primjerice obvezujućim međuinstitucijskim sporazumom u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

14.  poziva Komisiju da zajamči uspostavu pouzdanog, transparentnog i odgovornog okvira kojim bi se zajamčila usklađenost s načelima razvojne djelotvornosti i razvojnim ciljevima i time, u skladu s preporukama iz tematskog izvješća Revizorskog suda pod naslovom „Djelotvornost spajanja instrumenata bespovratnih sredstava za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a”, pružila dodatna jamstva za razvoj;

15.  naglašava da je usklađenost politika u interesu razvoja uvjet propisan Ugovorom; napominje da to znači da rashodi u svim relevantnim područjima politika trebaju biti usklađeni s ciljevima razvojne suradnje te da se nepovoljni učinci moraju preduhitriti i spriječiti; stoga smatra da bi ocjenjivanje usklađenosti politika u interesu razvoja trebalo postati redovan dio pripreme, nadzora, izvještavanja, ocjene i revizije rashoda u svim relevantnim područjima politike, pa i u trgovinskoj, poljoprivrednoj i ribarstvenoj politici.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Juan Fernando López Aguilar, Jan Zahradil, Joachim Zeller

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

7.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Jonathan Arnott, Inés Ayala Sender, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Andrey Novakov, Markus Pieper, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Luke Ming Flanagan, Arne Gericke, Ramón Jáuregui Atondo, Claudiu Ciprian Tănăsescu

(1)

SL C 373, 10.11.2015., str. 289.

(2)

SL C 379, 13.11.2015., str. 124.

(3)

SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(4)

SL L 287, 4.11.2010., str. 3.

(5)

SL L 344, 19.12.2013., str. 1.

(6)

SL L 156, 29.5.1998., str. 108.

(7)

SL L 317, 15.12.2000., str. 355.

(8)

SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(9)

SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(10)

SL L 191, 7.7.1998., str. 53.

(11)

SL L 83, 1.4.2003., str. 1.

(12)

SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

(13)

SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(14)

SL C 373, 10.11.2015., str. 289.

(15)

SL C 379, 13.11.2015., str. 124.

(16)

SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(17)

SL L 287, 4.11.2010., str. 3.

(18)

SL L 344, 19.12.2013., str. 1.

(19)

SL L 156, 29.5.1998., str. 108.

(20)

SL L 317, 15.12.2000., str. 355.

(21)

SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(22)

SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(23)

SL L 191, 7.7.1998., str. 53.

(24)

SL L 83, 1.4.2003., str. 1.

(25)

SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

(26)

SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(27)

  Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti