Postupak : 2015/2154(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0140/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0140/2016

Rasprave :

PV 27/04/2016 - 17
CRE 27/04/2016 - 17

Glasovanja :

PV 28/04/2016 - 4.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0147

IZVJEŠĆE     
PDF 1470kWORD 1001k
13.4.2016
PE 569.795v02-00 A8-0140/2016

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestiteljica: Martina Dlabajová

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. lipnja 2015. pod naslovom „Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije u 2014.ˮ (COM(2015)0279) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2015)0313) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0124, SWD(2015)0125),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-0042/2016),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2015. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o zaštiti proračuna Europske unije do kraja 2014. (COM(2015)0503),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(6);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2014.

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(7),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(8),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2014.(9),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2014., s odgovorima Agencije(10),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(11) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(12), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(13), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(14), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(15),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(16);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2014.

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(17),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(18),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2014.(19),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2014., s odgovorima Agencije(20),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(21) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(22), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(23), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(24), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(25),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(26);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

4. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2014.

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(27),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(28),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2014.(29),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2014., s odgovorima Agencije(30),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(31) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(32), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(33), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(34), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(35),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU оd 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(36),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(37);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu), Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

5. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2014.

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(38),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(39),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2014.(40),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2014., s odgovorima Agencije(41),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(42) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(43), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(44), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(45), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(46),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(47);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

6. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2014.

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(48),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(49),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2014.(50),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2014., s odgovorima Agencije(51),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(52) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(53), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(54), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(55), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU оd 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(56),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(57);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

7. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2014.

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(58),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(59),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2014.(60),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2014., s odgovorima Agencije(61),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(62) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(63), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(64), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(65), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU оd 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(66),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(67);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

8. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije koje za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(68),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(69),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. lipnja 2015. pod naslovom „Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije u 2014.ˮ (COM(2015)0279) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2015)0313) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0124, SWD(2015)0125),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(70), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(71) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-0042/2016),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(72), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(73), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(74);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, nacionalnim parlamentima te nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

9. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da rashodi Unije znatno pridonose postizanju ciljeva politike i da u prosjeku čine 1,9 % javne potrošnje država članica, a u pojedinim slučajevima i iznad 10 %;

B.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava, s jedne strane, jesu li sredstva potrošena zakonito i pravilno te, s druge strane, jesu li postignuti ciljevi politike, jesu li ostvareni odgovarajući rezultati i jesu li poštovana načela dobrog financijskog upravljanja i „kulture uspješnosti”;

C.  budući da postupak davanja razrješnice za 2014. obuhvaća godinu u kojoj se preklapaju dva programska razdoblja i da je u mnogim slučajevima zabilježena potrošnja povezana s programskim razdobljem 2007. – 2013.;

D.  budući da su glavni prioriteti u davanju razrješnice Komisiji za 2014. sljedeći:

(a)  zauzeti pojačan pristup koji se temelji na uspješnosti i usmjeren je na rezultate u cilju bolje uravnoteženosti između njegova tradicionalnog načina i uvođenja novih elemenata koji odražavaju sadašnje i buduće potrebe financija Unije;

(b)  usredotočiti se na 2014. kao prvu godinu novog programskog razdoblja u kojoj su uvedeni važni elementi usmjereni na rezultate;

(c)  navesti određena poboljšanja u pogledu dostupnosti i raspoloživosti podataka radi procjene stvarnih koristi;

(d)  uključiti u postupak davanja razrješnice procjenu kvalitete regulatornog okvira za dodjelu proračunskih rashoda Unije;

(e)   pristupiti postupku davanja razrješnice kao kontinuiranom procesu, a ne procesu koji se odnosi samo na određenu godinu; mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice njegov su sastavni dio;

(f)  pristupanje postupku davanja razrješnice iz perspektive uske povezanosti između proračuna Unije i nove paradigme makroekonomske politike Unije(75) uzimajući u obzir stvarni cilj proračuna Unije, a to je doprinos ostvarenju ciljeva sektorskih politika Unije;

(g)  pristupiti postupku davanja razrješnice kao važnoj platformi za primjenu i provedbu preporuka u području politike u financiranju Unije;

E.  budući da su novi aspekti novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. koji su relevantni za razrješnicu Komisiji za 2014. sljedeći:

(a)  tematska koncentracija – sredstvima Unije potrebno je podupirati samo prioritetna područja, a ne sva područja; prioriteti bi trebali biti precizno utvrđeni uz uporabu kvantitativne analize i provedivih planova za njihovo postizanje, prema potrebi; skup prioriteta trebao bi biti jasno razgraničen; prioriteti bi trebali biti obuhvaćeni znatnim sredstvima radi postizanja stvarnih rezultata i koristi;

(b)   integrirani pristup usmjeren na konkretna područja i sinergije – programi i projekti ne bi trebali donositi samo vlastite rezultate i koristi, nego bi rezultati i koristi trebali nadopunjavati one iz drugih programa i projekata uz pomoć sinergije, pri tome poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; sinergija bi se trebala postizati unutar određenog teritorijalnoga područja; kako bi taj sustav funkcionirao, važno je napraviti upravljačku matricu za stvaranje odgovarajućih uvjeta za integrirane projekte;

(c)  uvjeti i pričuva za uspješnost – načela dobrog financijskog upravljanja temelje se na činjenici da se sredstva Unije dodjeljuju u odgovarajućim nacionalnim fiskalnim, makroekonomskim i institucijskim okolnostima koje služe kao preduvjet za samo financiranje; s druge strane, uvodi se pričuva za uspješnost kao bonus za one koji su ostvarili dobre rezultate;

(d)  pojednostavljivanje – sustav dodjele sredstava Unije iznimno je složen u više aspekata, što predstavlja prepreku učinkovitom upravljanju i mjerenju stvarnih rezultata i koristi;

(e)  bolje kvantificiranje rezultata – važno je učinkovito mjeriti postignute rezultate i na temelju tih opažanja izvući pouke koje se odnose na pojedinačne politike; stoga je ključno poboljšati utvrđivanje mjerila i sustave analize podataka, kao i to da se upravljanje usredotoči na takve podatke i druge pokazatelje poboljšanja;

F.   budući da Komisija snosi krajnju odgovornost za izvršenje proračuna Unije, dok su države članice dužne iskreno surađivati s Komisijom kako bi se zajamčilo da se odobrena sredstva koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja; budući da su države članice, posebice u kontekstu podijeljenog upravljanja sredstvima, konkretno odgovorne za izvršenje proračuna Unije;

G.   budući da je ključno da u okviru podijeljenog upravljanja sredstvima podaci koje dostavljaju države članice budu objektivni i točni; budući da je ključno da države članice razumiju vlastitu odgovornost za upravljanje sredstvima Unije u okviru podijeljenog upravljanja;

A.  Opća poglavlja

Obveze Komisije u odnosu na prioritete povezane s razrješnicom

1.  podsjeća da u skladu s člankom 319. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: „Komisija poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi postupila prema primjedbama sadržanim u odlukama o davanju razrješnice i prema drugim primjedbama Europskog

parlamenta u vezi s izvršenjem rashoda te prema primjedbama sadržanim u preporukama

vezanim uz davanje razrješnice koje je donijelo Vijeće.”

2.  izražava žaljenje zbog toga što su odgovori Komisije u brojnim aspektima i dalje neodređeni;

3.  prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu tajništva nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

4.  ponovno poziva Komisiju da prije preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira na sredini razdoblja Parlamentu pošalje komunikaciju s prijedlozima o tome kako premostiti nove i potencijalne izazove koji iziskuju proračunsku potporu Parlamenta te s obrazloženjem toga kako planira pomiriti dugoročne političke ciljeve (npr. strategija Europa 2020.) s budućim VFO-om, onim za razdoblje nakon 2020.;

5.  podsjeća Komisiju da Europski revizorski sud već nekoliko godina zahtijeva izradu dugoročne projekcije novčanog toka; poziva Komisiju da prije kraja 2016. podnese takvu projekciju;

6.  poziva Komisiju da revidira Kodeks ponašanja povjerenika Komisije u svjetlu zahtjeva iz rezolucije o razrješnici Komisiji za 2014. prije početka postupka davanja razrješnice Komisiji za 2015.;

7.  poziva Komisiju da ne usvoji novi okvir za stručne skupine Komisije dok se ne održi sastanak između potpredsjednika Timmermansa, europske ombudsmanice, ključnih članova Europskog parlamenta i predstavnika civilnog društva o preostalim spornim pitanjima koja se odnose na sadržaj novih horizontalnih pravila i na njihovu provedbu;

8.  poziva Komisiju da naloži svojim glavnim upravama da objave sve preporuke za pojedinačne zemlje koje su izdali u okviru europskog semestra u relevantnim godišnjim izvješćima o radu;

Strategija i misija: kontinuitet i inovacije

9.  primjećuje potrebu za poštovanjem postojećih načela u vezi s razrješnicom te novih aspekata i načela u posljednjem VFO-u; stoga ističe potrebu za inovativnim pristupom u procjeni prve godine VFO-a i boljom prilagodbom pristupa razrješnici izmijenjenim potrebama i zahtjevima u proračunu Unije;

10.  smatra da bi se glavna inovacija u sadržaju razrješnice trebala sastojati od postizanja bolje ravnoteže između, s jedne strane, formalnih i postupovnih pitanja uporabe proračuna Unije te, s druge strane, pristupa koji se temelje na učinku i usmjereni su na rezultate, istodobno uzimajući u obzir uporabu apsorpcijskog kapaciteta;

11.   naglašava da su se u prošlosti postupkom davanja razrješnice ponajprije provjeravali zakonitost i pravilnost financijskih transakcija; smatra da, u kontekstu inicijative Komisije „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, povrh navedenih provjera u budućnosti više pozornosti treba usmjeriti na to u kolikoj su mjeri rezultati projekata i programa usklađeni sa zacrtanim ciljevima;

12.   napominje da se razrješnicom nastoji stvoriti zajednički pristup određenim elementima proračunske politike Unije, posebice onima koji su novouvedeni, točnije aspektima uspješnosti i aspektima povezanima s preventivnim i korektivnim kapacitetima nadzornih i kontrolnih sustava;

13.   smatra da proračun usmjeren na rezultate iziskuje snažne, stabilne i zajednički dogovorene pokazatelje; napominje, međutim, da o tim pokazateljima još treba postići dogovor sa suzakonodavcima i Komisijom, nakon detaljnog savjetovanja s tijelima država članica i drugim dionicima;pozdravlja, u tom smislu, osnivanje međuinstitucijske radne skupine o proračunskim načelima koja se temelje na uspješnosti i rezultatima, a koja je tek počela djelovati; potiče sve uključene strane da ubrzaju njezin rad, ali da pritom osiguraju donošenje niza visokokvalitetnih pokazatelja;

14.   naglašava da je glavni cilj proračuna Unije koristiti građanima Unije te, usporedno s time, štititi financijske interese Unije i poštovati obveze i ciljeve utvrđene Ugovorima; koristi se sastoje od potpore usmjerene prema razvoju i trenutačnim prioritetima usklađenima s kontekstom ekonomske politike i gospodarskom uspješnošću, uzimajući pritom u obzir potrebnu fleksibilnost za snalaženje u novim situacijama, uključujući i krizne situacije; zaštita financijskih interesa Unije zahtijeva ispravnu uporabu rashoda u skladu s pravilima te bez pogrešaka ili prijevare; pristup davanju razrješnice trebao bi pridonijeti postizanju ravnoteže između tih elemenata;

15.   nadalje, naglašava da je Komisija obvezna pobrinuti se za pravilnu primjenu zakonodavstva Unije u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a te poziva Revizorski sud da sastavi tematsko izvješće o tome koristi li Komisija dobro svoje ovlasti podržavanja i nadziranja država članica u provedbi zakonodavstva Unije;

Ostvarivanje rezultata uz pomoć proračuna Unije

16.  napominje da je ključno načelo za razrješnicu Komisiji 2014. ispravnost financijskih tokova te stvarnih programa i projekata iza njih, u svjetlu procjene optimalne uporabe sredstava Unije u svim pogledima;

17.  pozdravlja činjenicu da struktura i sadržaj godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014. slijede naslove VFO-a te više naglašavaju uspješnost i rezultate; cijeni to što poglavlja izvješća o podijeljenom upravljanju uključuju, kao probnu vježbu, preliminarne rezultate procjena uspješnosti programa;

18.  svjestan je toga da se prelazak na višu razinu revizije uspješnosti ne može provesti u jednom koraku jer se temeljni pravni akti i proračun sastavljaju samo jedanput s namjerom usklađivanja ciljeva politike s kvalitativnim pokazateljima ili stvaranja mjerljivih rezultata koje revizije uspješnosti mogu unaprijediti;

19.  u tom kontekstu smatra da VFO predstavlja važan korak naprijed uvođenjem ex ante uvjeta, pričuva za uspješnost te više mogućnosti za pojednostavljenje i sinergiju između fondova;

20.  ističe da je, budući da razdoblja obuhvaćena desetogodišnjom strategijom Unije i njezinim sedmogodišnjim proračunskim razdobljem nisu usklađena, sposobnost Komisije da prati doprinos proračuna Unije strategiji Europa 2020. ograničena za prvu polovicu razdoblja strategije, iako su dostupni svi podaci potrebni za provedbu godišnjih provjera;

21.   međutim, ističe da ciljevi i proračun usmjeren prema rezultatima moraju biti prilagođeni ciljevima utvrđenima u Ugovorima, strategiji Europa 2020., sektorskim i kohezijskim politikama te moraju biti dovoljno fleksibilni kako bi se mogli prilagoditi potencijalnim kriznim situacijama kao što su gospodarska i/ili izbjeglička kriza;

22.   napominje da 2014. neki programi, fondovi i instrumenti VFO-a za 2014. – 2020. nisu koristili nikakva sredstva zbog kasnog donošenja relevantnih uredbi te, potom, kasnog usvajanja sekundarnog zakonodavstva i programskih dokumenata;

23.   podsjeća da je VFO za 2014. – 2020. prvi u kojem je došlo do smanjenja raspoloživih proračunskih sredstava te da je pritisak na gornje granice za plaćanja mnogo veći nego u prethodnim višegodišnjim financijskim okvirima;

24.  podsjeća da je u svojim rezolucijama(76) priloženima odlukama o davanju razrješnice Europski parlament od 2013. godine tražio od Komisije da usmjeri svoju provedbu članka 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u vezi sa svojim evaluacijskim izvješćem, na provedbu desetogodišnje strategije Unije za rast i zapošljavanje te njezinu stvarnu uspješnost i rezultate; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud odabrao usmjeriti poglavlje 3. svojega godišnjeg izvješća za 2014. na strategiju Europa 2020. te traži od Revizorskog suda da nastavi razvijati pristup usmjeren na uspješnost i rezultate;

25.   naglašava da je struktura strategije Europa 2020. iznimno složena (sastoji se od pet glavnih ciljeva, sedam vodećih inicijativa i 11 tematskih ciljeva za europske strukturne i investicijske fondove (ESIF)); napominje da ti različiti alati nisu osmišljeni za pretvaranje političkih ciljeva strategije u praktične operativne ciljeve uz pomoć sinergije;

26.  žali što je, unatoč napretku koji Revizorski sud navodi u svojem godišnjem izvješću za 2014.(77), Komisija do sada samo na ograničen način izvještavala o doprinosu proračuna Unije postizanju ciljeva strategije Europa 2020. (u skladu s člankom 318. UFEU-a) u evaluacijskom izvješću; ističe da VFO za razdoblje 2007. – 2013. ne zahtijeva sveobuhvatno izvješćivanje o doprinosu proračuna Unije ciljevima strategije Europa 2020. kako se planiralo prije donošenja;

27.  pozdravlja činjenicu da su uspostavljeni neki elementi učinkovitog sustava praćenja i izvješćivanja, posebice u pogledu statističkih alata koje je osmislio Eurostat, ali žali zbog toga što je revizija Komisije strategije Europa 2020. odgođena do početka 2016. te zbog toga što rezultati javnog savjetovanja o strategiji Europa 2020. ne pružaju nikakve bitne povratne informacije za ulogu financiranja Unije;

28.   žali zbog činjenice što najistaknutiji ciljevi strategije Europa 2020. nisu sustavno pretvoreni u operativne ciljeve u partnerskim sporazumima i programima; napominje da sadašnje zakonodavstvo ne zahtijeva da se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) strukturiraju oko tematskih ciljeva;

29.   ističe da su, kako je Komisija priznala u svojim odgovorima na primjedbe Revizorskog suda(78), ciljevi Unije definirani su u Ugovorima i moraju se provoditi i poštovati (npr. zajednička poljoprivredna politika), a unutar tog okvira proračun Unije dodjeljuje se za različite aktivnosti i u što većoj mjeri usklađuje se s glavnim prioritetima Unije koji se mijenjaju (tj. Lisabonska strategija, strategija Europa 2020.);

30.  žali što još nisu ostvarene potencijalne koristi od postizanja sinergija između pet ESIF-a njihovim postavljanjem pod jedan regulatorni i upravljački okvir i jedan sporazum o partnerstvu po državi članici te zbog toga što se nastavljaju primjenjivati različita pravila na razini fonda, a stoga i na razini programa; naglašava da bi se trebali usvajati samo pomno razmatrani partnerski sporazumi i programi kako bi se zajamčila učinkovita provedba ESIF-a;

31.   očekuje od Komisije da podnese izvješće o doprinosu proračuna Unije ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; slaže se da je zahtjevan zadatak dosljedno izvještavati o tematskim ciljevima za svih pet ESIF-a, a time i o doprinosu tih fondova strategiji Europa 2020.; napominje da Komisija 2017. mora podnijeti prvo strateško izvješće o doprinosu strategiji Europa 2020.;

32.   ističe, međutim, da su tri četvrtine projekata strukturnih fondova ciljeve svojih politika ostvarile u cijelosti ili djelomično te da samo u 2 % tih slučajeva nije postignut nijedan cilj zacrtan u operativnom programu ili sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;

33.   napominje da se Revizorski sud uglavnom usredotočio na analizu dosljednosti sporazuma o partnerstvu država članica s ciljevima strategije Europa 2020. kao preduvjeta za veću uspješnost; traži od Revizorskog suda da u sljedećem godišnjem izvješću o pretvaranju ciljeva strategije Europa 2020. u očekivana postignuća u okviru drugih programa i fondova kojima izravno upravlja Komisija;

34.  ističe da bi uvođenje zajedničkih pokazatelja učinkovitosti za svaki fond bio važan korak, ali istodobno izražava žaljenje zbog sljedećeg:

(a)   države članice ne trebaju uključiti zajedničke pokazatelje u svoje programe, uz iznimku Inicijative za zapošljavanje mladih i EFRR-a, a procjene na temelju rezultata nisu dio početne faze kontrole u državama članicama;

(b)   uz iznimku dvaju fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond), različiti fondovi nemaju zajedničke pokazatelje;

(c)  ključne etape postoje samo za okvir uspješnosti, dok ciljevima možda nedostaje ambicije;

(d)   Komisija i dalje ima ograničen kapacitet za praćenje i evaluaciju uspješnosti;

35.   prima na znanje da, prema Revizorskom sudu, postoje urođene slabosti u okviru uspješnosti Uredbe o zajedničkim odredbama o ESIF-u(79) jer slabi rezultati ne dovode do gubitka pričuve za uspješnost za države članice, a financijske sankcije na raspolaganju Komisiji ograničene su; međutim, smatra da prije traženja sankcija treba uvesti bolji sustav mjerenja uspješnosti, a prije potencijalnih sankcija državama članicama treba pomoći da poboljšaju uspješnost;

36.   poziva Komisiju da bolje iskoristi područje djelovanja koje omogućuje postojeće zakonodavstvo u pogledu pričuve za uspješnost kako bi uistinu stvorila financijski poticaj za poboljšanje upravljanja financijama u praksi; osim toga, poziva na to da se u sljedećoj reviziji zakonodavstva više iskoristi pričuva za uspješnost kao instrument za povećanje elementa koji ovisi o uspješnosti(80);

37.  prima na znanje da se smjernica koju su dale središnje službe Komisije poboljšala u godišnjem izvješćivanju glavnih uprava (GU) o uspješnosti, ali ponavlja da ciljevi GU-a nisu prikladni za potrebe upravljanja te da i dalje postoje teškoće u vezi s pokazateljima praćenja uspješnosti; također napominje da su svi pokazatelji uspostavljeni prethodnih godina radi mjerenja napretka reformi strategije Europa 2020. na razini Unije i nacionalnim razinama uklonjeni iz godišnjih izvješća o radu glavnog tajnika Komisije u 2014. te umjesto toga uključeni u planove upravljanja i godišnja izvješća o radu operativnih GU-ova;

38.  zahtijeva da Komisija razmotri izradu prijedloga u cilju:

(a)   boljeg usklađivanja VFO-a sa strategijom Europa 2020. i, po potrebi, njegove revizije radi boljeg usklađivanja sa strategijom Europa 2020.;

(b)  odražavanja političkih ciljeva na visokoj razini strategije Europa 2020. u ciljevima na razini Unije;

(c)  osiguravanja da partnerski sporazumi i programi pretvaraju ciljeve na razini Unije u tematske ciljeve koji se mogu povezati s operativnim ciljevima na razini država članica ili u programima kojima izravno upravlja Komisija;

39.  Traži od Komisije da zakonodavcu predloži sljedeće:

(a)  da države članice u svoje partnerske sporazume i programe po potrebi uključe izjavu o mjerljivim rezultatima koji se namjeravaju postići financiranjem;

(b)  da svi partnerski sporazumi i programi uključe zajedničke pokazatelje rezultata, po potrebi dijeljene među različitim fondovima, a osmišljene za praćenje napretka na lokalnoj razini te razini država članica i Unije;

(c)  da se okvir uspješnosti što više temelji na tim zajedničkim pokazateljima rezultata;

40.  poziva Komisiju da u sljedeća evaluacijska izvješća predviđena u članku 318. UFEU-a uvrsti analizu učinkovitosti, djelotvornosti i rezultata u pogledu rasta i radnih mjesta koji su postignuti planom ulaganja od 315 milijardi EUR, koji je najavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker 26. studenog 2014. na plenarnoj sjednici Parlamenta;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice Komisiji za 2013.

41.  izražava žaljenje zbog toga što je ukupna stopa pogrešaka ostala na gotovo istoj razini te što su u plaćanjima ponovno zabilježene značajne pogreške;

Poglavlje

2013.

2014.

Transakcije

Stopa pogreške(81)

Transakcije

/ EUR

Stopa pogreške

Prihod

55

0,0 %

55

0,0 %

Konkurentnost, istraživanje, obrazovanje, promet, ostali programi

160

4,0 %

166 / 13 milijardi

5,6 %

Kohezija

343

5,3 %

331 / 55,7 milijardi

5,7 %

Područje regionalne i urbane politike

168

6,4 %

161

6,1 %

Zapošljavanje i socijalna politika

175

3,1 %

170

3,7 %

Prirodni resursi

360

4,4 %

359 / 57,5 milijardi

3,6 %

EFJP – tržišne i izravne potpore

180

3,6 %

183

2,9 %

Ruralni razvoj, okoliš, klimatske mjere i ribarstvo

180

7,0 %

176

6,2 %

Globalna Europa

182

2,1 %

172 / 7,4 milijardi

2,7 %

Administracija

135

1,1 %

129 / 8,8 milijardi

0,5 %

Ukupno

1 180

4,5 %

1 157 / 142,4 milijardi

4,4 %

42.   žali što i dalje postoji nedostatak pouzdanosti provjera na prvoj razini koje provode države članice u podijeljenom upravljanju te slabosti u isključivanju neprihvatljivih zemljišta iz sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS); ističe da prema godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014. i područja pod podijeljenim upravljanjem i svi ostali operativni rashodi (kojima uglavnom izravno upravlja Komisija) imaju procijenjenu stopu pogrešaka od 4,6 %; napominje, međutim, da su provedene znatne korektivne mjere;

43.  napominje sa zabrinutošću da sljedeće preporuke i zahtjevi iz razrješnice Komisiji za 2013. još nisu provedeni:

(a)  sustav sankcioniranja ako države članice prenesu netočne informacije o programu ili izjave te u slučaju lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanja, koji će obuhvatiti sljedeće tri dimenzije, odnosno statističke podatke o inspekcijama, izvješća agencija za plaćanja te rad tijela za ovjeravanje;

(b)   objavljivanje, u slučaju njihova dobrovoljnog podnošenja, ne samo nacionalnih izjava nego i godišnjih sažetaka i izjava o upravljanju kao, po potrebi, „povjerljivih dokumenata” kako bi se postigao bolji uvid i stvarno poboljšanje financijskog upravljanja; međutim, nije jasno kako će učinkovite te mjere biti s obzirom na razlike u strukturi između država članica te političkoj odgovornosti različitih nacionalnih tijela;

(c)  analiza i informacije o preliminarnim rezultatima plana ulaganja za Europu, kako je Europskom parlamentu najavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u studenome 2014.;

44.  primjećuje sa zabrinutošću da je od 65 preporuka Revizorskog suda koje su donesene 2011. i 2012. samo 20 preporuka u cijelosti provedeno, 26 se provodi u većini aspekata, a 19 ih se provodi u nekim aspektima; poziva Komisiju da usvoji preporuke i zahtjeve Parlamenta te da nastavi provoditi preporuke Revizorskog suda;

45.   ističe da je sa stajališta Parlamenta nezadovoljavajuće kada kontradiktorni postupci završe time da Komisija i Revizorski sud dođu do različitih zaključaka; stoga poziva obje institucije da do takvih ishoda ne dolazi;

46.   zahtijeva od Komisije plan djelovanja s rokovima i ciljevima kako bi se uspješnije spriječile te kronične pogreške;

Stajalište Revizorskog suda: Izjava o jamstvu Revizorskog suda

47.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud jasno iznosi mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije za 2014., kako je to činio od 2007., te da je Revizorski sud zaključio da u prihodima 2014. nije bilo značajnijih pogrešaka; također sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze na kojima se temelje financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

48.  napominje da ukupni rezultati općenito odgovaraju prethodnim zapažanjima Revizorskog suda;

49.  žali zbog činjenice da 21 godinu zaredom u plaćanjima postoje značajne pogreške zbog nepotpune učinkovitosti nadzornih i kontrolnih sustava;

50.  žali što u plaćanjima postoji stopa pogreške od vjerojatno 4,4 %; podsjeća da je najvjerojatnija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2013. procijenjena na 4,7 %, u financijskoj godini 2012. na 4,8 %, a u financijskoj godini 2011. na 3,9 %(82); među ostalim, najviše razine pogrešaka utvrđene su u potrošnji u korist gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije (5,7 %) te konkurentnosti za rast i zapošljavanje (5,6 %); s druge strane, administrativni rashodi povezani su s najnižim procjenama utvrđene pogreške (0,5 %);

51.  pita se temelji li se stopa pogreške za određene transakcije na usporedivoj bazi te bi li stoga trebala služiti kao usporediva referentna vrijednost; napominje da se stopa pogreške za programe nadoknade troškova (5,5 %) temelji na prihvatljivosti troška u usporedbi s programima za isplatu materijalnih prava (2,7 %), gdje se temelji samo na potrebi ispunjavanja niza uvjeta;

52.   napominje da ako se korektivne mjere država članica i Komisije nisu primijenile na plaćanja koja revidira Revizorski sud, ukupna procijenjena razina pogreške bila bi 5,5 %, a ne 4,4 %; stoga poziva Komisiju, tijela vlasti država članica i neovisne revizore da upotrijebe sve dostupne informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile moguće pogreške;

53.   naglašava da procijenjena razina pogreške za operativne rashode u pogledu potrošnje u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama iznosi 4,6 % (2013.: 4,9 %), što je i dalje iznimno velika brojka; izražava zabrinutost zbog toga što je za druge oblike operativne potrošnje u kojima Komisija ima glavnu ulogu procijenjena razina pogreške skočila na 4,6 % (2013.: 3,7 %);

54.  napominje da Komisija prepoznaje da je u potrošnji zabilježena značajna razina pogrešaka jer u svojem sveobuhvatnom izvješću za 2014. navodi da je rizični iznos u rasponu od 3,7 do 5 milijardi EUR, što predstavlja između 2,6 % i 3,5 % plaćanja; primjećuje da Komisija procjenjuje da će u budućim godinama utvrditi i ispraviti pogreške za ukupan iznos od otprilike 2,7 milijardi EUR;

55.  podupire mišljenje Revizorskog suda da, unatoč poboljšanjima analize učinka korektivnih mjera, Komisija nije uklonila rizik od toga da je učinak korektivnih mjera precijenjen ili ograničene važnosti(83);

56.  smatra da za više od tri četvrtine rashoda za 2014. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna nadležna tijela; napominje da Komisija u svojem sveobuhvatnom izvješću navodi da je pouzdanost kontrolnih izvješća država članica i dalje izazov;

57.  konstatira činjenicu da je za 12 glavnih uprava Komisije procijenjen korektivni kapacitet viši od procijenjenog rizičnog iznosa, što odražava višegodišnju prirodu korektivnih sustava;

58.   poziva Komisiju da revidira metodu izračuna korektivnog kapaciteta prije postupka davanja razrješnice za 2015.;

59.   napominje da bi, kad god ima dokaz o smanjenom apsorpcijskom kapacitetu u državama članicama, Komisija trebala procijeniti sve odredbe o fleksibilnosti Uredbe o VFO-u te ponajprije predložiti mjere za povećanje nedovoljnog apsorpcijskog kapaciteta prije poduzimanja drugih mjera;

60.  ističe da više od dvije trećine financijskih korekcija zabilježenih za koheziju u 2014. godini predstavljaju slučajevi kada su nadležna tijela država članica povukla prijavljene rashode i zamijenila ih novima; pozdravlja činjenicu da su takvi postupci ograničeni u programskom razdoblju 2014. – 2020.;

61.  traži od Komisije da u suradnji s državama članicama procijeni za svako područje politike i za proračun Unije kao cjelinu stopu pogreške koja postoji nakon svih korektivnih mjera, uzimajući u obzir višegodišnju prirodu programa;

62.   poziva Komisiju na strogu primjenu članka 32. stavka 5. nove Financijske uredbe ako je razina pogreške kontinuirano visoka, a u kasnijoj fazi na utvrđivanje slabosti u kontrolnim sustavima, na analizu troškova i koristi mogućih korektivnih mjera te na poduzimanje ili predlaganje odgovarajućih aktivnosti za pojednostavljenje i unapređenje kontrolnih sustava te na reviziju programa odnosno sustava isporuke prije revizije programskog razdoblja 2014. – 2020. na sredini razdoblja;

63.   naglašava zapažanje Revizorskog suda da ako su Komisija, nadležna tijela države članice ili neovisne revizije iskoristili dostupne informacije, trebali su biti u stanju spriječiti, otkriti ili ispraviti značajan udio pogrešaka prije nego što su nastale; izražava zabrinutost zbog priznanja Komisije da je za ispravljanje pogrešaka potrebno barem deset godina; ističe da se uporabom svih dostupnih informacija stopa pogreške mogla smanjiti za 3,3 postotna boda i za rashode u okviru regionalne i urbane politike (6,1 %) i rashode u području ruralnog razvoja, okoliša, klimatske politike i ribarstva (6,2 %); ističe da se uporabom svih dostupnih informacija stopa pogreške mogla smanjiti za 2,8 postotnih bodova u okviru konkurentnosti za rast i zapošljavanje, kojima izravno upravlja Komisija;

64.   napominje da je 2014. prilikom dodjele proračunskih sredstava naglasak stavljen na ostvarivanje rezultata te na analizu popraćenu promjenom u metodološkim pristupima; u tom kontekstu ističe potrebu za jasnim i transparentnim pregledom doprinosa proračuna Unije 2014. rezultatima ostvarenima u pogledu strategije Europa 2020. i ciljeva sektorskih politika;

65.  također napominje da je cilj prakse godišnjih izvješća o radu utvrditi rezultate nastale intervencijama, ali fokus je i dalje više na provedenim aktivnostima nego na rezultatima;

66.   slaže se sa zadrškom koju je u svojem godišnjem izvješću o radu izrazio glavni direktor glavne uprave REGIO u vezi sa sustavima upravljanja i kontrole EFRR-a/Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2007. – 2013. u 12 država članica (77 programa) i programima europske teritorijalne suradnje; smatra da je ta zadrška dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

67.   slaže se sa zadrškama koje je u svojem godišnjem izvješću o radu izrazio glavni direktor glavne uprave AGRI:

–  ABB02 – Rashodi za tržišne mjere: rizičnih 77,7 milijuna EUR; 4 programa pomoći u 7 država članica (8 elemenata zadrške): Austrija, Francuska (za dvije mjere pomoći), Nizozemska, Poljska, Španjolska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina;

–  ABB03 – Izravna plaćanja: rizičnih 831,6 milijuna EUR; 15 agencija za plaćanje, koje obuhvaćaju 6 država članica: Španjolska (10 agencija za plaćanje), Francuska, Ujedinjena Kraljevina (RPA – Engleska), Grčka, Mađarska i Portugal;

–  ABB04 – Rashodi za ruralni razvoj: rizičnih 532,5 milijuna EUR; 28 agencija za plaćanje, koje obuhvaćaju 16 država članica: Bugarska, Njemačka (tri agencije za plaćanje), Danska, Španjolska (šest agencija za plaćanje), Francuska (dvije agencije za plaćanje), Ujedinjena Kraljevina (dvije agencije za plaćanje), Mađarska, Grčka, Italija (četiri agencije za plaćanje), Litva, Latvija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Švedska;

–  ABB05 – Rashodi IPARD-a za Tursku: rizičnih 5,07 milijuna EUR;

smatra da je ta zadrška dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

68.   slaže se sa zadrškama koje je u svojem godišnjem izvješću o radu izrazio glavni direktor glavne uprave EMPL; napominje da njegovo godišnje izvješće o radu sadrži zadrške u pogledu plaćanja izvršenih za programsko razdoblje 2007. ‒ 2013. za rizični iznos od 169,4 milijuna EUR u 2014. u pogledu sustava upravljanja i kontrole za 36 konkretnih operativnih programa Europskog socijalnog fonda (ESF) u Belgiji, Češkoj Republici, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini za programsko razdoblje 2007. – 2013.; smatra da je ta zadrška dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

69.   traži od glavnog direktora glavne uprave DEVCO da u svojem godišnjem izvješću o radu pruži jamstvo koje je više diferencirano u pogledu rizika te da u skladu s tim više resursa za kontrolu usmjeri prema područjima obuhvaćenima konkretnim zadrškama;

70.  poziva Vijeće da više pozornosti obraća na razrješnice te pozdravlja kritiku Švedske i Ujedinjene Kraljevine, koje su od Komisije i Revizorskog suda zatražile sljedeće:

–   da se usredotoče na područja i primatelje kod kojih postoji veći rizik od pogrešaka umjesto da postroži kontrole za sve;

–   da se usredotoče na ex ante, a ne na ex post kontrole;

–   da očuvaju jednoglasno dogovorene gornje granice za plaćanja, i to osobito održavanjem fiskalne discipline u odnosu na obveze, opozivom neiskorištenih odobrenih sredstava kako bi se napravilo mjesta za nove prioritete i programe, povećanjem transparentnosti pružanjem dugoročnih prognoza, osiguravanjem ravnoteže između obveza i plaćanja i smanjenjem prevelikog novčanog salda u financijskim instrumentima, s obzirom na to da je više od 14 milijardi EUR neiskorištenih sredstava i dalje blokirano unutar takvih instrumenata, a mogla bi se iskoristiti za hitnije potrebe i prioritete;

pozdravlja, osim toga, činjenicu da su Švedska i Ujedinjena Kraljevina pozvale tijela država članica da se bolje koriste raspoloživim informacijama za sprečavanje, otkrivanje i uklanjanje pogrešaka prije prijave rashoda Komisiji;

Sažetak

71.  Zaključuje da razrješnica:

(a)   kad je riječ o prioritetima, uključuje uravnotežen pristup između tradicionalnih metoda te veću usredotočenost na uspješnost i rezultate, uzimajući svakako u obzir obveze koje proizlaze iz Ugovora, sektorske politike i fleksibilnost potrebnu za nošenje s nepredviđenim događajima;

(b)  zahtijeva bolju dostupnost podataka i upravljanja njima radi prikazivanja uspješnosti i rezultata;

(c)   pokazuje važnost pojačane veze između proračuna Unije i ključnih strategija politika i koncepata Unije (kao što je strategija Europa 2020.) te njihove korelacije s ključnim sektorskim politikama;

(d)  pokazuje poštovanje prema poboljšanim metodama upravljanja i kontrole u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

(e)  pruža prostor za obrazlaganje primjedbi iz prethodnih razrješnica u obliku redovitog praćenja;

(f)   izražava žaljenje zbog značajnog porasta pogrešaka u operativnim rashodima kojima izravno upravlja Komisija, čiji je rast po prvi put dosegnuo točku jednaku stopi pogrešaka za potrošnju u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama;

B.  Posebna poglavlja

Opće proračunsko i financijsko upravljanje

72.  ističe da dobro financijsko upravljanje uključuje stvarne rezultate intervencija proračuna Unije, naravno, pod uvjetom da se poštuju pravila zakonitosti i pravilnosti te da se pridonosi dodanoj vrijednosti proračuna Unije iz perspektive Unije; ističe da je smanjenje stopa pogreške i slučajeva prijevare preduvjet potreban za poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja;

73.   ističe da razina stope pogreške ne označava nužno slučaj prijevare, neučinkovitosti ili gubitka, nego procjenu financijskih tokova koji ne bi trebali biti isplaćeni jer se nisu upotrebljavali u skladu s pravilima i propisima; naglašava, međutim, da je nagli porast značajnih pogrešaka u kontekstu postupaka javne nabave iznimno zabrinjavajuć, s obzirom na to da države članice imaju godine iskustva s postojećim propisima o javnoj nabavi što znači da će im, ako imaju poteškoća s tim propisima, biti još teže kada budu morale prilagođavati nacionalno zakonodavstvo i postupke novim direktivama o javnoj nabavi i koncesijama; uviđa da građani Unije ne razumiju najbolje stopu pogreške te poziva Revizorski sud da s tim u vezi započne raspravu s Komisijom u cilju utvrđivanja potencijalnih metodoloških nedostataka i postizanja dogovora oko zajedničkih standarda u izvješćivanju o stopi pogreške;

74.  preporučuje da se pravila i propisi provjere uz pomoć postupka regulatorne procjene učinka(84) radi ispitivanja usklađenosti i dosljednosti s potrebama i ciljevima Unije, kao što je to u slučaju programa nadoknade troškova, dok tipičan primjer pogrešaka uključuje isplatu neprihvatljivih troškova (41 %) te pogreške u pogledu javne nabave (27 %); napominje da se te pogreške mogu razlikovati od prijevare ili namjernog zavaravanja u svrhu dobivanja koristi;

75.   usmjerava pozornost na činjenicu da je proračun Unije za 2014. izvršen pod različitim regulatornim okvirima, uzimajući u obzir činjenicu da su te godine na snazi bila dva okvira, onaj za razdoblje 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

76.   stoga ističe da je ispravno i bitno razlikovati različite vrste stope pogreške povezane s različitim vrstama proračunskih rashoda Unije jer se dodjeljuju prema različitim kriterijima te ih je stoga vrlo teško uspoređivati;

77.   napominje da, u svojim nastojanjima da se podupre pojačana kultura uspješnosti, godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. pridaje veliku pozornost spornim pitanjima izvršenja proračuna Unije jer je kao probni projekt ispitalo stvarnu komplementarnost između financiranja Unije i strategije Europa 2020.; napominje da je Sud naglasio i utvrdio nisku i slabu međusobnu povezanost partnerskih sporazuma/operativnih programa i strategije Europa 2020.; međutim, usmjerava pozornost na činjenicu da se takva komplementarnost treba razmotriti u općem kontekstu misija za pojedine fondove u skladu s njihovim ciljevima na temelju Ugovora, uključujući gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;

78.   izražava zabrinutost zbog stope apsorpcije sredstava u državama članicama, koja varira između 50 % i 92 %; poziva Komisiju da predstavi temeljitu analizu toga zašto neke regije imaju nisku stopu apsorpcije sredstava te da analizira konkretne načine rješavanja strukturnih problema koji uzrokuju takvu neravnotežu;

79.   cijeni inovativnu prirodu godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014. koje uključuje pristup temeljen na rezultatima i uspješnosti, procjenjujući primjenu i usmjerenost proračunskih intervencija Unije u usporedbi s prioritetima strategije Europa 2020.; smatra da pristup utemeljen na rezultatima i uspješnosti treba zauzimati i u sljedećim godinama pri sastavljanju preporuka za pojedine države u kontekstu europskog semestra;

80.  naglašava da primjedbe i postignuća Revizorskog suda ističu potrebu za primjenom mjera za poboljšanje izvršenja proračuna i standarda podijeljenog upravljanja;

Uspješnost u izvršenju proračuna

81.  napominje da uspješnost u izvršenju proračuna označava odgovarajuće usmjerenje proračunskih rashoda Unije na stvarne prioritete Unije za određeno razdoblje;

82.  ističe da se kultura uspješnosti temelji na trima ključnim stupovima: strategiji, pojednostavljenju i proračunskom postupku;

83.   preporučuje nastavak postupka pojednostavljenja postupaka i proračunskog sadržaja, što bi dovelo do smanjenja prekomjernih administrativnih opterećenja te ograničenja „gold-platinga”, odnosno prekomjernog donošenje propisa, u određenim državama članicama; naglašava da postupak pojednostavljenja ne bi smio dovesti do deregulacije niti do zapostavljanja mehanizama i postupaka kontrole, tj. ex ante revizija; ističe da pojednostavljenje ne bi trebalo uzrokovati prečeste promjene u regulatornom okviru i dovoditi do većeg opterećenja za upravu i korisnike, čime bi se ugrozili namijenjeni pozitivni učinci pojednostavljenja; pozdravlja postojanje skupine na visokoj razini koju je osnovala Komisija te očekuje rezultate;

84.  preporučuje poboljšanje proračunskog postupka u smislu osiguravanja upravljanja i informacija o uspješnosti izvršenja, uključujući isplativost kontrola, izjave o jamstvu i razrješnice, projektne baze podataka i komunikaciju;

85.   poziva Komisiju da poboljša komunikaciju i suradnju između aktera uključenih u planiranje i izvršavanje proračuna i davanje razrješnice i šire javnosti, i to usklađivanjem očekivanja, dijeljenjem iskustava o provedbi i izvješćivanjem o postignutim ciljevima;

86.   poziva Komisiju da razmotri uporabu instrumenata poput društvenih medija, istraživanja i fokusnih skupina radi mjerenja osviještenosti javnosti i analize načina na koje bi mogla poboljšati komunikacijske strategije u budućnosti kad je riječ o informiranju građana o rezultatima projekata;

87.   pozdravlja novu međuinstitucijsku radnu skupinu o dodjeljivanju proračunskih sredstava na temelju uspješnosti kako bi se postiglo opće razumijevanje proračunskih načela koja se temelje na uspješnosti i usmjerena su na rezultate;

88.  preporučuje odgovarajuća poboljšanja u područjima kao što je usklađivanje intenziteta kontrole i rizika, izvješćivanje o pregledu postignuća ili pouzdanosti rezultata kontrole o kojima izvješćuju države članice;

89.  napominje da je Komisija stvorila golem analitički kapacitet koji se uglavnom temelji na sektorima važnima za pojedine glavne uprave, bez analiziranja horizontalnih, multidisciplinarnih pitanja i stvarnih rezultata njezinih politika koje se (su)financiraju iz proračuna Unije;

90.  preporučuje usmjeravanje na pristup temeljen na uspješnosti te na pitanja tržišnih nesavršenosti/neuspjeha jer takav pristup pomaže u usmjeravanju intervencija u pogledu financiranja Unije na područja na kojima su kriteriji gospodarstva, učinkovitosti i djelotvornosti najbolje ispunjeni; ističe da projekt treba biti usklađen s nizom različitih vrsta tržišnih nesavršenosti/neuspjeha, jednom povezanom s informacijskom asimetrijom, a drugom povezanom s tržišnim procjenama prinosa koje ne uključuju sve pozitivne vanjske učinke i širu društvenu korist, dok oba opravdano na raspolaganju imaju sredstva Unije;

91.  predlaže da Komisija pri procjeni dodane vrijednosti Unije donese kriterije koji se temelje na tome što bi se vjerojatno dogodilo kad bi se projekt ili aktivnost o kojima je riječ provodili ili ne bi primili sredstva Unije;

92.   poziva na hitna pojašnjenje toga koliko je novca iz fondova Unije isplaćeno medijskim poduzećima u svakoj državi članici, koja su poduzeća primila ta sredstva i je li razlog za isplatu bila medijska pozornost ili nešto drugo;

Podijeljeno upravljanje

93.   podsjeća da veliku odgovornost za ispravnu dodjelu proračunskih sredstava Unije snose države članice jer se 76 % rashoda troši u okviru podijeljenog upravljanja; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

94.  naglašava da je ključ ispravne dodjele sredstava točno utvrđivanje potreba Unije u kombinaciji s razvojnim prioritetima država članica;

95.   naglašava da što više države članice teže ispunjavanju nacionalnih i kvantificiranih ciljeva strategije Europa 2020., to se više proračunska potrošnja Unije može usmjeriti, te što više ti ciljevi odražavaju stvarne gospodarske, društvene, teritorijalne i ekološke potrebe Unije, to će bolje Unija jamčiti okruženje za dobro financijsko upravljanje; u tom kontekstu preporučuje osnivanje trajne platforme koja se sastoji od Komisije i predstavništava nacionalnih vlada, uključujući stalne predstavnike pri Uniji, regionalne vlade i tijela vlasti;

96.   dijeli zaključak Revizorskog suda da Komisija, nacionalna nadležna tijela i neovisni revizori moraju upotrebljavati sve dostupne relevantne informacije za sprečavanje ili otkrivanje te ispravljanje pogrešaka prije nadoknade troškova; čvrsto ističe da, kada su podaci dostupni, Komisija, nacionalna tijela i neovisni revizori nemaju opravdanje za nepoduzimanje odgovarajućih mjera za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka;

97.   poziva Revizorski sud da zajedno s nacionalnim revizorskim tijelima izradi sustav koji će mu omogućiti da evaluira u kojoj su mjeri države članice provele njegove preporuke;

98.  poziva Komisiju da pruži smjernice državama članicama kako bi se partnerskim sporazumima i operativnim programima potpunije prenosila strategija programa Europa 2020. te provodio koncept zajedničkih pokazatelja rezultata kako je predloženo u godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014.;

99.   smatra korisnim da Parlament i Vijeće zajedno pronađu način kako riješiti pitanje potrošnje država članica u okviru podijeljenog upravljanja;

100.   podržava uvrštenje preporuka za pojedine države u sporazume o partnerstvu;

101.   potiče Komisiju da intenzivira pregovore s državama članicama u vezi s potrebom objavljivanja nacionalnih izjava i godišnjih sažetaka;

Financijski ispravci i povrati

102.  izražava zabrinutost zbog toga što su financijski ispravci izvršeni 2014. (u usporedbi s primljenim sredstvima Unije za plaćanja) u nekim državama članicama triput veći od prosječnih 2,3 % (Slovačka 8,7 %, Češka Republika 8,1 % i Grčka 4,7 %);

103.  napominje da su za programsko razdoblje 2007. – 2013. potvrđeni financijski ispravci u iznosu od 209 milijuna EUR za ESF, a 156 milijuna EUR je izvršeno, od čega je 95 milijuna EUR potvrđeno 2014.; napominje da su države članice s najvećom količinom ispravaka Španjolska (56 milijuna EUR), Rumunjska(43 milijuna EUR), Poljska (32 milijuna EUR) i Francuska (20 milijuna EUR);

104.  navodi da kumulativni iznosi ispravljeni u okviru kohezijske politike za razdoblje od 2007. do 2013. čine 0,9 % proračunskih sredstava; slaže se sa stajalištem Komisije da bi se financijski ispravci za razdoblje od 2007. do 2013. trebali nastaviti povećavati u nadolazećim godinama jer će se programi početi zaključivati;

105.  napominje da je u okviru programâ EFRR-a/Kohezijskog fonda Komisija nametnula ukupno otprilike 2 milijarde EUR financijskih ispravaka od početka programskog razdoblja 2007. – 2013., što uključuje 782 milijuna EUR financijskih ispravaka koje su države članice primijenile prije prijavljivanja rashoda Komisiji ili u trenutku prijavljivanja; sa zabrinutošću napominje da su glavne države članice na koje se ti ispravci Češka Republika (719 milijuna EUR), Mađarska (298 milijuna EUR), Grčka (257 milijuna EUR), Španjolska (237 milijuna EUR), Slovačka (152 milijuna EUR), Rumunjska (146 milijuna EUR) i Italija (105 milijuna EUR);

106.  napominje da su države članice s najvišom razinom kumulativnih financijskih ispravaka u okviru ESF-a Rumunjska (355 milijuna EUR), Španjolska (213 milijuna EUR) i Poljska (152 milijuna EUR);

107.   smatra da su financijski ispravci i povrati učinkoviti instrumenti zaštite proračuna Unije; međutim, žali što se zbog pravnog okvira kojim se štite financijski interesi Unije, složenosti povezanih postupaka i nekoliko kontrolnih razina u mnogim područjima, pogreške mogu ispraviti tek nekoliko godina nakon što su se dogodile;

Zaštita financijskih interesa

108.  naglašava da korupcija i prijevara nagrizaju povjerenje u javne institucije i demokraciju te potkopavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta Unije; napominje da je potreban integriran pristup suradnje između institucija Unije (i država članica); žali što nekoliko institucija Unije (Komisija i agencije, Europski ured za borbu protiv prijevara, Europski revizorski sud) izvješćuju o prijevari na različite načine;

109.  predlaže da Komisija uključi sve mehanizme izvješćivanja u jedan koherentni sustav za zaštitu financijskih interesa Unije i učini tako borbu protiv prijevare i korupcije učinkovitijom; podsjeća na važnost koherentnog zakonodavstva unutar Unije za učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala na transnacionalnoj razini;

110.   ističe da je transparentnost najdjelotvorniji instrument borbe protiv zlouporabe i prijevare; poziva Komisiju da poboljša zakonodavstvo povezano s tim, te da učini obveznom objavu podataka povezanih sa svim korisnicima sredstava Unije, uključujući podatke o ugovorima s podizvoditeljima;

111.   potiče Komisiju da pristupi Kaznenopravnoj konvenciji o korupciji (ETS br. 173) Vijeća Europe te da ubrza pregovore o sudjelovanju Unije u Skupini država protiv korupcije (GRECO) radi doprinosa boljoj koordinaciji politika borbe protiv korupcije u Europi;

112.   poziva Komisiju da u potpunosti preuzme odgovornost za povrat sredstava nepropisno uplaćenih u proračun Unije te da utvrdi ujednačena načela izvještavanja u svim državama članicama u cilju osiguranja usporedivih, pouzdanih i prikladnih skupova podataka;

113.  pozdravlja izjavu Komisije u njezinu godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa (PIF) za 2014., kojim se podsjeća da bi Direktiva PIF i Uredba o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja „nadopunile i osnažile pravni okvir te znatno ojačale borbu protiv prijevare”; ponovno ističe svoje stajalište da je potrebno hitno donijeti Direktivu o zaštiti financijskih interesa (Direktiva PIF) u čije bi područje primjene bio uključen i PDV te kojom bi se jasno definirala povreda financijskih interesa, najkraće i najdulje zatvorske kazne te minimalna pravila o zastari; podsjeća na predmet Tarrico, u kojemu Sud Europske unije skreće pozornost na činjenicu da je prijevara u vezi s PDV-om doista uključena u definiciju prijevare u vezi s financijskim interesima Konvencije PIF iz 1995. godine; poziva Komisiju da razjasni odnose između Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) te ispita mogućnost snažnijeg integriranog pristupa tih agencija kako bi istrage bile učinkovitije(85);

114.   pozdravlja odluku Komisije da poveća transparentnost poboljšanjem sustava stručnih skupina, a osobito postupak odabira stručnjaka, i to osmišljavanjem novih politika borbe protiv sukoba interesa za stručnjake imenovane u osobnom svojstvu, što podrazumijeva da Parlament može vršiti izravan nadzor nad tim imenovanjima; prima na znanje da u relevantnim situacijama stručnjaci moraju biti upisani u registre transparentnosti; međutim, snažno potiče Komisiju da pri sastavljanju izmjena aktualnih horizontalnih pravila koja vrijede za skupine stručnjaka uzme u obzir i preporuke europske ombudsmanice u vezi sa sastavom skupina stručnjaka i preporuke iz studije „Sastav skupina stručnjaka Komisije i status registra skupina stručnjaka” kako bi se zauzeo sustavniji i transparentniji pristup; traži da Komisija započne dijalog s Parlamentom prije formalnog donošenja pravila, posebno u pogledu predstojećeg izvješća Odbora za proračunski nadzor i Odbora za pravna pitanja o toj temi; potiče europske agencije da razmotre reforme u sličnom smjeru;

115.  naglašava da države članice ne poduzimaju nikakve mjere u pogledu navodnih slučajeva prijevare koji utječu na financijske interese Unije, koje im je dostavio OLAF; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere te OLAF da nastavi podupirati države članice u poboljšanju njihove učinkovitosti u sprečavanju i otkrivanju prijevare u pogledu europskih fondova;

116.   poziva Komisiju da razvije sustav strogih pokazatelja i jedinstvenih kriterija; izražava zabrinutost zbog pouzdanosti i kvalitete podataka koje dostavljaju države članice; stoga poziva Komisiju da usko surađuje s državama članicama kako bi se zajamčili sveobuhvatni, točni i pouzdani podaci, imajući u vidu cilj potpune provedbe modela jedinstvene revizije;

117.   ponavlja svoj zahtjev da Komisija svake dvije godine izvještava Parlament i Vijeće o tome kako institucije Unije provode svoje interne antikorupcijske politike te s nestrpljenjem iščekuje sljedeće izvješće početkom 2016.; traži od Komisije da doda poglavlje o uspješnosti institucija Unije u borbi protiv korupcije i smatra da bi se budućim izvješćima Komisije o antikorupcijskim mjerama uvijek trebale obuhvatiti sve institucije i tijela Unije;

118.   izražava zabrinutost zbog podataka o pranju novca koje je dostavio Eurodad, prema kojima se Luksemburg i Njemačka nalaze na vrhu zemalja u kojima postoji rizik od pranja novca; smatra da je ključno da države članice u cijelosti prenesu direktivu Unije o pranju novca te da uvedu javni registar vlasništva poduzeća, uključujući zaklade;

119.  poziva na to da upis u registar Unije za sve lobiste koji sudjeluju u aktivnostima povezanima s Komisijom postane obvezan, a ne više dobrovoljan;

120.   smatra da je prvo dvogodišnje izvješće Komisije o suzbijanju korupcije obećavajući pokušaj da se bolje shvati korupcija u svim njezinim dimenzijama, da se osmisle konkretni odgovori radi borbe protiv korupcije i da se otvori put prema većoj odgovornosti javne sfere prema građanima Unije; u tom pogledu ponovno potvrđuje važnost politike nulte tolerancije Unije prema prijevarama, korupciji i tajnim sporazumima; međutim, smatra vrijednim žaljenja činjenicu da tim izvješćem nisu obuhvaćene antikorupcijske politike samih institucija Unije;

121.   zahtijeva da najkasnije u svojem drugom izvješću o suzbijanju korupcije Komisija dodatno analizira uvjete u kojima se provode politike na razini institucija Unije i država članica kako bi se prepoznali svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

122.   poziva Komisiju da bez odgode ispuni svoje obveze izvješćivanja u okviru Konvencije UN-a protiv korupcije;

Općenita stopa pogreške

123.  napominje sa zabrinutošću da su najčešće otkrivene vrste pogrešaka one u pogledu neprihvatljivih troškova uključenih u zahtjeve za plaćanje troškova (41 %), ozbiljne pogreške u javnoj nabavi (27 %) te netočne izjave poljoprivrednika o površinama (20 %);

124.   napominje, međutim, da je postotak ozbiljnih pogrešaka država članica u javnoj nabavi u znatnoj mjeri smanjen s 45 % u 2013. u području regionalne politike na 25 % svih kvalificiranih pogrešaka ukupno u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u 2014.;

125.  smatra alarmantnim da su u mnogim primjerima mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna nadležna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija za sprečavanje ili otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije prihvaćanja rashoda; da su sve ove informacije upotrijebljene kako bi se ispravile pogreške, procijenjena razina pogrešaka bila bi znatno niža;

126.  napominje da je za programe za isplatu materijalnih prava procijenjena razina pogreške 2,7 % (3 % 2013.) te je stoga znatno niža nego u slučaju izdataka za isplatu naknada gdje je procijenjena razina pogreške 5,5 % (5,6 % 2013.); poziva Komisiju da, po potrebi, kao sredstvo za pojednostavljivanje procijeni prijelaz s programa isplate naknada na program za isplatu materijalnih prava;

Najbolja praksa

127.  potiče države članice da ozbiljno shvate svoje obveze u pogledu postizanja ciljeva strategije Europa 2020. kao što to čine u slučaju preporuka za svaku pojedinu državu i postupak europskog semestra; to bi odrazilo vidljivu promjenu u shvaćanju uspješnosti, što bi se trebalo dodatno pratiti provedbom evaluacijskih postupaka s učinkom, kao što je pričuva za uspješnost za odgovorne korisnike te kazne i ograničenja za ostale;

Procjena i analiza glavnih rezultata proračuna Unije za 2014.

128.  napominje da ukupan iznos od otprilike 142,5 milijardi EUR 2014. predstavlja gotovo 2 % ukupne javne potrošnje u državama članicama Unije ili 1 % BDP-a Unije;

129.  zahtijeva da utvrđivanje stvarnih učinaka uporabe proračuna Unije na makroekonomske pokazatelje Unije postane predmetom postupka davanja razrješnice;

130.  žali što je samo 47 % doprinosa instrumentima financijskog inženjeringa isplaćeno konačnim primateljima do kraja 2013. u okviru podijeljenog upravljanja (37 % isplaćeno na kraju 2012.) te što je iznos u instrumentima financijskog inženjeringa pod neizravnim upravljanjem i dalje visok (1,3 milijarde EUR 2014.; 1,4 milijarde EUR 2013.);

131.   prima na znanje preporuku Revizorskog suda Komisiji da podnese zakonodavni prijedlog za izmjenu primjenjivog propisa koji se odnosi na produljenje razdoblja prihvatljivosti za instrumente financijskog inženjeringa u okviru Uredbe (EZ) 1083/2006 te pripadajući odgovor Komisije;

132.   u skladu s preporukom Revizorskog suda poziva Komisiju da u svojem proračunskom i financijskom upravljanju razmotri ograničenja kapaciteta u određenim državama članicama kako bi se izbjegla nedovoljna iskorištenost sredstava te povećale stope apsorpcije, posebice u području ESIF-a; pritom uvažava do sad poduzete mjere kao što su osnivanje radne skupine za bolju provedbu, zahvaljujući kojoj je već došlo do poboljšanja;

133.  zahtijeva od Komisije da poduzme mjere za smanjenje nepodmirenih obveza, uključujući pravodobno zaključenje programa za razdoblje 2007. – 2013. te smanjenje novčanih iznosa u fiducijarnim ustanovama;

134.  ponavlja da bi Komisija trebala svake godine izraditi dugoročnu projekciju novčanog toka koja bi obuhvaćala gornje granice proračuna, potrebe plaćanja, ograničenja kapaciteta te potencijalna povlačenja sredstava za obveza kako bi se bolje uskladile potrebe plaćanja i dostupna sredstva(86);

135.   smatra da je revizija VFO-a na sredini proračunskog razdoblja, koju Komisija treba predstaviti do kraja 2016., prva i najbolja prilika da se strukturno riješi problem visoke razine nepodmirenih obveza; poziva Komisiju da izradi prijedlog revizije Uredbe o VFO-u kako bi se, među ostalim, riješio problem nepodmirenih obveza;

Nepodmirena plaćanja

136.  naglašava da su obveze 2014. iznosile 109,3 milijarde EUR, tj. 76,6 % dostupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, što je rezultiralo vrlo visokom dostupnom razinom sredstava za preuzimanje obveza u 2015. (s prijenosom 12,1 milijarde EUR, gornja granica je povećana za 16,5 milijardi EUR);

137.   izražava žaljenje zbog toga što se, usprkos razini plaćanja i dalje višoj od gornje granice VFO-a i uporabi pričuve za nepredviđene izdatke, iznos neizvršenih zahtjeva za plaćanje povećao za 1,4 milijardu EUR i dosegnuo 25,8 milijardi EUR; naglašava da je važno u potpunosti poštovati zajedničku izjavu o planu plaćanja za razdoblje 2015. − 2016. koja je usuglašena između Parlamenta, Vijeća i Komisije te koja je nastala nakon preuzimanja zajedničke obveze da se smanje zaostaci u nepodmirenim zahtjevima za plaćanja za kohezijske programe u razdoblju 2007. ‒ 2013. na otprilike 2 milijarde EUR do kraja 2016.; smatra da takvo stanje zapravo predstavlja povredu članka 310. UFEU-a, u kojemu se navodi da prihodi i rashodi prikazani u proračunu moraju biti uravnoteženi;

138.  naglašava da je predviđeno da će smanjenje razine nepodmirenih obveza biti privremeno zbog traženog povećanja gornje granice VFO-a u 2015. i sljedećim godinama;

139.   posebno ističe da su do kraja 2014. godine plaćanja državama članicama za višegodišnje ESIF-e za razdoblje 2007. – 2013.(87) dosegla 309,5 milijarde EUR; tj. 77 % od 403 milijarde EUR za sve operativne programe, imajući u vidu da pet država članica (Češka, Španjolska, Italija, Poljska i Rumunjska) odgovaraju za više od polovice neiskorištenih obveza višegodišnjih ESIF-a;

140.   žali što je zaostatak u apsorpciji višegodišnjih fondova znatan te može stvoriti značajan problem za određene države članice(88); podržava i uviđa, s tim u vezi, korisnost primjene opcija fleksibilnosti, s obzirom na odgode u pokretanju svih programa;

Prihod

141.  Napominje da se tokovi prihoda temelje na načelu višekanalnosti:

(a)  najveći udio i dalje dolazi od država članica ovisno o njihovu bruto nacionalnom dohotku (BND), a 2014. taj je doprinos iznosio 94,9 milijardi EUR;

(b)  drugi izvori uključuju plaćanja na temelju PDV-a prikupljenog u pojedinačnim državama članicama, u ukupnom iznosu od 17,7 milijardi EUR;

(c)  carine i poljoprivredne naknade predstavljaju treći značajni izvor, u iznosu od 16,4 milijarde EUR;

142.  pozdravlja činjenicu da se od triju preporuka Revizorskog suda koje su donesene u 2011. i 2012. godine dvije preporuke provode u većini aspekata, a jedna se provodi u nekim aspektima;

BND

143.   naglašava da je, dok ne dođe do promjena u sustavu vlastitih sredstava Unije, parametar BND-a ključni čimbenik pitanja prihoda proračuna Unije te ističe da je ispravna i objektivna mjera u tom pogledu ključno i jedino ozbiljno pitanje u vezi s temom prihoda u okviru trenutačne strukture proračuna Unije te da je vrlo važno imati pouzdane i fleksibilne baze podataka za izračun doprinosa država članica;

144.  stoga poziva Komisiju da izjavi da su podaci o BND-u koje su dostavile države članice pouzdani, a njihovi doprinosi stoga ispravni;

145.  podsjeća da su 2014. ažurirani podaci o BND-u doveli do dosad neviđene prilagodbe doprinosa država članica u ukupnom iznosu od 9,813 milijuna EUR;

146.  ističe da je učinak tih velikih revizija salda BND-a mogao biti manji da je uspostavljena zajednička revizijska politika Unije kojom se usklađuje raspored velikih revizija;

147.   žali što prijevare u vezi s PDV-om, posebice tzv. kružne prijevare ili prijevare uz pomoć fiktivnog trgovca, narušavaju tržišno natjecanje, uskraćuju znatna sredstva nacionalnim proračunima te su štetne za proračun Unije; ističe da su 2013. manjak prihoda od PDV-a i procijenjeni gubici u pogledu prikupljanja PDV-a iznosili 168 milijardi EUR; zabrinut je zbog toga što Komisija nema pouzdane podatke o prijevarama u vezi s PDV-om i kružnim prijevarama; napominje da je sadašnji sustav PDV-a i dalje fragmentiran te stvara znatno administrativno opterećenje, osobito za mala, srednja i internetska poduzeća; zabrinut je zbog toga što novi sustav odgovornosti za PDV kao izvor vlastitih sredstava nije mogao u cijelosti postići cilj pojednostavljenja te naglašava odgovornost država članica za poboljšanjem Eurofisca i bolje usklađivanje politika o obrnutoj naplati poreza radi olakšavanja razmjene informacija i pomoći u borbi protiv nepravilnosti i prijevara; poziva Komisiju da predloži zakonodavne izmjene kojima bi se omogućile djelotvorne unakrsne provjere carinskih i poreznih podataka te da se pri praćenju država članica usredotoči na skraćivanje vremena njima potrebnog za slanje odgovora na zahtjeve za informacije te na povećanje pouzdanosti sustava za razmjenu informacija o PDV-u;

Mjere koje je potrebno poduzeti

148.   poziva Komisiju da izradi analizu u pogledu budućnosti financiranja Unije kojom se procjenjuje prikladnost baze vlastitih sredstava;

149.  žali zbog toga što su prijedlozi koje je Komisija iznijela 2013. za uvođenje zajedničke revizijske politike Unije i dalje neprovedeni, a Komisija nije poduzela dodatne mjere unatoč činjenici da je 19 država članica navelo da bi se barem djelomično uskladilo s revizijskom politikom Unije do rujna 2014.;

150.   izražava zadovoljstvo zbog osnivanja Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva; pozdravlja prvo evaluacijsko izvješće koje je ta skupina podnijela krajem 2014. te se slaže da su sustavom postupno počeli dominirati nacionalni doprinosi, dok preostali dio čine neovisna, istinska europska vlastita sredstva; smatra da, kad je riječ o sadašnjem sustavu vlastitih sredstava, ne treba više raspravljati o tome koje su države neto davatelji a koje primatelji, što i nije u središtu pozornosti građana Unije, nego treba prijeći na sustav koji je vidljivo u općem interesu Unije i njezinih politika;

151.  ističe da bi se promjene koje su posljedica rada na pričuvama ublažile da je ciklus provjere Komisije kraći te podsjeća na to da je Parlament prošle godine poticao Komisiju da(89):

(a)  skrati trajanje svojeg ciklusa provjere BND-a;

(b)  ograniči uporabu općih pričuva za izvanredne slučajeve;

152.  napominje s dubokom zabrinutošću da je Komisija najavila da će sljedeći ciklus provjere završiti tek 2019. te da će pričuve pokrivati najmanje devet godina, kako je to bilo u slučaju prethodnog ciklusa;

153.  ističe da se, prema mišljenju Revizorskog suda, kvaliteta provjera carina država članica nije poboljšala; žali što ažurirana verzija Vodiča za carinsku reviziju koji je Komisija izdala 2014. ne obuhvaća određene nedostatke koje je utvrdio Revizorski sud, posebice sporna pitanja koja se odnose na uvoz odobren u drugim državama članicama;

154.  Zahtijeva od Komisije da:

(a)  poduzme mjere za smanjenje broja godina obuhvaćenih pričuvama na kraju sljedećeg ciklusa provjere za doprinose temeljene na BND-u;

(b)  uspostavi sporazume potrebne za smanjenje učinka revizije metoda i izvora koje su predstavile države članice u pogledu njihova BND-a;

(c)  poboljša postojeće smjernice za carinska tijela država članica u pogledu provjera koje provode (posebice revizije nakon odobrenja);

(d)  zajamči da države članice imaju uspostavljene odgovarajuće sustave za pripremu i upravljanje svojim izjavama o carinama i pristojbama na šećer;

(e)   proširi kapacitet procjene rizika Eurofisca tako da obuhvaća sustav VIES (transnacionalni sustav za razmjenu informacija o PDV-u);

Najbolja praksa

155.  na prihodovnoj strani nisu zabilježene značajne pogreške, što je samo po sebi najbolja praksa, kao i trenutačna praksa država članica u pogledu doprinosa na temelju načela BND-a koja zasad ima smisla; međutim, kako bi se održalo funkcioniranje ovoga modela, potrebna je stalna procjena gospodarskih rezultata u državama članicama; alternativa u pogledu povećanja baze vlastitih sredstava i dalje je glavno pitanje za budućnost;

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Općenito

156.   pozdravlja činjenicu da struktura godišnjeg izvješća Revizorskog suda prvi put slijedi naslove višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.; to se poglavlje 2013. zvalo „Istraživanje i druge unutarnje politike”; napominje, međutim, da ta strukturna promjena ograničava usporedivost zaključaka Revizorskog suda sa zaključcima iz prethodnih godina;

157.  napominje, također, da rashodi za istraživanje i inovacije čine 61 % (8,1 milijardi EUR) sredstava potrošenih u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanja i tehnološki razvoj, koji se provodio od 2007. do 2013. (FP7) i programa Obzor 2020. – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije 2014. – 2020., dok rashodi za programe obrazovanja, osposobljavanja, omladinske i sportske programe (1,5 milijardi EUR), svemirske programe (1,4 milijardi EUR), prometne (0,8 milijardi EUR) i ostale mjere i programe (1,5 milijardi EUR) čine preostalih 39 %;

158.   podsjeća da su iznosi u naslovu 1.a VFO-a drastično smanjeni tijekom pregovora o VFO-u (24 % manje u odnosu na prvotni prijedlog Komisije); svjestan je da naslov 1.a obuhvaća rashode za poboljšanje istraživanja i inovacija, unapređenje obrazovnih sustava te za promicanje zapošljavanja, osiguravanje jedinstvenog digitalnog tržišta, promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, modernizaciju prometnog sektora i poboljšanje poslovnog okruženja, posebice za male i srednje poduzetnike;

159.  naglašava da 90 % rashoda u ovom području čine bespovratna sredstva dodijeljena privatnim i javnim korisnicima;

160.  pozdravlja činjenicu da su tri od devet preporuka Revizorskog suda izdanih tijekom 2011. i 2012. u cijelosti provedene, dok se preostalih šest preporuka provodi u većini aspekata;

Europa 2020.

161.  svjestan je činjenice da kumulativni broj ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za cijeli Sedmi okvirni program iznosi 26 078 (od čega je njih 9 627 zaključeno); Komisija je istodobno pokrenula radni program programa Obzor 2020. za razdoblje 2014. – 2015., koji se pokazao izrazito uspješnim; do 25. veljače 2015. zaprimljeno je 46 097 prijedloga: za 79 zaključenih poziva 25 903 prijedloga bilo je prihvatljivo, 3 765 prijedloga predloženo je za financiranje, a potpisano je 1 410 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

162.   izražava zadovoljstvo zbog činjenice da je Komisija ispunila većinu ciljeva ključnih pokazatelja uspješnosti; međutim, izražava sumnju da se do 2020. može postići cilj ulaganja 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj; poziva sve države članice da odgovore na izazov; napominje da se čini da je stanje osobito teško za Hrvatsku, Finsku, Luksemburg, Portugal, Rumunjsku, Španjolsku i Švedsku; poziva Komisiju da donese potrebni zaključak do predstojeće revizije VFO-a na sredini razdoblja do koje treba doći do kraja 2016.;

163.  pozdravlja učinak europskog istraživanja (mreža) u, između ostaloga, borbi protiv ebole, poboljšanju liječenja raka, stvaranju jedinstvenog europskog prostora za klinička istraživanja, borbi protiv poplava, povećanju sigurnosti hrane i poboljšanju sigurnosti brodova za kružna putovanja;

164.  pozdravlja činjenicu da je u studenome 2015. objavljena ex post evaluacija Sedmog okvirnog programa; očekuje da se njezini zaključci i preporuke mogu i dalje uzeti u obzir za radne programe Obzora 2020.;

165.  primjećuje, sa zanimanjem, prve dostupne informacije o izvješću o stanju Unije inovacija iz 2015.(90), koje donosi ažurirane podatke o stanju provedbe 34 obveze preuzete inicijativom Unija inovacija strategije Europa 2020.;

166.   podsjeća da je šesti društveni izazov, posebice društvene i humanističke znanosti, prioritet Parlamenta utvrđen tijekom rada na Obzoru 2020.; podsjeća na važnost tog elementa u područjima u kojima je Unija suočena s posebnim izazovima, npr. borba protiv nezaposlenosti, radikalizacija, terorizam, pomoć migrantima, ekonomska i monetarna politika i borba protiv nejednakosti; zabrinut je, stoga, što su tijekom provedbene faze programa društvene i humanističke znanosti izgubile prioritetni položaj gubitkom osoba na vodećim položajima koje su bile tome posvećene te smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 40 %, dok je ukupna omotnica za Obzor 2020. u okviru VFO-a za 2014. – 2020. povećana;

Pitanja upravljanja

167.  ističe sljedeće:

(a)  opći zaključci i zapažanja o praksi podijeljenog upravljanja mogu se primijeniti na konkurentnost;

(b)  međutim, potrebno je dodatno poboljšati postojeću sinergiju i integrirani pristup između različitih vrsta instrumenata za pružanje podrške provođenju istraživanja, razvoja i inovacija;

(c)  program Obzor 2020. upotrebljavao je jednostavnija pravila u usporedbi sa Sedmim okvirnim programom; s druge strane, unutar programa Obzor 2020. postoje područja kojima se pruža potpora, a koja su potencijalno rizičnija, kao što su projekti usmjereni na poslovanje u kojima sudjeluju mala i srednja poduzeća te u kojima se koriste novi inovativni instrumenti, uključujući financijske instrumente;

168.   poziva korisnike da u cijelosti iskoriste potvrde o obavljenoj reviziji, kojima se stope pogrešaka smanjuju za 50 % u odnosu na necertificirane zahtjeve za plaćanje troškova; smatra, međutim, da treba znatno poboljšati stopu pogreške zabilježenu vanjskim revizijama s obzirom na izrazito specijaliziranu potporu Komisije; u tom smislu pozdravlja sve smjernice, seminare, predloške i popis najčešćih pogrešaka koje je Komisija stavila na raspolaganje korisnicima i tijelima koja provode revizije, no poziva Komisiju da poduzme oštrije mjere kako bi potvrde vanjskih revizora preciznije odražavale stopu pogreške;

169.  podržava nastojanja Komisije da dodatno razvije upravljanje rizicima u području istraživanja; u tom smislu pozdravlja činjenicu da se odabir sudionika nad kojima se provode ex post revizije uvelike temelji na riziku: Komisija očekuje da će se 83 % revizija poduzetih od 2012. do 2016. odabrati na temelju kriterija rizika;

170.  pozdravlja uspostavljanje zajedničkog centra za podršku koji pruža pomoć svim istraživačkim službama u području pravne podrške, revizije, poslovnih procesa, informacijskih tehnologija te informacija i podataka;

171.  uviđa da partnerski sporazumi europskih strukturnih i investicijskih fondova te operativni programi država članica i regija obuhvaćaju znatnu podršku za istraživanja i inovacije, čime se stvara dodatna sinergija; podrška iznosi više od 42 milijarde EUR za temeljno istraživanje i inovacije te 118 milijardi EUR za istraživanje i inovacije u širem smislu;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

172.   duboko je zabrinut što je od 166 transakcija koje je Revizorski sud analizirao njih 79 sadržavalo pogreške; primjećuje da, na temelju 53 mjerljive pogreške, procijenjena stopa pogreške iznosi 5,6 %;

173.  smatra zabrinjavajućim da su u 27 slučajeva mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna tijela ili nezavisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili uoče i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; da su sve te informacije upotrijebljene kako bi se ispravile pogreške, procijenjena stopa pogreške za ovo bi poglavlje bila manja za 2,8 postotnih bodova; smatra da je ta situacija, koja je nepromijenjena već nekoliko godina, dokaz nedovoljne revnosti;

174.   smatra nedopustivim da se stopa pogreške za Sedmi okvirni program nije poboljšala u odnosu na Šesti okvirni program te da će, prema izjavama glavnog direktora glavne uprave za istraživanje i razvoj, stanje biti još lošije; smatra da je stopa pogreške za Sedmi okvirni program trebala biti bolja s obzirom na veće iskustvo u upravljanju projektima; izražava žaljenje zbog činjenice da drastično povećanje stope pogreške u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje 2014. samo naglašava dobro upravljanje programom proteklih godina;

175.   izražava žaljenje zbog činjenice da je u rashodima u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje zabilježen najveći porast stope pogreške u Uniji između 2013. i 2014.;

176.  izražava žaljenje što su izvori pogrešaka ostali isti:

(a)  u području istraživanja (Istraživanje): neispravno izračunati troškovi osoblja, drugi neprihvatljivi izravni troškovi kao što su troškovi za putovanja ili opremu bez potkrijepljenih dokaza; neprihvatljivi neizravni troškovi koji se temelje na pogrešnim stopama općih troškova ili koji obuhvaćaju kategorije neprihvatljivih troškova koji nisu povezani s projektom;

(b)  za ostale instrumente potrošnje (Ostalo): troškovi bez potkrijepljenih dokaza ili neprihvatljivi troškovi, kao i slučajevi nesukladnosti s pravilima o javnoj nabavi;

Doprinos prema vrsti pogreške

Istraživanje

Ostalo

Neispravno izračunati troškovi osoblja

30,5 %

2,5 %

Ostali neprihvatljivi izravni troškovi

17,5 %

13,5 %

Neprihvatljivi neizravni troškovi

20 %

 

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

 

14 %

Neprihvatljivo podugovaranje

2 %

 

Ukupno

70 %

30 %

177.  i dalje je uvjeren da Komisija mora nastojati postići prihvatljivu ravnotežu između privlačnosti programa za sudionike i opravdane potrebe za odgovornošću i financijskim nadzorom; u tom smislu podsjeća da je 2012. glavni direktor izjavio da pristup koji je osmišljen kako bi se postigla stopa preostalih pogrešaka od 2 % u svim okolnostima nije ostvariv(91);

178.   prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije, kao i proteklih godina, izrazio općenitu zadršku o stopi preostalih pogrešaka u okviru zahtjeva za plaćanje troškova u Sedmom okvirnom programu, a koje izravno provodi Glavna uprava za istraživanje i inovacije, te o plaćanjima Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove, u kojem procijenjeni preostali rizik iznosi 3 %, a procijenjeni učinak 111,39 milijuna EUR;

179.   potvrđuje da zadrškom nisu bili obuhvaćeni određeni dijelovi rashoda u Sedmom okvirnom programu za koje su postojali dokazi da je rizik (kao i stopa preostalih pogrešaka) znatno manji nego za ostale rashode; u okviru Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi na rashode Zajedničkog poduzeća za razvoj energije fuzije, Zajedničkog poduzeća Clean Sky i Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik; izvan Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi i na rashode Izvršne agencije za istraživanje u okviru programa Marie Curie te na sve rashode Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća;

180.   zaključuje da, premda je možda pravno potrebna, općenita zadrška stvara negativan dojam o financijskom upravljanju Komisije, osobito s obzirom na to da Glavna uprava za istraživanje i inovacije može u potpunosti jamčiti za 97 % rashoda;

181.  prima na znanje da je u području istraživanja Komisija tijekom 2014. i 2015. izdala naloge za povrat u vrijednosti od 42 milijuna EUR; 31 milijun EUR već je vraćen, a ostatak još nije vraćen zbog stečaja ili prisilnog povrata koji je u tijeku;

182.   izražava žaljenje zbog nedavnih medijskih izvještaja u kojima se dovodi u pitanje sposobnost Glavne uprave za istraživanje i inovacije da učinkovito štiti financijske interese Unije; poziva Komisiju da obrazloži okolnosti koje su mediji vjerno zabilježili, a koje ukazuju na jasan slučaj nepravilnosti i nedvojbene štete nanesene financijskim interesima i ugledu Unije; poziva europsku ombudsmanicu da pokrene istragu o tom pitanju;

183.   izražava žaljenje zbog činjenice da su uslijed pojednostavljenja ukinute ex ante revizije (primjerice, više ne postoje ex ante potvrde rashoda većih od 375 000 EUR), čime dolazi do porasta kumulativnih pogrešaka koje dovode do rasprostranjene i sve veće stope pogrešaka, čije se smanjenje u slučaju Obzora 2020. ne čini izglednim, imajući u vidu sve veći broj tijela nadležnih za upravljanje troškovima u odnosu na Sedmi okvirni program;

Pitanje pouzdanosti podataka

184.  izražava žaljenje zbog činjenice da postoji problem s analizom sekundarnih podataka potrebnom za evaluacijske postupke koji se temelje na uspješnosti; smatra da se to treba smatrati kratkoročnim budućim izazovom; podsjeća na potrebu za poboljšanjem upravljanja podacima;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

185.  napominje da su stvarni učinci i rezultati aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija itekako značajni sa stajališta komercijalizacije i doprinosa s dodanom vrijednosti;

186.   pozdravlja pozitivne učinke koje je stručna skupina na visokoj razini zabilježila tijekom ex post evaluacije Sedmog okvirnog programa, točnije: da je zahvaljujući programu izravno otvoreno više od 1,3 milijuna radnih mjesta (preko projekata financiranih tijekom 10-godišnjeg razdoblja), a neizravno 4 milijuna radnih mjesta tijekom razdoblja od 25 godina; da je svaki euro potrošen u okviru Sedmog okvirnog programa za posljedicu imao otprilike 11 eura izravnih i neizravnih ekonomskih učinaka preko inovacija, novih tehnologija i proizvoda te da je njegov financijski doprinos malim i srednjim poduzećima premašio ciljanih 15 % i dosegnuo 17 % (pet milijardi EUR);

187.  ističe da je Revizorski sud u svrhu poboljšanja pristupa koji se temelji na uspješnosti uspostavio pionirsko ispitivanje pokazatelja strategije Europa 2020., u kojemu važnu ulogu imaju rashodi za istraživanje i razvoj;

Financijski instrumenti

188.   napominje da vrlo napredni inovativni financijski instrumenti predstavljaju jedno od ključnih područja za praktičnu provedbu, posebice za program Obzor 2020.; u tom pogledu pozdravlja to što je 2014. pokrenut novi niz proizvoda u okviru instrumenta InnovFin – financije EU-a za inovatore, zajedničke inicijative Grupe EIB-a (EIB i EIF) pokrenute u suradnji s Komisijom;

189.   poziva Komisiju da tijekom budućih postupaka davanja razrješnice dostavi informacije o provedbi instrumenta InnovFin koja se odnosi na dio proračuna Unije koji se koristi za taj financijski instrument;

190.   ističe da određeni sektori i područja politika, primjerice željeznička infrastruktura ili teoretsko i temeljno istraživanje, nisu toliko primjereni za financiranje preko financijskih instrumenata, čime riskiraju isključenje iz područja koje obuhvaćaju aktivnosti Unije;

Najbolja praksa

191.  primjećuje da su revizijske djelatnosti u tom području pojačane te da je poboljšana koordinacija Zajedničke revizorske službe, koja djeluje kao služba za podijeljeno upravljanje za sve glavne uprave, izvršne agencije i zajednička poduzeća koja sudjeluju u troškovima za istraživanje i razvoj;

192.  smatra da je potencijalna dobra praksa određena vrsta eksternalizacije, pri čemu se upravljanje velikim programima u tom području provodi preko posebnih agencija; s obzirom na to da se takva praksa primjenjuje tek odnedavno, nije moguće utvrditi konkretne rezultate; međutim, čini se da je kao metoda i model vrlo inovativna;

Mjere koje je potrebno poduzeti

193.  zaključuje da bi Komisija trebala:

(a)  donijeti skup mjera za smanjivanje relativno visoke stope pogrešaka u ovom području, poboljšanje upravljanja podacima i informacijama, analiziranje vrlo naprednih projekata istraživanja, razvoja i inovacija te ispitivanje njihovih stvarnih učinaka u odnosu na potencijal programa Obzor 2020.;

(b)  predstaviti izvješće u kojemu ocjenjuje sadašnje iskustvo s novom praksom korištenja usluga posebnih agencija u ovom segmentu(92) s obzirom na proračun te uvođenja redovitog izvještavanja o sukladnosti s relevantnim strateškim pokazateljima strategije Europa 2020.;

194.  poziva Glavnu upravu za istraživanje i inovacije da poboljša upravljanje informacijama, posebice u skladu s kulturom uspješnosti, tako da obuhvati sve dionike, posebice nove, te da poboljša upravljanje informacijama s korisnicima u državama članicama; preporučuje viši stupanj uključivanja neovisnih revizora koji se ne usredotočuju samo na pogreške nego i na ciklus uspješnosti, uključujući prikladnu evaluaciju rizika; osim toga, potrebno je provesti procjenu učinka za regulatorna pravila;

195.  poziva Glavnu upravu za istraživanje i inovacije da u godišnjim izvješćima o radu objavi svoj doprinos preporukama za svaku pojedinu državu na sveobuhvatan i detaljan način s obzirom na to da iz tih preporuka treba biti vidljivo na koji način Glavna uprava pomaže u napretku država članica prema postizanju strateških ciljeva programa Europa 2020.;

196.  primjećuje da je Komisija pokrenula savjetovanje s dionicima o dodatnim pojednostavljenjima koja je potrebno uvesti u program Obzor 2020.; traži informacije o načinu provedbe dodatnih pojednostavljenja;

197.   ističe da pojednostavljenje i sudjelovanje u Obzoru 2020. trebaju biti vodeća načela Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima; naglašava da, za razliku od Sedmog okvirnog programa, u Obzoru 2020. interno fakturirani troškovi trebaju biti podijeljeni i prijavljeni u skladu s različitim kategorijama troškova, među kojima su troškovi osoblja; stoga poziva Komisiju da revidira objašnjenja i omogući da interno fakturirani troškovi budu prihvatljivi isto kao i drugi izravni troškovi bez podjele na kategorije troškova i praćenja vremena pružanja usluga;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Općenito

198.   pozdravlja činjenicu da struktura godišnjeg izvješća Revizorskog suda prvi put slijedi naslove VFO-a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.; godišnje izvješće Revizorskog suda iz 2013. sadržavalo je dva različita poglavlja: jedno o regionalnoj politici, prometu i energetici te drugo o zapošljavanju i socijalnim pitanjima; smatra, međutim, da ta promjena politike ograničava usporedivost zaključaka Revizorskog suda sa zaključcima iz prethodnih godina;

199.  primjećuje da gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija preraspodjeljuje znatan dio proračuna Unije, koji je 2014. iznosio 54,4 milijarde EUR; 80 % ovog iznosa dodijeljeno je za regionalnu i urbanu politiku, većinom preko EFRR-a i Kohezijskog fonda, dok se 20 % većinom odnosi na ESF u svrhu zapošljavanja i socijalnih pitanja;

200.  ističe da su u određenom razdoblju EFRR i Kohezijski fond korišteni većinom za pružanje potpore projektima kao što su infrastrukturni projekti, otvaranje ili očuvanje radnih mjesta, inicijative regionalnoga gospodarskog razvoja i aktivnosti malih i srednjih poduzetnika (EFRR) te ulaganja u infrastrukturu u područjima okoliša i prometa (Kohezijski fond);

201.   ističe da ESF podržava ulaganja u ljudski kapital i djelovanje usmjereno na poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća promjenama u obrascima rada, povećanje pristupa zapošljavanju, jačanje socijalnog uključivanja ugroženih osoba i jačanje sposobnosti i učinkovitosti administracija i javnih službi; smatra da je stoga, usprkos postojanju pokazatelja uspješnosti, teško kvantificirati rezultate ulaganja iz ESF-a;

202.  pozdravlja činjenicu da je osam od 16 preporuka Revizorskog suda donesenih 2011. i 2012. provedeno u cijelosti, sedam se preporuka provodi u većini aspekata, dok se jedna preporuka provodi u nekim aspektima;

Europa 2020.

203.   primjećuje da četiri najvažnija ključna pokazatelja uspješnosti u području regionalne i urbane politike obuhvaćaju sljedeće: broj novih radnih mjesta, broj poduzeća koja surađuju s istraživačkim institucijama koja primaju potporu, broj poduzeća koja primaju potporu i dodatnu sposobnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora; iako je proces ostvarenja globalnih ciljeva, prema provedbenim izvješćima država članica, u prosjeku napredovao za 29 % u usporedbi s prethodnom godinom, Komisija tvrdi da neki ciljevi neće biti ispunjeni zbog gospodarske krize; poziva Komisiju da donese potrebni zaključak do predstojeće revizije VFO-a na sredini razdoblja do koje treba doći do kraja 2016.;

204.   pozdravlja napore Komisije za daljnje povećanje doprinosa kohezijske politike analizi gospodarskog upravljanja Unije svih partnerskih sporazuma i operativnih programa potpisanih od 2014. do 2020. kako bi se zajamčilo da su preporuke za svaku pojedinu državu usvojene do kraja lipnja 2014. primjereno zastupljene u strategijama razvoja i konkurentnosti država članica;

205.   napominje da je do kraja 2015. iskorišteno prosječno 89 % sredstava za programsko razdoblje 2007. – 2013. (uzimajući u obzir stopu apsorpcije), dok su manje od toga imale Italija (79 %), Rumunjska (70 %) i Hrvatska (59 %);

206.  ističe da su dva najvažnija pokazatelja uspješnosti u području zapošljavanja i socijalnih pitanja stopa nezaposlenosti i broj otvorenih i/ili očuvanih radnih mjesta; pozdravlja činjenicu da preliminarni rezultati ex post evaluacije programskog razdoblja 2007. – 2013. pokazuju da je 8,8 milijuna sudionika zaposleno (ili je zadržalo posao) zahvaljujući intervencijama ESF-a provedenima tijekom tog razdoblja do kraja 2013.; također pozdravlja činjenicu da je samozaposleno više od 300 000 osoba obuhvaćenih mjerama potpore ESF-a, dok je više od 50 000 novonastalih poduzeća primilo potporu;

207.   pridaje posebnu pozornost Jamstvu za mlade; stoga sa zadovoljstvom primjećuje da je 2014. godine 110 300 nezaposlenih mladih osoba sudjelovalo u mjerama financiranima sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih; iznos od 1,3 milijarde EUR već je dodijeljen za projekte na terenu; u tom kontekstu izražava zahvalnost na smjernicama iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 3/2015 te na konstruktivnoj reakciji Komisije na zaključke; međutim, ističe da u određenim državama članicama i dalje postoje teškoće u pogledu provedbe Jamstva za mlade i osiguranja dovoljnog portfelja projekata u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

208.  prima na znanje zaključke izvješća Komisije o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF), iz kojih je vidljivo da je tijekom ukupno dvije godine (2014. – 2015.) 7 636 radnika (44,9 % korisnika) našlo novi posao na kraju provedbenog razdoblja EGF-a;

209.   dijeli mišljenje Komisije da su stope nezaposlenosti (posebice dugoročne nezaposlenosti) i postotak mladih osoba koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili izobrazbe pokazatelji neusklađenosti na tržištu rada; konstatira da sljedećih pet država ima najveću razinu dugoročne nezaposlenosti (kao udio aktivnog stanovništva) u Uniji: Grčka (19,5 %), Španjolska (12,9 %), Hrvatska (10,1 %), Slovačka (9,3 %) i Portugal (8,4 %), dok je prosjek Unije 5,1 %; dodaje da sljedeće države imaju najveći postotak osoba koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili izobrazbe: Cipar (33,7 %), Bugarska (30,9 %), Mađarska (30,3 %), Grčka (30 %) i Rumunjska (26,9 %), u usporedbi s prosjekom Unije od 16,37 %;

210.   pozdravlja postignuća ostvarena provedbom programa EFRR-a i Kohezijskog fonda od 2007. do 2013., s obzirom na to da određeni ključni pokazatelji o kojima države članice svake godine izvještavaju, kao i rezultati preliminarne analize najnovijih dostupnih podataka, pokazuju da je otvoreno otprilike 950 000 radnih mjesta, 36 000 poduzeća surađivalo je s istraživačkim institucijama, više od 270 000 poduzeća primilo je potporu, a dodatni kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora iznosio je više od 4 000 megavata;

211.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud prvi put pokušao ocijeniti uspješnost programa u okviru pilot-projekta te da je provođenjem revizije zaključeno da su u 89 od 186 projekata (48 %) postignuti (ili premašeni) svi ciljevi utvrđeni za mjerenje uspješnosti projekta; napominje da je za 56 projekata (30 %) Revizorski sud utvrdio da neki od pokazatelja utvrđenih za projekt nisu postigli ciljanu vrijednost, dok je u trenutku provođenja revizije u 17 slučajeva (9 %) rok za ostvarivanje ciljeva postignut samo za neke od ciljeva; potiče Revizorski sud da nastavi raditi na toj vježbi, posebice za programe iz novog financijskog razdoblja (2014. – 2020.);

Pitanja upravljanja

212.  naglašava da rashodi iz naslova 1.b VFO-a spadaju u podijeljeno upravljanje; u tom su području države članice ponajprije odgovorne za provedbu operativnih programa te za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnih rashoda;

213.  naglašava da je, posebice u smislu kohezije, raspon podijeljenog upravljanja značajan i specifičan zbog dvaju razloga: programi se provode u državama članicama i njihovim regijama u skladu sa zajedničkim pravilima Unije, ali s obzirom na njihove potrebe; drugo, u brojnim slučajevima postoji zajedničko financiranje kada se projekti sufinanciraju sredstvima država članica i korisnika;

214.   smatra neprihvatljivom činjenicu da su u 21 slučaju mjerljivih pogrešaka koje su počinili korisnici nacionalna tijela imala dovoljno informacija kako bi spriječila ili otkrila i ispravila pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; procijenjena stopa pogreške za ovo bi poglavlje bila za 1,6 postotnih bodova niža da su te informacije upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; osim toga, primjećuje da je Revizorski sud utvrdio da su u 13 slučaja uočene pogreške počinila nacionalna tijela; doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio je 1,7 postotnih bodova; smatra da je ta situacija, koja je nepromijenjena već nekoliko godina, dokaz nedovoljne revnosti;

215.   ističe da su u okviru ESF-a najčešće vrste uočenih spornih pitanja u vezi s prihvatljivošću sljedeće: rashodi prijavljeni izvan unaprijed utvrđenog razdoblja (Češka, Njemačka), prekomjerne plaće (Njemačka, Finska, Poljska, Portugal), troškovi koji nemaju veze s projektom (Nizozemska, Poljska, Portugal), neusklađenost s nacionalnim propisima o prihvatljivosti (Poljska) i prihodi koji nisu oduzeti (Austrija); slijede najčešći primjeri nepridržavanja pravila o javnoj nabavi: neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora (Njemačka, Italija), neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora o dodatnim poslovima/uslugama, nezakonito isključenje ponuđača i diskriminirajući kriteriji odabira (Finska);

216.   primjećuje da je Revizorski sud analizirao 161 transakciju u području regionalne i urbane politike (od kojih se 101 odnosi na EFRR, 55 na Kohezijski fond i pet na financijske instrumente) te 170 transakcija u okviru ESF-a; od ukupno 331 transakcije pogreške su zabilježene u njih 135; napominje da prema procjeni Revizorskog suda stopa pogreške iznosi 5,7 % (procijenjena stopa pogreške za EFRR i Kohezijski fond iznosi 6,1 %, a za ESF 3,7 %);

217.   poziva Komisiju da izradi učinkovit alat za doprinos poboljšanju pouzdanosti djelatnosti nadzora i revizije koje pružaju nacionalna tijela; podsjeća na važnost širenja transparentnosti na podatke o javnoj nabavi u svrhu poboljšanja dostupnosti i nadzora, i to objavljivanjem podataka o izvoditeljima i podizvoditeljima;

218.   napominje da je, prema svim rezultatima revizije dostupnima u studenom 2015., u 90 % slučajeva upravljanje programima EFRR-a i Kohezijskog fonda funkcioniralo dobro ili su bila potrebna manja poboljšanja; podsjeća da su temeljni uzrok pogrešaka država članica složene upravljačke strukture te gubitak stručnog znanja zbog velike fluktuacije osoblja ili nedovoljnog broja zaposlenih zbog proračunskih ograničenja;

219.   poziva Komisiju da državama članicama pruži snažnije poticaje za bolju uporabu inovativnih financijskih instrumenata u regionalnoj politici, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u razdoblju od 2007. do 2013. kako bi se spriječilo blokiranje sredstava u financijskim instrumentima;

220.  skreće pozornost na preporuke dostupne u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 10/2015 pod nazivom „Potreba za ulaganjem više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima Unije za koheziju” i pozdravlja pozitivnu reakciju Komisije na zaključke Revizorskog suda;

221.   izražava zadovoljstvo zbog činjenice da je Komisija u listopadu 2015. objavila dokument pod nazivom „Javna nabava – Smjernice za korisnike o izbjegavanju najčešćih pogrešaka u projektima koji se financiraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova”; kritičan je, međutim, prema činjenici da je glavni izvor pogrešaka povezanih s rashodima u okviru gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i dalje kršenje propisa o javnoj nabavi, koje čini gotovo polovicu procijenjene stope pogreške; ističe da slučajevi ozbiljnog kršenja propisa o javnoj nabavi uključuju neopravdano izravno dodjeljivanje dodatnih ugovora ili dodatnih poslova i usluga, nezakonito isključenje ponuđača, sukob interesa i diskriminirajuće kriterije odabira; smatra izrazito važnom politiku potpune transparentnosti kad je riječ o podacima koji se tiču izvoditelja i podizvoditelja, u cilju ispravljanja pogrešaka i rješavanja problema zlouporabe propisa;

222.   pozdravlja činjenicu da je Komisija u studenome 2014. osnovala radnu skupinu za bolju provedbu u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, južnoj Italiji, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji kako bi spriječila opoziv sredstava;

223.   podsjeća da su pravnim okvirom za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje 2014. – 2020. uvedeni ex ante uvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava Unije, što uključuje, između ostalog, sustave javne nabave država članica; u tom su kontekstu doneseni planovi djelovanja za 12 država (Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Hrvatska, Italija, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka) koji će biti ocijenjeni do 2016.; podsjeća da je ispunjenje ex ante uvjeta preduvjet za dodjelu sredstava; poziva na potrebnu potpunu transparentnost kad je riječ o financiranju infrastrukturnih projekata, uključujući objavu ex ante i ex post procjena gospodarske, okolišne i socijalne održivosti projekata;

224.   poziva Komisiju da objavi sve dokumente povezane s projektom izgradnje brze željezničke linije između Lyona i Torina kao i detalje o financiranju projekta;

225.  pozdravlja činjenicu da je glavna uprava REGIO od 2009. provela 265 revizija; glavna uprava REGIO zaključila je da je rad 42 revizijska tijela zadužena za provođenje revizije 91 % dodijeljenih sredstava EFRR-a/Kohezijskog fonda u razdoblju od 2007. do 2013. uglavnom pouzdan; što se tiče glavne uprave EMPL, na kraju 2014. ocijenjeno je 87 od ukupno 92 revizorska tijela (94,6 %); obuhvaćaju 113 od 118 operativnih programa, odnosno 99,1 % financijskog programiranja u programskom razdoblju 2007. – 2013.;

226.  primjećuje da su se prekidi i postupci pred obustavu odnosili na 121 program EFRR-a/KF-a te gotovo 7,9 milijardi EUR zahtjeva za plaćanje koje su podnijele države članice; također primjećuje da je Komisija za ESF poslala 11 pisama upozorenja i 18 pisama pred obustavu, da je pokrenula 31 prekid plaćanja i obustavila 11 operativnih programa te da su prekinuti zahtjevi za plaćanje u vrijednosti od ukupno 1,3 milijarde EUR;

227.   prima na znanje da su 2014. zbog strogog nadzora i politike prekida glavnih uprava REGIO i EMPL te rastućeg broja planova djelovanja potvrđeni financijski ispravci u iznosu od 840 milijuna EUR, a 854 milijuna EUR iskorištena su u EFRR-u/Kohezijskom fondu u svim programskim razdobljima (odlučeno 2014. i prethodnih godina); dodaje da je u okviru ESF-a u razdoblju od 2007. do 2013. prihvaćen/odlučen unos financijskih ispravaka u iznosu od 209 milijuna EUR, a provedeno je 155,9 milijuna EUR (odlučeno 2014. i prethodnih godina);

228.   sa zadovoljstvom napominje da su 2014., i zahvaljujući nadzornoj ulozi Komisije, tijela za ovjeravanje unijela financijske ispravke u iznosu od 782 milijuna EUR prije prijavljivanja rashoda Komisiji u vezi s EFRR-om/Kohezijskim fondom, što je poštedjelo proračun EU-a od isplate netočnih rashoda;

229.   izražava zabrinutost zbog činjenice da, kako tvrdi Revizorski sud, strategija Europa 2020. nije iz tematskih ciljeva sustavno prenesena u operativne ciljeve u partnerskim sporazumima i programima; napominje, međutim, da je prenesena u operativne ciljeve na programskoj razini u okviru ESIF-a uz pomoć konkretnih ciljeva usklađenih s 11 tematskih ciljeva; smatra da se rezultati mogu značajno ocijeniti samo ako su usklađeni tematski ciljevi i operativni programi te ako pokazatelji učinkovitosti i mjerila omogućuju praćenje napretka;

230.  primjećuje da, s jedne strane, partnerski sporazumi i opći propisi stvaraju zajednička pravila koja trebaju poticati integrirani pristup, no da se, s druge strane, svakim fondom upravlja na temelju posebnih propisa i postupaka;

231.  primjećuje sa zanimanjem da će Revizorski sud uskoro predstaviti posebnu reviziju partnerskih sporazuma i okvir usmjeren na uspješnost u kohezijskoj politici;

232.  izražava žaljenje zbog činjenice da je broj operativnih programa na koje se odnose zadrške tijekom 2014. porastao sa 73 na 77 za operativne programe unutar EFRR-a/Kohezijskog fonda, dok za ESF i dalje iznosi 36 operativnih programa; procijenjeni financijski učinak tih zadrški pao je s 423 milijuna EUR u 2013. na 224 milijuna EUR u 2014. za EFRR/Kohezijski fond, dok je za ESF porastao sa 123,2 milijuna EUR u 2013. na 169,4 milijuna EUR u 2014.;

233.  slaže se s kratkim pregledom zajedničke revizijske strategije za razdoblje od 2014. do 2020., unutar kojega će u smislu tematskih revizija prioritet imati dva područja: pouzdanost sustava za dostavljanje podataka o uspješnosti (nova značajka povezana s usmjerenošću politike na rezultate) i financijski instrumenti;

234.   izražava žaljenje zbog činjenice da države članice još nisu u cijelosti usvojile pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova u okviru ESF-a; pozdravlja izvješće „Pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova u Europskom socijalnom fondu”, prema kojemu glavna uprava EMPL očekuje da će u okviru programskog razdoblja od 2014. do 2020. prosječno 35 % troškova biti obuhvaćeno pojednostavljenim mogućnostima prikaza te da će neke države članice (Italija, Nizozemska, Španjolska i Švedska) biti znatno iznad, a druge države članice (Bugarska, Mađarska, Latvija i Slovačka) znatno ispod; podržava napore glavne uprave EMPL u poticanju država članica da rabe pojednostavljene mogućnosti prikaza te poziva države članice da u potpunosti iskoriste njihov potencijal;

235.  u tom kontekstu, cijeni činjenicu da je Komisija osnovala skupinu na visokoj razini koja se bavi pojednostavljenjem postupka za korisnike ESIF-a; želi primiti primjerke izvješća koje će skupina objavljivati od veljače 2016.;

236.  pozdravlja napore Komisije da potakne države članice da preuzmu IT alat ARACHNE za dubinsku analizu podataka u svrhu sprečavanja prijevara; podsjeća države članice da je taj alat besplatan;

237.  pozdravlja činjenicu da je Komisija tijekom 2014. pokrenula prvi niz od četiriju studija kojima se ocjenjuje integracija elemenata reformirane kohezijske politike unutar provedbe programa u razdoblju od 2014. do 2020.; podsjeća da su teme za te četiri studije sljedeće: ex ante uvjeti, načelo partnerstva, okvir učinkovitosti i „novi uvjeti” (koji obuhvaćaju razne nove programske elemente, kao što je ocjena administrativnog opterećenja za korisnike i predviđene aktivnosti za njegovo smanjenje, horizontalna načela, teritorijalni pristupi itd.); želi primiti primjerke studija kada budu dovršene;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

238.   izražava zabrinutost zbog toga što, od 161 transakcije koju je Revizorski sud analizirao u području regionalne i urbane politike i 170 transakcija u okviru politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, 135 transakcija sadržava pogrešku (75 u području regionalne i urbane politike i 60 u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja); primjećuje da na temelju 25 mjerljivih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosi 6,1 % za područje regionalne i urbane politike, dok na temelju 28 mjerljivih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosi 3,7 % za područje politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, što znači da najvjerojatnija stopa pogreške za koheziju u cjelini iznosi 5,7 %;

239.  smatra frustrirajućom činjenicu da su u 21 slučaju mjerljivih pogrešaka koje su počinili korisnici nacionalna tijela imala dovoljno informacija kako bi spriječila ili otkrila i ispravila pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; osim toga, procijenjena bi stopa pogreške za to poglavlje bila za 1,6 postotna boda niža da su te informacije upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; osim toga, primjećuje da je Revizorski sud utvrdio da su u 13 slučaja pogrešku koju je uočio učinila nacionalna tijela; doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio je 1,7 postotnih bodova; smatra da ta situacija, koja se nije promijenila već nekoliko godina, upućuje na manjak pažnje;

240.   kritičan je spram činjenice da, kao i u prošlim financijskim godinama, stopa pogreške, uključujući i određene zahtjeve za konačno plaćanje koji su bili predmet vanjskih revizija i provjera, naglašava da su, kad je riječ o ESF-u, ex ante provjere nedostatne; ističe da pogreške koje se odnose na nepridržavanje propisa o javnoj nabavi i nedostatak dokumenata kojima se potkrepljuju rashodi čine gotovo trećinu procijenjene stope pogrešaka;

241.  naglašava da je procijenjena stopa pogreške mogla biti smanjena za 3,3 postotna boda za područje regionalne i urbane politike te za 3,2 postotna boda za područje politike zapošljavanja i socijalnih pitanja da su provjere država članica bile u cijelosti pouzdane u oba područja politike;

242.   poziva Komisiju da prije 1. srpnja iznese svoje planove za rješavanje te situacije kako bi se znatno poboljšalo financijsko upravljanje na razini država članica; čvrsto smatra da razrješnica treba ovisiti o potrebnom napretku u tom području;

243.  izražava žaljenje što su izvori pogrešaka ostali isti:

(a)  u području regionalne i urbane politike: nepoštovanje pravila o javnoj nabavi, zahtjevi za povrat neprihvatljivih troškova i kršenje pravila o državnoj potpori;

(b)   u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja: zahtjevi za povrat neprihvatljivih troškova, neprihvatljivi projekti ili korisnici, kao i slučajevi nesukladnosti s pravilima o javnoj nabavi; najčešće su vrste uočenih spornih pitanja u vezi s prihvatljivošću sljedeće: rashodi prijavljeni izvan unaprijed utvrđenog razdoblja (Češka, Njemačka), prekomjerne plaće (Njemačka, Finska, Poljska, Portugal), troškovi koji nemaju veze s projektom (Nizozemska, Poljska, Portugal), neusklađenost s nacionalnim propisima o prihvatljivosti (Poljska) i prihodi koji nisu oduzeti (Austrija); slijede najčešći primjeri nepridržavanja pravila o javnoj nabavi: neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora (Njemačka, Italija), neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora o dodatnim poslovima/uslugama, nezakonito isključenje ponuđača i diskriminirajući kriteriji odabira (Finska);

Doprinos prema vrsti pogreške

Regionalna politika

Zapošljavanje

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

44,9 %

2,9 %

Neprihvatljivi troškovi

21,5 %

5,6 %

Državna potpora

21,2 %

 

Neprihvatljivi projekt ili korisnik

 

3,9 %

Ukupno

87,6 %

12,4 %

244.   izražava žaljenje zbog toga što su godinama iste pogreške često zabilježene u istim državama članicama; potvrđuje da se obustavama i prekidima plaćanja Komisije osigurava provođenje korektivnih mjera u slučajevima utvrđenih nedostataka; poziva Komisiju da na temelju ove konstatacije intenzivira provjere nacionalnih i regionalnih sustava upravljanja i kontrole te smanji provjere u onim zemljama u kojima su se sustavi upravljanja i kontrole pokazali kao pouzdani;

245.   izražava zabrinutost zbog povrede propisa o javnoj nabavi u postupku nadmetanja za IT sustave praćenja u financijskim razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020., što je također potaknulo sumnje u prijevaru; napominje da su te pogreške otkrile češka revizijska tijela; u potpunosti podržava stajalište Komisije da ne smije doći ni do kakve isplate dok se ne poduzmu odgovarajuće korektivne mjere i ne provede policijska istraga;

246.   sa zabrinutošću napominje probleme u nabavi sustava praćenja rashoda strukturnih fondova u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020. te traži obrazloženje toga zašto do tih problema dolazi u svakom razdoblju financiranja te trenutačnog stanja u pogledu istraga o prijevarama i povratu nepravilno stečenih sredstava;

247.   ističe da je prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu za 2014. Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku rizik od pogreške kao ponderirani prosjek procjene za svaki operativni program koji podržavaju Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond manji od 1 % u devet država članica (2013. u šest država članica) te da u samo dvije države članice taj postotak iznosi 4 % ili više (2013. u pet država članica);

248.   ističe da je prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu za 2014. Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost rizik od pogreške kao ponderirani prosjek procjene za svaki operativni program koji podržava ESF manji od 1 % u devet država članica (isto kao i 2013.) te da taj postotak iznosi 4 % ili više u šest država članica (najviše 7,9 %), dok je 2013. taj postotak bio viši od 4 % u pet država članica (najviše 8,8 % i 9,3 %);

249.  naglašava da Sud nije otkrio mjerljive pogreške povezane s uporabom pojednostavljenih mogućnosti prikaza troškova tijekom prethodne tri godine; to upućuje na činjenicu da je u projektima u kojima se upotrebljavaju pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova nastanak pogrešaka manje vjerojatan nego u projektima u kojima se upotrebljavaju stvarni troškovi;

250.   smatra da bi bilo korisno da Komisija provede usmjerenu analizu nacionalnih pravila o prihvatljivosti (za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.) te na temelju te analize izradi smjernice za države članice o pojednostavljenju i uklanjanju nepotrebno složenih pravila („gold-plating”, odnosno prekomjerno donošenje propisa);

251.  primjećuje da se čini da je poštovanje pravila o državnim potporama važno za smanjivanje stope pogrešaka u okviru kohezije;

252.  naglašava važnost posvećivanja pozornosti pitanju nedovoljnog prijavljivanja pogrešaka i prekomjernog prijavljivanja financijskih ispravaka koje provode nacionalna tijela država članica;

253.   izražava zabrinutost zbog provjera sredstava namijenjenih izbjeglicama, koja se često izdvajaju za države članice u hitnim slučajevima i na način koji nije usklađen s važećim pravilima; smatra ključnim da Komisija uvede strože provjere, među ostalim i zato da osigura poštovanje ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila;

Pitanje pouzdanosti podataka

254.  sa zadovoljstvom primjećuje da je poboljšana točnost podataka dostavljenih za godišnja kontrolna izvješća država članica za EFRR/Kohezijski fond i ESF; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da je u nekim slučajevima ispravak Komisije bio veći od 1,5 %, zbog čega su se smatrali nepouzdanima;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

255.   pozdravlja činjenicu da je u pogledu dokaza o stvarnim rezultatima politika i uspješnosti Revizorski sud prvi put primijenio pristup koji se temelji na uspješnosti u svrhu komplementarnosti proračuna Unije sa strategijom Europa 2020.; smatra da su rezultati ostvareni provedbom te strategije uz pomoć strukturnih fondova iznimno važni za vodeći ekonomski pokazatelj u Uniji, BDP po glavi stanovnika, ali i za druge pokazatelje;

256.  smatra da je važno ocijeniti jesu li i u kojoj mjeri (do kraja 2014.) zaključeni projekti EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a te jesu li ostvareni njihovi ciljevi;

257.  izražava žaljenje zbog činjenice da je pristup financiranja koji se temelji na uspješnosti i dalje iznimka, a ne pravilo; primjećuje da nepostizanje ciljeva projekta utvrđenih u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava u većini slučajeva nije utjecalo na iznos primljenih sredstava Unije;

258.   podsjeća da je potrebno ubrzati provedbu 51 prioritetnog projekta u Grčkoj; nadalje, 14 projekata, koji se, među ostalim, odnose na katastar i nacionalni registar, okarakterizirano je kao „usko grlo” i prijeti im opoziv sredstava; očekuje da će Komisija izvještavati Parlament o napretku situacije u izvješću o mjerama poduzetima na temelju preporuka iz razrješnice Komisiji za 2014.;

259.   podsjeća na izvješće češkog Ureda za reviziju OPTP/2014/SM/01 o postupku nabave sustava praćenja za razdoblje 2014. – 2020., koje je podneseno Komisiji u travnju 2015., i u kojem se navodi iznos od više od 9 milijuna EUR neopravdanih rashoda; pozdravlja činjenicu da je Komisija poslala pismo upozorenja o mogućem prekidu isplate sredstava te je pozvala češke vlasti da unesu odgovarajuće financijske ispravke; želi znati kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) procijenio situaciju;

Instrumenti financijskog inženjeringa

260.  primjećuje da su upravna tijela država članica prijavila da je na kraju 2014. djelovalo ukupno 1025 instrumenata financijskog inženjeringa (IFI)(uključujući 73 holding fonda i 952 posebna fonda): 90 % odnosi se na IFI-je za poduzeća, 6 % na projekte urbanog razvoja i 4 % na sredstva za energetsku učinkovitost / obnovljive izvore energije; ti su IFI-ji uspostavljeni u 25 država članica i dodijeljena im je financijska potpora iz 183 operativna programa; ukupna vrijednost doprinosa operativnih programa dodijeljenog IFI-jima iznosila je 16 milijardi EUR, uključujući 10,9 milijardi EUR iz EFRR-a i ESF-a; na kraju 2014. plaćanja krajnjim primateljima iznosila su 9,19 milijardi EUR, od čega je 5,8 milijardi EUR predstavljalo strukturne fondove, čime je postignuta stopa apsorpcije od gotovo 57 % iznosa operativnih programa;

261.   primjećuje da nedavno provedeno sveobuhvatno izvješće, kojim se ispravno ocjenjuje praksa IFI-ja u kohezijskoj politici u razdoblju od 2007. do 2013., upućuje da IFI-ji imaju mnoge prednosti, ali da svejedno treba ispraviti prisutne manjkavosti; međutim, izvješće pokazuje da se njihova uporaba znatno razlikuje između država članica; poziva Komisiju da analizira glavne uzroke tako dramatičnih razlika između država članica te da ih djelotvoran način potakne da budu aktivnije u korištenju IFI-ja u područjima u kojima je njihova uspješnost dokazana;

262.   primjećuje da postoji znatna razlika između količine financijskih sredstava kojima raspolažu IFI-ji i iznosa isplaćenih krajnjim primateljima; smatra da to može značiti da su neki značajni iznosi zadržani u IFI-jima samo kako bi se izbjegla opasnost od opoziva sredstava; poziva Komisiju da pridonese uklanjanju tog negativnog aspekta korištenja IFI-ja i smatra da je nova odredba za razdoblje 2014. – 2020. o isplati IFI-ja u tranšama pozitivan korak u tom smjeru;

263.  primjećuje da će nagli porast uporabe IFI-ja dovesti do potpuno novog pristupa prema kojemu javna upravna tijela, revizijska i nadzorna tijela troše javni novac, što u određenoj mjeri zahtijeva uvođenje „nove kulture” u okolinu za inovativne financijske instrumente; poziva Komisiju da ispita pripravnost te okoline;

264.   primjećuje da IFI-ji mogu znatno pridonijeti učinkovitosti, djelotvornosti i ekonomičnosti korištenja ESIF-a, pod uvjetom da se koriste razborito, jer su osmišljeni na način da su usmjereni na postizanje rezultata ili poticanje uspješnosti; osim toga, poziva Komisiju da se pobrine za to da se takva korist odražava i u rashodovnoj politici proračuna Unije;

265.  prima na znanje podatak da su do 2014. u 7 država članica provedena ukupno 53 financijska instrumenta, ponajprije ograničena na podupiranje MSP-ova, financirana sredstvima ESF-a te da je obuhvaćeno ukupno 16 716 MSP-ova (od čega 11 286 mikropoduzeća), s ukupnim proračunom ESF-a od 472 milijuna EUR;

266.  podsjeća da je provedba IFI-ja tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. bila spora iz sljedećih razloga:

(a)  složenost pravila;

(b)  u nekim slučajevima pretjerano dodjeljivanje sredstava u odnosu na stvarne potrebe;

(c)  provedba u vrijeme financijske krize;

267.  pozdravlja činjenicu da je za programsko razdoblje 2014. – 2020. regulatornim okvirom predviđeno da se uporaba IFI-ja temelji na obveznoj ex ante procjeni u svrhu utvrđivanja potreba za ulaganjem i izbjegavanja pretjeranog dodjeljivanja sredstava Unije;

268.  također pozdravlja izradu zajedničke tehničke savjetodavne platforme za financijske instrumente (Fi-compass) u suradnji s Europskom investicijskom bankom, koja će pomoći u provedbi IFI-ja tijekom razdoblja 2014. – 2020.;

Najbolja praksa

269.   pozdravlja trend pojednostavljenja, smanjenja prekomjernog donošenja propisa i poboljšanja podijeljenog upravljanja rame uz rame s novim elementima kohezijske politike za programsko razdoblje 2014. – 2020., što se čini metodološki najboljom praksom te se odražava u brojnim konkretnim mjerama, kao što su utvrđivanje komplementarnosti s Planom ulaganja za Europu preko praktičnog suživota ESIF-a i EFSU-a (Europskog fonda za strateška ulaganja), udvostručivanje područja primjene IFI-ja, uspostavljanje ciljanih inicijativa, primjerice za MSP-ove, stvaranje radnih skupina za bolju provedbu, uvođenje tematskog naglaska na pametan rast i provedbu istraživačkih i inovacijskih strategija kojima se poštuju strategije za pametnu specijalizaciju ili doprinos kohezijske politike relevantnim politikama Unije u područjima digitalnoga gospodarstva, energetike, socijalnih pitanja itd.;

270.   pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala skupinu na visokoj razini za pojednostavljenje postupaka za korisnike kako bi pomogla u utvrđivanju prepreka i smetnji za pojednostavljenje te pronalasku rješenja; poziva Komisiju da razmotri uspješne postupke pojednostavljenja koje je utvrdio Revizorski sud, primjerice u programu Obzor 2020. i pojednostavljenju neizravnih troškova uz pomoć paušalnih naknada, kako bi se taj pristup proširio i na druga područja politika;

271.  poziva Komisiju da procijeni ili preispita mogućnost proširenja sustava isplate potraživanja, što dovodi do manje pogrešaka nego u sustavu nadoknade troškova, uzroka najvećeg broja pogrešaka u odnosu na ostale programe;

272.  poziva Komisiju da nadzire na koji način države članice poboljšavaju pravila o provođenju revizija i kontrola radi stvaranja zajedničkog temelja za razmjenu najboljih praksi, posebice u pogledu javne nabave i borbe protiv prijevara i korupcije;

Mjere koje je potrebno poduzeti

273.  zaključuje da bi Komisija trebala:

(a)   utvrditi dokaze o učinku intervencija EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda iz razdoblja 2007. – 2013. na ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;

(b)  zajamčiti da su novi prioriteti Unije međusobno mnogo povezaniji s kohezijskom politikom;

(c)   nastaviti s već započetim postupkom pojednostavljenja, među ostalim i promicanjem pojednostavljenih mogućnosti prikaza troškova;

(d)  nastaviti s podupiranjem sinergije unutar same kohezijske politike, kao i između kohezijske politike i drugih proračunskih intervencija Unije;

274.  podržava zadrške Komisije u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te zahtijeva da se razvoj povezanih programa prikaže u izvješću Komisije koje će se nastaviti na odluku Parlamenta o razrješnici;

275.   potiče Komisiju da nastaviti odlučno ukazivati na slabosti „provjera na prvoj razini” država članica, s obzirom na to da se ponajveće pogreške čine na toj razini;

276.  poziva Komisiju da u izvješću koje će se nastaviti na odluku Parlamenta o razrješnici iz 2014. navede u kojoj mjeri države članice upotrebljavaju pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova;

277.  slaže se sa Sudom da Komisija treba svoju ocjenu pouzdanosti financijskih ispravaka koje su prijavila revizijska tijela i njihov učinak na Komisijin izračun „stope preostalih pogrešaka” proširiti na sve države članice; poziva Komisiju da iznese rezultate u izvješću koje se nastavlja na odluku Parlamenta o razrješnici;

278.  dijeli mišljenje Suda da Komisija treba dodatno poboljšati sustav kontrola za revizijska tijela te izvijestiti o rezultatima u izvješću koje se nastavlja na odluku Parlamenta o razrješnici;

279.   poziva glavne uprave REGIO i EMPL da u svojim godišnjim izvješćima o radu prikažu svoj doprinos pripremi preporuka Komisije za svaku pojedinu državu i na koji način podupiru države članice u njihovoj provedbi jer iz tih preporuka treba biti vidljivo na koji način glavne uprave olakšavaju napredak država članica prema ostvarivanju strateških ciljeva programa Europa 2020.;

Prirodni resursi

Općenito

280.  primjećuje da područje potrošnje koje se odnosi na prirodne resurse najčešće pokriva različite oblike aktivnosti iz zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u cilju povećanja produktivnosti u poljoprivrednom sektoru, pružajući potporu životnom standardu za poljoprivrednu zajednicu, stabilizirajući tržište i osiguravajući raspoloživost namirnica po razumnim cijenama; svjestan je da dva fonda ispunjavaju tu funkciju: EFJP (Europski fond za jamstva u poljoprivredi) raspodjeljuje izravnu pomoć Unije / plaćanja te pruža mjere na tržištu, a EPFRR (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) sufinancira programe za ruralni razvoj na temelju projekata;

281.  primjećuje da druga područja uključuju aktivnosti iz zajedničke ribarstvene politike (EFR; Europski fond za ribarstvo) i aktivnosti koje potiču zaštitu okoliša (zaštita i poboljšanje, racionalno korištenje prirodnih resursa), uglavnom unutar programa za zaštitu okoliš LIFE;

282.  primjećuje sa žaljenjem da je od 21 preporuke Revizorskog suda donesene u 2011. i 2012. pet preporuka u cijelosti provedeno, četiri se provode u većini aspekata, a 12 se provodi u nekim aspektima;

Pitanja upravljanja

283.  primjećuje da potrošnja u okviru ZPP-a podliježe podijeljenom upravljanju (sufinanciranjem s državama članicama; također, izravna plaćanja raspodjeljuju se preko agencija za plaćanja te postoji odgovornost za prihvatljivost i isplatu sredstava korisnicima); da se EFR-om također upravlja po načelu podjele; te da Komisija centralno upravlja programom LIFE;

284.  naglašava da se problem učinkovite dodjele sastoji i od ograničene pouzdanosti i baze podataka sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) koja nije uvijek ažurirana; primjećuje sa zadovoljstvom da su propusti u LPIS-u ispravljeni u svim revidiranim državama članicama, ali žali zbog činjenice da su neki važni nedostaci i dalje prisutni u nekim državama članicama; traži od Komisije da upotrebljava obnovljive instrumente kojima raspolaže u skladu s novim zakonodavstvom koje se odnosi na ZPP(93) u slučaju značajnih i trajnih manjkavosti u nacionalnim sustavima;

285.  ističe da se jedan od ustanovljenih neuspjeha također sastojao od manjkavih planova djelovanja država članica za ruralni razvoj;

286.   preporučuje da Komisija pruži smjernice državama članicama kako bi riješila te probleme i pridonijela njihovim zadovoljavajućim odlukama;

287.  pozdravlja činjenicu što je Revizorski sud proveo dodatnu reviziju kako bi se procijenilo jesu li ispravljeni propusti primijećeni u državama članicama od 2007. do 2013. u pogledu LPIS-a;

288.  sa zadovoljstvom napominje da su sve države članice obuhvaćene revizijom uklonile nedostatke u LPIS-u; međutim, izražava žaljenje zbog toga što su u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji i dalje prisutne bitne manjkavosti; traži od Komisije da upotrebljava obnovljive instrumente kojima raspolaže u skladu s novim zakonodavstvom koje se odnosi na ZPP u slučaju značajnih i trajnih manjkavosti u nacionalnim sustavima;

289.   primjećuje sa zabrinutošću da može doći do podcjenjivanja stope pogreške koju je tijelo za ovjeravanje prijavilo za financijsku godinu u okviru „postupka za dobivanje većih jamstava”(94); naglašava da je za ukupno šest država članica koje su se opredijelile za dobrovoljnu primjenu tog postupka Revizorski sud ustanovio da nedostaci u njegovoj provedbi uglavnom čine prijavljene stope pogreške nepouzdanima, te da Komisija mora prijavljene stope pogrešaka smatrati nižima od onih kakve su u stvarnosti;

290.   izražava žaljenje zbog činjenice da je grčko tijelo za ovjeravanje znatno podcijenilo stopu pogreške za financijsku godinu 2014. u okviru „postupka za dobivanje većih jamstava” i ističe da je za šest država članica koje su se odlučile za dobrovoljnu primjenu tog postupka (Grčka, Bugarska, Rumunjska, Italija, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina), Revizorski sud utvrdio da su, izuzev Luksemburga, zbog manjkavosti u provedbi država članica navedene stope pogrešaka nepouzdane;

291.   žali što je Revizorski sud zamijetio nedostatke u sustavima kontrole povezanima s transakcijama u ruralnom razvoju pet agencija za plaćanja koje je posjetio 2014. u Irskoj, Italiji (Kampanija), Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj, osobito u provjerama povezanima s uvjetima prihvatljivosti za ekološke uvjete, do maksimalne veličine poduzeća i postupka javne nabave;

292.   žali zbog činjenice da u području ruralnog razvoja planovi djelovanja koje je pregledao Revizorski sud ne pružaju odgovor na većinu vrsta pogrešaka i manjkavosti u sustavu;

293.  pozdravlja činjenicu da je prema zaključcima Revizorskog suda Komisija na zadovoljavajući način upravljala postupkom financijskog odobrenja za 2014.;

294.   sa zabrinutošću napominje da su postupci usklađivanja 2014. i dalje predugo trajali; ističe da smanjenje zaostataka za 15 % u usporedbi s krajem 2013. nije bilo dovoljno, te je rezultiralo velikim zaostatkom od 180 otvorenih predmeta na kraju 2014.;

295.  naglašava da je revizijom Revizorskog suda povezanom s upravljanjem aktivnostima prijenosa znanja i savjetodavnih mjera otkriveno da se znatan broj sličnih usluga financira kroz različite fondove Unije (npr. iz ESF-a i kroz EPFRR) te da to implicira rizik dvostrukog financiranja i zahtijeva udvostručenje skupih struktura za upravljanje;

296.   izražava žaljenje zbog zaključka Revizorskog suda o tome da je potpora Unije ruralnoj infrastrukturi samo u ograničenoj mjeri ostvarila vrijednost koja odgovara uloženim sredstvima; izražava žaljenje zbog toga što potreba za sredstvima Unije u području ruralnog razvoja nije uvijek bilo jasno obrazložena, što je koordinacija s drugim fondovima loša i što se tijekom postupka odabira sredstva nisu smjesta usmjeravala prema najisplativijim projektima; poziva Komisiju i države članice da prikupe relevantne i pouzdane podatke o učinkovitosti i djelotvornosti financiranih mjera kako bi se potrošnjom upravljalo prema rezultatima;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

297.   duboko je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud analizirao 183 transakcije u EFJP-u povezane s tržištem i izravnom potporom te 176 transakcija u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu, od kojih je u 177 transakcija bilo pogrešaka (93 u poljoprivredi povezanih s tržištem i izravnom potporom te 84 u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu); primjećuje da je na temelju 88 kvantificiranih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosila 2,9 % za tržište i izravnu potporu EFJP-u te da je na temelju 41 kvantificirane pogreške procijenjena stopa pogreške iznosila 6,2 % za ruralni razvoj, okoliš, klimatsku politiku i ribarstvo, što dovodi do najvjerojatnije stope pogreške za ukupno područje „prirodni resursi” koja iznosi 3,6 %; primjećuje sa zadovoljstvom da se situacija poboljšala jer će, bez višestruke sukladnosti, najvjerojatnija stopa pogreške za ukupno područje „prirodni resursi” iznositi 3 %;

298.   smatra neprihvatljivim što su u 26 slučajeva kvantificiranih pogrešaka na tržištu i izravnoj potpori EFJP-u koje su napravili korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile ili otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; primjećuje da bi procijenjena stopa pogreške za ovo potpoglavlje bila za 0,6 postotna boda niža da su sve te informacije bile upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; osim toga, primjećuje da je Revizorski sud utvrdio da su u 34 slučaja pogrešku koju je uočio napravila nacionalna tijela; i da je doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio 0,7 postotnih bodova; da su u 15 slučajeva kvantificiranih pogrešaka u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu koje su napravili korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile ili otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; i da bi procijenjena stopa pogreške za to potpoglavlje bila za 3,3 postotna boda niža da su sve te informacije bile upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; primjećuje također da je Revizorski sud utvrdio da su u tri slučaja pogrešku koju je uočio napravila nacionalna tijela; da je doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio 0,6 postotnih bodova; smatra da ta situacija, koja se nije promijenila već nekoliko godina, dokazuje nedostatak marljivosti;

299.  izražava žaljenje što su izvori pogrešaka ostali isti:

(a)  na tržištu i u izravnoj potpori EFJP-u (za poljoprivredu): netočni ili neprihvatljivi navodi korisnika (kao što je prijavljivanje prevelikih troškova površine poljoprivrednoga zemljišta, neprihvatljivo parceliranje zemljišta), neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili rashodi, povrede višestruke sukladnosti i administrativne pogreške;

(b)  u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu (ruralni rashodi): netočni ili neprihvatljivi navodi korisnika (prijavljivanje prevelikih troškova površine poljoprivrednoga zemljišta, neprihvatljivo parceliranje zemljišta), neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili rashodi, povrede višestruke sukladnosti, neusklađenost s poljoprivredno-ekološkim obvezama i neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi;

Doprinos prema vrsti pogreške

Poljoprivreda

Ruralno područje

Precijenjen broj prihvatljivih hektara

28 %

6 %

Neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili rashodi

6 %

16 %

Povrede višestruke sukladnosti

15 %

1 %

Administrativne pogreške

15 %

 

Neusklađenost s poljoprivredno-ekološkim obvezama

 

10 %

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

 

3 %

Ukupno

63 %

37 %

300.  osobito je zabrinut zbog slučajeva namjernog zaobilaženja uvjeta prihvatljivosti; primjećuje da su ti slučajevi proslijeđeni Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i zahtijeva od njega da o rezultatima svoje istrage izvijesti u izvješću Komisije o daljnjim mjerama;

Pitanje pouzdanosti podataka

301.   naglašava da je od ključne važnosti imati pouzdan i ažuriran LPIS, čime bi se trebao smanjiti broj pogrešaka;

302.  ističe da, budući da stope pogreške koje prijavljuje država članica za svaku agenciju za plaćanja nisu uvijek pouzdane, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj usklađuje stopu pogreške uglavnom na temelju revizija Komisije i Suda provedenih u posljednje tri godine;

303.   naglašava da je, dok su u 2014. tijela za ovjeravanje pozitivno ocijenila sve statističke podatke u vezi s EFJP-om i Integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom koje su dostavile države članice, Komisija morala ispraviti i povisiti stope pogreške koje je prijavilo 17 od 69 agencija za plaćanja sa stopom preostalih pogrešaka iznad 2 %, od kojih je pet bilo iznad 5 %(95), primjerice u Španjolskoj (Andaluzija, Kantabrija, Extremadura i La Rioja) i Mađarskoj; ističe da je ukupno prijavljena stopa pogreške za izravna plaćanja u vezi sa ZPP-om povećana s 0,55 % na 2,54 % kao rezultat usklađivanja koje je provela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj;

304.   naglašava da je, dok su u 2014. tijela za ovjeravanje pozitivno ocijenila 88 % statističkih podataka u vezi s EPFRR-om koje su dostavile države članice, Komisija morala ispraviti i povisiti stope pogreške koje su prijavile 43 od 72 agencije za plaćanja s usklađenom stopom pogrešaka iznad 2 % (od kojih je 14 bilo iznad 5 %), i to u Bugarskoj, Danskoj, Španjolskoj (Andaluzija i Valencia), Francuskoj (ODARC i ASP), Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska), Grčkoj, Irskoj, Litvi, Latviji, Nizozemskoj, Portugalu i Rumunjskoj; ističe da je ukupno prijavljena stopa pogreške za plaćanja za ruralni razvoj povećana s 1,52 % na 5,09 % kao rezultat usklađivanja koje je provela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj;

305.   naglašava da postoji rizik da Komisija podcijeni usklađene stope pogreške na razini pojedine agencije za plaćanja jer se usklađivanja provode tek kada su dostupne revizije Komisije i Revizorskog suda;

306.   napominje, međutim, da Revizorski sud smatra da je metodologija Komisije odgovarajući pristup kojim se može pružiti dovoljan temelj za izražavanje zadrške na razini pojedinačnih agencija za plaćanja;

307.  ističe da je struktura ostvarenja politike vrlo rascjepkana u ruralnom razvoju(96), što pokrivenost revizija sukladnosti Komisije ograničava na rashode EPFRR-a;

308.   primjećuje da je, s obzirom da prosječna vrijednost financijskih ispravaka tijekom posljednje tri godine odgovara 1,2 % rashoda u okviru EFJP-a i 1 % rashoda u okviru EPFRR-a, Komisija provela financijske ispravke kojima je obuhvaćeno malo manje od polovice vrijednosti usklađene stope pogreške za EFJP (2,6 % u 2014.) i jednu petinu vrijednosti stope pogreške za EPFRR (5,1 % u 2014.); napominje, osim toga, da tijekom posljednje tri godine povrati iznose 0,3 % rashoda za EFJP i 0,9 % za EPFRR;

309.  naglašava da na temelju podataka koje je dostavila Komisija povezanih s financijskim ispravcima i povratima (1,9 % rashoda), s jedne strane, i ukupnom usklađenom stopom pogreške (5,1 %), s druge strane, za EPFRR u 2014. brojke pokazuju da kapacitet ispravka nije dovoljan da bi se rashodi izloženi riziku smanjili na razinu nižu od značajne do kraja programskog razdoblja(97);

310.   napominje da izjava o jamstvu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj sadrži tri zadrške u pogledu rashoda za 2014. koji podliježu podijeljenom upravljanju s državama članicama te jednu zadršku u pogledu neizravnog upravljanja u ukupnom iznosu od 1 446,9 milijuna EUR (1 451,9 milijuna EUR u 2013.); napominje da se najveći rizični iznos za 2014. nalazi pod ABB03 (Izravna plaćanja); pozdravlja naporan rad Glavne uprave na praćenju i ispravljanju podataka koje dostavljaju nadležna tijela država članica, u skladu s člankom 66. Financijske uredbe; ističe da dosad otkrivene manjkavosti i uneseni ispravci u nacionalnim sustavima predstavljaju znatan dio podataka na kojima se temelji izjava o jamstvu; poziva Komisiju da dodatno poboljša podatke na kojima se temelji izjava o jamstvu;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

311.  primjećuje da je ustanovljena relativno velika, no više formalna usredotočenost na kriterije uspješnosti (prema Revizorskom sudu, u čak 93 % razmotrenih projekata), dok se, protivno tomu, čini da mjerenje opsega ostvarenosti ciljeva nije bilo toliko rigorozno;

312.  primjećuje da je, prema godišnjem izvješću o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, poljoprivredni čimbenik prihoda u 2014. (KPI 1) bio stabilan; naglašava da, prema Komisiji(98), na poljoprivredni prihod po radniku pozitivno utječe pad poljoprivredne radne snage; traži od Komisije da o tom pitanju sustavno izvijesti u svom godišnjem izvješću o radu;

313.  primjećuje, s iznenađenjem, da je, prema godišnjem izvješću o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, stopa zaposlenosti u ruralnim područjima (KPI 4) u 2014. bila stabilna, iako postoji stalan pad u broju poljoprivrednika u Uniji;

314.   smatra neodrživim da je, prema godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj(99), 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji djelomično samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, odnosno ima prihod manji od 4 000 EUR godišnje; također primjećuje da, prema izvješću o dodjeli izravne pomoći poljoprivrednim proizvođačima za financijsku godinu 2014. koje je Komisija usvojila 15. prosinca 2015.:

(a)  u prosjeku 80 % korisnika izravne potpore ZPP-a prima otprilike 20 % plaćanja; i

(b)  79 % korisnika izravne potpore ZPP-a prima 5 000 EUR godišnje ili manje;

315.   poziva Glavnu upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj da u svom godišnjem izvješću o radu za 2015. izvijesti o širokoj paleti ekonomskih i ekoloških pokazatelja i tako pruži uravnoteženi pregled stanja u poljoprivredi Unije te, u širem smislu, omogući suzakonodavcima da bolje ocijene uspješnost ZPP-a i, dobro informirani, započnu raspravu o usmjerenosti ZPP-a u budućnosti;

316.   poziva Glavnu upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj da u svom godišnjem izvješću izvijesti o trendu u distribuciji potpore dohotku od poljoprivrede te da, osobito, pruži detalje o učincima novih oblika potpore uvedenih reformom ZPP-a 2013., primjerice preraspodjele plaćanja;

317.  pozdravlja činjenicu da se Revizorski sud u okviru probnog projekta za utvrđivanje uspješnosti usredotočio na 71 projekt ruralnog razvoja, koji je obuhvaćao ulaganja u materijalnu imovinu;

318.   pozdravlja rezultate ostvarene provedbom politike ruralnog razvoja od 2007. do 2013., prema preliminarnim podacima (kraj 2014.) koji se odnose na mikropoduzeća (73 300) i mlade poljoprivrednike (164 000) koji su primili potporu, kao i na potporu za inovacije za uvođenje novih proizvoda ili tehnologija u 136 000 poljoprivrednih gospodarstava;

319.  žali što je Revizorski sud utvrdio nedostatke u određivanju mjera i odabiru projekata te što je nedostajalo dokaza za to da su troškovi bili razumni;

320.   žali što je Revizorski sud zamijetio nedostatke u sustavima kontrole povezanima s transakcijama u ruralnom razvoju pet agencija za plaćanja koje je posjetio 2014. u Irskoj, Italiji (Kampanija), Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj, osobito u provjerama povezanima s uvjetima prihvatljivosti za ekološke uvjete, do maksimalne veličine poduzeća i postupka javne nabave;

Instrumenti financijskog inženjeringa

321.  primjećuje da je uporaba IFI-ja u tom području apsolutno zanemariva i popriličan izuzetak;

322.   žali što je Revizorski sud otkrio ozbiljne nedostatke u učincima financijske poluge i obnovljivosti objekata za financiranje u ruralnom razvoju te zaključio da je IFI bio neuspješan tijekom razdoblja 2007. – 2013.(100); zahtijeva od Komisije da provede mjere za pružanje dovoljnih poticaja korisnicima za omogućavanje znatne dodane vrijednosti;

323.   napominje da je Komisija pokrenula postupak donošenja potvrde o sukladnosti kako bi dobila detaljne i precizne informacije o riziku od sukoba interesa u vezi s češkim Državnim fondom za intervencije u poljoprivredi te naglašava da bi nepoduzimanje potrebnih mjera za sprečavanje sukoba interesa na koncu moglo rezultirati time da češko nadležno tijelo oduzme akreditaciju agenciji za plaćanja i/ili time da Komisija unese financijske ispravke; poziva Komisiju da što prije poduzme potrebne mjere i do lipnja 2016. o tome izvijesti Parlament; poziva OLAF da smjesta izvijesti Parlament o tome je li odlučio pokrenuti istragu o tom pitanju ili nije;

324.   napominje da nakon isteka razdoblja prihvatljivosti IFI-ja države članice smiju koristiti sredstva vraćena iz investicija u fondove, koja prema sadašnjem pravnom okviru postaju nacionalna sredstva; izražava žaljenje zbog toga što se tako sredstva prvotno povezana s određenim financijskim instrumentima mogu prenijeti u različite sektore i pojedinačna poduzeća; poziva Komisiju da više potiče države članice da ta sredstva troše unutar istog sektora;

Najbolja praksa

325.   primjećuje temeljitu analizu Revizorskog suda o tome je li potpora Unije usmjerena na jasno definirane ciljeve koji odražavaju ustanovljene strukturalne i teritorijalne potrebe te strukturalne nedostatke; i da je također ispitao kriterij uspješnosti kao dio usmjeravanja i odabira; smatra da poboljšani zajednički okvir praćenja i evaluacije koji je izradila glavna uprava AGRI, uzimajući u obzir pristup koji se temelji na uspješnosti, sadrži niz konkretnih pokazatelja koji će omogućiti Komisiji da mjeri napredak i izvještava o njemu;

Mjere koje je potrebno poduzeti

326.  zaključuje da bi Komisija trebala:

(a)  poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje planova djelovanja u državama članicama kako bi se ustanovio najčešći uzrok pogrešaka; i revidirati strategiju za reviziju sukladnosti ruralnoga razvoja;

(b)  analizirati učinak reformi ZPP-a u pogledu uspješnosti industrije i njihovih prioriteta u vezi s proračunskom potporom Unije;

(c)   olakšati sinergiju u području prirodnih resursa kako bi se uklonila trenutačna heterogenost aktivnosti kojima se pruža potpora;

(d)   detaljno izvijestiti Parlament o postavljanju gornjih granica u izravnim plaćanjima u okviru ZPP-a po pojedinoj državi članici;

327.  traži da:

(a)   Komisija razmotri to da u okviru godišnjeg izvješća o radu glavne uprave AGRI izvještava o trendu u distribuciji potpore dohotku od poljoprivrede;

(b)  države članice poduzmu daljnje napore radi uključenja pouzdanih i ažuriranih informacija u svoju bazu podataka LPIS-a kako bi se izbjegla plaćanja za neprihvatljiva zemljišta;

(c)  Komisija izradi prijedloge u cilju sankcioniranja lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanja, uključujući sljedeće tri dimenzije: statističke podatke o inspekcijama, izvješća agencija za plaćanja te rad tijela za ovjeravanje;

(d)  Komisija poduzme odgovarajuće mjere kako bi tražila da planovi djelovanja država članica u ruralnom razvoju uključuju korektivne mjere za rješavanje učestalih slučajeva pogrešaka;

(e)  Komisija revidira strategiju za reviziju sukladnosti ruralnoga razvoja kako bi se odredilo jesu li nedostaci sustava u nekoj posebnoj regiji, za države članice s regionalnim programima, također prisutni u drugim regijama, osobito za mjere ulaganja;

(f)  Komisija zajamči da tijela za ovjeravanje pravilno primjenjuju nove postupke jamstva zakonitosti i pravilnosti transakcija, koji će postati obvezni od financijske godine 2015., te da daje pouzdane informacije o stopi pogrešaka;

(g)  države članice procijene potrebu za pružanjem potpore aktivnostima prijenosa znanja i savjetovanja koje su već dostupne na tržištu u gotovom obliku i po razumnoj cijeni te da, ako je ta potreba opravdana, države članice zajamče da troškovi aktivnosti kojima se pruža potpora ne prelaze troškove sličnih aktivnosti koje se nude na tržištu;

(h)  Komisija zajamči komplementarnost između fondova Unije kako bi se ublažio rizik dvostrukoga financiranja i udvostručenja administracije u mjerama prijenosa znanja i savjetovanja;

(i)  Komisija potakne države članice na uspostavu jedinstvenoga financijskog instrumenta u okviru kojega bi se odobravali zajmovi i jamstva, čime bi se povećala aktivnost instrumenta i kritična masa;

(j)  Komisija postavi primjerene standarde i ciljeve za učinke financijske poluge i obnovljivosti kako bi se povećala učinkovitost financijskih instrumenata u programskom razdoblju 2014. – 2020.;

(k)  Izvršna agencija za potrošače, zdravlje i hranu smanji, u mjeri u kojoj je moguće, prijenose odobrenih sredstava za preuzete obveze, koji su 2014. iznosili 0,9 milijuna EUR (50 %); ističe činjenicu da je 2013. Revizorski sud davao slične primjedbe i da su informacije o korektivnim mjerama i dalje nedostupne;

Globalna Europa

Općenito

328.  primjećuje da ovo područje pokriva rashode povezane s aktivnostima vanjske politike, potporom zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama Unije, te razvojnom i humanitarnom pomoći zemljama u razvoju i susjednim zemljama koje nisu obuhvaćene aktivnostima Europskoga razvojnog fonda;

329.  primjećuje da naslov 4. (Globalna Europa) raspolaže ukupnim iznosom od 7,4 milijarde EUR, a potrošnja se temelji na instrumentima za suradnju i metodama dodjeljivanja;

330.  primjećuje da trenutačno nesumnjivo postoje tri područja relevantna za program proširenja i susjedstva: partnerstvo, proširenje i sinergija s Europskom službom za vanjsko djelovanje;

331.  pozdravlja činjenicu da su od osam preporuka Revizorskog suda koje su donesene 2011. i 2012. četiri preporuke u cijelosti provedene, dvije se provode u većini aspekata, a dvije preporuke provode se u nekim aspektima;

Pitanja upravljanja

332.  primjećuje da u tom području postoji izravno upravljanje kada potrošnjom upravljaju Komisija i njezina glavna uprava; i to preko sjedišta u Bruxellesu, delegacija Unije u pojedinim zemljama ili u suradnji s međunarodnim organizacijama;

333.   napominje, s iznenađenjem, da se delegacije s najvećim rizičnim iznosom, prema ključnim pokazateljima uspješnosti 5 (pravovremena provedba) i 6 (ostvareni ciljevi), razlikuju od delegacija najlošijih prema kriteriju uspješnosti; smatra da se time dovode u pitanje kvaliteta i ozbiljnost izvješća koje neke delegacije podnose;

334.   s dubokom zabrinutošću napominje da, prema izvješću o upravljanju vanjskom pomoći, od 2 589 projekata koje provode delegacije Unije:

–   805 projekata, u vrijednosti od 13,7 milijardi EUR (45,53 % ukupnog iznosa), odgođeno je,

–   610 projekata, u vrijednosti od 9,9 milijardi EUR (32,96 %), neće ostvariti prvotno zacrtane ciljeve,

–   500 projekata, u vrijednosti od 8,6 milijardi EUR (29 %), odgođeno je i neće ostvariti prvotno zacrtane ciljeve,

–   915 projekata, u vrijednosti od 15 milijardi EUR (50 %), ili je odgođeno ili neće ostvariti prvotno zacrtane ciljeve,

–   djelovanja povezana s proračunskom potporom čine gotovo petinu projekata s najgorim problemima;

335.   izražava žaljenje zbog toga što osoblje delegacija manje vremena posvećuje projektima s problemima u provedbi nego projektima kod kojih nisu zabilježene manjkavosti;

336.   podsjeća da je Parlament zatražio od Komisije da predstavi mjere poduzete kako bi se poboljšala uspješnost delegacija Unije u pogledu financijskog planiranja i dodjele sredstava, financijskog upravljanja i revizije, te da Parlamentu proslijedi svoje zaključke iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći, zajedno s izvješćima;

337.   ustraje u tome da Komisija nikako ne bi smjela upotrijebiti kontradiktorni postupak iz članka 163. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije u cilju odgode ili onemogućavanja usvajanja tematskog izvješća Revizorskog suda;

338.  odlučno ponavlja da postupak izgradnje jamstva zahtijeva mjere kojima će se povećati odgovornost delegacija Unije preko izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koja su pripremili i potpisali šefovi delegacija Unije;

339.   smatra da je izvješće o upravljanju vanjskom pomoći šefova delegacija Unije koristan instrument za unutarnje upravljanje u cilju omogućivanja Komisiji da rano otkrije probleme s projektima i da reagira na njih čak i tijekom provedbe; žali što ta izvješća nisu priložena godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj i godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što ih se sustavno smatra povjerljivima jer se ta izvješća, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

340.   izražava žaljenje zbog toga što je opća uspješnost delegacija Unije u provedbi programa vanjske pomoći, prema ključnim pokazateljima uspješnosti koji su se upotrijebili u izvješću o upravljanju vanjskom pomoći iz 2014., lošija u usporedbi s onom iz 2013.; međutim, primjećuje da ta izvješća predstavljaju procjenu projekata u tijeku i da na uspješnost utječu čimbenici koji su izvan kontrole delegacija Unije, uključujući kvalitetu upravljanja u zemljama korisnicama, sigurnosnu situaciju, političke krize, obvezu uključivanja partnera itd.;

341.   potvrđuje da procjene iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći samo pružaju uvid u prikaz stanja svakog projekta na kraju godine te da se pravi učinak utvrđenih poteškoća može procijeniti tek po završetku projekta;

342.  ustraje u tome da Komisija upotrebljava izvješće o upravljanju vanjskom pomoći kako bi reagirala na utvrđene nedostatke te kako bi taj projekt u tijeku ispunio prvotno postavljene ciljeve; zahtijeva od Komisije da zajamči da su projekti vanjske pomoći planirani u realističnom vremenskom okviru kako bi se smanjio udio projekata koji kasne; očekuje da Komisija izvijesti Parlament o korektivnim mjerama kako bi se ispravila situacija u delegacijama s ozbiljnim problemima u provedbi;

343.   napominje da, prema procjeni, iznimno ograničen dio tekućih projekata ima ozbiljne probleme koji bi opravdali posebno upozorenje; pozdravlja predviđene korektivne mjere, uz pomoć kojih bi do kraja provedbenog razdoblja još moglo doći do pozitivnog ishoda;

344.  smatra da bi šefove delegacija Unije trebalo jasno podsjetiti na to koje su njihove obveze u pogledu upravljanja tijekom njihova zapošljavanja i u razdoblju prije postavljanja na položaje, njihove odgovornosti u jamčenju upravljanja u vezi s njihovim delegacijskim portfeljima u operacijama (postupci ključnog upravljanja, kontrolno upravljanje, odgovarajuće razumijevanje i procjena ključnih pokazatelja uspješnosti), omogućujući kvalitativno i iscrpno izvještavanje u okviru sastavljanja godišnjeg izvješća o radu, te poticati ih da se ne usredotočuju samo na političku sastavnicu svojih dužnosti;

345.   izražava zabrinutost zbog upravljanja vanjskom pomoći Unije u trećim zemljama; ističe da isplata svakog drugog eura kasni (u vrijeme posljednjeg izvješća zahvaćeno je bilo 805 projekata), da svaki treći euro ne završi ondje gdje je namijenjen (610 zahvaćenih projekata), te da se oba ta problema odnose na svaki četvrti euro (500 zahvaćenih projekata); izražava zabrinutost zbog toga što, kad je riječ o proračunskoj potpori, gotovo petina (18,5 %) mjera kasni i ne uspijeva ostvariti ciljeve, te što gotovo polovica projekata Europskog razvojnog fonda ima iste probleme u provedbi; izražava zabrinutost zbog toga što se projektima kod kojih postoji više problema posvećuje više pozornosti nego onima kod kojih problema nema; poziva Komisiju da dostavi ažurirano izvješće o stanju tih projekata te da u njega uvrsti programe pomoći u području politike susjedstva;

346.  smatra da bi šefovima delegacija Unije trebalo pružiti jasne upute o općim smjernicama o definiciji zadrške i njezinim sastavnicama;

347.  smatra da je važno da delegacija ustvrdi i konsolidira trendove na temelju informacija o upravljanju i ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se procijenio programski ciklus u korist ukupnog ili sektorskog učinka razvojne pomoći Unije;

348.   pozdravlja činjenicu da Komisija pomnije prati projekte u kampovima u gradu Tindoufu koje financira Unija te što je povećala ukupan broj misija provedenih 2015. na 24, kao i maksimalno vrijeme (dva tjedna) koje humanitarno osoblje Komisije provodi u kampovima; pozdravlja trud Komisije u smjeru osiguranja najučinkovitijeg načina korištenja sredstava Unije u kampovima te potvrđuje da u slučaju Tindoufa ne postoji carina na uvoz humanitarne robe;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

349.  primjećuje da je Sud analizirao 172 transakcije, od kojih su 43 sadržavale pogrešku; primjećuje da je na temelju 28 kvantificiranih pogrešaka procijenjena stopa pogreške 2,7 %;

350.   pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud izdao posebnu stopu pogreške koja se odnosi na rashode kojima izravno upravlja Komisija (izuzete su transakcije s više donatora i proračunska potpora) te izražava žaljenje zbog toga što izmjerena stopa pogreške za te konkretne transakcije iznosi 3,7 %; smatra frustrirajućim što je u sedam slučajeva mjerljivih pogrešaka Komisija imala dovoljno informacija kako bi spriječila ili otkrila i ispravila pogreške prije prihvaćanja rashoda; primjećuje da bi procijenjena stopa pogreške za to poglavlje bila za 0,2 postotna boda niža da su sve te informacije bile korištene za ispravljanje pogrešaka;

351.  primjećuje da su glavne pogreške uključivale neprihvatljive rashode koje su tražili financijski korisnici (uključujući razdoblje, poreze, nepridržavanje pravila o porijeklu ili nedostatnu dokumentaciju) i nedostatno odobrenje i prihvaćanje plaćanja Komisije;

Doprinos prema vrsti pogreške

Globalna Europa

Neprihvatljivi rashodi

57 %

Neizvršene usluge/radovi/zalihe

24 %

Nepostojanje popratnih dokumenata kojima bi se opravdali rashodi

8 %

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

6 %

Netočan izračun prijavljenih rashoda

4 %

Ukupno

100 %

352.  pozdravlja činjenicu što je Revizorski sud izdao posebnu stopu pogreške koja se odnosi na rashode kojima izravno upravlja Komisija, a izuzete su transakcije s više donatora i proračunska potpora; žali što izmjerena stopa pogreške za te konkretne transakcije iznosi 3,7 %;

353.   ističe da transakcije u vezi s proračunskim potporama koje je provjerio Revizorski sud nisu sadržavale pogreške u pogledu zakonitosti i pravilnosti; međutim, smatra da Komisija treba uvesti praksu stalnog nadzora nad sredstvima dodijeljenima u obliku proračunske potpore, što se odnosi i na sustavne provjere usklađenosti s uvjetima prihvatljivosti za tu vrstu potpore;

354.  žali što je Revizorski sud zaključio da se sustavne pogreške sastoje od toga da se prihvaćaju rashodi koji se temelje na vlastitoj procjeni, a ne na nastalim, plaćenim i prihvaćenim troškovima koje je već otkrio u financijskoj godini 2013. te ponovno u 2014.; no sa zadovoljstvom primjećuje da je Glavna uprava za proširenje u svibnju 2014. ispravila nepravilne obračune u poslovnim knjigama za 2013. i 2014. te revidirala upute iz priručnika o računovodstvu Glavne uprave za proširenje;

355.  podsjeća da je u svojoj izjavi o jamstvu(101) glavni direktor EuropeAida izjavio da postupak kontrole na snazi pruža potrebna jamstva u vezi sa zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, izrazivši također opću zadršku koja se odnosi na činjenicu da je stopa pogreške iznad 2 %, što pokazuje da se postupkom kontrole nisu uspjele spriječiti, otkriti i ispraviti značajne pogreške;

356.   smatra ključnim da obustava financiranja za zemlje koje još nisu pristupile Uniji ne treba biti moguća samo u slučajevima dokazane zlouporabe sredstava nego i onda kada te zemlje na bilo koji način krše prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

Pitanje pouzdanosti podataka

357.  primjećuje da se zbog prirode rashoda i područja njihova dodjeljivanja upravljanje podacima u ovom području bitno razlikuje od bilo kojeg drugog područja proračuna Unije;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

358.  primjećuje da zbog prirode potpore čak i poboljšano upravljanje rizikom i jačanje sustava kontrole znatno pridonosi usredotočenosti na uspješnost;

Instrumenti financijskog inženjeringa

359.  primjećuje da u tom području IFI ne predstavlja glavnu temu; ako postoji prostor za takvu vrstu potpore, radije se upotrebljava preko mjera Europskog razvojnog fonda;

Mjere koje je potrebno poduzeti

360.  zaključuje da bi Komisija trebala:

(a)  slijediti preporuke Revizorskog suda da uspostavi i provede postupke unutarnje kontrole kako bi jamčila da se plaćanja za ponovno financiranje temelje na pravim rashodima, i da postroži ex ante kontrole ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, uključujući uporabu planiranja temeljenog na riziku i sustavnih naknadnih posjeta;

(b)  odraziti trenutačni skup prioriteta koji se brzo mijenja kako bi se pružila učinkovita financijska potpora Unije ne samo u teritorijalnim aspektima (između ostaloga, Ukrajina, Turska, zapadni Balkan, zemlje Istočnog partnerstva) nego istodobno i u tematskim;

361.  zahtijeva da Komisija uspostavi i provede postupke unutarnje kontrole kako bi zajamčila da su plaćanja pretfinanciranja obračunata na temelju realnih rashoda, ne uključujući pravne obveze;

362.  potpuno podupire upute koje je Komisija dala u svom sveobuhvatnom izvješću(102) u kojemu potiče Glavnu upravu za međunarodnu suradnju u tome „da traži načine kako bi u većoj mjeri uzimala u obzir rezultate svojih kontrola radi pružanja jamstva koje je diferenciranije u pogledu rizika i da nakon toga usmjeri više svojih sredstava za kontrole prema područjima obuhvaćenim posebnim rezervacijama, uzimajući u obzir relativnu isplativost raznih kontrola”;

363.  Zahtijeva od Komisije da:

(a)  svake godine dostavi Parlamentu procjenu izvješća o upravljanju vanjskom pomoći; i

(b)  da u godišnjim izvješćima o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i Glavne uprave za susjedsku politiku uputi na mjere koje je poduzela kako bi ispravila situaciju u delegacijama s problemima u provedbi radi skraćivanja kašnjenja u proračunskoj potpori i pojednostavljivanja programa;

Administracija

364.  primjećuje da se ovo vrlo posebno područje odnosi na rashode institucija Unije i drugih tijela te da Komisija ovdje u mnogim slučajevima ima ulogu pružatelja usluga za druge;

365.  ističe da otprilike 60 % ukupnog iznosa čine troškovi osoblja; ostale stavke uključuju, između ostaloga, nekretnine, opremu, energiju, komunikaciju i IT;

366.   traži da sve institucije i agencije EU-a primjenjuju članak 16. Pravilnika o osoblju i svake godine objavljuju informacije o višim dužnosnicima koji više ne rade u administraciji Unije, kao i popis sukoba interesa; traži da spomenuta neovisna struktura procijeni kompatibilnost zaposlenja izvan institucija Unije nakon rada u tim institucijama i agencijama ili situaciju u kojoj javni službenici i bivši zastupnici u Parlamentu nakon rada u javnom sektoru pronađu zaposlenje u privatnom sektoru (praksa „rotirajućih vrata”), mogući sukob interesa te da odrede jasna razdoblja „mirovanja funkcije”, kojima bi se barem trebalo obuhvatiti razdoblje za koje su odobrene prijelazne naknade;

367.   ističe da je petero bivših dužnosnika 2014. zaposleno kao posebni savjetnici te, u jednom slučaju, primalo naknade 43 tjedna, a u još dva slučaja 30 tjedana; poziva Komisiju da dostavi još informacija o tome zašto originalni ugovori nisu produženi nego su spomenuti bivši dužnosnici primali isplate po danu, jesu li originalni ugovori uzeti u obzir i na koji način, te jesu li im u isto vrijeme isplaćivane i mirovine;

368.   ističe da je ekvivalent povećanja tjednog broja radnih sati s 37,5 na 40, u skladu s revizijom Pravilnika o osoblju, otprilike 2 900 novih radnih mjesta, što zapravo odgovara smanjenju broja osoblja za 5 % tijekom sljedećih godina, također predviđenog reformom Pravilnika o osoblju; poziva Komisiju da podnese transparentno izvješće s godišnjim pokazateljima planiranog smanjenja broja radnih mjesta te da pritom uzme u obzir povećanje broja radnih sati;

369.  naglašava da za svakog člana Komisije postupak davanja razrješnice ima prednost pred drugim sastancima jer nadležni odbor Parlamenta smatra da je svaki povjerenik odgovoran Parlamentu;

370.  naglašava važnost uloge zviždača; poziva Komisiju da zajamči da će svaka institucija Unije provesti pravila o zaštiti zviždača; poziva Komisiju da promiče zakone o zaštiti zviždača u Uniji;

371.   zahtijeva da sve institucije i agencije Unije koje to još nisu učinile hitno uvedu interna pravila o zviždačima i zauzmu zajednički pristup prema svojim obvezama, uz naglasak na zaštiti zviždača; traži da se posebna pozornost posveti zaštiti zviždača u kontekstu Direktive o zaštiti poslovnih tajni; poziva Komisiju da promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u Uniji; poziva institucije i agencije da izmijene Pravilnik o osoblju kako bi se zajamčilo da se njime dužnosnike ne obvezuje samo formalno da prijavljuju nepravilnosti svih vrsta nego i da se utvrdi odgovarajuća zaštita za zviždače; poziva institucije i agencije da bez odgode primijene članak 22.c Pravilnika o osoblju;

372.   izražava zabrinutost zbog broja samoubojstava među osobljem; smatra da Komisija, u pokušaju sprečavanja samoubojstava, treba provesti temeljitu analizu razine zadovoljstva osoblja;

373.  sa žaljenjem primjećuje da od osam preporuka Revizorskog suda donesenih 2011. i 2012. nijedna preporuka nije u cijelosti provedena, pet se provodi u većini aspekata, a tri preporuke provode se u nekim aspektima;

374.   napominje da je broj dana bolovanja u Komisiji i dalje na sličnoj razini; pozdravlja osnivanje skupine za psihosocijalnu pomoć, zahvaljujući kojoj je broj dana izbivanja s posla pao s 2 200 u 2010. na 772 u 2014.; izražava zabrinutost, međutim, zbog potrebe za intervencijom u 868 slučajeva, usprkos razini zadovoljstva koja iznosi 95 %;

375.   prima na znanje da je više od 250 članova osoblja, koji nisu ostali u novim kabinetima, ponovno primljeno u glavnim upravama te da je oko 550 članova osoblja primljeno u novu, Junckerovu Komisiju;

376.   smatra da je povlastica zaposlenika Unije prema kojoj njihova kaznena djela u državama članicama ne mogu doći pred sud, a koja postoji već 64 godine, zastarjela; traži ograničenje te povlastice, zajamčene u Protokolu Ugovora, na zaposlenike Unije u državama izvan Unije;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

377.  primjećuje da je Sud analizirao 129 transakcija, od kojih je njih 20 sadržavalo pogreške; primjećuje da na temelju 12 mjerljivih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosi 0,5 %;

378.  primjećuje da su glavne pogreške uključivale neprihvatljive ili netočno izračunate naknade za osoblje i slične povlastice, plaćanja za usluge koje nisu pokrivene postojećim ugovorom i druge troškove bez odgovarajućeg obrazloženja;

Doprinos prema vrsti pogreške

Administracija

Neprihvatljive ili netočno izračunate naknade za osoblje i sl. povlastice

70 %

Plaćanja za usluge koje nisu pokrivene postojećim ugovorom

22 %

Drugi troškovi bez odgovarajućeg obrazloženja

8 %

Ukupno

100 %

Kodeks ponašanja i sukob interesa

379.  primjećuje veliku pozornost javnosti i medija usmjerenu na pitanje integriteta, što upućuje na to da kodeks ponašanja koji dobro funkcionira zahtijeva stalnu pozornost; naglašava da je kodeks ponašanja učinkovita preventivna mjera samo ako se ispravno primjenjuje te ako se usklađenost revidira sustavno, a ne samo kada dođe do incidenata; ističe da je potrebno revidirati kodeks ponašanja do kraja 2017.;

380.   potiče institucije i agencije Unije da više rade na podizanju razine osviještenosti o politici sukoba interesa među svojim dužnosnicima te da istodobno rade na podizanju razine osviještenosti i na tome da integritet i transparentnost budu neizostavne stavke u okviru postupaka zapošljavanja i provjera uspješnosti; smatra da bi u zakonodavstvu o sukobu interesa izabrane predstavnike trebalo razlikovati od javnih dužnosnika; smatra da bi takvi propisi trebali postojati i u državama članicama za javne dužnosnike i državne službenike koji se bave administracijom i praćenjem subvencija Unije; poziva Komisiju da podnese nacrt pravne osnove za rješavanje tog pitanja;

381.   smatra da Komisija treba proaktivno objavljivati dokumente o preporukama ad hoc etičkog odbora o radnim mjestima bivših povjerenika Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti uz redigiranje poslovnih ili osobnih informacija u skladu s Uredbom 1049/2001;

382.   poziva Komisiju da do kraja 2017. revidira kodeks ponašanja za povjerenike te da, među ostalim, definira što čini sukob interesa i utvrdi kriterije za procjenu kompatibilnosti novog radnog mjesta nakon rada u Komisiji te da za povjerenike produlji razdoblje mirovanja funkcije na tri godine; poziva Komisiju da zatraži od država članica da jasno naznače postojanje mogućih sukoba interesa njihovih kandidata za člana Komisije te da objasne na koji su način sukobi interesa definirani u njihovu nacionalnom zakonodavstvu; u slučaju različitih tumačenja sukoba interesa u nacionalnom zakonodavstvu i pravila koja u tom području primjenjuje sama Komisija, smatra da države članice trebaju slijediti tumačenje Komisije;

383.  traži da Komisija u tom pogledu posveti posebnu pozornost sprečavanju sukoba interesa i korupcijskih radnji u decentraliziranim agencijama, koje su osobito podložne utjecajima s obzirom na činjenicu da su relativno nepoznate javnosti i raspoređene po cijeloj Uniji;

384.   ističe da je važan korak u pogledu sukoba interesa povećanje transparentnosti predsjednika Komisije, ad hoc etičkih odbora Komisije i glavnog tajništva, prilikom analize slučajeva potencijalnih sukoba interesa; poziva Komisiju da objavi mišljenja etičkog odbora u skladu s Uredbom 1049/2001, i tako pokaže da je prema javnosti odgovorna za odluke koje donosi; ponavlja preporuku Parlamenta o reformi ad hoc etičkog odbora kako bi mu se proširile ovlasti i uključili neovisni stručnjaci;

385.   procjenjuje da bi se u kodeks ponašanja za povjerenike Komisije trebao uključiti jasniji opis dužnosti ad hoc etičkog odbora te uvjet da članovi tog odbora budu neovisni stručnjaci;

386.   poziva Komisiju da izjave o financijskim interesima objavi u otvorenom formatu koji se može strojno pretraživati;

387. smatra da bivši zaposlenik češkog Ministarstva za regionalni razvoj i sadašnji član osoblja privatnog ureda povjerenice Crețu ne bi trebao nadzirati češku regionalnu politiku jer bi takva dužnost predstavljala potencijalni sukob interesa;

Sukobi interesa u podijeljenom upravljanju sredstvima i u trećim zemljama pri upravljanju sredstvima EU-a

388.   upućuje na to da u nekim državama članicama ne postoje zakoni o ministrima kojima se dužnosnicima onemogućava da budu vlasnici ili suvlasnici poduzeća;

389.   smatra da je ozbiljan sukob interesa mogućnost da poslovna poduzeća dužnosnika Unije traže sredstva iz Unije ili da ih kao podugovaratelji dobiju, a da istovremeno sam vlasnik i dužnosnik preuzima odgovornost za pravilno upravljanje tim sredstvima, odnosno za njegovu kontrolu;

390.   poziva Komisiju da u sve buduće zakone Unije o plaćanjima uvrsti klauzulu prema kojoj poslovna poduzeća u državama članicama i u trećim zemljama koja su u vlasništvu dužnosnika ne mogu tražiti niti primati sredstva Unije;

Transparentnost

391.  smatra da bi podaci o izvršenju proračuna u Uniji trebali biti transparentni, a načelo odgovornosti zadovoljeno objavljivanjem podataka, uključujući onih o potrošnji država članica koja podliježe podijeljenom upravljanju;

392.   ističe načelo prema kojemu Komisija treba na svim razinama prestati kontaktirati s neregistriranim lobistima;

393.   poziva Komisiju da praksu evidentiranja podataka o sastancima s lobistima proširi na sve osobe uključene u proces kreiranja politika Unije, i to tako da od svojih glavnih uprava zatraži redovna izvješća o sastancima koji se održavaju u njihovim službama te da te informacije učini lako dostupnima na internetskim stranicama Komisije;

394.   smatra da Komisija treba biti obvezna evidentirati i otkriti sve podatke primljene od lobista/zastupnika interesa o nacrtima politika i zakona kao „zakonodavni otisak”; sugerira da bi zakonodavni otisak trebao sadržavati detaljne informacije o lobistima čija su stajališta znatno utjecala na prijedloge Komisije;

395.   pozdravlja objavljivanje popisa viših dužnosnika koji napuštaju Komisiju te poziva Komisiju da sve članove kabineta uvrsti u definiciju viših dužnosnika;

Skupine stručnjaka

396.  potiče Komisiju da poduzme mjere u skladu s preporukama ombudsmanice o sukobima interesa u skupinama stručnjaka te da odgodi usvajanje novih horizontalnih pravila dok Parlament ne izrazi svoje mišljenje na temelju tekućeg rada na zajedničkom izvješću o vlastitoj inicijativi odbora CONT i JURI;

Ostalo

Migracije i izbjeglice

397.  pozdravlja informacije o fondovima koji se mogu upotrebljavati za ublažavanje kriznih situacija izazvanih velikim priljevom izbjeglica(103);

398.  smatra da bi sredstva Unije uključena u migracijsku politiku trebali biti predmetom kontroli i revizija na temelju pokazatelja uspješnosti;

399.   izražava zabrinutost zbog sadašnje migracijske krize te ističe potrebu za boljom koordinacijom među državama članicama; prima na znanje sredstva dodijeljena za migracije i upravljanje vanjskim granicama u 2014. te poziva Revizorski sud da razmotri sastavljanje tematskog izvješća o učinkovitosti tih sredstava;

400.   upućuje na stavke 234. i 235. razrješnice za 2013. (P8_TA(2015)0118); od Komisije traži aktualne informacije o suradnji s Međunarodnom upravljačkom skupinom, posebice podatke o sadašnjim i novim ugovorima i isplatama;

401. traži dodatne informacije o tome koji se nezavršeni grčki projekti u okviru Unije ne mogu više financirati nakon 31. prosinca 2015.; traži objašnjenje toga što se zbilo sa svakim od tih projekata;

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

402.   smatra da je OLAF ključni akter u borbi protiv korupcije te smatra da je od ključne važnosti da ta institucija djeluje učinkovito i neovisno; preporučuje, u skladu s Uredbom o OLAF-u, da se nadzornom odboru OLAF-a omogući pristup informacijama potrebnima za učinkovito izvršavanje njegova mandata u pogledu nadzora aktivnosti OLAF-a i da dobije proračunsku neovisnost;

403.   naglašava da države članice ne poduzimaju nikakve mjere u pogledu navodnih slučajeva prijevare koji utječu na financijske interese Unije, koje im je dostavio OLAF; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere te OLAF da nastavi i ubrza svoju analizu razloga zašto države članice ne poduzimaju nikakve mjere u vezi s navodnim slučajevima, da obavijesti Parlament o svojim zaključcima u tom području i da i dalje podupire države članice u poboljšanju njihove uspješnosti u sprečavanju i otkrivanju prijevare kad je riječ o europskim sredstvima;

404.   primjećuje napore OLAF-a da provede većinu preporuka svojeg nadzornog odbora(104); želi biti obaviješten, međutim, o tome koje su preporuke provedene a koje nisu te o temeljnim razlikama između njih; očekuje da u budućnosti OLAF jasno navede gdje i u kojoj mjeri odstupa od originalnih preporuka nadzornog odbora; napominje da je 2014. bila prva godina u kojoj se nadzorni odbor odlučio referirati na prethodno objavljene preporuke; poziva OLAF i nadzorni odbor da svake godine ponavljaju taj postupak;

405.   potiče OLAF da provede preporuke o izravnom sudjelovanju glavnog direktora u istragama, s obzirom na to da je člankom 7. stavkom 1. i 2. Uredbe br. 883/2013 jasno utvrđeno da istrage provodi osoblje koje imenuje glavni direktor, ali ne i glavni direktor osobno, jer bi time istrage mogle imati kontradiktorne ciljeve;

406.   očekuje od OLAF-a da provede preporuke nadzornog odbora o uključenju provjere potencijalnog sukoba interesa između dužnosti nacionalnog stručnjaka i njegova sudjelovanja u istrazi dotičnog predmeta;

407.   čvrsto je uvjeren da nadzorni odbor treba biti obaviješten o svim odbačenim predmetima u kojima su informacije prenesene nacionalnim pravosudnim tijelima, u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe br. 883/2013, u cilju zaštite postupovnih jamstava osoba na koje se optužbe odnose; zahtijeva od OLAF-a da što prije provede preporuke nadzornog odbora;

408.   napominje da je 2014. OLAF zaključio 307 istraga i koordiniranih aktivnosti; dodaje da je OLAF izdao preporuke u 147 istraga; dakle, popratne mjere određene su u 47 % slučajeva; ističe da je u godinama prije 2011. ta stopa bila redovito viša od 50 %; očekuje od OLAF-a da uvede mjere u cilju trajnog poboljšanja učinkovitosti uz pomoć kvalitetnijeg postupka odabira; smatra da OLAF treba ponovno razmotriti preporuku br. 31 nadzornog odbora kako bi povećao svoju učinkovitost;

409.  prima na znanje zajedničke napore OLAF-a i nadzornog odbora u postizanju dogovora o novim radnim uvjetima; ponavlja svoj poziv povezan s proračunom za 2013. o brzom rješavanju preostalih problema između OLAF-a i njegova nadzornog odbora kako bi im se omogućilo da učinkovito ispunjavaju svoje zakonske obveze pod uvjetima njihove trenutačno ograničene suradnje; poziva Komisiju da u potpunosti ispunjava svoju ulogu i da aktivno radi na dugotrajnom rješenju koje će odmah primijeniti;

410.   pozdravlja odluku kolegija o ukidanju imuniteta glavnom direktoru OLAF-a kako bi belgijska pravosudna tijela mogla provesti istragu o mogućem nezakonitom snimanju telefonskih razgovora (koje je OLAF pripremio) između svjedoka (koje je OLAF potaknuo na poziv) i osobe u prostorijama OLAF-a te uz pomoć istražitelja OLAF-a;

411.   naglašava da bi nadzorni odbor trebao, imajući u vidu dosljednost sa svojim mandatom, zapošljavati nezavisno osoblje koje bi bilo odvojeno od uprave OLAF-a i imati financijsku autonomiju; pozdravlja trud koji Komisija i dalje ulaže u tu svrhu;

412.   apelira na OLAF da omogući nadzornom odboru pristup dokumentima za koje nadzorni odbor smatra da su potrebni kako bi ispunio zadaću u skladu sa svojom nadležnosti unutar zakonodavnog mandata;

413.  primjećuje da je OLAF u 2014. poduzeo značajne korake kako bi ojačao Komisiju i države članice u pružanju zaštite financijskim interesima Unije završavanjem prioritetnih mjera višegodišnje strategije za borbu protiv prijevara i usredotočujući se na razvoj strategija za borbu protiv prijevara na razini usluga i agencije Komisije te podupirući države članice u razvoju vlastitih strategija za borbu protiv prijevara;

414.  ističe da je 2014. OLAF predložio rekordan iznos financijskih povrata za proračun Unije u iznosu od 901 milijun EUR, što je više nego dvostruki iznos u odnosu na 2013.; ističe da se 2014. ukupni iznos povrata mjerodavnih tijela također povećao nakon preporuke OLAF-a za povratom 206,5 milijuna EUR (2013. taj iznos bio je 117 milijuna EUR);

415.  poziva OLAF da uvede interne propise o zviždačima u skladu s novim Pravilnikom o osoblju iz 2014.;

416.   podsjeća da je Komisija od belgijskih sudova primila zahtjev za ukidanje imuniteta članovima svojeg osoblja; ustraje u tome da Komisija u potpunosti surađuje s belgijskim nadležnim tijelima;

417.   ističe da su u godišnjem izvješću OLAF-a za 2014. navedeni podaci o istražnim aktivnostima i rezultatima prema sektoru; traži od OLAF-a da u sljedeće godišnje izvješće uvrsti detaljne informacije o vrstama istrage i rezultatima u svim sektorima;

Sporazumi o duhanskim proizvodima

418.  podsjeća da je Komisija u svibnju 2015. obećala što prije dostaviti svoju evaluaciju sporazuma s poduzećem Philip Morris International; naglašava da je Komisija nekoliko puta odgodila objavljivanje evaluacije, koja je konačno objavljena 24. veljače 2016., jedan dan prije rasprave o tome na plenarnoj sjednici u Parlamentu; čvrsto je uvjeren da je kašnjenje u objavi ozbiljan propust Komisije u ispunjavanju obveze u pogledu transparentnosti spram Parlamenta i građana, zbog čega se Parlament nije mogao pravodobno izjasniti o tom složenom i osjetljivom pitanju;

419.  naglašava da je 2004., u trenutku kada je sklopljen, sporazum s poduzećem Philip Morris International bio inovativno sredstvo borbe protiv nezakonite trgovine duhanom, ali ističe da su se u međuvremenu dogodile znatne promjene u tržišnom i regulatornom okruženju; ističe da sporazumi sklopljeni s velikom četvorkom duhanskih poduzeća(105) ne rješavaju važna pitanja u vezi s današnjom nezakonitom trgovinom duhanom, osobito visoki udio trgovine koji čine cigarete nepoznate robne marke (tzv. „cheap whites”); poziva Komisiju da predloži plan djelovanja kojim će se utvrditi nove mjere za hitno rješavanje tog problema;

420.  smatra da će svi elementi obuhvaćeni novim duhanskim sporazumima biti obuhvaćeni novim pravnim okvirom koji čine Direktiva o duhanskim proizvodima(106) i Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom;

421.  podsjeća da je Parlament svoje stajalište iznio 9. ožujka 2016.(107), tj. da sporazum s poduzećem Philip Morris International ne treba obnoviti, produljiti niti o njemu ponovno pregovarati;

422.  potiče Komisiju da na razini Unije i prije datuma isteka sporazuma s poduzećem Philip Morris International donese sve mjere potrebne za praćenje i pronalazak duhanskih proizvoda tog poduzeća i za pokretanje sudskog postupka svaki put kada dođe do ilegalne pljenidbe proizvoda tog proizvođača sve dok sve odredbe Direktive o duhanskim proizvodima ne budu u cijelosti primjenjive kako ne bi bilo regulatorne praznine između isteka sporazuma s poduzećem Philip Morris International i stupanja na snagu Direktive o duhanskim proizvodima i Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom;

423.  poziva poduzeće Philip Morris International da u okviru trenutačnog sporazuma i dalje primjenjuje odredbe o praćenju i pronalasku te dužnoj pažnji („upoznaj svog klijenta”) bez obzira na to hoće li se sporazum produljiti ili ne;

424.  poziva Komisiju da donese novu, dodatnu uredbu kojom će se uvesti neovisan sustav praćenja i pronalaska i kojim će se odredbe dužne pažnje („upoznaj svog klijenta”) primjenjivati na sirovi duhan, filtere i papir kojima se koristi duhanska industrija kao dodatan instrument za borbu protiv krijumčarenih i krivotvorenih proizvoda;

425.  žali zbog kašnjenja procjene sporazuma o duhanskim proizvodima koju provodi Komisija; poziva Komisiju da dostavi procjenu što prije i iznese rezultate ulaganja sa sredstvima koja su prema tim sporazumima platila duhanska poduzeća;

426.  zabrinut je zbog zaključka europske ombudsmanice(108), koja je izjavila da, osim Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane, Komisija „ne primjenjuje u potpunosti pravila i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije UN-a o transparentnosti i lobiranju duhanske industrije”; smatra da su stoga ugroženi vjerodostojnost i integritet Komisije;

427.  poziva sve mjerodavne institucije Unije da provedu članak 5.3 Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije u skladu s preporukama sadržanima u smjernicama te konvencije; poziva Komisiju da odmah objavi sporazume s duhanskim poduzećima i procjenu učinka provedbe Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije;

Europske škole

428.  ističe da su europske škole primile 164,2 milijuna EUR iz proračuna EU-a, što je 59 % operativnog proračuna škola;

429.  izrazito je zabrinut zbog zaključka izvješća Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2014.: „uzimajući u obzir trajne nedostatke u računovodstvu i kontroli, Revizorski sud ne može potvrditi da u konsolidiranim financijskim izvještajima za 2014. nema značajnih pogrešnih prikaza”;

430.   napominje da je glavna direktorica Glavne uprave za ljudske resurse i sigurnost zadržala svoju zadršku povezanu s ugledom u sveobuhvatnom izvješću Komisije za 2014. u vezi s europskim školama te da je predstavnik Komisije glasovao protiv odobrenja razrješnice za 2012. i 2013. za europske škole; izražava žaljenje zbog toga što predstavnici države članice ne doživljavaju taj problem jednako ozbiljno;

431. podsjeća da je Parlament tijekom postupka odobravanja razrješnice Komisiji za 2010. već doveo u pitanje „strukturu odlučivanja i financiranja Konvencije o europskim školama”; zatražio je od Komisije da „zajedno s državama članicama istraži mogućnost revizije Konvencije i [...] podnese izvješće o postignutom napretku do 31. prosinca 2012.”; napominje da Parlament nikada nije primio spomenuto izvješće o napretku;

432.  potpuno podupire jedanaest preporuka Revizorskog suda iz njegova izvješća od 11. studenog 2015. o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za 2014., koje se odnose na probleme s računovodstvom, osobljem, postupkom nabave, standardom kontrole i isplatama;

433.  poziva Komisiju da izvijesti o napretku europskih škola u provedbi preporuka Revizorskog suda i plana djelovanja Komisije do 1. srpnja 2016.;

434.  poziva proračunsko tijelo da stavi u pričuvu dio doprinosa proračuna Unije europskim školama, što se ponajprije odnosi na ured glavnog tajnika, tijekom proračunskog postupka za 2017., osim ako se ne ostvari dostatan napredak u provedbi preporuka Revizorskog suda;

435.   poziva proračunsko tijelo da stavi u pričuvu dio doprinosa proračuna Unije europskim školama, što se ponajprije odnosi na ured glavnog tajnika, tijekom proračunskog postupka za 2017., osim ako se ne ostvari dostatan napredak u provedbi preporuka Revizorskog suda;

Euronews

436. napominje da je Euronews iz proračuna Unije 2014. primio 18 milijuna EUR, premda Komisija nije dioničar Euronewsa, te je zabrinut zbog toga što sadašnja upravljačka struktura Euronewsa možda ne omogućava potpunu neovisnost i autonomiju od međunarodnih dioničara; poziva Komisiju, s obzirom na njezin značajan financijski doprinos, da se pobrine da Euronews poštuje načela dobrog financijskog upravljanja i sve pravne sporazume s Komisijom, među ostalim i obvezujuću Povelju o uredničkoj neovisnosti;

Sažetak

437.  U sažetku zaključuje:

(a)  da su načela dobrog financijskog upravljanja glavni zahtjev za upravljanje proračunom Unije;

(b)   da se procjene učinka i rizika moraju smatrati njegovim integralnim dijelom;

(c)  da je trenutačna strategija pojednostavljenja važna za dobro upravljanje i njegovu učinkovitost; da ga trebaju pratiti visoki standardi proračunske discipline;

(d)  da u praksi podijeljenog upravljanja i dalje postoji prostor za poboljšanje u pogledu povećanja usklađenosti između politika Unije i država članica;

(e)   da je iznimno važno uložiti više truda u zaštitu financijskih interesa;

(f)  da ukupna stopa pogreške i dalje iznosi razmjerno stabilnih 4,4 %, no da je vrsta pogrešaka vrlo heterogena;

(g)  da nisu utvrđeni ozbiljniji problemi na strani prihoda; načela BND-a ostaju ključna za ovaj uspjeh; međutim, problem je primjerenost prihoda;

(h)  da je ustanovljena stopa pogreške koja je viša od prosječne u rashodima za konkurentnost za rast i zapošljavanje, iako su u paralelnom, privremenom nadzoru u tom području vidljivi jasni znakovi pristupa utemeljenog na uspješnosti;

(i)  da je kohezijska podrška pokazala vidno veću stopu pogrešaka za regionalnu i urbanu politiku u odnosu na socijalna pitanja; da se pristup utemeljen na uspješnosti dodatno podupire uz pomoć IFI-ja, osobito u nekim državama članicama;

(j)  da bi bolje upravljanje podacima i njihova obrada nesumnjivo pridonijeli naprednijem pristupu utemeljenom na uspješnosti;

(k)  da područje prirodnih izvora ima potencijal za razvoj podrške koja se temelji na projektima u cilju poboljšanja učinkovitosti izvora Unije; da, osim toga, postoji mnogo prostora za poboljšanje upravljanja i institucijske podrške, osobito na razini država članica;

Općeniti rezultati i preporuke za politike

438.  Smatra da razrješnica za 2014.:

(a)  stvara novu paradigmu za razumijevanje učinaka i koristi proračuna Unije na sveobuhvatniji način kako bi se pokrili svi aspekti, uključujući pogreške, zakonitost, apsorpciju, uspješnost i rezultate kao sustav; i poziva Komisiju i druge mjerodavne sudionike da nastave razvijati odgovarajuću metodologiju i okvir za daljnje provođenje pristupa utemeljenog na uspješnosti te da to čine s više strogoće;

(b)   pokazuje da je test uspješnosti korišten sa strategijom Europa 2020. pozitivan korak u pravome smjeru, iako je za njegovu usklađenost s okvirom ekonomske politike Unije potreban daljnji razvoj, uključujući preporuke za svaku pojedinu državu s mjerodavnim makroekonomskim pokazateljima i redovito ažuriranim prioritetima ekonomske i socijalne politike Unije;

(c)  utvrđuje da ima prostora za poboljšanje u upravljanju proračunom i pozdravlja uložene napore kako bi ga se pojednostavnilo, uključujući njegovu procjenu učinka; pokazuje da je regularni postupak praćenja od velike koristi;

(d)  poziva mjerodavne institucije Unije da prilagode svoje sustave za upravljanje i postupke kako bi uspješno provele nove elemente koji proizlaze iz trenutačnih i budućih potreba proračuna Unije kako bi se proračunu Unije omogućilo optimalno ostvarivanje svojeg potencijala;

C.  Mišljenja odbora

Vanjski poslovi

439.  izražava zabrinutost zbog porasta stope značajnih pogrešaka u okviru naslova 4. za financijsku godinu 2014.; podržava sve preporuke koje je Revizorski sud iznio u svojem godišnjem izvješću i poziva Komisiju da što prije poduzme odgovarajuće mjere u skladu s preporukama iz proteklih godina koje još nisu u cijelosti provedene;

440.  pozdravlja činjenicu da je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju ispravila sustavnu pogrešku koja je utjecala na njezine rashode za 2013. te da je u znatnoj mjeri, u skladu sa zahtjevima Revizorskog suda, izmijenila svoje sustave; također izražava zadovoljstvo što je Revizorski sud utvrdio ispravnost godišnjeg izvješća o radu Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu;

441.  sa zabrinutošću ističe pogreške utvrđene u kontekstu provjere rashoda za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, koje čine više od 50 % pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio u okviru naslova 4.; napominje da se najvažnija vrsta pogreške odnosi na neprihvatljive rashode; naglašava važnost sprečavanja ili otkrivanja i ispravljanja pogrešaka prije prihvaćanja rashoda, uz pomoć bolje provedbe ex ante kontrola; s osobitom zabrinutošću napominje da Europe Aid nije otkrio pogreške; potiče Komisiju da radi na pojačanju napora u cilju rješenja problema s provjerom rashoda te da poduzme sve potrebne mjere navedene u preporuci o nadzoru nad bespovratnim sredstvima koju je Revizorski sud uvrstio u svoje godišnje izvješće za 2011.;

442.  ističe da je detaljna ex ante ocjena potrebna kada Komisija odluči financirati, pa i preko Europske investicijske banke, velike infrastrukturne projekte sa znatnim utjecajem na okoliš kako bi se provjerila održivost tih projekata s financijskog, ekološkog i socijalnog gledišta te traži da se financiranje Unije u trećim zemljama usmjeri na projekte kojima se jamči financijska održivost, kao i gospodarska i društvena korist;

443.  priznaje stalan napredak Komisije u akreditiranju svih misija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu sa šest načela procjene; posebno pozdravlja činjenicu da su tri najveće misije sada s njima usklađene; ističe da Komisija sve misije treba akreditirati u skladu s preporukama Revizorskog suda;

444.  pozdravlja uspostavljanje platforme za potporu misijama i ponovno poziva Komisiju da poduzme korake u cilju uspostave istinskog centra za zajedničke usluge i uvođenja integriranog sustava za upravljanje resursima, što bi omogućilo brže pokretanje misija i poboljšalo njihovu ekonomičnost; predlaže da se skladište u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) poboljša kako bi bilo na raspolaganju za sadašnje misije u okviru ZSOP-a i da njime upravlja budući centar za zajedničke usluge.

445.  žali zbog velikih kašnjenja u nabavi ključne opreme i pružanju usluga za misije u sklopu ZSOP-a te nepovoljnog učinka na odvijanje misija koji iz toga proizlazi; podsjeća da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću iz 2012. o pomoći EU-a Kosovu u vezi s vladavinom prava istaknuo tu neučinkovitost i zaključio da pravila o javnoj nabavi utvrđena u Financijskoj uredbi „nisu prilagođena misijama ZSOP-a koje ponekad iziskuju brzo i fleksibilno reagiranje”; žali zbog toga što iz nedavne revizije Financijske uredbe nisu proizišle potrebne izmjene financijskih pravila; ponavlja svoje stajalište da bi se upravljanje relevantnim proračunskim linijama trebalo dodijeliti zapovjedniku civilnih operacija, na isti način kako je to učinjeno za voditelje delegacija EU-a;

446.  podsjeća da učinkovitost osposobljavanja i savjetodavnih misija u sklopu ZSOP-a osjetno onemogućuju institucionalne poteškoće EU-a u podupiranju toga djelovanja čak i najosnovnijom opremom; u tom kontekstu pozdravlja nastojanja Komisije oko primjene zajedničke komunikacije o izgradnji kapaciteta za potporu sigurnosti i razvoju; poziva Komisiju da podnese potrebne zakonodavne prijedloge za što ranije stvaranje namjenskoga fonda kako bi ga se moglo uvrstiti u proračun Unije tijekom preispitivanja VFO-a na sredini razdoblja;

447.  pozdravlja tematska izvješća Revizorskog suda iz 2015. o misiji EUPOL u Afganistanu i o potpori Unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne; snažno potiče Komisiju da primjenjuje sve preporuke koje je Revizorski sud uputio u kontekstu tih izvješća;

448.  naglašava koliko je važno uzimati u obzir kriterije povezane s kontekstom pri ocjenjivanju učinkovitosti projekata Unije u trećim zemljama s obzirom na to da se aktivnosti vanjske pomoći Unije često odvijaju u regijama zahvaćenima krizom i politički problematičnim sredinama;

Razvoj i suradnja

449.  podsjeća da se sredstva Unije namijenjena razvojnoj i humanitarnoj pomoći koriste u iznimno zahtjevnim uvjetima u kojima su provedba projekata, njihovo ocjenjivanje i nadzor nad troškovima otežani; vjerojatnost pogreške je stoga u području razvojne i humanitarne pomoći veća u odnosu na druga područja politika Unije;

450.  napominje da je prema Revizorskom sudu 57 % pogrešaka povezano s neprihvatljivim izdacima; podržava preporuku Revizorskog suda EuropeAidu da poboljša ex ante nadzor i bolje iskoristi provjere na licu mjesta kako bi otkrio pogreške;

451.  pozdravlja činjenicu da prema Revizorskom sudu postupci nadzora koje je uvela Glavna uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu ispravno funkcioniraju i da je njihov sustav izvješćivanja pouzdan; čestita na tome Glavnoj upravi za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu;

452.  uviđa da su rashodi koji se odnose na sigurnost važni za razvoj i posebno važni u okviru trenutačnih nastojanja da se na sveobuhvatan način pristupi povezanosti sigurnosti i razvoja te ostvari 16. cilj razvojnog plana, no naglašava da ta sredstva nisu prekomorska razvojna pomoć te da se trenutačno ne mogu izdvojiti iz Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ili Europskog razvojnog fonda;

453.  napominje da su se 2014. u Libiji iz Instrumenta za razvojnu suradnju financirala dva projekta povezana s upravljanjem granicama u vrijednosti od 12,9 milijuna EUR; podsjeća da je glavni cilj Instrumenta za razvojnu suradnju smanjenje siromaštva; ponavlja da je jako zabrinut da bi programi za razvoj mogli biti iskorišteni za ciljeve koji nisu izravno povezani s razvojem; podsjeća da takav pristup neće pomoći Uniji da dosegne cilj od 0,7 % BND-a iskorištenog za službenu razvojnu pomoć;

454.  napominje potencijalnu vrijednost okvira za rezultate koji je glavna uprava DEVCO pokrenula 2015., ali i potencijalne rizike prepoznate u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 21/2015; smatra da je također nužno spriječiti politički rizik od stavljanja pretjeranog naglaska na postizanje određenog broja mjerljivih rezultata koje je glavna uprava DEVCO uvrstila u okvir, umjesto na postizanje rezultata koji se odnose na ciljeve politike razvojne suradnje Unije te kvalitativnih rezultata; naglašava da je važno okvir shvatiti kao dodatak ostalim mehanizmima praćenja i izvješćivanja;

455.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 o sustavima EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate; poziva glavnu upravu DEVCO da hitno razmotri različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda, posebno one povezane s ozbiljnim propustima sustava glavne uprave DEVCO za evaluaciju; naglašava da se sustavom za evaluaciju koji loše funkcionira povećava rizik izbora nedovoljno kvalitetnih projekata ili onih koji ne uspijevaju postići svoje ciljeve; napominje da je zabrinut zbog različitih stavova Komisije i Revizorskog suda u pogledu pouzdanih informacija o učinkovitosti aktivnosti povezanih s proračunskom potporom; vjeruje da postoji povezanost između manjka osoblja u delegacijama Unije i u odjelu glavne uprave DEVCO za evaluaciju te problema koje je istaknuo Revizorski sud; smatra da to jasno pokazuje kakve štetne posljedice može imati smanjenje osoblja na učinkovito funkcioniranje programa Unije;

456.  vjeruje da će glavna uprava DEVCO razmotriti različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 18/2014;

457.  poziva na donošenje formalnih nadzornih ovlasti u vezi s Europskim razvojnim fondom, po mogućnosti u okviru obvezujućeg međuinstitucijskog sporazuma na temelju članka 295. UFEU-a;

458.  ozbiljno je zabrinut zbog zaključaka iznesenih u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 11/2015 o upravljanju Komisije sporazumima o partnerstvu u ribarstvu; napominje da Revizorski sud izražava sumnje o održivosti sporazuma o partnerstvu u ribarstvu zbog poteškoća povezanih s primjenom koncepta ribolovnog viška; također napominje da Revizorski sud ozbiljno propituje kvalitetu nadzora Komisije nad provedbom sporazuma o partnerstvu u ribarstvu; izražava žaljenje zato što se, prema Revizorskom sudu, ex postevaluacije sporazuma o partnerstvu u ribarstvu nedovoljno koriste u pripremi daljnjih sporazuma; apelira na Komisiju da što prije provede brojne preporuke Revizorskog suda;

459.  podsjeća da je gotovo kronični nedostatak sredstava za plaćanja u 2014. povećao poteškoće glavne uprave ECHO da na odgovarajući način reagira na sve dublju humanitarnu krizu u susjedstvu Unije i šire; pozdravlja činjenicu da se boljom prilagodbom odobrenih sredstava u proračunima Unije za 2015. i 2016. uvelike riješio problem plaćanja glavne uprave ECHO;

460.  žali što se zbog manjka odobrenih plaćanja 2014. nije mogla isplatiti proračunska potpora Maroku i Jordanu u iznosu od 43 milijuna EUR, kao što je predviđeno ugovorom; smatra da je to izrazito štetno za vjerodostojnost Unije;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

461.  sa zabrinutošću napominje da procijenjena razina pogreške u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja za 2014. iznosi 3,7 %, što je malo više nego u prethodnoj godini (3,1 %); naglašava da je time napravljen korak unatrag u odnosu na zadanu ciljnu vrijednost stope pogreške od 2%;

462.  pozdravlja činjenicu da je pri analizi izvršenja proračuna Unije predstavljenoj u izvješću Revizorskog suda u obzir uzeta strategija Europa 2020.; prima na znanje opažanje da se doprinos proračuna Unije ne utvrđuje zasebno u kontekstu ostvarivanja glavnih ciljeva, kao što su ciljevi u području zapošljavanja te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti;

463.  nadalje, pozdravlja preporuke Revizorskog suda o tome da treba bolje uskladiti strategiju Europa 2020. i VFO i prenijeti političke ciljeve na visokoj razini u korisne operativne ciljeve te ističe da je važno usredotočiti se na uspješnost i rezultate te na dodanu vrijednost, osobito kada je riječ o glavnim ciljevima u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, u kojima Komisija nema ovlasti za stvaranje pravno obvezujućeg okvira; poziva Komisiju da dodatno razvije pokazatelje rezultata i sustave praćenja kako bi se postignute rezultate moglo usporediti s dogovorenim ciljevima, u svrhu bolje informiranosti pri određivanju budućih ciljeva i povećanja učinkovitosti potrošnje Unije;

464.  prima na znanje primjedbe Revizorskog suda u vezi s povećanim rizikom od nepravilnosti kada je riječ o malim i srednjim poduzećima (MSP) koja sudjeluju u programu Obzor 2020.; podržava odgovor Komisije u kojem se navodi da je uključivanje MSP-ova u program ključno za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta te napominje da su administrativna pravila za MSP-ove pojednostavljena i ističe da bi daljnje pojednostavljenje rezultiralo većom uključenosti MSP-ova; ističe važnost otvaranja održivih radnih mjesta preko MSP-ova;

465.  napominje da se u Europi najveći broj radnih mjesta otvara u sklopu MSP-ova i smatra da se može učiniti više kako bi MSP-ovi u većoj mjeri sudjelovali u programima Unije za financiranje; poziva Komisiju da poduzme dodatne mjere kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje MSP-ova, uključujući primjenu načela „počnimo od malih”;

466.  napominje da nematerijalna narav ulaganja u ljudski kapital, raznolikost aktivnosti i uključenost većeg broja, često malih, partnera u provedbu projekata i dalje predstavljaju glavni rizik u pogledu pravilnosti u rashodima Europskog socijalnog fonda; poziva Komisiju da nastavi primjenjivati konkretne mjere za ublažavanje koje će biti i preventivnog i korektivnog karaktera;

467.  prima na znanje zaključke iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 17/2015 o preusmjeravanju sredstava ESF-a u razdoblju od 2012. do 2014.; za zabrinutošću konstatira da u izvješćima Komisije o utjecaju tih fondova ima nedostataka i smatra da je za jamčenje dobre financijske odgovornosti i učinkovite upotrebe sredstava EU-a ključno više se usmjeriti na izradu politika utemeljenih na rezultatima;

468.  zabrinut je zbog toga što bi visoke razine pogrešaka praćene obustavom i prekidima mogle utjecati na uspješnost zaključivanja programa za razdoblje od 2007. do 2013.;

469.  smatra da se promicanjem šire primjene pojednostavljenih mogućnosti prikaza troškova može smanjiti administrativno opterećenje, broj pogrešaka te staviti naglasak na uspješnost i rezultate; ističe, međutim, da bi se pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova trebale primjenjivati u uvjetima u kojima postoji pravna sigurnost i povjerenje, da bi trebale uključivati procjenu koristi te podrazumijevati punu uključenost dionika na svim razinama; ističe da bi pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova i dalje trebale biti opcija dostupna državama članicama;

470.  inzistira na tome da države članice trebaju izbjegavati dodatno kompliciranje pravila i zahtjeva u vezi s korištenjem sredstava iz ESF-a kojima se korisnicima nameće dodatno opterećenje i zbog kojih raste mogućnost pogrešaka;

471.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je od 178 transakcija koje je Revizorski sud provjerio u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, u njih 62 (34,8 %) pronađena pogreška, od čega se 12 pogrešaka odnosilo na mjerljive pogreške iznad 20 % (6,7 %); potiče Komisiju da provede korektivne mjere i da primijeni stroge postupke kako bi se smanjio rizik od nepravilnosti u tom području politike te da poduzme mjere u vezi sa slučajevima neprihvatljivih rashoda koje je utvrdio Revizorski sud;

472.  izražava žaljenje zbog činjenice da je broj programa ESF-a u kojima je utvrđena stopa pogreške iznad 5 % porastao s 18,8 % 2013. na 22,9 % 2014. te da je obujam plaćanja na koji su te stope utjecale dramatično porastao s 11,2 % na 25,2 %;

473.  skreće pozornost na činjenicu da je Revizorski sud u više navrata istaknuo da bi postotak pogreške bio niži da su nacionalna tijela bolje iskoristila dostupne informacije prije nego što su Komisiji poslala zahtjeve za plaćanje; s obzirom na to, inzistira na tome da države članice i nacionalna tijela trebaju izvršavati temeljitije provjere i izbjegavati traženje nadoknade za neispravne rashode;

474.  potiče države članice da se koriste programom za procjenu rizika Arachne te potiče Komisiju da i dalje državama članicama pruža relevantne smjernice i tehničku pomoć za pravilnu provedbu zahtjeva u području upravljanja i kontrole u razdoblju od 2014. do 2020.; ustraje u tome da Komisija treba unaprijediti razmjenu najboljih praksi između država članica;

475.  poziva Komisiju da slijedi preporuke Revizorskog suda kako bi se zajamčilo da izvršenje proračuna Unije bolje doprinosi postizanju glavnih ciljeva u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u okviru strategije Europa 2020.; u tom pogledu od Komisije i država članica očekuje da se koriste boljim pokazateljima uspješnosti i da unaprijede izvješćivanje o ostvarenim rezultatima za razdoblje od 2014. do 2020.;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

476.  želio bi ponoviti da, u skladu s UFEU-om, Europski parlament daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna nakon što pregleda računovodstvenu dokumentaciju, financijske izvještaje i izvješće o ocjeni iz članka 318. UFEU-a, godišnje izvješće Revizorskog suda zajedno s odgovorima institucija koje su bile obuhvaćene revizijom, izjavu o jamstvu i sva odgovarajuća tematska izvješća Revizorskog suda;

477.  podsjeća na to da je 2014. prva godina izvršenja novog VFO-a, kojim bi se trebali odrediti iznos i raspodjela rashoda Unije za razdoblje od 2014. do 2020., i da je stoga razina provedbe niža nego prethodnih godina;

478.  prima na znanje prikaz politike u području zaštite okoliša i zdravstvene politike u godišnjem izvješću Revizorskog suda za financijsku godinu 2014.; zabrinut je zato što se politike u području zaštite okoliša i klime ponovno pojavljuju u poglavlju koje se odnosi na ruralni razvoj i ribarstvo; ponavlja svoju kritiku nelogičnog rasporeda politika u tom konkretnom poglavlju; ne dijeli mišljenje da bi Revizorski sud trebao donijeti političku odluku o grupiranju područja politika; poziva Revizorski sud da u sljedećem godišnjem izvješću promijeni svoj pristup;

479.  smatra u tom kontekstu vrijednim pažnje da u izvješću Revizorskog suda za 2014. poglavlje o ruralnom razvoju, okolišu, ribarstvu i zdravlju ima najvišu stopu pogreške od 6,2 %, u odnosu na prosječnu stopu od 4,4 %; nadalje, napominje da su mnogi glavni nedostaci koje je utvrdio Revizorski sud i dalje vrlo slični onima koji su zabilježeni u protekle tri godine;

480.  primjećuje da Revizorski sud i Komisija imaju različita stajališta o načinu izračuna pogrešaka; napominje da Komisija smatra da bi se godišnju reprezentativnu stopu pogreške Revizorskog suda trebalo promatrati u kontekstu višegodišnjeg karaktera neto financijskih ispravaka i povrata;

481.  napominje da Revizorski sud nije imao nikakvih primjedbi na upravljanje politikama u području javnog zdravlja, sigurnosti hrane, okoliša i klimatskih mjera;

482.  Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane općenito je zadovoljan izvršenjem proračuna u naslovima za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane u 2014.; ponovno podsjeća da je tek manje od 0,5 % proračuna Unije namijenjeno za te političke instrumente iako se na tim područjima, kao i potporom europskih građana politici u području okoliša i klimatskih promjena Unije te politikom javnog zdravlja i sigurnosti hrane stvara očita europska dodana vrijednost;

483.  zadovoljan je radom pet decentraliziranih agencija koje su pod nadležnošću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i koje obavljaju tehničke, znanstvene i upravljačke zadaće kojima pomažu institucijama Unije pri oblikovanju i provedbi politika u područjima okoliša, klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane te je zadovoljan izvršenjem njihovih proračuna;

Okoliš i klimatske mjere

484.  ističe da je Glavna uprava za okoliš (DG ENV) imala na raspolaganju iznos od 352 041 708 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te da je 99,7 % tog iznosa iskorišteno; napominje da je, u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja, zadovoljavajuća činjenica da je iskorišteno 95,03 % od iznosa od 290 769 321 EUR koji je bio na raspolaganju; osim toga, napominje da se administrativni rashodi za LIFE+ ostvaruju tijekom dvaju proračunskih razdoblja (automatskim prijenosima) te da, ako se ti administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 99,89 %;

485.  prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku (DG CLIMA) povećala svoju stopu izvršenja na 99,7 % od iznosa od 102 694 032 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i na 93,1 % od iznosa od 32 837 296 EUR za odobrena sredstva za plaćanja te da, ako se administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 98,5 %;

486.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE+ koje je 2014. iznosilo 99,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 97,4 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; napominje da je tijekom 2014. za pozive na podnošenje prijedloga za projekte u državama članicama bilo namijenjeno 283 121 194 EUR, dok je 40 000 000 EUR iskorišteno za financiranje operacija u okviru instrumenta za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) i instrumenta za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE), operativne aktivnosti nevladinih organizacija aktivnih u zaštiti i poboljšanju okoliša na europskoj razini i uključenih u razvoj i provedbu politike i zakonodavstva Unije potpomognute su s 8 952 827 EUR, a iznos od 49 502 621 EUR iskorišten je za mjere namijenjene pružanju potpore Komisiji kao instituciji koja inicira nove politike i zakonodavstvo te prati njihov razvoj; napominje da je iznos od 20 914 622 EUR iskorišten za administrativnu potporu programu LIFE+ te za operativnu potporu agenciji EASME;

487.  svjestan je da je stopa plaćanja za mjere programa LIFE+ uvijek nešto niža u usporedbi s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, ali uz visoku stopu izvršenja;

488.  potvrđuje da je iznos od 4 350 000 EUR dodijeljen u vidu doprinosa za međunarodne konvencije, protokole i sporazume u kojima je Unija ugovorna strana ili u vezi s kojima Unija sudjeluje u pripremnom radu;

489.  smatra zadovoljavajućim napredak u provedbi dvanaest pilot-projekata i šest pripremnih djelovanja u iznosu od ukupno 2 950 000 EUR; svjestan je da izvršenje tih djelovanja može opterećivati Komisiju zbog malih raspoloživih iznosa u odnosu na neophodne postupke za izvršenje (npr. akcijski planovi, pozivi na podnošenje prijedloga); potiče proračunsko tijelo da se u budućnosti usredotoči na pilot-projekte i pripremna djelovanja s istinskom dodanom vrijednošću za Uniju;

Javno zdravlje

490.  podsjeća da je 2014. prva godina u kojoj su se provodili novi programi: zdravstveni program usvojen je 11. ožujka 2014. (Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(109)), dok je zajednički financijski okvir za hranu i hranu za životinje usvojen 27. lipnja 2014. (Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(110));

491.  napominje da je Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) bila nadležna za izvršenje 244 221 762 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje u 2014., od čega je 96,6 % izvršeno na zadovoljavajući način; svjestan je da se otprilike 75 % tog proračuna direktno prenosi trima decentraliziranim agencijama (Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za sigurnost hrane i Europskoj agenciji za lijekove); također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iznad 98,9 % za sve proračunske linije osim one za Europsku agenciju za lijekove te da takvo nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza odgovara izvršenju proračuna u 2013. koji je prenesen u 2015.;

492.   također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja 98,8 %, što pokazuje vrlo dobru stopu izvršenja;

493.  napominje da je razina izvršenja u programu javnog zdravlja 2008. – 2014. također vrlo dobra (99,7 % i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i u odobrenim sredstvima za plaćanja) te da se preostala neiskorištena sredstva uglavnom odnose na namjenske prihode koji se još mogu iskoristiti u 2015.;

494.  zadovoljan je dobrom provedbom svih deset pilot-projekata i pet pripremnih djelovanja pod odgovornošću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u području javnog zdravlja te time što su potrošena odgovarajuća sredstva za preuzimanje obveza (6 780 000 EUR);

Sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka

495.  potvrđuje da stopa izvršenja za sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznosi 96,8 %; međutim, napominje da, ako se uzme u obzir neautomatski prijenos 6 800 000 EUR, stopa izvršenja proračuna iznosi 100 % dostupnih sredstava;

496.  napominje da je, kao i prošle godine, najznačajniji bio doprinos Unije za programe za borbu protiv tuberkuloze, a da je, s druge strane, njezin doprinos za programe za borbu protiv bolesti plavog jezika ostao slab;

497.  potvrđuje da su odlučujući čimbenici za nedovoljno izvršenje sredstava u iznosu od 8 100 000 EUR za poglavlje Sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka sljedeći: iznos od 500 000 EUR odnosi se na namjenske prihode za razne programe koji se može iskoristiti u 2015. (tj. bez nedovoljnog izvršenja sredstava), iznos od 800 000 EUR koji se tehnički ne može ponovno iskoristiti 2015. (u vezi sa sredstvima C5 starih programa) i iznos od 6 800 000 EUR koji se odnosi na krizni fond; prima na znanje da je potonji iznos prenesen u 2015. godinu (za mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj 2014.);

498.  uviđa da, u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja za 2014., stopa izvršenja za proračunsko poglavlje o sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja te zdravlju biljaka iznosi 99,0 %, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na 2013. (99,9 %); razumije da su tijekom globalnog prijenosa bez uspjeha zatražena dodatna sredstva za plaćanje i da se do kraja godine samo jedan iznos nije u potpunosti mogao isplatiti, ali je sa suglasnošću države članice preostali dio isplaćen početkom siječnja 2015.;

499.  zadovoljan je dobrom provedbom sva tri pilot-projekta i jednog pripremnog djelovanja pod odgovornošću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u području sigurnosti hrane te time što su potrošena odgovarajuća sredstva za preuzimanje obveza potrošena (1 250 000 EUR);

500.  mišljenja je da se, na temelju dostupnih podataka i izvješća o izvršenju, Komisiji može odobriti razrješnica za rashode u područjima politike zaštite okoliša i klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane za financijsku godinu 2014.

Promet i turizam

501.  napominje da je za politike prometa u proračunu za 2014., u obliku u kojem je usvojen i izmijenjen tijekom godine, predviđeno ukupno 2 931 147 377 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 1 089 127 380 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; nadalje, napominje da je od ukupnih spomenutih iznosa:

–   2 616 755 356 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 937 182 847 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za politike prometa, uključujući Instrument za povezivanje Europe, sigurnost prometa i prava putnika te prometne agencije;

–   239 313 549 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 71 213 206 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za istraživanje i inovacije u području prometa, uključujući SESAR i Zajedničko poduzeće Shift2Rail;

–   75 078 470 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 80 731 327 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za administrativne troškove;

502.  pozdravlja visoku stopu izvršenja proračuna od 98,2 % tijekom 2014. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza u području politika mobilnosti i prometa i prilično visoku stopu izvršenja proračuna od 95,2 % za odobrena sredstva za plaćanja; napominje da se iznos nepodmirenih obveza 2014. povećao za 1 653 372 424 EUR na ukupni iznos od 5 647 143 046 EUR i da je povećanje iznosa nepodmirenih obveza obično veće na početku novog VFO-a jer se plaćanja za nove projekte kasnije podmiruju; međutim, poziva Komisiju i države članice da zajamče pravilnu provedbu projekata u području prometa;

503.   žali zbog činjenice da je za 2014. procijenjena razina pogreške u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” kojemu pripada promet i u kojemu na promet otpada najmanji dio (0,8 milijardi EUR) cjelokupnog iznosa za koji je Revizorski sud proveo reviziju (13 milijardi EUR) iznosila 5,6 % (što je više nego 2013. (4,0 %)) te da je ta pogreška većinom posljedica povrata neprihvatljivih troškova u istraživačkim projektima, ali i nepridržavanja pravila o javnoj nabavi; traži od Komisije da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi ispravila taj propust (među ostalim provedbom detaljnijih ex ante provjera radi utvrđivanja i ispravljanja pogrešaka prije nadoknade troškova);

504.   skreće pozornost na činjenicu da 2014. nijedan projekt nije financiran u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) jer je prvi poziv na podnošenje projektnih prijedloga zatvoren u ožujku 2015., a dužnički instrument CEF-a kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB) odobren je tek krajem 2014.; napominje da je Revizorski sud 2014. ispitao šest transakcija u sektoru prometa (DG MOVE) i u dvije od njih utvrdio mjerljive pogreške; stoga izražava zadovoljstvo zbog smanjenja postotka transakcija u kojima je prisutna pogreška 2014. (33 %) u odnosu na 2013. (62 %) i 2012. (49 %) godinu; poziva Komisiju i druge relevantne dionike da zajamče poštovanje pravila o javnoj nabavi i prihvatljivosti troškova budućih prometnih projekata;

505.   napominje da prema višegodišnjoj strategiji kontrole koju provodi Komisija, kojom se uzimaju u obzir povrati, ispravci i učinci kontrola i revizija tijekom razdoblja provedbe programa, stopa preostalih pogrešaka za TEN-T iznosi 0,84 %;

506.  usmjerava pozornost na veliki broj visokokvalitetnih projekata koji se zbog nedostatka dostupnih sredstava nisu mogli usvojiti u pozivima za podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2014. u sektoru prometa; smatra da je potrebno zajamčiti dostatna sredstva za projekte u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u sektoru prometa; žali zbog toga što je proračun CEF-a smanjen zbog usmjeravanja sredstava u Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); međutim, podsjeća da je u točki 17. Međuinstitucionalnog sporazuma o proračunskoj disciplini(111) predviđena fleksibilnost od 10 % u povećanju proračuna CEF-a u godišnjem proračunskom postupku i da takva fleksibilnost postoji neovisno o sredstvima EFSU-a; inzistira na tome da bi provedba projekata dogovorenih između Europskog parlamenta i Vijeća u Prilogu I. Uredbi br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(112) opravdala takvo povećanje proračuna CEF-a;

507.   potiče Komisiju da nastavi pomno nadzirati primjenu inovativnih financijskih instrumenata za povećanje ulaganja EU-a i privlačenje novih izvora financiranja za infrastrukturne projekte transeuropske prometne mreže TEN-T kao što su fond Marguerite, Instrument za kreditna jamstva (LGTT) i Inicijativa projektnih obveznica (PBI) te da se pobrine da se na odgovarajući način upravlja i koristi doprinosom tim instrumentima koji se izdvaja iz proračuna EU-a;

508.   napominje da su informacije o projektima u području prometa i turizma dostupne u raznim bazama podataka, kao što su sustav financijske transparentnosti, baza podataka INEA-e o projektima u okviru transeuropske prometne mreže (TEN-T) i projektima sufinanciranim iz kohezijskih i regionalnih fondova, kao i baza CORDIS za projekte u okviru programa Obzor 2020.; poziva na integraciju informacija o projektima iz tih instrumenata kako bi se postigao bolji pregled postupka dodjeljivanja sredstava Unije u svim smjerovima; ponavlja da je važno objavljivati lako dostupne godišnje popise projekata u području prometa i turizma te uspostaviti pretraživu bazu podataka na internetu koje sufinancira Unija u kojima je naveden točan iznos financiranja, kako bi se povećala transparentnost;

509.   podsjeća da će se projekti u području prometa u razdoblju 2014. – 2020. financirati iz više izvora, između ostalog iz CEF-a, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i EFSU-a; stoga poziva Komisiju da potakne sinergije kojima će se tim različitim izvorima financiranja omogućiti da na najučinkovitiji način usmjeravaju dostupna sredstva;

510.   priznaje da u pogledu fondova Unije načelo „iskoristi ili izgubi” može navesti države članice na predlaganje projekata koji nemaju velik učinak; zabrinut je zbog toga što je u prošlosti loš odabir projekata doveo do neisplativih ulaganja sredstava Unije u promet; pozdravlja novi pravni okvir za razdoblje 2014. – 2020. kojim se poboljšavaju analiza troškova i koristi te postupak revizije projekata;

511.   pozdravlja činjenicu da je u lipnju 2014. uspostavljeno Zajedničko poduzeće Shift2Rail u cilju povećanja konkurentnosti europske željezničke industrije; napominje da će se odvojeni postupci davanja razrješnice za zajedničko poduzeće Shift2Rail provoditi čim ono postane financijski neovisno u predstojećim godinama; međutim, žali zbog kašnjenja u osnivanju tog zajedničkog poduzeća i zbog činjenice da je malim i srednjim poduzećima vrlo teško pristupiti mu;

512.   smatra da bi Komisija trebala jamčiti potpunu transparentnost u upravljanju sredstvima dajući uvijek i u svakoj situaciji prednost zaštiti interesa javnosti, a ne privatnog sektora;

513.  napominje da je za područje turizma u proračunu za 2014., u obliku u kojem je konačno usvojen i izmijenjen tijekom godine, predviđeno ukupno 11 226 160 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 6 827 266 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; poziva Komisiju da provede procjenu učinka financiranih projekata kako bi se bolje utvrdili budući prioriteti u pogledu potrošnje koji bi bili u skladu s činjenicom da je EU najposjećenije turističko odredište na svijetu i koji će omogućiti da sektor turizma postane ključno područje potencijalnog rasta gospodarstva Unije; poziva Komisiju da uvrsti rezultate pilot-projekata i pripremnih djelovanja u planiranje proračuna za sljedeću godinu i da pruži pristupačan godišnji popis projekata u tom području;

514.  predlaže da Parlament u pogledu sektora za koje je nadležan Odbor za promet i turizam Komisiji da razrješnicu za izvršenje općeg proračuna Unije za financijsku godinu 2014.;

Regionalni razvoj

515.  napominje da se u godišnjem izvješću Revizorskog suda od 10. studenog 2015. o izvršenju proračuna Europske unije za 2014. navodi da je najvjerojatnija stopa pogreške u pogledu kohezijske politike procijenjena na 5,7 %, što predstavlja porast u odnosu na 2013. kada je iznosila 5,3 %; izražava zabrinutost zbog tog porasta koji je važan prije svega u pogledu pogrešaka s financijskim posljedicama i ozbiljnim negativnim učincima na proračun; ističe da je u polovici slučajeva procijenjena stopa pogrešaka u okviru kohezijske politike posljedica složenosti propisa o javnoj nabavi i propisa o državnim potporama te njihova kršenja tijekom tih postupaka, na primjer neopravdanim izravnim dodjeljivanjem ugovora, sukobom interesa i diskriminirajućim kriterijima odabira;

516.  prima na znanje odgovore Komisije na izvješće Revizorskog suda da je prosječno smanjenje u stopi pogreške u usporedbi s razdobljem 2000. – 2006. rezultat poboljšanja sustava upravljanja i kontrole; poziva Komisiju da na vrijeme dostavi informacije i omogući osposobljavanje vlasti u pogledu propisa o javnoj nabavi i državnim potporama; u tom kontekstu pozdravlja uspostavu akcijskog plana za javnu nabavu; prima na znanje primjenu metoda iz paktova o integritetu i potiče Komisiju da provede primjerenu ex ante evaluaciju njihova potencijala da zaista poboljšaju transparentnost i učinkovitost javne nabave u kontekstu europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva države članice da do kraja 2016. ispune ex ante uvjete koji se odnose na javnu nabavu te da do kraja 2016. u svoje pravne sustave prenesu direktive o javnoj nabavi iz 2014. godine kako bi se izbjegle nepravilnosti i zajamčila djelotvorna provedba projekata te ostvarili planirani rezultati, a time i ciljevi kohezijske politike; poziva Komisiju da strogo nadzire taj proces i da pruža smjernice i tehničku pomoć državama članicama kako bi pravilno prenijele te direktive u nacionalno pravo;

517.  podsjeća na to da nisu sve nepravilnosti prijevare i da treba razlikovati nepravilnosti koje se smatraju prijevarama od onih koje se ne smatraju prijevarama; s obzirom na to da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama često posljedica loših sustava financijskog upravljanja i kontrole te nedovoljnog administrativnog kapaciteta i u pogledu poznavanja propisa i u pogledu posjedovanja tehničke stručnosti potrebne za određene aktivnosti ili usluge; poziva Komisiju i države članice da zajamče uspostavu primjerenih i učinkovitih sustava financijskog upravljanja i kontrole u skladu s relevantnim pravilima regulatornog okvira, ali kojima se uzimaju u obzir važeći nacionalni zakonski propisi;

518.  poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da zajamče da korisnici prime dosljedne informacije o uvjetima financiranja, osobito u pogledu prihvatljivosti izdataka i gornjih granica naknade;

519.  napominje da provedba kohezijske politike u državama članicama podrazumijeva, ovisno o njihovu institucionalnom sustavu, znatan broj nacionalnih i regionalnih postupaka i pravila, koji predstavljaju dodatnu razinu djelovanja i koji mogu dovesti do pojave nepravilnosti te, posljedično, gubitka sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i sve većih razlika među državama članicama; poziva Komisiju da doprinese pojednostavnjenju provedbe na nacionalnoj i regionalnoj razini, poštujući istovremeno institucionalne posebnosti država članica i pružajući im jasne informacije potrebne za provedbu uredbi; podsjeća Komisiju i države članice na rezoluciju Europskog parlamenta pod naslovom „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.” i potrebu za poduzimanjem mjera za smanjenje prekomjernog regulatornog i administrativnog opterećenja na najmanju moguću razinu kako bi se omogućilo bolje iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova te izbjegle greške krajnjih korisnika, a posebno malih i srednjih poduzeća; izražava žaljenje što je Komisija iz skupine stručnjaka na visokoj razini za nadziranje pojednostavljenja namijenjenoj korisnicima europskih strukturnih i investicijskih fondova isključila predstavnike država članica, na taj način ne uzimajući u obzir njihovo mišljenje kako bi unaprijedila sustav;

520.  smatra da su administrativni kapaciteti ključni za ispravnu i učinkovitu uporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova te poziva Komisiju i države članice da pojačaju suradnju u pogledu razmjene znanja i dobrih praksi o određenim temama koje se tiču provedbe (npr. javna nabava, državne potpore, kriteriji prihvatljivosti i trag revizije), osobito imajući na umu potencijalne korisnike koji raspolažu manjim administrativnim i financijskim kapacitetima; u tom kontekstu predlaže organiziranje određenih, ali sveobuhvatnih aktivnosti kako bi se informiralo javne službenike i vlasti koji rade na projektima koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali i korisnike, na primjer tečajevima osposobljavanja i obnove znanja, seminarima ili pružanjem tehničke i administrativne podrške;

521.  pozdravlja novi alat Komisije „Taiex Regio Peer 2 Peerˮ za olakšavanje razmjene između tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju država članica u cilju unapređivanja njihovih administrativnih kapaciteta; ističe da je važno uložiti veće napore pri imenovanju tijela, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za plaćanje, kako bi se zajamčilo nesmetanu provedbu programa i protok sredstava; nadalje, smatra da bi Komisija trebala učinkovito primijeniti sva dostupna sredstva za rano otkrivanje i sprečavanje rizika u okviru kohezijske politike, a poglavito instrumente za dubinsku analizu podataka, poput instrumenta ARACHNE, za rano otkrivanje i sprečavanje rizika u postupku javne nabave; budući da se u aktivnosti radne skupine za bolju provedbu ubrajaju i one kojima bi se mogla poboljšati djelotvornost i dodana vrijednost projekata kohezijske politike koji su već provedeni, od Komisije se traži da ocijeni te karakteristike primjenom kvalitativnih pokazatelja;

Poljoprivreda i ruralni razvoj

522.  smatra da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kao jedna od prvih europskih politika, važan instrument EU-a širokog dometa, ne samo kad je riječ o proizvodnji hrane i uslugama ekosustava, već i u pogledu trenutačnog i potencijalnog ekološkog i društveno-gospodarskog unapređenja i unapređenja na području rodne politike te napora u borbi protiv iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja, pri čemu treba uzeti u obzir i potrebu da se razvije koncept cirkularne ekonomije; smatra da se ZPP-om, kojim se mladim poljoprivrednicima pruža financijska potpora i važni instrumenti za pokretanje poljoprivredne djelatnosti i osiguranje generacijskog kontinuiteta, time doprinosi postizanju ravnoteže među regijama Unije;

523.  napominje da je Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj tijekom 2014. obavila veliki posao u suradnji s nadležnim tijelima država članica te da su ona stoga u sve većoj mjeri sposobna spriječiti pogreške u potrošnji za poljoprivredu i provesti svoje programe ruralnog razvoja; odaje priznanje njezinom pozitivnom utjecaju razvidnom iz godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014. godinu te smatra da bi njezino djelovanje u suradnji s državama članicama trebalo pružiti dobar temelj za ostvarenje daljnjeg napretka tijekom ključnih godina rashodovnog razdoblja 2014. – 2020.;

524.   traži da se, u krajnjem slučaju, agencijama za plaćanja čiji su rezultati kontinuirano slabiji od očekivanih oduzme akreditacija;

525.  smatra da su dosljedni rezultati i provedba ključni za ZPP, politiku kojom se jamči sigurna i pouzdana proizvodnja naše hrane, koja se primjenjuje u cijeloj Uniji, obuhvaća proizvodnju kultura i prehrambenih proizvoda svih vrsta i pozitivno utječe na društvo, okoliš i gospodarstvo;

526.  napominje da poljoprivredni faktorski prihod po radniku u državama članicama koje su pristupile EU-u 2004. ili poslije (EU-N13) iznosi samo četvrtinu poljoprivrednog faktorskog prihoda ostvarenog u državama EU-15(113);

527.  pozdravlja napredak ostvaren u odnosu na iznose i podatke iz godišnjeg izvješća za 2013. te napominje da je Revizorski sud zaključio da je, kad je riječ o poljoprivrednoj politici, u ispitanim transakcijama utvrđena manja stopa pogreške u usporedbi s 2013.; napominje također da prema reviziji Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) izvršenoj u 17 država članica stopa pogreške za 2014. iznosi 2,9 % (u usporedbi s 3,6 % za 2013.); a da za ruralni razvoj, zaštitu okoliša i ribarstvo, prema reviziji u 18 država članica, ona iznosi 6,2 % (u odnosu na 7 % za 2013.) te da prosječna stopa pogreške za cjelokupno poglavlje „Prirodni resursi” iznosi 3,6%;

528.  naglašava da je potrebno izraditi zajedničku metodologiju za izračun stope pogreške kako bi se zajamčila njezina valjanost i kako bi se izbjegle znatne razlike između stope pogreške koju navodi Komisija i one koju utvrđuje Revizorski sud;

529.  skreće pažnju na izjavu Komisije(114) da pogreške u pogledu neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti (na primjer u pogledu pravovremene prijave premještanja životinja, poštovanja vremenskih okvira ili rokova) ne utječu na prihvatljivost plaćanja (što je Revizorski sud već potvrdio) te da bi stopu pogreške povezanu s višestrukom sukladnosti radi veće jasnoće trebalo izuzeti iz sveukupne stope pogreške;

530.  napominje da zbog različitih načina provedbe vezanih plaćanja u državama članicama dolazi do narušavanja tržišnog natjecanja, primjerice u mljekarskom sektoru;

531.  pozdravlja činjenicu da je Komisija donijela nove smjernice za utvrđivanje financijskih ispravaka za neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi u okviru podijeljenog upravljanja(115);

532.  napominje da je 2014. bila prijelazna godina u kojoj su izvršene velike isplate za posljednji dio financijskog razdoblja 2007. – 2013. i sredinom koje su doneseni konačni elementi (provedbeni i delegirani akti) za financijsko razdoblje ZPP-a 2014. – 2020.; napominje, nadalje, da bi i 2015. i 2016. trebalo smatrati prijelaznim godinama u kojima bi poljoprivrednici i tijela država članica po prvi put trebali u potpunosti početi primjenjivati ekologizaciju i druge značajne nove izmjene politika, što pretpostavlja nova i složena pravila te veliki broj novih podnositelja zahtjeva za izravna plaćanja, s obzirom na to da će se veliki broj višegodišnjih mjera iz planova ruralnog razvoja država članica početi primjenjivati 2016. te da će biti potrebno obratiti dodatnu pozornost na nove instrumente koji će biti uvedeni tom reformom;

533.  pozdravlja smanjenje stope pogreške u odnosu na 2013. i prima na znanje znatne napore i resurse uložene u postizanje tog cilja, posebno u pogledu informacijske i tehničke podrške koju je pri provedbi Komisija pružala vlastima država članica, no mišljenja je da mjerenje pogrešaka nije samo po sebi mjera uspješnosti ili kvalitete provedbe;

534.  podsjeća Komisiju na činjenicu da rizik od nenamjernih pogrešaka koje nastaju zbog složenih propisa na kraju snosi korisnik; poziva da se u znak podrške tom pristupu donese razumna, razmjerna i učinkovita politika o kaznama, kao što je izbjegavanje dvostrukog kažnjavanja (u okviru sustava plaćanja i u okviru višestruke sukladnosti) za istu pogrešku; poziva Komisiju da se pobrine da kazne budu razmjerne vrsti pogreške; poziva na primjenu instrumenata kojima se jamči poticajniji pristup koji se temelji na ostvarenim rezultatima i kojima će se smanjiti broj pogrešaka, omogućiti jasnije razlikovanje pogreške od prevare, ali istodobno i zajamčiti da poljoprivrednici i dalje mogu osiguravati proizvodnju hrane koja je od ključne važnosti i koja je u srži te politike; smatra da su nastavak rješavanja problema složenosti ZPP-a i njegovo pojednostavljenje neki od ključnih elemenata za privlačenje i zadržavanje novih poljoprivrednika i njihovih vještina kako bi se zajamčio uspješan poljoprivredni sektor EU-a u budućnosti;

535.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću razmatra načine mjerenja učinkovitosti, posebno zato što Komisija ulaganja namjerava temeljiti na rezultatima, ali ističe da je teško ocijeniti kvalitetu provedbe programa višegodišnjeg financiranja, trenutačno glavnim načinom provedbe mjera na području zaštite okoliša u okviru drugog stupa, instrumentom kojim se ispituju pojedinačne godine te poziva Revizorski sud da konkretnije objasni svoju usredotočenost na uspješnost u pogledu potrošnje za poljoprivredu; traži, međutim, da Revizorski sud da pri svojem vrednovanju uspješnosti vodi računa o mnogobrojnosti ciljeva politike ruralnog razvoja kako se ne bi pribjeglo korištenju pojednostavljenih pokazatelja i pogrešnim tumačenjima;

536.  napominje da je stajalište Revizorskog suda, na temelju njegovih revizija, da se Integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom (IACS) znatno doprinosi sprečavanju i smanjenju stope pogreške u programima na koje se primjenjuje(116) te prima na znanje opasku da su se sve države članice obuhvaćene revizijom primjenom korektivnih mjera uhvatile u koštac s nedostacima sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)(117);

537.  pozdravlja činjenicu da je Komisija predložila da se integrirani administrativni i kontrolni sustav pojednostavi preventivnim prethodnim provjerama na osnovi kojih će nacionalne administracije moći otkriti probleme u zahtjevima poljoprivrednika i ispraviti ih, što bi trebalo rezultirati manjom stopom kazni;

538.  ponavlja glavne preporuke Revizorskog suda: države članice se trebaju pobrinuti za pouzdanost i ažuriranost podataka i slika u bazi podataka LPIS-a kako bi se smanjio rizik od pogrešaka povezanih s prikazivanjem površine prihvatljivog zemljišta većom no što jest; Komisija mora obvezati države članice da u svoje akcijske planove uvrste korektivne mjere za uklanjanje najčešćih uzroka pogrešaka, izmijeniti vlastitu strategiju revizija sukladnosti u području ruralnog razvoja te osigurati pravilnu provedbu postupka dobivanja jamstava o zakonitosti i pravilnosti transakcija, koji će od 2015. biti obavezan;

539.  prima na znanje da su se Komisija i Revizorski sud složili da su, djelomično zbog same prirode politike ruralnog i heterogenosti europskih regija, rashodi u tom području uređeni složenim pravilima i uvjetima prihvatljivosti; poziva da se pravila za razdoblje 2014. – 2020. pojednostave te da se u njih uključe i preventivne mjere te nadalje poziva da se to pojednostavljenje, kao prioritet i važno sredstvo za smanjenje stope pogreške i postizanje bolje učinkovitosti i fleksibilnosti, ostvari na razini država članica u okviru novih programa ruralnog razvoja i time poboljša kapacitet apsorpcije, posebno u onim područjima u kojima su manji programi zbog nefleksibilnosti u prošlosti izazivali mali interes i/ili bilježili trajno visoku stopu pogreške;

540.  poziva Komisiju da pravodobno iznese detaljan plan za smanjenje birokratskog opterećenja u okviru zajedničke poljoprivredne politike;

541.  poziva i Komisiju i vlasti država članica da nastave s razmatranjem i smanjivanjem složenosti izravnih plaćanja kad god je to moguće i da visoko na listu prioriteta uvrste pojednostavljenje mjera ekologizacije, posebno ako se administriranje EFJP-a i fondova za ruralni razvoj u državama članicama odvija na mnogo različitih razina, uz različit pristup dvama stupovima kad je to potrebno; naglašava činjenicu da se zbog golemih razlika između država članica u pogledu izravnih plaćanja povećao jaz u konkurentnosti poljoprivrednika koji posluju na jedinstvenom tržištu;

542.  očekuje od Komisije da čim prije u potpunosti provede proces pojednostavljenja ZPP-a, posebno u pogledu opterećujućih i složenih propisa kojima su uređene višestruka sukladnost i ekologizacija, a koji naposljetku utječu na poljoprivrednike diljem Europe; naglašava da bi se proces pojednostavljenja trebao usredotočiti na smanjenje administrativnog opterećenja te da se njime ne bi smjelo ugroziti načela i propise koji su doneseni u okviru posljednje reforme ZPP-a i koje nije potrebno mijenjati; smatra da navedeno pojednostavljenje ne bi trebalo rezultirati revizijom rashoda u okviru ZPP-a za razdoblje 2013. – 2020.;

543.  podsjeća da su zbog otkupa poljoprivrednih površina od strane ulagača seljačke vlasničke strukture u EU-u sve više pod pritiskom i da jedan dio izravnih plaćanja ide koncernima koji posluju na međunarodnoj razini;

544.  naglašava važnost korištenja usporedivih pokazatelja i ocjena uspješnosti za istovrsne programe koji se provode na različitim mjestima te se raduje poboljšanjima u tom kontekstu u razdoblju 2014. – 2020. u cilju jamčenja boljeg financijskog upravljanja ZPP-om koje će se temeljiti na potrebama svake države članice;

545.  ističe da ZPP ima važnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti, posebno, ali ne i isključivo, u nastojanjima u području zadružne suradnje, promicanju smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja ruralnih područja stvaranjem radnih mjesta, Inicijativom Zajednice za ruralni razvoj (LEADER) i uspostavom novih ili poboljšanih službi i infrastrukture; poziva na analizu sveukupnog učinka ZPP-a u ruralnim područjima kojom bi se utvrdilo kako se i gdje dodjeljuju sredstva i koji su stvarni krajnji korisnici;

546.  napominje da se očekuje da će korist od ulaganja imati i ruralna područja i općenito potrošači te podsjeća da krajnji korisnici troše novac na robu i usluge u svojim lokalnim zajednicama ili na zapošljavanje osoba na svojim gospodarstvima i time daju doprinos ostanku stanovništva u ruralnim i izoliranim područjima u regijama u kojima su poljoprivreda i šumarstvo često glavni pokretači razvoja;

547.  napominje da je utjecaj ruske zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz sredine 2014. velik izazov; zalaže se da se svim hitnim mjerama bolje upravlja u ranoj fazi kako bi se osiguralo ispravno usmjeravanje sredstava ili, u slučaju potrebe, hitan povrat nezakonito dobivenih sredstava; pozdravlja u tom smislu nastavak napora koje je Komisija uložila u utvrđivanje alternativnih mogućnosti stavljanja na tržište viškova poljoprivrednih proizvoda i pružanje potpore sektorima koji su zahvaćeni zabranom; pozdravlja u tom smislu napore koje je Komisija uložila u utvrđivanje alternativnih mogućnosti stavljanja na tržište viškova poljoprivrednih proizvoda te poziva države članice da poduzmu zajedničke napore kako bi se uklonile prepreke širenju mogućnosti stavljanja na tržište; ističe važnost sporazuma TTIP, kojim bi se mogle ublažiti posljedice zatvaranja niza tradicionalnih deviznih tržišta;

548.  pozdravlja odluku Komisije kojom se uspostavljaju iznimni programi potpore za zemlje koje su pretrpjele gubitke u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te poziva Komisiju da razmotri dodatne mjere potpore za sektore koji se suočavaju sa sličnim problemima;

549.  zabrinut je zbog toga što je ženama u ruralnim područjima mnogih država članica ograničen pristup tržištu rada te poziva Komisiju da joj u okviru budućih razvojnih inicijativa prioritet bude rad na poboljšanju i povećanju pristupa tržištu rada za žene u ruralnim područjima te dodjeljivanje dostatnih sredstava za program „europsko jamstvo za seoske žene”, sličan programu europskog Jamstva za mlade, kojim se određuju zasebni ciljevi za žene u ruralnim područjima;

550.  poziva Komisiju da razjasni propise o priznavanju organizacija proizvođača i to u sektoru voća i povrća te da skrati vrijeme provedbe svojih revizija kako bi se korisnicima osigurala pravna sigurnost i izbjegle nepotrebne pogreške;

551.  s obzirom na to da se prema Ugovoru(118) treba pobrinuti da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama, smatra da se pretjeranim nametanjem PDV-a na hranu ugrožava jednaka dostupnost hrane svim potrošačima i povećava vjerojatnost prijevara povezanih s PDV-om;

552.  podsjeća da su ciljevi za programsko razdoblje 2007. – 2013. i dalje važni te da bi se Unija u trenutačnom razdoblju trebala usredotočiti na jačanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava i cijeloga sektora, na način da promiče bolju ravnotežu u lancu opskrbe hranom kako bi se konsolidirale i ojačale organizacije koje okupljaju proizvođače i kroz kvalitetne programe, društvene zadruge, kratke lance opskrbe, lokalna tržišta, usluge ekosustava potpora pružala preko programa ruralnog razvoja u samim ruralnim područjima, izbjegavajući pritom prevelika očekivanja u pogledu okoliša ili potrošnje;

553.  podsjeća da su iz svih revizija rashoda za 2014. Revizorskog suda samo tri predmeta upućena Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) na istragu(119) zbog sumnje na „umjetno stvorene uvjete za dobivanje potpore” (etablirana poduzeća ili skupine osoba uspostavljaju nove subjekte), a nacionalna tijela su za jedan slučaj utvrdila da je rizičan prije revizije Revizorskog suda;

554.  napominje da je moguće dodatno poboljšati provedbu politike; inzistira stoga da ga se obavješćuje o svim poboljšanjima u pogledu usmjeravanja sredstava, pridržavanja propisa i postizanja ciljeva politike;

555.  poziva Komisiju da ispita djelotvornost i učinkovitost plaćanja za promociju u trećima zemljama i da učini sve kako se tim mjerama ne bi potisnuli s tržišta lokalni poljoprivredni proizvođači;

556.  napominje da u vrijeme kada je DG AGRI pripremao godišnje izvješće o radu za 2014., za određene elemente Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) nije bilo dostupnih podataka te da spomenute podatke u godišnjem izvješću treba ažurirati (broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu, povećanje bruto vrijednosti, broj poljoprivrednih gospodarstava koja uvode standarde EU-a), a u novom razdoblju financiranja očekuje stalnu analizu;

557.  napominje da godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu pokazuje dobre rezultate, no ipak poziva Revizorski sud da obavijesti Parlament o koracima koje planira poduzeti kako bi se usvojila višegodišnja metoda ispitivanja u okviru razvijanja pristupa usmjerenog na uspješnost koji se razmatra;

Ribarstvo

558.  prima na znanje komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za financijsku godinu 2014.; također prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda za financijsku godinu 2014.; prima na znanje godišnje izvješće o radu Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) za 2014.; uzima u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu;

559.  prima na znanje mišljenja Revizorskog suda o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom; prima na znanje nepovoljno mišljenje Revizorskog suda o odobrenim sredstvima za plaćanja u okviru kojih je ukupna stopa pogreške iznosila 4,4 %, no bez posebne stope pogreške za ribarstvo; poziva na to da se ribarstvo razmotri zasebno, a ne zajedno s poljoprivredom, kako bi se zajamčila veća transparentnost u području ribarstva;

560.  prima na znanje zadršku DG MARE-a u odnosu na sustav upravljanja i kontrole za programe Europskog fonda za ribarstvo u nekim državama članicama;

561.  uvjeren je da unutarnji sustav kontrole koji je uspostavio DG MARE pruža dostatna jamstva za odgovarajuće upravljanje rizikom u vezi sa zakonitošću i pravilnošću transakcija;

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

562.  napominje da je donošenje programa u okviru podijeljenog upravljanja za EFPR i druge europske strukturne i investicijske fondove nakon 1. siječnja 2014. dovelo do tehničke revizije VFO-a radi prijenosa neiskorištenih odobrenih sredstava iz 2014. u sljedeće godine;

563.  duboko žali zbog toga što je velika većina država članica vrlo kasno prenijela svoje operativne programe povezane s EFPR-om, što je prouzrokovalo goleme zastoje u mobilizaciji sredstava; podsjeća na to da su države članice odgovorne za izvršenje odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja;

564.  stajališta je da bi države članice trebale unaprijediti instrumente i kanale kojima se koriste za prijenos informacija Komisiji; preporučuje da Komisija izvrši veći pritisak na države članice u pogledu prenošenja pouzdanih podataka;

565.  potiče Komisiju da pruži svu moguću potporu državama članicama kako bi se zajamčilo ispravno i potpuno iskorištavanje sredstava EFPR-a uz visoku stopu izvršenja, u skladu s njihovim prioritetima i potrebama, ponajprije onima koji se odnose na održivi razvoj sektora ribarstva;

Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća

566.  pozdravlja to što je Agenciji od 1. siječnja 2014. nadalje povjereno upravljanje EFPR-om; prima na znanje Memorandum o razumijevanju koji su DG MARE i Agencija potpisali 23. rujna 2014.; naglašava da je potrebno potaknuti Agenciju da svim svojim korisnicima u okviru 19 mjera EFPR-a pruža visokokvalitetnu potporu;

Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2015 (razrješnica za 2014.): Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?

567.  poziva Komisiju da razmotri preporuke Revizorskog suda;

568.  žali zbog financijskih troškova izazvanih nedovoljnom iskorištenošću kvota za tonažu usvojenih u novijim protokolima; predlaže da plaćanja za prava pristupa budu tješnje povezana sa stvarnim ulovom; poziva Komisiju da se pobrine za to da isplate sektorske potpore budu u skladu s drugim isplatama proračunske potpore te poziva na poboljšanje rezultata koje su partnerske zemlje ostvarile u provedbi matrice zajednički dogovorenih aktivnosti;

569.  ističe da se, kao što je naglasio Revizorski sud, može poboljšati komplementarnost i dosljednost među sporazumima o partnerstvu u ribarstvu dogovorenima u istoj regiji kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njihov potencijal na regionalnoj razini;

570.  naglašava da informacije pribavljene neovisnim ex post evaluacijama nisu uvijek bile dovoljno potpune, dosljedne ili usporedive, zbog čega je njihova korisnost u postupku donošenja odluka i pregovorima bila smanjena; usto napominje da se tim evaluacijama nedostatno procjenjuje opseg u kojem se sporazumima o partnerstvu u ribarstvu ostvaruju svi njihovi ciljevi s obzirom na to da u njima nema upućivanja na zapošljavanje u regijama Unije koje ovise o ribarstvu ni informacija o opskrbi tržišta Unije ribom;

571.  izražava zabrinutost zbog nedostatka pouzdanih, provjerljivih i raspoloživih informacija o ribljim stokovima i izlovima domaćih ribolovnih flota ili flota drugih država kojima je također omogućen pristup, imajući u vidu da je jedan od glavnih ciljeva sporazuma o partnerstvu u ribarstvu isključivo ribolov viška stokova, što se u praksi pokazalo vrlo teškim;

572.  apelira na Komisiju da pomnije nadzire provedbu sektorske potpore kako bi se zajamčila njezina učinkovitost;

573.  ističe potrebu za tim da se djelotvoran nadzor nad aktivnostima financiranim sredstvima Unije kojima se pruža sektorska potpora u kontekstu međunarodnih sporazuma provodi s pomoću najdetaljnijih mogućih matrica; nadalje, naglašava da treba pozvati na povećanje udjela sektorske potpore; čvrsto je uvjeren u to da dijelovi sporazuma povezani s trgovinom trebaju u konačnici biti uvjetovani učinkovitom, dostatno nadziranom i popriličnom sektorskom potporom;

574.  sa zabrinutošću napominje da se protokolima koji su trenutačno na snazi i dalje ne predviđa mogućnost djelomične isplate u slučaju djelomično ostvarenih rezultata; potvrđuje da se u slučajevima nikakvih ili ograničenih rezultata isplata sektorske potpore za sljedeću godinu obustavlja dok se ciljevi ne ostvare; unatoč tome poziva Komisiju da gdje je to moguće u nove protokole uvrsti mogućnost djelomične isplate sektorske potpore;

Razrješnica

575.  na temelju dostupnih podataka predlaže da se Komisiji da razrješnica u vezi s njezinim rashodima u područjima pomorskih pitanja i ribarstva za financijsku godinu 2014.

Kultura i obrazovanje

576.  s uvažavanjem konstatira da je u prvoj godini programa Erasmus+ glavni naglasak bio na davanju zamaha vještinama i zapošljivosti, da je program ostvario svoj zacrtani cilj izgradnje prisnijih veza između programa Unije i razvoja politika u područjima obrazovanja, osposobljavanja, sporta i mladih, da se djelovanje Unije promicalo na način koji u većoj mjeri odgovara modelu cjeloživotnog obrazovanja i da se njime doprinijelo smanjenju socijalnih, ekonomskih i teritorijalnih nejednakosti, i to zahvaljujući činjenici da su programom bili obuhvaćeni brojni građani Unije; ističe, međutim, da u usporedbi s prethodnim programom Mladi na djelu postoji niz problema povezanih s financiranjem poglavlja o mladima iz programa Erasmus+; žali zbog toga što Komisija nije izdvojila više sredstava za program Erasmus+ kako bi bolje informirala javnost o glavnim promjenama u novom programu ne bi li se programom obuhvatio što veći broj školskih projekata;

577.   smatra da iako se zahvaljujući povećanoj decentralizaciji isplata sredstava za program Erasmus+ u većoj mjeri ispunjavaju određeni nacionalni i lokalni uvjeti tog programa, i to ovisno o ključnim mjerama, takva se decentralizacija mora redovito ocjenjivati kako bi se spriječilo da postane prepreka postizanju strateških ciljeva programa Erasmus+, posebno kada je riječ o poglavlju Mladi;

578.   napominje da se programom Erasmus+ potpomaže integracija mladih Europljana na tržište rada, promiče zapošljivost i razvijanje novih vještina, da njime podupiru inicijative u sferi građanstva, volontiranja i internacionalizacije aktivnosti među mladima i sportskih aktivnosti; da se njime doprinosi poboljšanju kvalitete obrazovanja, formalnog i neformalnog osposobljavanja i cjeloživotnog učenja i da se njime osnažuje osjećaj europske pripadnosti koji se zasniva na toleranciji i poštovanju ljudskih prava;

579.   izražava duboku zabrinutost zbog de facto obustave isplate sredstava za poglavlje Mladi iz programa Erasmus+ u Grčkoj, kako je i istaknuto u izvješću Europskog foruma mladih o provedbi programa;

580.   prima na znanje poteškoće o kojima su u početnoj fazi provedbe programa Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane izvijestili DG EAC i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, posebno u pogledu određenih kašnjenja u pozivima na podnošenje kandidatura i isplatama sredstava; nada se da je samo riječ o iznimnim okolnostima te će stoga sa zanimanjem pratiti sljedeće godine u kojima će ti programi biti stabilniji u odnosu na prvu godinu provedbe; preporučuje da se u program Erasmus+ integrira više malih projekata, koji čine okosnicu inovativnih praksi u svim trima područjima: obrazovanju, području mladih i sporta;

581.   pozdravlja pomake prema modelima financiranja temeljenim na paušalnim iznosima i jediničnim troškovima kojima se ti financijski aspekti pojednostavnjuju i za korisnike sredstava Unije i za samu Uniju; ističe, međutim, posebno kada je riječ o sekciji Mladi u sklopu programa Erasmus+, da su ti paušalni iznosi i jedinični troškovi isto tako nedovoljni za financiranje ključnih operativnih rashoda udruga mladi i nevladinih organizacija; smatra da bi ulaganja Unije u taj program trebalo dodatno povećati;

582.  podsjeća na to da kašnjenja u plaćanjima Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu krajnjim korisnicima izravno utječu na prava korisnika te da ugrožavaju kulturne udruge i projekte, kreativnost i kulturnu raznolikost civilnog društva; potiče Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da dodatno poboljša svoje sustave kontrole i plaćanja;

583.   izražava zabrinutost zbog toga što se europske škole nisu suočile s problemima na koje je više puta upozorio Revizorski sud te ističe preporuku upravnom odboru europskih škola da uvede sustav rotacije za osjetljiva radna mjesta i da se pozabavi drugim manjkavostima koji bi mogli ugroziti osnovna načela transparentnosti i dobrog financijskog upravljanja; prima na znanje da je usvajanje novih financijskih propisa 2014. za europske škole jedan od načina da se ponudi odgovor na problematična pitanja koja je otvorio Revizorski sud – pod uvjetom da se ti propisi pravilno primjenjuju; poziva upravni odbor europskih škola da razmotri mogućnosti centralizacije radnih mjesta koja su trenutačno decentralizirana, poput radnog mjesta u računovodstvu, te da potiče razdvajanje funkcija ovjeravanja, izvršenja i nadzora nad financijskim transakcijama ne bi li se umanjio rizik od pogrešaka i prijevara; s obzirom na iznesena pitanja i činjenicu da 60 % proračuna europskih škola, tj. 177 milijuna EUR, dolazi iz proračuna Unije smatra da je ovo dobar trenutak za sveobuhvatno preispitivanje upravljanja, vođenja i ustroja sustava europskih škola;

584.   napominje da postoje neusuglašenosti između sedmogodišnjeg programa višegodišnjeg financijskog okvira i desetogodišnjeg programa političkih i strateških prioriteta Unije te da bi to moglo nepovoljno utjecati na ujednačeno ocjenjivanje rezultata ostvarenih u okviru programa Unije; prima na znanje da je predstojeća revizija VFO-a od ključne važnosti za upravljanje rashodima Unije jer će se zahvaljujući njoj očuvati učinkovitost investicijskih programa Unije; inzistira na temeljitom pojednostavnjenju obrazaca za podnošenje zahtjeva i kriterija i u programu Erasmus+ i u programu Kreativna Europa, a posebno kada je riječ o projektima manjeg opsega;

585.   zabrinut je zbog zaostataka Komisije u plaćanjima koji su 2014. iznosili 26 milijardi EUR – od čega je polovica bila smatrana „abnormalnim”, tj. nisu proizlazili iz računa ispostavljenih na kraju financijske godine – dok su samo za program Erasmus+ zaostaci u plaćanjima iznosili 202 milijuna EUR; prima na znanje da je do zaostatka u plaćanjima djelomično došlo zbog prevelike nefleksibilnost VFO-a, u okviru kojega prijenos sredstava nije moguć i čije gornje granice ostavljaju vrlo malo manevarskog prostora, djelomično zbog toga što države članice ne ispunjavaju svoje obveze kada je riječ o odobrenim sredstvima za plaćanja;

586.   naglašava da je program Europa za građane jedinstvena i izravna poveznica između Unije i njezinih građana za pružanje podrške akcijama, predstavkama i civilnim pravima; smatra da je trenutačna razina financiranja preniska i naglašava da bi program trebalo provoditi u skladu s njegovim sadržajem kako bi postao bogatiji za inicijative kojima se jačaju vrijednosti europskog građanstva; odlučno se protivi svakom dodatnom proračunskom rezu i svakom kašnjenju u plaćanjima u okviru programa Europa za građane u razdoblju od 2014. do 2020.;

Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi

587.  napominje da je Revizorski sud utvrdio da konsolidirani financijski izvještaji Unije vjerno i u svim značajnim aspektima prikazuju financijsko stanje Unije na dan 31. prosinca 2014.; izražava zabrinutost što su 21 godinu zaredom ispitani sustavi za financijski nadzor i kontrolu bili tek djelomično djelotvorni u jamčenju zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija;

588.   međutim, zabrinut je zbog toga što je u povezanim transakcijama prisutna stopa pogreške koja je iznad praga značajnosti; stoga podsjeća da je potrebno pažljivo upravljanje proračunom te poziva na to da se ulože daljnji napori za smanjenje stope pogreške;

589.  prima na znanje novi oblik izvješća Revizorskog suda o godišnjim financijskim rashodima u okviru naslova 3. VFO-a „Sigurnost i građanstvo”; traži da se uvrsti i u iduću godinu, uzimajući u obzir povećanje proračuna; slaže se da treba usvojiti novi pristup koji uključuje ulaganje proračuna EU-a, a ne trošenje;

590.   žali što su u pojedinim državama članicama zakoni o sukobima interesa članova parlamenta, vlada i lokalnih vijeća nejasni i nedorečeni; poziva Komisiju da istraži taj problem i prema potrebi iznese prijedloge za njegovo rješavanje; smatra da bi se takvi prijedlozi trebali odnositi i na sadašnje članove Komisije kao i na kandidate za to članstvo;

591.  ističe potrebu da se osigura vrijednost za novac i izvuče pouka iz prijašnjih projekata u kojima su manjkavosti u upravljanju Komisije dovele do zakašnjenja i prekomjernog trošenja, što se najbolje vidi u razvoju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), koji je dovršen sa šest godina zakašnjenja, a stajao je osam puta više od iznosa iz prvotnog proračuna;

592.  napominje da, iako je Fond za vanjske granice pridonio upravljanju vanjskim granicama, njegova je dodana vrijednost ograničena; ukupan rezultat nije se mogao izmjeriti zbog manjkavosti u postupku praćenja koji su provodila za to zadužena tijela te zbog ozbiljnih propusta uočenih u ocjenama Komisije i država članica;

Rodna pitanja

593.  podsjeća da u članku 8. UFEU-a stoji da je jednakost žena i muškaraca jedna od vrijednosti na kojima se Europska unija temelji i koju promiče; smatra da rodnu jednakost treba osvijestiti u svim politikama i da je stoga treba uzeti u obzir na svim razinama proračunskih postupaka;

594.  podsjeća Komisiju da neke proračunske linije, ako se primijene, mogu posredno jačati rodnu nejednakosti svojim negativnim utjecajem na žene; stoga poziva Komisiju na primjenu načela rodne jednakosti u proračunskom planiranju i novih i postojećih proračunskih linija i da, gdje je to moguće, uvede nužne izmjene kako bi zajamčilo da posredno ne dođe do rodne nejednakosti;

595.  podsjeća Komisiju na njezine novopreuzete obveze o izradi proračuna kojim se ostvaraju rezultati i ponavlja svoj zahtjev da se u opći niz pokazatelja rezultata za izvršenje proračuna Unije uključe i rodni pokazatelji koji bi omogućili bolju ocjenu izvršenja proračuna iz rodne perspektive;

596.  traži od Komisije da provede procjenu utjecaja dodjele sredstava Unije na poticanje rodne jednakosti;

597.  poziva Uniju da poveća udio Europskog socijalnog fonda koji je posvećen razvoju visokokvalitetnih javnih usluga po pristupačnim cijenama za čuvanje djece, njegu starijih i nesamostalnih odraslih osoba (o kojima se u većini slučajeva brinu upravo žene), uzimajući osim toga u obzir i dokaze koje pruža indeks rodne jednakosti što ga je nedavno uspostavio Europski institut za rodnu jednakost (EIGE);

598.  poziva Komisiju i države članice na potpuno osposobljavanje javnih službenika uključenih u odluke u rashodima kako bi se zajamčilo da oni u potpunosti razumiju učinke koje njihove odluke imaju na rodnu jednakost;

599.  poziva sve institucije Unije da provjere postoji li stvarna ravnopravnost u raspodjeli radnih mjesta u institucijama i tijelima Unije te da tijekom postupka davanja razrješnice dostave podatke o broju i razredu zaposlenih raščlanjene po spolu.

16.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Cristian Dan Preda

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  izražava zabrinutost zbog porasta stope značajnih pogrešaka u okviru naslova 4. za financijsku godinu 2014.; podržava sve preporuke koje je Europski revizorski sud iznio u svojem godišnjem izvješću i poziva Komisiju da što prije poduzme odgovarajuće mjere u skladu s preporukama iz proteklih godina koje još nisu u cijelosti provedene;

2.  pozdravlja činjenicu da je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju ispravila sustavnu pogrešku koja je utjecala na njezine rashode za 2013. te da je u znatnoj mjeri, u skladu sa zahtjevima Revizorskog suda, izmijenila svoje sustave; također izražava zadovoljstvo što je Revizorski sud utvrdio ispravnost godišnjeg izvješća o radu Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu;

3.  sa zabrinutošću ističe pogreške utvrđene u kontekstu provjere rashoda za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, koje čine više od 50 % pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio u okviru naslova 4.; napominje da se najvažnija vrsta pogreške odnosi na neprihvatljive rashode; naglašava važnost sprečavanja ili otkrivanja i ispravljanja pogrešaka prije prihvaćanja rashoda, uz pomoć bolje provedbe ex ante kontrola; s osobitom zabrinutošću napominje da EuropeAid nije otkrio pogreške; potiče Komisiju da radi na pojačanju napora u cilju rješenja problema s provjerom rashoda te da poduzme sve potrebne mjere navedene u preporuci o nadzoru nad bespovratnim sredstvima koju je Revizorski sud uvrstio u svoje godišnje izvješće za 2011.;

4.  ističe da je detaljna ex ante ocjena potrebna kada Komisija odluči financirati, pa i preko Europske investicijske banke, velike infrastrukturne projekte sa znatnim utjecajem na okoliš kako bi se provjerila održivost tih projekata s financijskog, ekološkog i socijalnog gledišta te traži da se financiranje EU-a u trećim zemljama usmjeri na projekte kojima se jamči financijska održivost, kao i gospodarska i društvena korist;

5.  priznaje stalan napredak Komisije u akreditiranju svih misija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu sa šest načela procjene te posebno pozdravlja činjenicu da su tri najveće misije sada s njima usklađene; ističe da Komisija sve misije treba akreditirati u skladu s preporukama Revizorskog suda;

6.  ponovno poziva Komisiju da izradi prijedloge za reformu financijskih pravila kako bi se izbjegla kašnjenja u isplatama operativnih sredstava, pa i omogućivanjem ubrzanih postupaka u kriznom upravljanju, koji su trenutačno dostupni za upotrebu humanitarne pomoći, i da se istodobno jamči dosljednost s dugoročnim strateškim ciljevima EU-a;

7.  pozdravlja uspostavljanje platforme za potporu misijama i ponovno poziva Komisiju da poduzme korake u cilju uspostave istinskog centra za zajedničke usluge i uvođenja integriranog sustava za upravljanje resursima, što bi omogućilo brže pokretanje misija i učinilo ih ekonomičnijima; predlaže da se skladište u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) poboljša kako bi bilo na raspolaganju za sadašnje misije u okviru ZSOP-a i da njime upravlja budući centar za zajedničke usluge.

8.  žali zbog velikih kašnjenja u nabavi ključne opreme i pružanju usluga za misije u sklopu ZSOP-a te nepovoljnog učinka na odvijanje misija koji iz toga proizlazi; podsjeća da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću iz 2012. o pomoći EU-a Kosovu u vezi s vladavinom prava istaknuo taj primjer neučinkovitosti i zaključio da pravila o javnoj nabavi utvrđena u Financijskoj uredbi „nisu prilagođena misijama ZSOP-a koje ponekad iziskuju brzo i fleksibilno reagiranje”; žali zbog toga što iz nedavne revizije Financijske uredbe nisu proizišle potrebne izmjene financijskih pravila; ponavlja svoje stajalište da bi se upravljanje relevantnim proračunskim linijama trebalo prepustiti zapovjedniku civilnih operacija, na isti način kako je to učinjeno za voditelje delegacija EU-a;

9.  podsjeća da učinkovitost misija osposobljavanja i savjetodavnih misija u sklopu ZSOP-a osjetno onemogućuju institucionalne poteškoće EU-a u podupiranju toga djelovanja čak i najosnovnijom opremom; u tom kontekstu pozdravlja nastojanja Komisije oko provedbe Zajedničke komunikacije o izgradnji kapaciteta za potporu sigurnosti i razvoju; poziva Komisiju da podnese potrebne zakonodavne prijedloge za što skorije osnivanje namjenskoga fonda kako bi ga se moglo uvrstiti u proračun EU-a tijekom revizije višegodišnjeg financijskog okvira na sredini razdoblja;

10.  pozdravlja tematska izvješća Europskog revizorskog suda iz 2015. o misiji EUPOL u Afganistanu i o potpori EU-a borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne; potiče Komisiju da primijeni sve preporuke koje je Revizorski sud uputio u kontekstu tih izvješća;

11.  naglašava koliko je važno uzimati u obzir kriterije povezane s kontekstom pri ocjenjivanju učinkovitosti projekata EU-a u trećim zemljama s obzirom na to da se aktivnosti pružanja vanjske pomoći EU-a često odvijaju u regijama zahvaćenima krizom i politički problematičnim sredinama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

8

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, James Carver, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Georgios Epitideios, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Richard Howitt, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Vincent Peillon, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Eleni Theocharous, László Tőkés, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, András Gyürk, Takis Hadjigeorgiou, Javi López, Juan Fernando López Aguilar, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Soraya Post, Traian Ungureanu

19.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Doru-Claudian Frunzulică

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da se sredstva EU-a namijenjena razvojnoj i humanitarnoj pomoći koriste u iznimno zahtjevnim uvjetima u kojima su provedba projekata, njihovo ocjenjivanje i nadzor nad troškovima otežani; vjerojatnost pogreške je stoga u području razvojne pomoći veća u odnosu na druga područja politika EU-a;

2.  napominje da je Revizorski sud utvrdio da se procijenjena stopa pogreške za rashode strategije „Globalna Europa” povećala s 2,1 % 2013. na 2,7 % 2014.; naglašava da je ta stopa pogreške još uvijek znatno niža od stopa pogrešaka u rashodima EU-a kojima upravljaju države članice;

3.  napominje da je prema Revizorskom sudu 57 % pogrešaka povezano s neprihvatljivim izdacima; podržava preporuku Revizorskog suda EuropeAid-u da poboljša ex ante nadzor i bolje iskoristi terenske provjere kako bi otkrio pogreške;

4.  pozdravlja činjenicu da prema Revizorskom sudu postupci nadzora koje je uvela Glavna uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (DG ECHO) ispravno funkcioniraju i da je njihov sustav izvješćivanja pouzdan; čestita na tome Glavnoj upravi za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu;

5.  skreće pozornost na zajedničku obvezu Europske unije da se službena razvojna pomoć EU-a i država članica poveća na 0,7 % njihova BND-a i traži predvidljiv i obvezujući rok da se to postigne; u potpunosti podržava stabilno povećanje financijskih sredstava EU-a za borbu protiv klimatskih promjena, koja moraju biti nova i aditivna, u skladu s obvezom koju je preuzela Europska unija; kritizira svako smanjenje službene razvojne pomoći koja se ne odnosi na borbu protiv klimatskih promjena te poziva Komisiju i države članice da slijede preporuke Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 17/2013 o financijskim sredstvima EU-a za borbu protiv klimatskih promjena u kontekstu vanjske pomoći;

6.  uviđa da su rashodi koji se odnose na sigurnost važni za razvoj i posebno važni u okviru trenutačnih nastojanja da se na sveobuhvatan način pristupi povezanosti sigurnosti i razvoja te ostvari 16. cilj Razvojnog plana, no naglašava da ta sredstva nisu službena razvojna pomoć te da se trenutačno ne mogu izdvojiti iz Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ili Europskog razvojnog fonda;

7.  napominje da su se 2014. u Libiji iz Instrumenta za razvojnu suradnju financirala dva projekta povezana s upravljanjem granicama u vrijednosti od 12,9 milijuna EUR; podsjeća da je glavni cilj Instrumenta za razvojnu suradnju smanjenje siromaštva; ponavlja da je jako zabrinut da bi programi za razvoj mogli biti iskorišteni za ciljeve koji nisu izravno povezani s razvojem; podsjeća da takav pristup neće pomoći EU-u da dosegne cilj od 0,7 % BND-a iskorištenog za službenu razvojnu pomoć;

8.  napominje potencijalnu vrijednost okvira za rezultate koji je Glavna uprava DEVCO pokrenula 2015., ali i potencijalne rizike prepoznate u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 21/2015; smatra da je također nužno spriječiti politički rizik od stavljanja pretjeranog naglaska na postizanje određenog broja mjerljivih rezultata koje je Glavna uprava DEVCO uvrstila u okvir, umjesto na postizanje rezultata koji se odnose na ciljeve politike razvojne suradnje EU-a te kvalitativnih rezultata; naglašava da je važno okvir shvatiti kao dodatak ostalim mehanizmima praćenja i izvješćivanja;

9.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 o sustavima EuropeAid-a za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate; poziva Glavnu upravu DEVCO da hitno razmotri različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda, posebno one povezane s ozbiljnim propustima sustava Glavne uprave DEVCO za evaluaciju; naglašava da se sustavom za evaluaciju koji loše funkcionira povećava rizik izbora nedovoljno kvalitetnih projekata ili onih koji ne uspijevaju postići svoje ciljeve; napominje da je zabrinut zbog različitih stavova Komisije i Revizorskog suda u pogledu pouzdanih informacija o učinkovitosti aktivnosti povezanih s proračunskom potporom; vjeruje da postoji povezanost između manjka osoblja u delegacijama EU-a i u odjelu Glavne uprave DEVCO za evaluaciju te problema koje je istaknuo Revizorski sud; smatra da to jasno pokazuje kakve štetne posljedice može imati smanjenje osoblja na učinkovito funkcioniranje programa EU-a;

10.  vjeruje da će Glavna uprava DEVCO razmotriti različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 18/2014;

11.  poziva da se formalno odrede nadzorne ovlasti u vezi s Europskim razvojnim fondom, primjerice međuinstitucijskim sporazumom obvezujuće prirode u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

12.  ozbiljno je zabrinut zbog zaključaka iznesenih u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 11/2015 o upravljanju Komisije sporazumima o partnerstvu u ribarstvu; napominje da Revizorski sud izražava sumnje o održivosti sporazuma o partnerstvu u ribarstvu zbog poteškoća povezanih s primjenom koncepta ribolovnog viška; također napominje da Revizorski sud ozbiljno propituje kvalitetu nadzora Komisije nad provedbom sporazuma o partnerstvu u ribarstvu; izražava žaljenje zato što se, prema Revizorskom sudu, ex-post evaluacije sporazuma o partnerstvu u ribarstvu nedovoljno koriste u ustrojstvu daljnjih sporazuma; apelira na Komisiju da što prije provede brojne preporuke Revizorskog suda;

13.  naglašava da izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koja pružaju delegacije EU-a daju nepotpunu sliku o provedbi projekata vanjske pomoći EU-a te da ih se stoga ne može smatrati konačnim evaluacijama projekata; upozorava stoga na opasnost preranog i neobjektivnog donošenja zaključaka u pogledu opće djelotvornosti politika pomoći EU-a;

14.  podsjeća da je gotovo kronični nedostatak sredstava za plaćanja u 2014. povećao poteškoće Glavne uprave ECHO da na odgovarajući način reagira na rastuću humanitarnu krizu u susjedstvu EU-a i šire; pozdravlja činjenicu da se boljom prilagodbom odobrenih sredstava u proračunima za 2015. i 2016. uvelike riješio problem plaćanja Glavne uprave ECHO.

15.  žali što zbog se manjka odobrenih plaćanja 2014. nije mogla isplatiti proračunska potpore Maroku i Jordanu u iznosu od 43 milijuna EUR, kao što je predviđeno ugovorom; smatra da je to izrazito štetno za vjerodostojnost EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Zahradil, Joachim Zeller

8.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. - Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: David Casa

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  sa zabrinutošću napominje da procijenjena razina pogreške u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja za 2014. iznosi 3,7 %, što je malo više nego u prethodnoj godini (3,1 %); naglašava da je time napravljen korak unatrag u odnosu na zadanu ciljnu vrijednost stope pogreške od 2%;

2.  pozdravlja činjenicu da je pri analizi izvršenja proračuna EU-a predstavljenoj u izvješću Revizorskog suda u obzir uzeta strategija Europa 2020.; prima na znanje opažanje da se doprinos proračuna EU-a ne utvrđuje zasebno u kontekstu ostvarivanja glavnih ciljeva, kao što su ciljevi u području zapošljavanja te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti;

3.  nadalje, pozdravlja preporuke Suda o tome da treba bolje uskladiti strategiju Europa 2020. i Višegodišnji financijski okvir (VFO) i prenijeti političke ciljeve na visokoj razini u korisne operativne ciljeve te ističe da je važno usredotočiti se na uspješnost i rezultate te na dodanu vrijednost, osobito kada je riječ o glavnim ciljevima u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, u kojima Komisija nema ovlasti za stvaranje pravno obvezujućeg okvira; poziva Komisiju da dodatno razvije pokazatelje rezultata i sustave praćenja kako bi se postignute rezultate moglo usporediti s dogovorenim ciljevima, u svrhu bolje informiranosti pri određivanju budućih ciljeva i povećanja učinkovitosti potrošnje EU-a;

4.  prima na znanje opažanja Suda u vezi s povećanim rizikom od nepravilnosti kada je riječ o malim i srednjim poduzećima (MSP) koja sudjeluju u programu Obzor 2020.; podržava odgovor Komisije u kojem se navodi da je uključivanje MSP-ova u program ključno za stvaranje rasta i otvaranje radnih mjesta te napominje da su administrativna pravila za MSP-ove pojednostavljena i ističe da bi daljnje pojednostavljenje rezultiralo većom uključenosti MSP-ova; ističe važnost otvaranja održivih radnih mjesta preko MSP-ova;

5.  napominje da se u Europi najveći broj radnih mjesta otvara u sklopu MSP-ova i smatra da se može učini više kako bi MSP-ovi u većoj mjeri sudjelovali u programima EU-a za financiranje; poziva Komisiju da poduzme dodatne mjere kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje MSP-ova, uključujući primjenu načela „počnimo od malih”;

6.  napominje da nematerijalna narav ulaganja u ljudski kapital, raznolikost aktivnosti i uključenost većeg broja, često malih, partnera u provedbu projekata i dalje predstavljaju glavni rizik u pogledu pravilnosti u rashodima Europskog socijalnog fonda; poziva Komisiju da nastavi primjenjivati konkretne mjere za ublažavanje koje će biti i preventivnog i korektivnog karaktera;

7.  prima na znanje zaključke iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 17/2015 o preusmjeravanju sredstava ESF-a u razdoblju od 2012. do 2014.; za zabrinutošću konstatira da u izvješćima Komisije o utjecaju tih fondova ima nedostataka, smatra da je za jamčenje dobre financijske odgovornosti i učinkovite upotrebe sredstava EU-a ključno snažnije se usmjeriti na izradu politika temeljenih na rezultatima;

8.  zabrinut je zbog toga što bi visoke razine pogrešaka praćene obustavom i prekidima mogle utjecati na uspješnost zaključivanja programa za razdoblje od 2007. do 2013.;

9.  smatra da se promicanjem šire primjene pojednostavljenih mogućnosti financiranja može smanjiti administrativno opterećenje, broj pogrešaka te staviti naglasak na uspješnost i rezultate; ističe, međutim, da bi se pojednostavljene mogućnosti financiranja trebale primjenjivati u uvjetima u kojima postoji pravna sigurnost i povjerenje, da bi trebale uključivati procjenu koristi te podrazumijevati punu uključenost dionika na svim razinama; ističe da bi pojednostavljene mogućnosti financiranja i dalje trebale biti opcija dostupna državama članicama;

10.  inzistira na tome da države članice trebaju izbjegavati dodatno kompliciranje pravila i zahtjeva u vezi s provedbom Europskog socijalnog fonda kojima se korisnicima nameće dodatno opterećenje i zbog kojih raste mogućnost pogrešaka;

11.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je od 178 transakcija koje je Sud provjerio u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, u njih 62 (34,8 %) pronađena pogreška, od čega se 12 pogrešaka odnosilo na mjerljive pogreške iznad 20 % (6,7 %); potiče Komisiju da provede korektivne mjere i da primijeni stroge postupke kako bi se smanjio rizik od nepravilnosti u tom području politike te da poduzme mjere u vezi sa slučajevima neprihvatljivih rashoda koje je utvrdio Sud;

12.  izražava žaljenje zbog činjenice da je broj programa Europskog socijalnog fonda u kojima je utvrđena stopa pogreške iznad 5 % porastao s 18,8 % 2013. na 22,9 % 2014. te da je obujam plaćanja na koji su te stope utjecale dramatično porastao s 11,2 % na 25,2 %;

13.  skreće pozornost na činjenicu da je Revizorski sud u više navrata istaknuo da bi postotak pogreške bio niži da su nacionalna tijela bolje iskoristila dostupne informacije prije nego što su Komisiji poslala zahtjeve za plaćanje; s obzirom na to, inzistira na tome da države članice i nacionalna tijela trebaju izvršavati temeljitije provjere i izbjegavati traženje povrata za neispravne rashode;

14.  potiče države članice da se koriste programom za procjenu rizika Arachne te potiče Komisiju da i dalje državama članicama pruža relevantne smjernice i tehničku pomoć za pravilnu provedbu zahtjeva u području upravljanja i kontrole u razdoblju od 2014. do 2020.; ustraje u tome da Komisija treba unaprijediti razmjenu najboljih praksi između država članica;

15.  poziva Komisiju da slijedi preporuke Suda kako bi se zajamčilo da izvršenje proračuna Unije bolje doprinosi postizanju glavnih ciljeva u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u okviru strategije Europa 2020.; u tom pogledu od Komisije i država članica očekuje da se koriste boljim pokazateljima uspješnosti i da unaprijede izvješćivanje o ostvarenim rezultatima za razdoblje od 2014. do 2020.;

16.  podržava preporuku Revizorskog suda u kojoj od država članica traži da zajamče ažurno isplaćivanje naknada korisnicima uz strogo poštovanje vremenskih rokova predviđenih regulativom.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

7

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Czesław Hoc, Rina Ronja Kari, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Sven Schulze, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Amjad Bashir, Lynn Boylan, Miapetra Kumpula-Natri, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Evelyn Regner, Michaela Šojdrová

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Anneli Jäätteenmäki

25.1.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. - Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  želio bi ponoviti da, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Europski parlament daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna nakon što pregleda račune, financijsko izvješće i izvješće o ocjeni iz članka 318. UFEU-a, godišnje izvješće Europskog revizorskog suda zajedno s odgovorima institucija koje su bile obuhvaćene revizijom, izjavu o jamstvu i sva odgovarajuća tematska izvješća Europskog revizorskog suda;

2.  podsjeća na to da je 2014. prva godina izvršenja novog višegodišnjeg financijskog okvira kojim bi se trebali odrediti iznos i raspodjela rashoda Unije za razdoblje od 2014. do 2020. i da je stoga razina provedbe niža nego prethodnih godina;

3.  prima na znanje prikaz politike u području zaštite okoliša i zdravstvene politike u godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda za financijsku godinu 2014.; zabrinut je zato što se politike u području zaštite okoliša i klime ponovno pojavljuju u poglavlju koje se odnosi na ruralni razvoj i ribarstvo; ponavlja svoju kritiku nelogičnog rasporeda politika u tom konkretnom poglavlju; smatra da Europski revizorski sud ne bi trebao donositi političku odluku o grupiranju politika; poziva Europski revizorski sud da u sljedećem godišnjem izvješću promijeni svoj pristup;

4.  smatra u tom kontekstu vrijednim pažnje da u izvješću Europskog revizorskog suda za 2014. poglavlje o ruralnom razvoju, okolišu, ribarstvu i zdravlju ima najvišu stopu pogreške od 6,2 %, u odnosu na prosječnu stopu od 4,4 %; nadalje napominje da su mnogi glavni nedostaci koje je utvrdio Europski revizorski sud i dalje vrlo slični onima koji su zabilježeni u protekle tri godine;

5.  primjećuje da Europski revizorski sud i Komisija imaju različita stajališta o načinu izračuna pogrešaka; napominje da Komisija smatra da bi se godišnju reprezentativnu stopu pogreške Europskog revizorskog suda trebalo promatrati u kontekstu višegodišnjeg karaktera neto financijskih ispravaka i povrata;

6.  napominje da Europski revizorski sud nije imao nikakvih primjedbi na upravljanje politikama u području javnog zdravlja, sigurnosti hrane te zaštite okoliša i klimatskih mjera;

7.  Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane općenito je zadovoljan izvršenjem proračuna u naslovima za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane u 2014.; ponovno podsjeća da je tek manje od 0,5 % proračuna Unije namijenjeno za te političke instrumente iako se na tim područjima, kao i potporom europskih građana politici u području zaštite okoliša i klimatskih promjena Unije te politikom javnog zdravlja i sigurnosti hrane stvara očita europska dodana vrijednost;

8.  zadovoljan je radom pet decentraliziranih agencija koje su pod nadležnošću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i koje obavljaju tehničke, znanstvene i upravljačke zadaće kojima pomažu institucijama Unije pri oblikovanju i provedbi politika u područjima zaštite okoliša, klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane te je zadovoljan izvršenjem njihovih proračuna;

Okoliš i klimatske mjere

9.  ističe da je Glavna uprava za okoliš (DG ENV) imala na raspolaganju iznos od 352 041 708 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te da je 99,7 % tog iznosa iskorišteno; napominje da je, u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja, zadovoljavajuća činjenica da je iskorišteno 95,03 % od iznosa od 290 769 321 EUR koji je bio na raspolaganju; osim toga napominje da se administrativni rashodi za LIFE+ ostvaruju tijekom dvaju proračunskih razdoblja (automatskim prijenosima) te da, ako se ti administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 99,89 %;

10.  prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku (DG CLIMA) povećala svoju stopu izvršenja na 99,7 % od iznosa od 102 694 032 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i na 93,1 % od iznosa od 32 837 296 EUR za odobrena sredstva za plaćanja te da, ako se administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 98,5 %;

11.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE+ koje je 2014. iznosilo 99,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 97,4 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; napominje da je tijekom 2014. za pozive na podnošenje prijedloga za projekte u državama članicama bilo namijenjeno 283 121 194 EUR, dok je 40 000 000 EUR iskorišteno za financiranje operacija u okviru instrumenta za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) i instrumenta za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE), operativne aktivnosti nevladinih organizacija aktivnih u zaštiti i poboljšanju okoliša na europskoj razini i uključenih u razvoj i provedbu politike i zakonodavstva Unije potpomognute su s 8 952 827 EUR, a iznos od 49 502 621 EUR iskorišten je za mjere namijenjene pružanju potpore Komisiji kao instituciji koja inicira nove politike i zakonodavstvo te prati njihov razvoj; napominje da je iznos od 20 914 622 EUR iskorišten za administrativnu potporu programu LIFE+ te za operativnu potporu agenciji EASME;

12.  svjestan je da je stopa plaćanja za mjere programa LIFE+ uvijek nešto niža u usporedbi s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, ali uz visoku stopu izvršenja;

13.  potvrđuje da je iznos od 4 350 000 EUR dodijeljen u vidu doprinosa za međunarodne konvencije, protokole i sporazume u kojima je Unija ugovorna strana ili u vezi s kojima Unija sudjeluje u pripremnom radu;

14.  smatra zadovoljavajućim napredak u provedbi dvanaest pilot-projekata i šest pripremnih djelovanja u iznosu od ukupno 2 950 000 EUR; svjestan je da izvršenje tih djelovanja može opterećivati Komisiju zbog malih raspoloživih iznosa u odnosu na neophodne postupke za izvršenje (npr. akcijski planovi, pozivi na podnošenje prijedloga); potiče proračunsko tijelo da se u budućnosti usredotoči na pilot-projekte i pripremna djelovanja s istinskom dodanom vrijednošću za Uniju;

Javno zdravlje

15.  Podsjeća da je 2014. prva godina u kojoj su se provodili novi programi: zdravstveni program usvojen je 11. ožujka 2014. (Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(120)), dok je zajednički financijski okvir za hranu i hranu za životinje usvojen 27. lipnja 2014. (Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(121));

16.  napominje da je Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) bila nadležna za izvršenje 244 221 762 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje u 2014., od čega je 96,6 % izvršeno na zadovoljavajući način; svjestan je da se otprilike 75 % tog proračuna direktno prenosi trima decentraliziranim agencijama (Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za sigurnost hrane i Europskoj agenciji za lijekove); također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iznad 98,9% za sve proračunske linije osim one za Europsku agenciju za lijekove te da takvo nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza odgovara ostvarenju proračuna u 2013. koji je prenesen u 2015.;

17.   također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja 98,8 %, što pokazuje vrlo dobru stopu izvršenja;

18.  napominje da je razina izvršenja u programu Javno zdravlje 2008. – 2014. također vrlo dobra (99,7 % i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i u odobrenim sredstvima za plaćanja) te da se preostala neiskorištena sredstva uglavnom odnose na namjenske prihode koji se još mogu iskoristiti u 2015.;

19.  zadovoljan je dobrom provedbom svih deset pilot-projekata i pet pripremnih djelovanja pod odgovornošću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u području javnog zdravlja te time što su potrošena odgovarajuća sredstva za preuzimanje obveza potrošena (6 780 000 EUR);

Sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka

20.  potvrđuje da stopa izvršenja za sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznosi 96,8 %; međutim napominje da, ako se uzme u obzir neautomatski prijenos 6 800 000 EUR, stopa izvršenja proračuna iznosi 100 % dostupnih sredstava;

21.  napominje da je, kao i prošle godine, najznačajniji bio doprinos Unije za programe za borbu protiv tuberkuloze, a da je, s druge strane, njezin doprinos za programe za borbu protiv bolesti plavog jezika ostao slab;

22.  potvrđuje da su odlučujući čimbenici za nedovoljno izvršenje sredstava u iznosu od 8 100 000 EUR za poglavlje Sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka sljedeći: iznos od 500 000 EUR odnosi se na namjenske prihode za razne programe koji se može iskoristiti u 2015. (tj. bez nedovoljnog izvršenja sredstava), iznos od 800 000 EUR koji se tehnički ne može ponovno iskoristiti 2015. (u vezi sa sredstvima C5 starih programa) i iznos od 6 800 000 EUR koji se odnosi na krizni fond; prima na znanje da je potonji iznos prenesen u 2015. godinu (za mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj 2014.);

23.  uviđa da, u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja za 2014., stopa izvršenja za proračunsko poglavlje o sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja te zdravlju biljaka iznosi 99,0 %, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na 2013. (99,9 %); razumije da su tijekom globalnog prijenosa bez uspjeha zatražena dodatna sredstva za plaćanje i da se do kraja godine samo jedan iznos nije u potpunosti mogao isplatiti, ali je sa suglasnošću države članice preostali dio isplaćen početkom siječnja 2015.;

24.  zadovoljan je dobrom provedbom sva tri pilot-projekta i jednog pripremnog djelovanja pod odgovornošću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u području sigurnosti hrane te time što su potrošena odgovarajuća sredstva za preuzimanje obveza potrošena (1 250 000 EUR);

25.  mišljenja je da se, na temelju dostupnih podataka i izvješća o izvršenju, Komisiji može odobriti razrješnica za rashode u područjima politike zaštite okoliša i klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane za financijsku godinu 2014.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

53

12

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, György Hölvényi, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Marcus Pretzell, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Glenis Willmott, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Paul Brannen, Herbert Dorfmann, Christofer Fjellner, Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Martin Häusling, Karol Karski, Andrey Kovatchev, Merja Kyllönen, Marijana Petir, Christel Schaldemose, Jasenko Selimovic, Bart Staes, Mihai Ţurcanu, Tom Vandenkendelaere, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniel Dalton

17.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Massimiliano Salini

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da je za politike prometa u konačno usvojenom proračunu za 2014., koji je mijenjan tijekom godine, predviđeno ukupno 2 931 147 377 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 1 089 127 380 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; nadalje napominje da je od ukupnih spomenutih iznosa:

–   2 616 755 356 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 937 182 847 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za politike prometa, uključujući Instrument za povezivanje Europe, sigurnost prometa i prava putnika te prometne agencije;

–     239 313 549 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 71 213 206 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za istraživanje i inovacije u području prometa, uključujući SESAR i zajedničko poduzeće Shift2Rail;

–   75 078 470 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 80 731 327 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za administrativne troškove;

2.  pozdravlja visoku stopu izvršenja proračuna od 98,2 % tijekom 2014. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza u području politika mobilnosti i prometa i prilično visoku stopu izvršenja proračuna od 95,2 % za odobrena sredstva za plaćanja; napominje da se iznos nepodmirenih obveza 2014. povećao za 1 653 372 424 EUR na ukupni iznos od 5 647 143 046 EUR i da je povećanje iznosa nepodmirenih obveza obično veće na početku novog višegodišnjeg financijskog okvira jer se plaćanja za nove projekte kasnije podmiruju; međutim, poziva Komisiju i države članice da zajamče pravilnu provedbu projekata u području prometa;

3.   žali zbog činjenice da je za 2014. procijenjena razina pogreške u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” kojemu pripada promet i u kojemu na promet otpada najmanji dio (0,8 milijardi EUR) cjelokupnog iznosa za koji je Revizorski sud proveo reviziju (13 milijardi EUR) iznosila 5,6 % (što je više nego 2013. (4,0 %)) te da je ta pogreška većinom posljedica povrata neprihvatljivih troškova u istraživačkim projektima, ali i nepridržavanja pravila o javnoj nabavi; traži od Komisije da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi ispravila taj propust (među ostalim provedbom detaljnijih ex ante provjera radi utvrđivanja i ispravljanja pogrešaka prije povrata);

4.   skreće pozornost na činjenicu da 2014. nijedan projekt nije financiran u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) jer je prvi poziv na podnošenje projektnih prijedloga zatvoren u ožujku 2015., a dužnički instrument CEF-a kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB) odobren je tek krajem 2014.; napominje da je Revizorski sud 2014. ispitao šest transakcija u sektoru prometa (DG MOVE) i u dvije od njih utvrdio mjerljive pogreške; stoga izražava zadovoljstvo zbog smanjenja postotka transakcija u kojima je prisutna pogreška 2014. godine (33 %) u odnosu na 2013. (62 %) i 2012. (49 %) godinu; poziva Komisiju i druge relevantne dionike da zajamče poštovanje pravila o javnoj nabavi i prihvatljivosti troškova budućih prometnih projekata;

5.   napominje da prema višegodišnjoj strategiji kontrole koju provodi Komisija, kojom se uzimaju u obzir povrati, ispravci i učinci kontrola i revizija tijekom razdoblja provedbe programa, stopa preostalih pogrešaka za TEN-T iznosi 0,84 %;

6.  usmjerava pozornost na veliki broj visokokvalitetnih projekata koji se zbog nedostatka dostupnih sredstava nisu mogli usvojiti u pozivima za podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2014. u sektoru prometa; smatra da je potrebno zajamčiti dostatna sredstva za projekte u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u sektoru prometa; žali zbog toga što je proračun CEF-a smanjen zbog usmjeravanja sredstava u Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); međutim, podsjeća da je u točki 17. Međuinstitucionalnog sporazuma o proračunskoj disciplini(122) predviđena fleksibilnost od 10 % u povećanju proračuna CEF-a u godišnjem proračunskom postupku i da takva fleksibilnost postoji neovisno o sredstvima EFSU-a; inzistira na tome da bi provedba projekata dogovorenih između Europskog parlamenta i Vijeća u Prilogu I. Uredbi br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(123) opravdala takvo povećanje proračuna CEF-a;

7.   potiče Komisiju da nastavi pomno nadzirati primjenu inovativnih financijskih instrumenata za povećanje ulaganja EU-a i privlačenje novih izvora financiranja za infrastrukturne projekte transeuropske prometne mreže TEN-T kao što su fond Marguerite, Instrument za kreditna jamstva (LGTT) i Inicijativa projektnih obveznica (PBI) te da se pobrine da se na odgovarajući način upravlja i koristi doprinosom tim instrumentima koji se izdvaja iz proračuna EU-a;

8.   napominje da su informacije o projektima u području prometa i turizma dostupne u raznim bazama podataka, kao što su sustav financijske transparentnosti, baza podataka INEA-e o projektima u okviru transeuropske prometne mreže (TEN-T) i projektima sufinanciranim iz kohezijskih i regionalnih fondova, kao i baza CORDIS za projekte u okviru programa Obzor 2020.; poziva na integraciju informacija o projektima iz tih instrumenata kako bi se postigao bolji pregled postupka dodjeljivanja sredstava EU-a u svim smjerovima; ponavlja da je važno objavljivati lako dostupne godišnje popise projekata u području prometa i turizma te uspostaviti pretraživu bazu podataka na internetu koje sufinancira Unija u kojima je naveden točan iznos financiranja, kako bi se povećala transparentnost;

9.   podsjeća da će se projekti u području prometa u razdoblju 2014. – 2020. financirati iz više izvora, između ostalog iz CEF-a, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i EFSU-a; stoga poziva Komisiju da razvije sinergije kojima će se tim različitim izvorima financiranja omogućiti da na najučinkovitiji način usmjeravaju dostupna sredstva;

10.   priznaje da u pogledu fondova EU-a načelo „iskoristi ili izgubi” može navesti države članice na predlaganje projekata koji nemaju velik učinak; zabrinut je zbog toga što je u prošlosti loš odabir projekata doveo do neisplativih ulaganja sredstava EU-a u promet; pozdravlja nov pravni okvir za razdoblje 2014. – 2020. kojim se jača analiza troškova i koristi te postupci revizije projekata;

11.   pozdravlja činjenicu da je u lipnju 2014. uspostavljeno zajedničko poduzeće Shift2Rail u cilju povećanja konkurentnosti europske željezničke industrije; napominje da će se izvršiti odvojeni postupci davanja razrješnice za zajedničko poduzeće Shift2Rail čim ono postane financijski neovisno u predstojećim godinama; međutim, žali zbog kašnjenja u uspostavi tog zajedničkog poduzeća i zbog činjenice da je malim i srednjim poduzećima vrlo teško pristupiti mu;

12.   smatra da bi Komisija trebala jamčiti potpunu transparentnost vođenja fondova dajući uvijek i u svakoj situaciji prednost zaštiti interesa javnosti, a ne privatnog sektora;

13.  napominje da je za područje turizma u konačno usvojenom proračunu za 2014., koji je mijenjan tijekom godine, predviđeno ukupno 11 226 160 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 6 827 266 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; poziva Komisiju da provede procjenu učinka financiranih projekata kako bi se bolje utvrdili budući prioriteti u pogledu potrošnje koji bi bili u skladu s činjenicom da je EU najposjećenije turističko odredište na svijetu i koji će omogućiti da sektor turizma postane ključno područje potencijalnog rasta europskog gospodarstva; poziva Komisiju da uvrsti rezultate pilot-projekata i pripremnih djelovanja u planiranje proračuna za sljedeću godinu i da pruži pristupačan godišnji popis projekata u tom području;

14. međutim, žali zbog činjenice da sredstva koja se dodjeljuju sektoru turizma još uvijek nisu dovoljna kako bi se podržao razvoj tog sektora, pa i u pogledu nove ekonomije suradnje;

15.  predlaže da Parlament u pogledu sektora za koje je nadležan Odbor za promet i turizam Komisiji da razrješnicu za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

8

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Dalton, Karoline Graswander-Hainz, Olga Sehnalová

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gabriel Mato

17.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ivana Maletić

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da se u godišnjem izvješću Revizorskog suda („Sud”) od 10. studenog 2015. o provedbi proračuna Europske unije za 2014. navodi da je najčešća utvrđena stopa pogreške u pogledu kohezijske politike procijenjena na 5,7 %, što predstavlja porast u odnosu na 2013. kada je iznosila 5,3 %; izražava zabrinutost zbog tog porasta koji je znatan prije svega u pogledu pogrešaka s financijskim posljedicama i ozbiljnim negativnim učincima na proračun; ističe da je u polovici slučajeva procijenjena stopa pogreške u okviru kohezijske politike posljedica složenosti propisa o javnoj nabavi i propisa o državnim potporama te njihova kršenja tijekom tih postupaka, na primjer neopravdanim izravnim dodjeljivanjem ugovora, sukobom interesa i diskriminacijskim kriterijima odabira;

2.  prima na znanje odgovore Komisije na izvješće Suda da je prosječno smanjenje u stopi pogreške u usporedbi s razdobljem 2000. – 2006. rezultat poboljšanja sustava upravljanja i kontrole; poziva Komisiju da na vrijeme dostavi informacije i omogući osposobljavanje vlasti u pogledu propisa o javnoj nabavi i državnim potporama; u tom kontekstu pozdravlja uspostavu akcijskog plana za javnu nabavu; prima na znanje primjenu metoda iz paktova o integritetu i potiče Komisiju da provede primjerenu ex ante evaluaciju njihova potencijala da zaista poboljšaju transparentnost i učinkovitost javne nabave u kontekstu europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva države članice da do kraja 2016. ispune ex ante uvjete koji se odnose na javnu nabavu te da do travnja 2016. u svoje pravne sustave prenesu direktive o javnoj nabavi iz 2014. godine kako bi se izbjegle nepravilnosti i zajamčila djelotvorna provedba projekata te ostvarili planirani rezultati, a time i ciljevi kohezijske politike; poziva Komisiju da strogo nadzire taj proces i da pruža smjernice i tehničku pomoć državama članicama kako bi pravilno prenijele te direktive u nacionalno pravo;

3.  podsjeća na to da nisu sve nepravilnosti prijevare i da treba razlikovati nepravilnosti koje se smatraju prijevarama od onih koje se ne smatraju prijevarama; s obzirom na to da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama često posljedica loših sustava financijskog upravljanja i kontrole te nedovoljnog administrativnog kapaciteta i u pogledu poznavanja propisa i u pogledu posjedovanja tehničke stručnosti potrebne za određene aktivnosti ili usluge, poziva Komisiju i države članice da zajamče uspostavu odgovarajućih i učinkovitih sustava financijskog upravljanja i kontrole u skladu s relevantnim propisima regulatornog okvira te uzimajući u obzir nacionalne zakonske propise;

4.  poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da zajamče da korisnici prime dosljedne informacije o uvjetima financiranja, osobito u pogledu prihvatljivosti izdataka i gornjih granica naknade;

5.  napominje da provedba kohezijske politike u državama članicama podrazumijeva, ovisno o njihovu institucionalnom sustavu, znatan broj nacionalnih i regionalnih postupaka i pravila, koji predstavljaju dodatnu razinu djelovanja i koji mogu dovesti do pojave nepravilnosti te posljedično gubitka sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i sve većih razlika među državama članicama; poziva Komisiju da doprinese pojednostavljenju provedbe na nacionalnoj i regionalnoj razini, poštujući istovremeno institucionalne posebnosti država članica i pružajući im jasne informacije potrebne za provedbu uredbi; podsjeća Komisiju i države članice na Rezoluciju Europskog parlamenta pod naslovom „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.” i potrebu za poduzimanjem mjera za smanjenje prekomjernog regulatornog i administrativnog opterećenja na najmanju moguću razinu kako bi se omogućilo bolje iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova te izbjegle greške krajnjih korisnika, a posebno malih i srednjih poduzeća; izražava žaljenje što je Komisija iz skupine stručnjaka na visokoj razini za nadziranje pojednostavljenja namijenjenoj korisnicima europskih strukturnih i investicijskih fondova isključila predstavnike država članica, na taj način ne uzimajući u obzir njihovo mišljenje kako bi unaprijedila sustav;

6  smatra da su administrativni kapaciteti ključni za ispravnu i učinkovitu uporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova te poziva Komisiju i države članice da pojačaju suradnju u pogledu razmjene znanja i dobrih praksi o određenim temama koje se tiču provedbe (npr. javna nabava, državne potpore, kriteriji prihvatljivosti i trag revizije), osobito imajući na umu potencijalne korisnike koji raspolažu manjim administrativnim i financijskim kapacitetima; u tom kontekstu predlaže organiziranje određenih, ali sveobuhvatnih aktivnosti kako bi se javne službenike i vlasti koji rade na projektima koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali i korisnike informiralo, na primjer tečajevima osposobljavanja i obnove znanja, seminarima ili pružanjem tehničke i administrativne podrške;

7.  pozdravlja novi alat Komisije „Taiex Regio Peer 2 Peerˮ za olakšavanje razmjene između tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju država članica u cilju unapređivanja njihovih administrativnih kapaciteta; ističe da je važno uložiti veće napore pri imenovanju tijela, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za plaćanje, kako bi se zajamčilo nesmetanu provedbu programa i protok sredstava; nadalje smatra da bi Komisija trebala učinkovito primijeniti sva dostupna sredstva za rano otkrivanje i sprečavanje rizika u okviru kohezijske politike, a poglavito instrumente za dubinsku analizu podataka, poput instrumenta ARACHNE, za rano otkrivanje i sprečavanje rizika u postupku javne nabave; budući da se u aktivnosti radne skupine za bolju provedbu ubrajaju i one kojima bi se mogla poboljšati djelotvornost i dodana vrijednost projekata kohezijske politike koji su već provedeni, od Komisije se traži da ocijeni te karakteristike primjenom kvalitativnih pokazatelja;

8.  prima na znanje stajališta Suda u pogledu slabe usmjerenosti na rezultate te činjenice da ciljevi strategije Europa 2020. nisu sustavno preneseni niti na odgovarajući način pretočeni u operativne ciljeve u okviru sporazuma o partnerstvu; poziva Komisiju da u kontekstu izvještavanja o ishodu pregovora iznese detalje o tim pitanjima; podsjeća na to da se 2014. godine većina plaćanja u okviru kohezijske politike odnosila na prethodno programsko razdoblje, iako je 2014. označila početak novog programskog razdoblja, te da su novi regulatorni okvir i provedbene smjernice doneseni sa znatnim zakašnjenjem, što je rezultiralo kašnjenjem usvajanja novih programa i većim pritiskom na države članice i regije, što je također moglo dovesti do krive primjene novih propisa; poziva Komisiju da sastavi zaključke o ovim pitanjima, imajući na umu međutim da se izbjegavanje nepravilnosti i borba protiv prijevara konstantno nalaze visoko na popisu prioriteta i nužnosti;

9.  naglašava da je procijenjena stopa pogreške u pogledu rashoda u okviru gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije mogla biti znatno niža da su se države članice koristile svim raspoloživim danim informacijama te da se rješavanju tih grešaka na odgovarajući način pristupilo unutar nacionalnih sustava kontrole; stoga poziva Komisiju i države članice da predlože mjere kojima bi se postigla ravnoteža između većeg pojednostavljenja i strože primjene pravila te dobrog financijskog upravljanja, točnije u cilju provedbe učinkovitih mehanizama za rano otkrivanje nepravilnosti, dok bi prekid ili obustava plaćanja u slučaju utvrđenih nepravilnosti trebali nastupiti kao krajnje rješenje jer se time povećava rizik od pojave grešaka uslijed kraćih rokova potrebnih za ispravno povlačenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; zahtijeva da Komisija izvještava Parlament o stvarnom doprinosu prekida i obustava plaćanja smanjenju nepravilnosti i pogrešaka; napominje da bi se obustavom plaćanja u slučaju nepravilnosti mogla omesti provedba određenih programa, uzme li se u obzir već postojeći zaostatak u plaćanjima kohezijske politike; u tom pogledu podsjeća Komisiju na plan plaćanja koji je usvojen 18. studenog 2015.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Bill Etheridge, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Viorica Dăncilă, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Davor Škrlec, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Marco Zullo

29.1.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. - Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Tibor Szanyi

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kao jedna od prvih europskih politika, važan instrument EU-a širokog dometa, ne samo kad je riječ o proizvodnji hrane i uslugama ekosustava, već i u pogledu trenutačnog i potencijalnog ekološkog i društveno-gospodarskog unapređenja i unapređenja na području rodne politike te napora u borbi protiv iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja, pri čemu treba uzeti u obzir i potrebu da se razvije koncept kružnog gospodarstva; smatra da se ZPP-om, kojim se mladim poljoprivrednicima pruža financijska potpora i važni instrumenti za pokretanje poljoprivredne djelatnosti i time jamči generacijski kontinuitet, doprinosi postizanju ravnoteže među regijama Europske unije;

2.  napominje da je Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj tijekom 2014. obavila veliki posao u suradnji s nadležnim tijelima država članica te da su ona stoga u sve većoj mjeri sposobna spriječiti pogreške u potrošnji za poljoprivredu i provesti svoje programe ruralnog razvoja; odaje priznanje njezinom pozitivnom utjecaju razvidnom iz godišnjeg izvješća Europskog revizorskog suda za 2014. godinu te smatra da bi njezino djelovanje u suradnji s državama članicama trebalo pružiti dobar temelj za ostvarenje daljnjeg napretka tijekom ključnih godina rashodovnog razdoblja 2014. – 2020.;

3.   traži da se, u krajnjem slučaju, agencijama za plaćanja čiji su rezultati kontinuirano slabiji od očekivanih oduzme akreditacija;

4.  smatra da su dosljedni rezultati i provedba ključni za ZPP, politiku kojom se jamči sigurna i pouzdana proizvodnja naše hrane, koja se primjenjuje u cijelom EU-u, obuhvaća proizvodnju kultura i prehrambenih proizvoda svih vrsta i pozitivno utječe na društvo, okoliš i gospodarstvo;

5.  napominje da poljoprivredni faktorski prihod po radniku u državama članicama koje su pristupile EU-u 2004. ili poslije (EU-N13) iznosi samo četvrtinu poljoprivrednog faktorskog prihoda ostvarenog u državama EU-15(124);

6.  pozdravlja napredak ostvaren u odnosu na iznose i podatke iz godišnjeg izvješća za 2013. te napominje da je Revizorski sud zaključio da je, kad je riječ o poljoprivrednoj politici, u ispitanim transakcijama utvrđena manja stopa pogreške u usporedbi s 2013.; napominje također da prema reviziji Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) izvršenoj u 17 država članica stopa pogreške za 2014. iznosi 2,9 % (u usporedbi s 3,6 % za 2013.); a da za ruralni razvoj, zaštitu okoliša i ribarstvo koji su bili revidirani u 18 država članica ona iznosi 6,2 % (u odnosu na 7 % za 2013.) te da prosječna stopa pogreške za cjelokupno poglavlje „Prirodni resursi” iznosi 3,6%;

7.  naglašava da je potrebno izraditi zajedničku metodologiju za izračun stope pogreške kako bi se zajamčila njezina valjanost i kako bi se izbjegle znatne razlike između stope pogreške koju navodi Komisija i one koju utvrđuje Europski revizorski sud;

8.  skreće pažnju na izjavu Komisije(125) da pogreške u pogledu neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti (na primjer u pogledu pravovremene prijave premještanja životinja, poštovanja vremenskih okvira ili rokova) ne utječu na prihvatljivost plaćanja (što je Sud već potvrdio) te da bi stopu pogreške povezanu s višestrukom sukladnosti radi veće jasnoće trebalo izuzeti iz sveukupne stope pogreške;

9.  napominje da zbog različitih načina provedbe vezanih plaćanja u državama članicama dolazi do narušavanja tržišnog natjecanja, primjerice u mljekarskom sektoru;

10.  pozdravlja činjenicu da je Komisija donijela nove smjernice za utvrđivanje financijskih ispravaka za neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi u okviru podijeljenog upravljanja(126);

11.  napominje da je 2014. bila prijelazna godina u kojoj su izvršene velike isplate za posljednji dio financijskog razdoblja 2007. – 2013. i sredinom koje su doneseni konačni elementi (provedbeni i delegirani akti) za financijsko razdoblje ZPP-a 2014. – 2020.; napominje nadalje da bi i 2015. i 2016. trebalo smatrati prijelaznim godinama u kojima bi poljoprivrednici i tijela država članica po prvi put trebali u potpunosti početi primjenjivati ekologizaciju i druge značajne nove izmjene politika, što pretpostavlja nova i složena pravila te veliki broj novih podnositelja zahtjeva za izravna plaćanja, s obzirom na to da će se veliki broj višegodišnjih mjera iz planova ruralnog razvoja država članica početi primjenjivati 2016. te da će biti potrebno obratiti dodatnu pozornost na nove instrumente koji će biti uvedeni tom reformom;

12.  pozdravlja smanjenje stope pogreške u odnosu na 2013. i prima na znanje znatne napore i resurse uložene u postizanje tog cilja, posebno u pogledu informacijske i tehničke podrške koju je pri provedbi Komisija pružala vlastima država članica, no mišljenja je da mjerenje pogrešaka nije samo po sebi mjera uspješnosti ili kvalitete provedbe;

13.  podsjeća Komisiju na činjenicu da rizik od nenamjernih pogrešaka koje nastaju zbog složenih propisa na kraju snosi korisnik; poziva da se u znak podrške tom pristupu donese razumna, razmjerna i učinkovita politika o kaznama, kao što je izbjegavanje dvostrukog kažnjavanja (u okviru sustava plaćanja i u okviru višestruke sukladnosti) za istu pogrešku; poziva Komisiju da se pobrine da kazne budu razmjerne vrsti pogreške; poziva na primjenu instrumenata kojima se jamči poticajniji pristup koji se temelji na ostvarenim rezultatima i kojima će se smanjiti broj pogrešaka, omogućiti jasnije razlikovanje pogreške od prevare, ali istodobno i zajamčiti da poljoprivrednici i dalje mogu osiguravati proizvodnju hrane koja je od ključne važnosti i koja je u srži te politike; smatra da su nastavak rješavanja problema složenosti ZPP-a i njegovo pojednostavljenje neki od ključnih elemenata za privlačenje i zadržavanje novih poljoprivrednika i njihovih vještina kako bi se zajamčio uspješan poljoprivredni sektor EU-a u budućnosti;

14.  pozdravlja činjenicu da Europski revizorski sud u svojem godišnjem izvješću razmatra načine mjerenja učinkovitosti, posebno zato što Komisija ulaganja namjerava temeljiti na rezultatima, ali ističe da je teško ocijeniti kvalitetu provedbe programa višegodišnjeg financiranja, trenutačno glavnim načinom provedbe mjera na području zaštite okoliša u okviru drugog stupa, instrumentom kojim se ispituju pojedinačne godine te poziva Sud da konkretnije objasni svoju usredotočenost na uspješnost u pogledu potrošnje za poljoprivredu; traži, međutim, da Revizorski sud da pri svojem vrednovanju uspješnosti vodi računa o mnogobrojnosti ciljeva politike ruralnog razvoja kako se ne bi pribjeglo korištenju pojednostavljenih pokazatelja i pogrešnim tumačenjima;

15.  napominje da je stajalište Suda, na temelju njegovih revizija, da se Integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom (IACS) znatno doprinosi sprečavanju i smanjenju stope pogreške u programima na koje se primjenjuje(127) te prima na znanje opasku da su se sve države članice obuhvaćene revizijom primjenom korektivnih mjera uhvatile u koštac s nedostacima sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)(128);

16.  pozdravlja činjenicu da je Komisija predložila da se integrirani administrativni i kontrolni sustav pojednostavi preventivnim prethodnim provjerama na osnovi kojih će nacionalne administracije moći otkriti probleme u zahtjevima poljoprivrednika i ispraviti ih, što bi trebalo rezultirati manjom stopom kazni;

17.  ponavlja glavne preporuke Suda: države članice se trebaju pobrinuti za pouzdanost i ažuriranost podataka i slika u bazi podataka LPIS-a kako bi se smanjio rizik od pogrešaka povezanih s prikazivanjem površine prihvatljivog zemljišta većom no što jest; Komisija mora obvezati države članice da u svoje akcijske planove uvrste korektivne mjere za uklanjanje najčešćih uzroka pogrešaka, izmijeniti vlastitu strategiju revizija sukladnosti u području ruralnog razvoja te osigurati pravilnu provedbu postupka dobivanja jamstava o zakonitosti i pravilnosti transakcija, koji će od 2015. biti obavezan;

18.  prima na znanje da su se Komisija i Sud složili da su, djelomično zbog same prirode politike ruralnog i heterogenosti europskih regija, rashodi u tom području uređeni složenim pravilima i uvjetima prihvatljivosti; poziva da se pravila za razdoblje 2014. – 2020. pojednostave te da se u njih uključe i preventivne mjere te nadalje poziva da se to pojednostavljenje, kao prioritet i važno sredstvo za smanjenje stope pogreške i postizanje bolje učinkovitosti i fleksibilnosti, ostvari na razini država članica u okviru novih programa ruralnog razvoja i time poboljša kapacitet apsorpcije, posebno u onim područjima u kojima su manji programi zbog nefleksibilnosti u prošlosti izazivali mali interes i/ili bilježili trajno visoku stopu pogreške;

19.  poziva Komisiju da pravodobno iznese detaljan plan za smanjenje birokratskog opterećenja u okviru zajedničke poljoprivredne politike;

20.  poziva i Komisiju i vlasti država članica da nastave s razmatranjem i smanjivanjem složenosti izravnih plaćanja kad god je to moguće i da visoko na listu prioriteta uvrste pojednostavljenje mjera ekologizacije, posebno ako se administriranje EFJP-a i fondova za ruralni razvoj u državama članicama odvija na mnogo različitih razina, uz različit pristup dvama stupovima kad je to potrebno; naglašava činjenicu da se zbog golemih razlika između država članica u pogledu izravnih plaćanja povećao jaz u konkurentnosti poljoprivrednika koji posluju na jedinstvenom tržištu;

21.  očekuje od Komisije da čim prije u potpunosti provede proces pojednostavljenja ZPP-a, posebno u pogledu opterećujućih i složenih propisa kojima su uređene višestruka sukladnost i ekologizacija, a koji naposljetku utječu na poljoprivrednike diljem Europe; naglašava da bi se proces pojednostavljenja trebao usredotočiti na smanjenje administrativnog opterećenja te da se njime ne bi smjelo ugroziti načela i propise koji su doneseni u okviru posljednje reforme ZPP-a i koje nije potrebno mijenjati; smatra da navedeno pojednostavljenje ne bi trebalo rezultirati revizijom rashoda u okviru ZPP-a za razdoblje 2013. – 2020.;

22.  podsjeća da su zbog otkupa poljoprivrednih površina od strane ulagača seljačke vlasničke strukture u EU-u sve više pod pritiskom i da jedan dio izravnih plaćanja ide koncernima koji posluju na međunarodnoj razini;

23.  napominje važnost učinkovitog korištenja resursa, ekološki prihvatljive proizvodnje i obrade u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i u sektoru šumarstva; ističe da bi se time trebala omogućiti održiva i sigurna proizvodnja hrane te da bi trebalo zajamčiti ravnotežu između zaštite okoliša, od koje koristi ima lokalno stanovništvo i koja predstavlja branu štetnim poljoprivrednim praksama, s jedne strane, i gospodarskog rasta i sve veće potrebe za proizvodnjom hrane s druge strane, pri čemu treba zajamčiti i pristupačne cijene za potrošače; izražava nadu će se ostvariti napredak u pogledu praktičnih, lokalno primjenjivih rješenja za prilagodbu poljoprivrednih postupaka klimatskim promjenama;

24.  naglašava važnost korištenja usporedivih pokazatelja i ocjena uspješnosti za istovrsne programe koji se provode na različitim mjestima te se raduje poboljšanjima u tom kontekstu u razdoblju 2014. – 2020. u cilju jamčenja boljeg financijskog upravljanja ZPP-om koje će se temeljiti na potrebama svake države članice;

25.  ističe da ZPP ima važnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti, posebno, ali ne i isključivo, u nastojanjima u području zadružne suradnje, promicanju smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja ruralnih područja stvaranjem radnih mjesta, Inicijativom Zajednice za ruralni razvoj (LEADER) i uspostavom novih ili poboljšanih službi i infrastrukture; poziva na analizu sveukupnog učinka ZPP-a u ruralnim područjima kojom bi se utvrdilo kako se i gdje dodjeljuju sredstva i koji su stvarni krajnji korisnici;

26.  napominje da se očekuje da će korist od ulaganja imati i ruralna područja i općenito potrošači te podsjeća da krajnji korisnici troše novac na robu i usluge u svojim lokalnim zajednicama ili na zapošljavanje osoba na svojim gospodarstvima i time daju doprinos ostanku stanovništva u ruralnim i izoliranim područjima u regijama u kojima su poljoprivreda i šumarstvo često glavni pokretači razvoja;

27.  napominje da je utjecaj ruske zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz sredine 2014. velik izazov; zalaže se da se svim hitnim mjerama bolje upravlja u ranoj fazi kako bi se osiguralo ispravno usmjeravanje sredstava ili, u slučaju potrebe, hitan povrat nezakonito dobivenih sredstava; pozdravlja u tom smislu nastavak napora koje je Komisija uložila u utvrđivanje alternativnih mogućnosti stavljanja na tržište viškova poljoprivrednih proizvoda i pružanje potpore sektorima koji su zahvaćeni zabranom; pozdravlja u tom smislu napore koje je Komisija uložila u utvrđivanje alternativnih mogućnosti stavljanja na tržište viškova poljoprivrednih proizvoda te poziva države članice da poduzmu zajedničke napore kako bi se uklonile prepreke širenju mogućnosti stavljanja na tržište; ističe važnost sporazuma TTIP, kojim bi se mogle ublažiti posljedice zatvaranja niza tradicionalnih deviznih tržišta;

28.  pozdravlja odluku Komisije kojom se uspostavljaju iznimni programi potpore za zemlje koje su pretrpjele gubitke u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te poziva Komisiju da razmotri dodatne mjere potpore za sektore koji se suočavaju sa sličnim problemima;

29.  zabrinut je zbog toga što je ženama u ruralnim područjima mnogih država članica ograničen pristup tržištu rada te poziva Komisiju da joj u okviru budućih razvojnih inicijativa prioritet bude rad na poboljšanju i povećanju pristupa tržištu rada za žene u ruralnim područjima te dodjeljivanje dostatnih sredstava za program „europsko jamstvo za seoske žene”, sličan programu europskog Jamstva za mlade, kojim se određuju zasebni ciljevi za žene u ruralnim područjima;

30.  poziva Komisiju da razjasni propise o priznavanju organizacija proizvođača i to u sektoru voća i povrća te da skrati vrijeme provedbe svojih revizija kako bi se korisnicima osigurala pravna sigurnost i izbjegle nepotrebne pogreške;

31.  s obzirom na to da se prema Ugovoru(129) treba pobrinuti da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama, smatra da se pretjeranim nametanjem PDV-a na hranu ugrožava jednaka dostupnost hrane svim potrošačima i povećava vjerojatnost prijevara povezanih s PDV-om;

32.  podsjeća da su ciljevi za programsko razdoblje 2007. – 2013. i dalje važni te da bi se Unija u trenutačnom razdoblju trebala usredotočiti na jačanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava i cijeloga sektora, na način da promiče bolju ravnotežu u lancu opskrbe hranom kako bi se konsolidirale i ojačale organizacije koje okupljaju proizvođače i kroz kvalitetne programe, društvene zadruge, kratke lance opskrbe, lokalna tržišta, usluge ekosustava potpora pružala preko programa ruralnog razvoja u samim ruralnim područjima, izbjegavajući pritom prevelika očekivanja u pogledu okoliša ili potrošnje;

33.  podsjeća da su iz svih sudskih revizija rashoda za 2014. samo tri predmeta upućena Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) na istragu(130) zbog sumnje na „umjetno stvorene uvjete za dobivanje potpore” (etablirana poduzeća ili skupine osoba uspostavljaju nove subjekte), a nacionalna tijela su za jedan slučaj utvrdila da je rizičan prije revizije Europskog revizorskog suda;

34.  napominje da je moguću dodatno poboljšati provedbu politike; inzistira stoga da ga se obavješćuje o svim poboljšanjima u pogledu usmjeravanja sredstava, pridržavanja propisa i postizanja ciljeva politike;

35.  poziva Komisiju da ispita djelotvornost i učinkovitost plaćanja za promociju u trećima zemljama i da učini sve kako se tim mjerama ne bi potisnuli s tržišta lokalni poljoprivredni proizvođači;

36.  napominje da u vrijeme kada je DG AGRI pripremao godišnje izvješće o radu za 2014., za određene elemente Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) nije bilo dostupnih podataka te da spomenute podatke u godišnjem izvješću treba ažurirati (broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu, povećanje bruto vrijednosti, broj poljoprivrednih gospodarstava koja uvode standarde EU-a), a u novom razdoblju financiranja očekuje stalnu analizu;

37.  napominje da godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014. godinu pokazuje dobre rezultate, no ipak poziva Sud da obavijesti Parlament o koracima koje planira poduzeti kako bi se usvojila višegodišnja metoda ispitivanja u okviru razvijanja pristupa usmjerenog na uspješnost koji se razmatra.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Michel Dantin, Albert Deß, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Jordi Sebastià, Jasenko Selimovic, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Rosa D’Amato, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Georgios Epitideios, Maria Heubuch, Ivan Jakovčić, Tibor Szanyi, Ramón Luis Valcárcel Siso

14.1.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija

(2015/2154(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: João Ferreira

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske unije za financijsku godinu 2014.; također prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda za financijsku godinu 2014.; prima na znanje godišnje izvješće o radu Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) za 2014.; uzima u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu;

2.  prima na znanje mišljenja Revizorskog suda o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom; prima na znanje nepovoljno mišljenje Revizorskog suda o odobrenim sredstvima za plaćanja u okviru kojih je ukupna stopa pogreške iznosila 4,4 %, no bez posebne stope pogreške za ribarstvo; poziva na to da se ribarstvo razmotri zasebno, a ne zajedno s poljoprivredom, kako bi se zajamčila veća transparentnost u području ribarstva;

3.  prima na znanje zadršku DG MARE-a u odnosu na sustav upravljanja i kontrole za programe Europskog fonda za ribarstvo u nekim državama članicama;

4.  uvjeren je da unutarnji sustav kontrole koji je uspostavio DG MARE pruža dostatna jamstva za odgovarajuće upravljanje rizikom u vezi sa zakonitošću i pravilnošću transakcija;

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

5.  napominje da je donošenje programa u okviru podijeljenog upravljanja za EFPR i druge europske strukturne i investicijske fondove nakon 1. siječnja 2014. dovelo do tehničke revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) radi prijenosa neiskorištenih odobrenih sredstava iz 2014. u sljedeće godine;

6.  duboko žali zbog toga što je velika većina država članica vrlo kasno prenijela svoje operativne programe povezane s EFPR-om, što je prouzrokovalo goleme zastoje u mobilizaciji sredstava; podsjeća na to da su države članice odgovorne za izvršenje odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja;

7.  stajališta je da bi države članice trebale unaprijediti instrumente i kanale kojima se koriste za prijenos informacija Komisiji; preporučuje da Komisija izvrši veći pritisak na države članice u pogledu prenošenja pouzdanih podataka;

8.  potiče Komisiju da pruži svu moguću potporu državama članicama kako bi se zajamčilo ispravno i potpuno iskorištavanje sredstava EFPR-a uz visoku stopu izvršenja, u skladu s njihovim prioritetima i potrebama, ponajprije onima koji se odnose na održivi razvoj sektora ribarstva;

Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća

9.  pozdravlja to što je Agenciji od 1. siječnja 2014. nadalje povjereno upravljanje EFPR-om; prima na znanje Memorandum o razumijevanju koji su DG MARE i Agencija potpisali 23. rujna 2014.; naglašava da je potrebno potaknuti Agenciju da svim svojim korisnicima u okviru 19 mjera EFPR-a pruža visokokvalitetnu potporu;

Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2015 (razrješnica za 2014.): Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?

10.  prima na znanje sadržaj tematskog izvješća br. 11/2015 o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu;

11.  poziva Komisiju da razmotri preporuke Revizorskog suda;

12.  žali zbog financijskih troškova izazvanih nedovoljnom iskorištenošću kvota za tonažu usvojenih u novijim protokolima; predlaže da plaćanja za prava pristupa budu tješnje povezana sa stvarnim ulovom; poziva Komisiju da se pobrine za to da isplate sektorske potpore budu u skladu s drugim isplatama proračunske potpore te poziva na poboljšanje rezultata koje su partnerske zemlje ostvarile u provedbi matrice zajednički dogovorenih aktivnosti;

13.  ističe da se, kao što je naglasio Revizorski sud, može poboljšati komplementarnost i dosljednost među sporazumima o partnerstvu u ribarstvu dogovorenima u istoj regiji kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njihov potencijal na regionalnoj razini;

14.  naglašava da informacije pribavljene neovisnim ex post evaluacijama nisu uvijek bile dovoljno potpune, dosljedne ili usporedive, zbog čega je njihova korisnost u postupku donošenja odluka i pregovorima bila smanjena; usto napominje da se tim evaluacijama nedostatno procjenjuje opseg u kojem se sporazumima o partnerstvu u ribarstvu ostvaruju svi njihovi ciljevi s obzirom na to da u njima nema upućivanja na zapošljavanje u regijama EU-a koje ovise o ribarstvu ni informacija o opskrbi tržišta EU-a ribom;

15.  izražava zabrinutost zbog nedostatka pouzdanih, provjerljivih i raspoloživih informacija o ribljim stokovima i izlovima domaćih ribolovnih flota ili flota drugih država kojima je također omogućen pristup, imajući u vidu da je jedan od glavnih ciljeva sporazuma o partnerstvu u ribarstvu isključivo ribolov viška stokova, što se u praksi pokazalo vrlo teškim;

16.   izražava zabrinutost zbog mogućih prekida ribolovnih aktivnosti između dvaju protokola; poziva Komisiju da zajamči pravnu i ekonomsku sigurnost subjekata tako što će osigurati kontinuitet ribolovnih aktivnosti između dvaju protokola;

17.  apelira na Komisiju da pomnije nadzire provedbu sektorske potpore kako bi se zajamčila njezina učinkovitost;

18.  ističe potrebu za tim da se djelotvoran nadzor nad aktivnostima financiranim sredstvima EU-a kojima se pruža sektorska potpora u kontekstu međunarodnih sporazuma provodi s pomoću najdetaljnijih mogućih matrica; nadalje, naglašava da treba pozvati na povećanje udjela sektorske potpore; čvrsto je uvjeren u to da dijelovi sporazuma povezani s trgovinom trebaju u konačnici biti uvjetovani učinkovitom, dostatno nadziranom i popriličnom sektorskom potporom;

19.  sa zabrinutošću napominje da se protokolima koji su trenutačno na snazi i dalje ne predviđa mogućnost djelomične isplate u slučaju djelomično ostvarenih rezultata; potvrđuje da se u slučajevima nikakvih ili ograničenih rezultata isplata sektorske potpore za sljedeću godinu obustavlja dok se ciljevi ne ostvare; unatoč tome poziva Komisiju da gdje je to moguće u nove protokole uvrsti mogućnost djelomične isplate sektorske potpore;

Razrješnica

20.  na temelju dostupnih podataka predlaže da se Komisiji da razrješnica u vezi s njezinim rashodima u područjima pomorskih pitanja i ribarstva za financijsku godinu 2014.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

14.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Izaskun Bilbao Barandica, José Blanco López, Nicola Caputo, Ole Christensen, Francisco José Millán Mon

17.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. - Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestiteljica: Yana Toom

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  s uvažavanjem konstatira da je u prvoj godini programa Erasmus+ glavni naglasak bio na davanju zamaha vještinama i zapošljivosti, da je program ostvario svoj zacrtani cilj izgradnje prisnijih veza između programa Unije i razvoja politika u područjima obrazovanja, osposobljavanja, sporta i mladih, da se djelovanje Unije promicalo na način koji u većoj mjeri odgovara modelu cjeloživotnog obrazovanja i da se njime doprinijelo smanjenju socijalnih, ekonomskih i teritorijalnih nejednakosti, i to zahvaljujući činjenici da su programom bili obuhvaćeni brojni europski građani; ističe međutim da u usporedbi s prethodnim programom Mladi na djelu postoji niz problema povezanih s financiranjem poglavlja o mladima iz programa Erasmus+; žali zbog toga što Komisija nije izdvojila više sredstava za program Erasmus+ kako bi bolje informirala javnost o glavnim promjenama u novom programu ne bi li se programom obuhvatio što veći broj školskih projekata;

2.   smatra da iako se zahvaljujući povećanoj decentralizaciji isplata sredstava za program Erasmus+ u većoj mjeri ispunjavaju određeni nacionalni i lokalni uvjeti tog programa, i to ovisno o ključnim mjerama, takva se decentralizacija mora redovito ocjenjivati kako bi se spriječilo da postane prepreka postizanju strateških ciljeva programa Erasmus+, posebno kada je riječ o poglavlju Mladi;

3.   napominje da se programom Erasmus+ potpomaže integracija mladih Europljana na tržište rada, promiče zapošljivost i razvijanje novih vještina, da se njime podupiru inicijative u sferi građanstva, volontiranja i internacionalizacije aktivnosti među mladima i sportskih aktivnosti, da se njime doprinosi poboljšanju kvalitete obrazovanja, formalnog i neformalnog osposobljavanja i cjeloživotnog učenja i da se njime osnažuje osjećaj europske pripadnosti koji se zasniva na toleranciji i poštovanju ljudskih prava;

4.   izražava duboku zabrinutost zbog de facto obustave isplate sredstava za poglavlje Mladi iz programa Erasmus+ u Grčkoj, kako je i istaknuto u izvješću Europskog foruma mladih o provedbi programa;

5.   prima na znanje poteškoće o kojima su u početnoj fazi provedbe programa Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane izvijestili DG EAC i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, posebno u pogledu određenih kašnjenja u pozivima na podnošenje kandidatura i isplatama sredstava; nada se da je samo riječ o iznimnim okolnostima te će stoga sa zanimanjem pratiti sljedeće godine u kojima će ti programi biti stabilniji u odnosu na prvu godinu provedbe; preporučuje da se u program Erasmus+ integrira više malih projekata, koji čine okosnicu inovativnih praksi u svim trima područjima: obrazovanju, području mladih i sporta;

6.   pozdravlja pomake prema modelima financiranja temeljenim na paušalnim iznosima i jediničnim troškovima kojima se ti financijski aspekti pojednostavnjuju i za korisnike sredstava Unije i za samu Uniju; ističe, međutim, posebno kada je riječ o poglavlju Mladi programa Erasmus+, da su ti paušalni iznosi i jedinični troškovi isto tako nedovoljni za financiranje ključnih operativnih rashoda udruga mladih i nevladinih organizacija; smatra da bi ulaganja Unije u taj program trebalo dodatno povećati;

7.   uviđa da agencije imaju velik utjecaj na donošenje politika i odluka i provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane te u tom pogledu pohvaljuje rad EACEA-e;

8.  podsjeća na to da kašnjenja u plaćanjima Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu krajnjim korisnicima izravno utječu na prava korisnika te da ugrožavaju kulturne udruge i projekte, kreativnost i kulturnu raznolikost civilnog društva; potiče Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da dodatno poboljša svoje sustave kontrole i plaćanja;

9.   izražava zabrinutost zbog toga što Europske škole nisu počele s rješavanjem problema na koje je više puta upozorio Revizorski sud te ističe preporuku upravnom odboru Europskih škola da uvede sustav rotacije za osjetljiva radna mjesta i da se pozabavi drugim manjkavostima koje bi mogle ugroziti osnovna načela transparentnosti i dobrog financijskog upravljanja; prima na znanje da je usvajanje novih financijskih propisa 2014. za Europske škole jedan od načina da se ponude odgovori na ključna pitanja koja je iznio Revizorski sud – pod uvjetom da se ti propisi pravilno primjenjuju; poziva upravni odbor Europskih škola da razmotri mogućnosti centralizacije radnih mjesta koja su trenutačno decentralizirana, poput radnog mjesta u knjigovodstvu, te da potiče razdvajanje funkcija ovjeravanja, izvršenja i nadzora nad financijskim transakcijama ne bi li se umanjio rizik od pogrešaka i prijevara; s obzirom na iznesena pitanja i činjenicu da 60 % proračuna Europskih škola, tj. 177 milijuna EUR, dolazi iz proračuna Unije smatra da je ovo dobar trenutak za sveobuhvatno preispitivanje upravljanja, vođenja i ustroja sustava Europskih škola;

10.   napominje da postoje neusuglašenosti između sedmogodišnjeg programa višegodišnjeg financijskog okvira i desetogodišnjeg programa političkih i strateških prioriteta Unije te da bi to moglo nepovoljno utjecati na ujednačeno ocjenjivanje rezultata ostvarenih u okviru programa Unije; prima na znanje da je predstojeća revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od ključne važnosti za upravljanje rashodima Unije jer će se zahvaljujući njoj očuvati učinkovitost investicijskih programa Unije; inzistira na temeljitom pojednostavnjenju obrazaca za podnošenje zahtjeva i kriterija i u programu Erasmus+ i u programu Kreativna Europa, a posebno kada je riječ o projektima manjeg opsega;

11.   zabrinut je zbog zaostataka Komisije u plaćanjima koji su 2014. iznosili 26 milijardi EUR – od čega je polovica bila smatrana „abnormalnim”, tj. nisu proizlazili iz računa ispostavljenih na kraju financijske godine – dok su samo za program Erasmus+ zaostaci u plaćanjima iznosili 202 milijuna EUR; prima na znanje da je do zaostatka u plaćanjima djelomično došlo zbog prevelike nefleksibilnost VFO-a, u okviru kojega prijenos sredstava nije moguć i čije gornje granice ostavljaju vrlo malo manevarskog prostora, djelomično zbog toga što države članice ne ispunjavaju svoje obveze kada je riječ o odobrenim sredstvima za plaćanje;

12.   naglašava da je program Europa za građane jedinstvena i izravna poveznica između Unije i njezinih građana za pružanje podrške akcijama, predstavkama i civilnim pravima; smatra da je trenutačna razina financiranja preniska i naglašava da bi taj program trebalo provoditi u skladu s njegovim sadržajem kako bi ga se obogatilo za inicijative kojima se jačaju vrijednosti europskog građanstva; odlučno se protivi svakom dodatnom proračunskom rezu i svakom kašnjenju u plaćanjima u okviru programa Europa za građane u razdoblju od 2014. do 2020.;

13.   općenito smatra da instrumenti Unije za potporu Europskom programu za kulturu kao što su programi Kreativna Europa i Obzor 2020. ili Europska platforma moraju biti financijski poduprti kako bi bili uspješni i ostvarili ciljeve koji su im zacrtani;

14.   poziva institucije Unije da i dalje rade na smanjenju zaostataka u plaćanjima i da se drže okvira odobrenih sredstava za plaćanja te odlučno podrže rad međuinstitucijske Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Angel Dzhambazki, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Rikke Karlsson, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ilhan Kyuchyuk, Ernest Maragall, Marlene Mizzi, Elisabeth Morin-Chartier, Paul Nuttall, Hannu Takkula

19.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Monica Macovei

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da je Revizorski sud utvrdio da konsolidirani financijski izvještaji Unije vjerno i u svim značajnim aspektima prikazuju financijsko stanje Unije na dan 31. prosinca 2014.; izražava zabrinutost što su 21 godinu zaredom ispitani sustavi za financijski nadzor i kontrolu bili tek djelomično djelotvorni u jamčenju zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija;

2.   međutim zabrinut je zbog toga što na osnovne transakcije utječe stopa pogreške koja je iznad praga značajnosti; stoga podsjeća da je potrebno pažljivo upravljanje proračunom te poziva da se ulože daljnji napori za smanjenje stope pogreške;

3.  prima na znanje novi oblik izvješća Revizorskog suda o godišnjim financijskim rashodima u okviru naslova 3. VFO-a „Sigurnost i građanstvo”; traži da se uvrsti i u iduću godinu, uzimajući u obzir povećanje proračuna; slaže se da treba usvojiti novi pristup koji uključuje ulaganje proračuna EU-a, a ne trošenje;

4.   žali što su u pojedinim državama članicama zakoni o sukobima interesa članova parlamenta, vlada i lokalnih vijeća nejasni i nedorečeni; poziva Komisiju da istraži taj problem i prema potrebi iznese prijedloge za njegovo rješavanje; smatra da bi se takvi prijedlozi trebali odnositi i na sadašnje članove Komisije kao i na kandidate za to članstvo;

5.  ističe potrebu da se osigura vrijednost za novac i izvuče pouka iz prijašnjih projekata u kojima su manjkavosti u Komisijinom upravljanju dovele do zakašnjenja i prekomjernog trošenja, što se najbolje vidi u razvoju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), koji je dovršen sa šest godina zakašnjenja, a koštao je osam puta više od iznosa iz prvotnog proračuna;

6.  napominje da iako je Fond za vanjske granice pridonio upravljanju vanjskim granicama, njegova je dodana vrijednost ograničena; ukupan rezultat nije se mogao izmjeriti zbog manjkavosti u postupku praćenja koji su provodila za to zadužena tijela te zbog ozbiljnih propusta uočenih u ocjenama Komisije i država članica.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Michał Boni, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Kinga Gál, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Timothy Kirkhope, Barbara Kudrycka, Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Claude Moraes, József Nagy, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Pál Csáky, Daniel Dalton, Dennis de Jong, Gérard Deprez, Anna Hedh, Petr Ježek, Emil Radev, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

29.1.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2015/2154(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Barbara Matera

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da u članku 8. UFEU-a stoji da je jednakost žena i muškaraca jedna od vrijednosti na kojima se Europska unija temelji i koju promiče; budući da rodnu jednakost treba osvijestiti u svim politikama i da je stoga treba uzeti u obzir na svim razinama proračunskih postupaka;

B.  budući da proračunski postupak EU-a, s obzirom na to da u njemu stalno sudjeluju Komisija, Vijeće i Parlament, pruža mogućnost za planiranje i ocjenu napretka u postizanju rodne jednakosti unutar Europske unije;

C.  budući da bi se poštovanje načela rodne jednakosti u proračunskom planiranju trebalo temeljiti na jasnoj metodologiji kojom se utvrđuju pitanja rodne jednakosti unutar općeg proračuna Unije i, kada je to moguće, ocjenjuje hoće li politike utjecati na povećanje ili smanjenje postojećih nejednakosti između žena i muškaraca;

D.  budući da je Europski parlament u nekoliko navrata tražio od Komisije da promiče uvođenje načela rodne jednakosti, poštovanje načela rodne jednakosti u proračunskom planiranju i ocjene utjecaja na spolove u svim političkim područjima, a od Revizorskog suda da u svoju ocjenu izvršenja proračuna Unije uključi rodnu perspektivu;

E.  budući da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014. potvrđuje da su rashodi Unije važan instrument za ostvarenje političkih ciljeva i stavlja naglasak na političke ciljeve na visokoj razini koji se trebaju prenijeti u korisne operativne ciljeve sa zajedničkim pokazateljima rezultata;

1.  naglašava da bi se promicanje jednakosti između žena i muškaraca trebalo integrirati u sva politička područja; stoga ponovno poziva na provedbu načela rodne jednakosti u proračunskom planiranju u svim fazama proračunskog procesa, uključujući izvršenje proračuna i ocjenu njegova izvršenja;

2.  podsjeća Komisiju da neke proračunske linije, ako se primijene, mogu posredno jačati rodnu nejednakosti svojim negativnim utjecajem na žene; stoga poziva Komisiju na primjenu načela rodne jednakosti u proračunskom planiranju i novih i postojećih proračunskih linija i da, gdje je to moguće, uvede nužne izmjene kako bi zajamčilo da posredno ne dođe do rodne nejednakosti;

3  podsjeća Komisiju na njezine novopreuzete obveze o izradi proračuna kojim se ostvaraju rezultati i ponavlja svoj zahtjev da se u opći niz pokazatelja rezultata za izvršenje proračuna Unije uključe i rodni pokazatelji koji bi omogućili bolju ocjenu izvršenja proračuna iz rodne perspektive;

4.  poziva Europsku komisiju da u svoja buduća izvješća o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata uključi rodnu perspektivu; poziva Komisiju da pronađe zadovoljavajuća rješenja za probleme koji su se pojavili u vezi s primjenom načela rodne jednakosti u planiranju proračuna i ocjenom utjecaja politika s obzirom na rod;

5.  traži od Komisije da provede procjenu utjecaja dodjele europskih sredstava na poticanje rodne jednakosti;

6.  poziva Europsku uniju da poveća udio Europskog socijalnog fonda koji je posvećen razvoju visokokvalitetnih javnih usluga po pristupačnim cijenama za čuvanje djece, njegu starijih i nesamostalnih odraslih osoba (o kojima se u većini slučajeva brinu upravo žene), uzimajući osim toga u obzir i dokaze koje pruža indeks rodne jednakosti što ga je nedavno uspostavio Europski institut za rodnu jednakost (EIGE);

7.  pozdravlja napore Komisije da smanji troškove administracije tako što će niz programa obuhvatiti pod jednim naslovom, ali izražava zabrinutost hoće li ciljevi programa Daphne biti ispunjeni u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo; napominje da je 2014. u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo potpisano tek nekoliko sporazuma o nepovratnim sredstvima; poziva Komisiju da osigura potpunu provedbu i transparentnost odobrenih proračunskih sredstava za taj program;

8.  poziva Europski revizorski sud da se u svojem godišnjem izvješću i tematskim izvješćima kao dio revizija uspješnosti, uz klasičnu trojku (ekonomija, učinkovitost i uspješnost), više usredotoči na načelo jednakosti, pravičnosti i ekologije;

9.  poziva Komisiju i države članice na potpuno osposobljavanje javnih službenika uključenih u odluke u rashodima kako bi se zajamčilo da oni u potpunosti razumiju učinke koje njihove odluke imaju na rodnu jednakost;

10.  poziva sve europske institucije da provjere postoji li stvarna ravnopravnost u raspodjeli radnih mjesta u institucijama i tijelima Europske unije te da tijekom postupka davanja razrješnice dostave podatke o broju i razredu zaposlenih raščlanjene po spolu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Malin Björk, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Vicky Maeijer, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Ernest Urtasun, Beatrix von Storch, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Izaskun Bilbao Barandica, Stefan Eck, Eleonora Forenza, Ildikó Gáll-Pelcz, Constance Le Grip, Clare Moody, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pedro Silva Pereira, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Kristina Winberg

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

7.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Jonathan Arnott, Inés Ayala Sender, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Michael Theurer, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Karin Kadenbach, Andrey Novakov, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tiziana Beghin, Philippe De Backer, Luke Ming Flanagan, Arne Gericke, Ramón Jáuregui Atondo

(1)

SL L 51, 20.2.2014.

(2)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(3)

SL C 373, 10.11.2015., str. 1.

(4)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(5)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(6)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(7)

SL L 51, 20.2.2014.

(8)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(9)

SL C 367, 5.11.2015., str. 2.

(10)

SL C 409, 9.12.2015., str. 73.

(11)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(12)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(13)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(14)

SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(15)

SL L 343, 19.12.2013., str. 46.

(16)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(17)

SL L 51, 20.2.2014.

(18)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(19)

SL C 367, 5.11.2015., str. 2.

(20)

SL C 409, 9.12.2015., str. 73.

(21)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(22)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(23)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(24)

SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(25)

SL L 341, 18.12.2013., str. 73.

(26)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(27)

SL L 51, 20.2.2014.

(28)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(29)

SL C 367, 5.11.2015., str. 2.

(30)

SL C 409, 9.12.2015., str. 73.

(31)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(32)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(33)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(34)

SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(35)

SL L 341, 18.12.2013., str. 69.

(36)

SL L 363 du 18.12.2014., str. 183.

(37)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(38)

SL L 51, 20.2.2014.

(39)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(40)

SL C 367, 5.11.2015., str. 12.

(41)

SL C 409, 9.12.2015., str. 247.

(42)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(43)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(44)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(45)

SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(46)

SL L 346, 20.12.2013., str. 58.

(47)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(48)

SL L 51, 20.2.2014.

(49)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(50)

SL C 367, 5.11.2015., str. 10.

(51)

SL C 409, 9.12.2015., str. 379.

(52)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(53)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(54)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(55)

SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(56)

SL L 346, 20.12.2013., str. 54.

(57)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(58)

SL L 51, 20.2.2014.

(59)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(60)

SL C 367, 5.11.2015., str. 10.

(61)

SL C 409, 9.12.2015., str. 362.

(62)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(63)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(64)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(65)

SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(66)

SL L 352, 24.12.2013., str. 65.

(67)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(68)

SL L 51, 20.2.2014.

(69)

SL C 377, 13.11.2015., str. 1.

(70)

SL C 373, 10.11.2015., str. 1.

(71)

SL C 377, 13.11.2015., str. 146.

(72)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(73)

SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(74)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0000.

(75)

  Između ostalog to su strategija Europa 2020., Europski semestar, paket od šest mjera i paket od dviju mjera te preporuke za svaku pojedinu državu; rješenje bi mogla biti stroga sukladnost s preporukama za svaku pojedinu državu kao referentna vrijednost za učinkovitu dodjelu sredstava iz proračuna EU-a.

(76)

  Izvješće Geier: Rezolucija Europskog parlamenta iz travnja 2013. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2012-2167 DEC), stavak 321., Izvješće Pieper, Rezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. (2013-2195 DEC), stavci 314. – 315./Izvješće Gräßle, Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. (2014/2075), stavak 305.

(77)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014., točka 3.10.

(78)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014., točka 3.5.

(79)

  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006.

(80)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu, točka 3.65.

(81)

  Brojke za 2013. godinu ponovno su izračunate kako bi odgovarale strukturi godišnjeg izvješća za 2014. te kako bi se stoga omogućila usporedba dviju godina.

(82)

  prema godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014., usporediva procijenjena razina pogreške za 2013. i 2012. iznosi 0,2 odnosno 0,3 postotna boda manje jer je Revizorski sud ažurirao način na koji kvantificira ozbiljnu povredu pravila u pogledu javne nabave.

(83)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda, točka 1.54 i 1.65.

(84)

  S obzirom na to da je regulatorna procjena učinka iznimno učinkovit instrument za vrlo dobro financijsko upravljanje.

(85)

  Vidi COM(2013)05342013/0255(APP), točka 29.

(86)

  Plan plaćanja koji je Komisija donijela u ožujku 2015., a koji predstavlja kratkoročne mjere za smanjenje razine nepodmirenih obveza, nije ispravan način; visoka razina nepodmirenih obveza zahtijeva dugoročnu perspektivu.

(87)

  Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), prema godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014.;

(88)

  Stopa apsorpcije ima raspon od 50 % do 92 % u državama članicama.

(89)

  Izvješće Gräβle o razrješnici Komisiji za 2013.

(90)

  Odgovori na dodatno pisano pitanje povjerenika Moedasa, treće pitanje.

(91)

  Godišnje izvješće o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije za 2012., od str. 45.

(92)

  Primjerice INEA.

(93)

  Vidjeti članak 41.2. Uredbe (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 o smanjenju i obustavi mjesečnih plaćanja i plaćanja tijekom provedbe.

(94)

  Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014., od točke 7.44 do točke 7.50.

(95)

  Vidjeti tablicu: Prilog 10., dio 3.2.8. o godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2014.

(96)

  politika ruralnoga razvoja provodi se preko 46 mjera, a te mjere preko programa za ruralni razvoj na nacionalnoj ili regionalnoj razini;

(97)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu, točka 7.71.

(98)

  Vidjeti odgovor povjerenika Hogana na pisano pitanje 7 b. Saslušanje Odbora za proračunski nadzor od 14. siječnja 2016.

(99)

  Godišnje izvješće o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, str. 17.

(100)

  Tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 5/2015 (razrješnica za 2014.): Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?

(101)

  Vidjeti godišnje izvješće o radu EuropeAida za 2014., str. 115.

(102)

  Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije za 2014. godinu (COM2015) 279 završna verzija, str. 21.

(103)

  Odgovori na pisana pitanja povjerenici Thyssen, 48. i 49. pitanje.

(104)

  Vidjeti daljnje mjere povezane s Rezolucijom Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću nadzornog odbora OLAF-a za 2014., koju je Komisija usvojila 23. rujna 2015.

(105)

  Riječ je o poduzećima Philip Morris International, British American Tobacco, Japan Tobacco International i Imperial Tobacco Limited.

(106)

  Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ.

(107)

  Rezolucija Europskog parlamenta od 9. ožujka 2016. o duhanskom sporazumu (sporazumu s poduzećem Philip Morris International) (2016/2555 RSP).

(108)

  http://www.ombudsman.europa.eu/en/press/release.faces/en/61027/html.bookmark.

(109)

  Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).

(110)

  Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).

(111)

  OJ C 373, 20.12.2013.

(112)

  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(113)

  DG AGRI – Godišnje izvješće za 2014. – str. 12.

(114)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. – odgovor na stavak 7.15.

(115)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. – odgovor na stavak 7.32.

(116)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.35

(117)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.40

(118)

  Članak 39. stavak 1. točka (e) UFEU-a.

(119)

  Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.30

(120)

Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).

(121)

Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).

(122)

  OJ C 373, 20.12.2013.

(123)

  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(124)

DG AGRI – Godišnje izvješće za 2014. – str. 12.

(125)

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014. – odgovor na stavak 7.15.

(126)

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014. – odgovor na stavak 7.32.

(127)

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.35

(128)

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.40

(129)

Članak 39. stavak 1. točka (e) UFEU-a

(130)

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.30

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti