Postupak : 2015/2282(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0162/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0162/2016

Rasprave :

PV 12/09/2016 - 19
CRE 12/09/2016 - 19

Glasovanja :

PV 13/09/2016 - 4.16
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0335

IZVJEŠĆE     
PDF 541kWORD 154k
29.4.2016
PE 575.286v02-00 A8-0162/2016

o provedbi tematskog cilja „jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća” – članak 9. stavak 3. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2015/2282(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestiteljica: Rosa D’Amato

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi tematskog cilja „jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća” – članak 9. stavak 3. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2015/2282(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 9. stavak 3. Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013 o tematskom cilju poboljšanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća,

–  uzimajući u obzir članak 37. Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013 o financijskim instrumentima koji se podupiru u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova,

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 15. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o sudjelovanju Unije u Programu za istraživanje i razvoj koji je zajednički poduzelo nekoliko država članica s ciljem podupiranja malih i srednjih poduzeća koja provode istraživanja(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o mogućnostima zelenog rasta za mala i srednja poduzeća(3),

  uzimajući u obzir program COSME za mala i srednja poduzeća,

–  uzimajući u obzir anketu Eurobarometra o malim i srednjim poduzećima, učinkovitoj upotrebi resursa i zelenim tržištima (Flash Eurobarometer 381) i anketu Eurobarometra o ulozi javnih potpora u komercijalizaciji inovacija (Flash Eurobarometer 394),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. prosinca 2008. o mjerama za poboljšanje okruženja za mala i srednja poduzeća u Europi – Akt o malom poduzetništvu(4),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. lipnja 2008. naslovljenu „Počnimo od malih – ‘Akt o malom poduzetništvu’ za Europu” (COM(2008)0394),

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o malom poduzetništvu koju je Europsko vijeće usvojilo na sastanku u Feiri 19. i 20. lipnja 2000.,

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2011. o praktičnim aspektima revizije instrumenata EU-a za podupiranje financiranja malih i srednjih poduzeća u idućem programskom razdoblju(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. pod naslovom „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne mogućnosti”(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o pametnoj specijalizaciji: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politiku(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji(8),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2014. naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” (COM(2014)0339),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji od 23. srpnja 2014. naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2011. naslovljenu „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” (COM(2011)0642),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. studenog 2011. naslovljenu „Mala poduzeća, veliki svijet – novo partnerstvo za pomoć malim i srednjim poduzećima u iskorištavanju globalnih mogućnosti” (COM(2011)0702),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. studenog 2011. naslovljeno „Smanjenje regulatornog opterećenja za mala i srednja poduzeća – prilagođavanje propisa EU-a potrebama mikropoduzeća” (COM(2011)0803),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 23. veljače 2011. naslovljenu „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2011)0078),

  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Doprinos regionalne politike pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2010)0553),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. naslovljenu „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. srpnja 2013. naslovljeno „Zatvaranje inovacijskog jaza” (2013/C 218/03),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 20. studenog 2014. naslovljeno „Mjere potpore za stvaranje ekosustava za novoosnovana poduzeća koja se bave visokom tehnologijom” (2014/C 415/02),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0162/2016),

A.  budući da je kohezijska politika sa svojim proračunom većim od 350 milijardi EUR do 2020. godine glavno sredstvo za ulaganje u rast i radna mjesta u EU-u; budući da opipljivi rezultati ulaganja u okviru kohezijske politike mogu doprinijeti sadašnjem i budućem rastu regija unutar država članica;

B.  budući da je zbog gospodarske i financijske krize u mnogim državama članicama porasla razina siromaštva i socijalne isključenosti kao i dugoročna nezaposlenost, nezaposlenost mladih i društvene nejednakosti, pa stoga mala i srednja poduzeća mogu imati relevantnu i važnu ulogu u oporavku Europe;

C.  budući da se u 23 milijuna malih i srednjih poduzeća u EU-u, koja čine oko 99 % svih poduzeća, nudi više od 100 milijuna radnih mjesta ili dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru te da ona i dalje bilježe dvostruku stopu rasta zaposlenosti u odnosu na veća poduzeća, čime ta poduzeća bitno doprinose gospodarskom rastu, socijalnoj koheziji, inovacijama i otvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta; budući da se samo 13 % europskih malih i srednjih poduzeća bavi komercijalnim aktivnostima i ulaganjima na svjetskim tržištima;

D.  budući da su europska mala i srednja poduzeća vrlo raznovrsna te uključuju golem broj mikropoduzeća na lokalnoj razini, koja su često aktivna u tradicionalnim sektorima, i sve više novoosnovanih poduzeća i brzorastućih inovativnih poduzeća, kao i socijalno-ekonomskih poduzeća usmjerenih na specifične ciljeve i skupine; budući da se kod tih poslovnih modela javljaju različiti problemi te stoga i različite potrebe; budući da je pojednostavljenje nacionalnog i europskog zakonodavstva od ključne važnosti kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup kreditiranju;

E.  budući da se mala i srednja poduzeća vrlo lako prilagođavaju promjenama i sposobna su držati korak s tehnološkim napretkom;

F.  budući da je mikrokreditiranje, koje je uglavnom namijenjeno mikropoduzetnicima i osobama u nepovoljnom položaju koje žele postati samozaposlene, ključno za prevladavanje prepreka u pristupu tradicionalnim bankovnim uslugama te budući da program JASMINE (Zajednička akcija za podršku institucijama za mikrofinanciranje u Europi) i os za mikrofinancije i socijalno poduzetništvo u sklopu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije mogu biti vrijedna podrška za poboljšanje pristupa financiranju, među ostalim i za socijalna poduzeća;

G.  budući da je u okviru kohezijske politike za programsko razdoblje 2007. – 2013. na raspolaganje stavljeno 70 milijardi EUR za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima i otvoreno više od 263 000 radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima te da je ta politika uz veću primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, vještine pristupa, inovacije i modernizaciju načina rada doprinijela modernizaciji malih i srednjih poduzeća;

H.  budući da će se u sklopu kohezijske politike za programsko razdoblje 2014. – 2020. dodatno podupirati mala i srednja poduzeća udvostručenjem potpore pružene u razdoblju 2007. – 2013. na 140 milijardi EUR;

I.  budući da je tematski cilj naslovljen „jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća” (treći tematski cilj) s 13,9 % jedan od tematskih ciljeva za koji je namijenjen najveći postotak ukupnog iznosa financijskih sredstava te je od ključne važnosti za ostvarenje ciljeva kohezijske politike i strategije Europa 2020.;

J.  budući da na mala i srednja poduzeća koja bi ispunjavala uvjete za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondova ESI), s obzirom na to da djeluju u konkurentnom okruženju i da se moraju nositi s brojnim ograničenjima, kao što su ograničenja u novčanom toku, uvelike utječu složena i nestabilna pravila te administrativno opterećenje, a osobito činjenica da su administrativni troškovi potpuno nerazmjerni financijskim sredstvima koja su im dodijeljena, rokovima za obradu zahtjeva za financiranje i potrebi za uplatom predujmova;

K.  budući da je uvođenjem tematske koncentracije u program kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. omogućeno učinkovito sredstvo za izradu operativnih programa s većim naglaskom na investicijskim prioritetima kako bi na raspolaganju bilo dovoljno resursa za postizanje stvarnih učinaka;

L.  budući da su sporazumi o partnerstvu i operativni programi predviđeni člancima 14., 16. i 29. Uredbe o zajedničkim odredbama strateški alati za usmjeravanje ulaganja u državama članicama i regijama;

M.   budući da će mala i srednja poduzeća jamčiti da će industrijska proizvodnja do 2020. ostvarivati udio od najmanje 20 % u BDP-u država članica;

N.  budući da samo mali broj europskih malih i srednjih poduzeća trenutno može utvrditi i iskoristiti mogućnosti koje im se nude u sklopu međunarodne trgovine, sporazuma o trgovini i globalnih lanaca vrijednosti te da je u protekle tri godine samo 13 % tih poduzeća bilo aktivno na međunarodnoj razini izvan EU-a;

O.  budući da bi se proces internacionalizacije malih i srednjih poduzeća trebao oslanjati na društveno odgovorno poslovanje, poštovanje ljudskih prava i prava radnika te na najvišu moguću razinu zaštite okoliša, kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta;

1.  napominje da su, zahvaljujući tematskoj koncentraciji, operativni programi bili bolje usmjereni na ograničeni broj strateških ciljeva, osobito u pogledu poboljšanja rasta te potencijala malih i srednjih poduzeća, uključujući mikropoduzeća, za otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta; smatra da su mala i srednja poduzeća pokretači europskog gospodarstva te da su od ključne važnosti za uspjeh kohezijske politike, ali da se zbog svoje veličine često suočavaju s višestrukim izazovima; stoga preporučuje dodatno jačanje potpore iz fondova ESI usmjerene na mala i srednja poduzeća;

2.  poziva Komisiju i države članice da u obzir uzmu dodanu vrijednost projekata za mala i srednja poduzeća za razvoj i inovacije u tradicionalnim sektorima, uz istovremeno poštovanje načela održivosti, jer se time ne potiče samo otvaranje radnih mjesta, nego i čuvaju lokalne i regionalne poslovne specifičnosti; ističe da je u obzir potrebno uzeti i kontekst tih sektora i ne narušavati osjetljivu ravnotežu između tradicionalnih tehnika proizvodnje utemeljenih na znanju i inovacija; ističe da mala i srednja poduzeća imaju važnu ulogu u uslužnom sektoru koji prolazi kroz znatne promjene zbog digitalizacije te smatra da je stoga potrebno smanjiti nedostatak vještina povezanih s IKT-om stavljanjem jačeg naglaska na relevantno osposobljavanje i obrazovanje;

3.  ističe da postoji opća potreba za mehanizmima koji će pomoći u pojednostavljenju poslovnog okruženja i ubrzanju postupka osnivanja novih poduzeća uz pomoć programa REFIT kako bi se podržala konkurentnost malih i srednjih poduzeća te apsorpcija sredstava iz fondova ESI; naglašava i potrebu za ispunjavanjem ex ante uvjeta;

4.  traži od Komisije da u provedbi trećeg tematskog cilja u obzir uzme načela paketa za kružno gospodarstvo radi poticanja održivijeg gospodarskog rasta i otvaranja novih visokokvalitetnih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima, uz poseban naglasak na promicanju zelenih radnih mjesta; u tom smislu smatra da je važno nastaviti promicati zelenu konkurentnost malih i srednjih poduzeća poboljšanjem njihova pristupa financiranju, boljim informiranjem, pojednostavljenjem zakonodavstva, smanjenjem birokracije, poticanjem e-kohezije i jačanjem kulture zelenog poslovanja; povrh toga, ističe da bi zeleniji lanac vrijednosti koji uključuje ponovnu proizvodnju, popravak, održavanje, recikliranje i ekološki dizajn mogao mnogim malim i srednjim poduzećima ponuditi znatne poslovne mogućnosti, pod uvjetom da se promijeni gospodarsko ponašanje te da se smanje ili uklone zakonodavne, institucionalne i tehničke prepreke;

5.  naglašava da su problemi s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća također djelomično prouzročeni smanjenjem potražnje povezanim s politikama štednje država članica;

6.  potiče države članice i regionalne vlasti da razmotre iskorištavanje mogućnosti koje nude financijski instrumenti; naglašava da je potrebno zajamčiti transparentnost, odgovornost i nadzor tih financijskih instrumenata i programa Inicijativa za mala i srednja poduzeća namijenjenog za pružanje financijske potpore malim i srednjim poduzećima; ističe da bi se financijski instrumenti uvijek trebali upotrijebiti u skladu s ciljevima kohezijske politike te da bi trebalo pružiti odgovarajuću tehničku i administrativnu podršku;

7.  poziva na pojednostavljeni pristup kreditima s manje propisa, posebno uzimajući u obzir posebnosti mikropoduzeća i novoosnovanih poduzeća te regija u kojima posluju; žali zbog toga što ulagači i banke često nerado financiraju poduzeća u fazi pokretanja poslovanja i onoj ranog širenja te zbog toga što je mnogim malim i srednjim poduzećima, a posebno novoosnovanim poduzećima, teško ostvariti pristup vanjskom financiranju; stoga traži od Komisije, država članica i regionalnih vlasti da posebnu pozornost posvete poboljšanju pristupa financiranju za mirkopoduzeća i novoosnovana poduzeća koja se žele razviti; ističe da je potrebno izjednačiti kamatne stope za financiranje malih i srednjih poduzeća s kamatnim stopama za veća poduzeća;

8.  smatra da se europska mala poduzeća uglavnom oslanjaju na izvore financiranja kao što su banke te često nisu u potpunosti svjesna postojanja dodatnih izvora financiranja ili njihovih financijskih opcija; napominje da°je Komisija, uzimajući u obzir rascjepkanost tržišta, predložila niz inicijativa poput unije tržišta kapitala, usmjerenih na diversifikaciju izvora financiranja, olakšavanje slobodnog kretanja kapitala i poboljšanje pristupa financiranju, a posebnu u pogledu malih i srednjih poduzeća;

9.  napominje da nedostaju dokazi o ishodima i rezultatima financijskih instrumenata i da su ti instrumenti slabo povezani s višim ciljevima i prioritetima EU-a; poziva Komisiju da dodatno poboljša dodjeljivanje bespovratnih sredstava, umjesto da prvenstveno promiče upotrebu financijskih instrumenata;

10.  napominje da u programskom razdoblju 2007. – 2013. kad je riječ o malim i srednjim poduzećima došlo do nedovoljne apsorpcije tih sredstava zbog niza prepreka poput učinaka gospodarske krize, složenog upravljanja strukturnim fondovima i administrativnog opterećenja te ograničenog pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i složenosti provedbe programa potpore; upozorava da je potrebno razmotriti razloge za nisku stopu apsorpcije sredstava kako bi se spriječilo pojavljivanje istih problema u programskom razdoblju 2014. – 2020. te da zbog prekomjerne birokracije neka mala i srednja poduzeća nisu podnijela zahtjev za dodjelu raspoloživih sredstava; žali zbog toga što su neke postojeće studije o efikasnosti i stvarnom utjecaju fondova ESI na mala i srednja poduzeća preopćenite i nepotpune te traži od Komisije da u suradnji s državama članicama hitro pripremi procjenu tog pitanja i dostavi je Parlamentu; naglašava da slabi administrativni kapaciteti mogu spriječiti uspješnu i pravodobnu provedbu trećeg tematskog cilja;

11.  prima na znanje da Komisija posvećuje sve više pozornosti dobrom upravljanju i visokokvalitetnim javnim uslugama; podsjeća na važnost transparentne, dosljedne i inovativne javne nabave u malim i srednjim poduzećima; stoga poziva na to da se u što većoj mjeri uklone prepreke s kojima se mala i srednja poduzeća suočavaju kad se natječu za ugovore uklanjanjem nepotrebnih administrativnih opterećenja, sprečavanjem donošenja dodatnih zahtjeva na nacionalnoj razini i provođenjem odredbi postojećeg zakonodavnog okvira u cilju rješavanja sporova u području javne nabave što je moguće brže; pozdravlja Direktivu 2014/24/EU i standardni obrazac za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi kojim bi se trebalo znatno smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća, a posebno za mala i srednja poduzeća; naglašava da je potrebno i dalje strogo primjenjivati mjere za sprečavanje pogrešaka i prijevare bez povećavanja administrativnog opterećenja te pojednostavljivati administrativne postupke kako bi se spriječile pogreške; poziva javne naručitelje koji zajedno žele skupne ugovore da se pobrinu za to da iz postupka ne isključe mala i srednja poduzeća isključivo zbog veličine konačne skupine, s obzirom na to da bi veći ugovori mogli obuhvaćati složenije kriterije;

12.  ponavlja svoj poziv na povećavanje transparentnosti i uključenosti svih relevantnih regionalnih i lokalnih vlasti, dionika civilnog društva, poduzetnika i ostalih zainteresiranih strana, posebno u procesu utvrđivanja zahtjeva u pozivima na izradu prijedloga projekta kako bi se bolje usredotočilo na potrebe krajnjih korisnika; stoga naglašava potrebu za stvarnom provedbom i poštovanjem načela partnerstva i u fazi sastavljanja te pripreme i provedbe sporazuma o partnerstvu i operativnih programa, kako je navedeno u Uredbi o zajedničkim odredbama i Kodeksu ponašanja za partnerstvo; sa zabrinutošću prima na znanje da mnoge organizacije malih i srednjih poduzeća u državama članicama i dalje nisu stvarno uključene te da ih se često samo obavještava, umjesto da se s njima na odgovarajući način savjetuje; potiče organizacije koje predstavljaju održive gospodarske sektore usmjerene na budućnost i ekološke inovacije da se uključe u partnerstvo te poziva Komisiju i države članice da ojačaju njihovu ulogu, među ostalim iskorištavanjem tehničke pomoći i izgradnjom kapaciteta;

13.  poziva Komisiju i države članice da zajamče bolju koordinaciju i veću dosljednost svih investicijskih politika EU-a usmjerenih na mala i srednja poduzeća; napominje da će se poboljšanjem sinergije između fondova ESI te ostalih politika i financijskih instrumenata usmjerenih na mala i srednja poduzeća maksimalno povećati utjecaj ulaganja; pozdravlja plan za olakšavanje pristupa fondovima ESI uvođenjem „pečata izvrsnosti” za projekte koji su ocijenjeni „izvrsnima”, a koji se ne financiraju u okviru programa Obzor 2020.; potiče države članice da u suradnji s relevantnim socijalnim i gospodarskim akterima uvedu sustav „sve na jednom mjestu” na regionalnoj razini, čime će se promicati već postojeći sustavi, ili da uvedu konsolidiranu platformu za različite financijske instrumente EU-a usmjerene na mala i srednja poduzeća te administrativnu potporu za pripremu i provedbu projekata;

14.  ističe ulogu koju bi integrirana teritorijalna ulaganja, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, makroregionalne strategije i europska teritorijalna suradnja općenito mogli imati u uspješnoj provedbi ciljeva u sklopu trećeg tematskog cilja, s obzirom na to da neki projekti mogu obuhvaćati prekogranična područja, odnosno više regija i zemalja, te da se u okviru njih mogu razviti inovativne prakse utemeljene na konkretnim područjima;

15.  napominje da se prema prvoj procjeni koju je izdala Komisija iznos sredstava dodijeljenih za potporu malim i srednjim poduzećima znatno povećao u usporedbi s prethodnim programskim razdobljima; naglašava da bi fondovi ESI, a posebno operativni programi usmjereni na pružanje potpore istraživanju i razvoju, malim i srednjim poduzećima mogli pomoći da povećaju svoju sposobnost prijavljivanja patenata Europskom uredu za patente, pružanjem održivih modela financiranja koji su prilagođeni korisnicima;

16.  izražava žaljenje zbog kašnjenja u provedbi kohezijske politike u tekućem programskom razdoblju; ističe da je hitno potrebno osigurati pristup financiranju za mala i srednja poduzeća te da je sama provedba još u vrlo ranoj fazi iako su svi operativni programi odobreni; napominje da zbog kašnjenja dolazi do razlika u provedbi kohezijske politike te potiče Komisiju da izradi mjere za brže uklanjanje tih kašnjenja;

17.  potiče Komisiju da prati i potiče ubrzanje provedbe kohezijske politike, a osobito uspostavu projekata s potencijalom za postizanje održivog rasta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, stavljajući naglasak i na projekte pokrenute u ruralnim područjima kako bi se stvorile nove usluge te spriječilo iseljavanje iz ruralnih područja; poziva Komisiju da pri utvrđivanju kriterija prihvatljivosti razmotri dodanu gospodarsku i socijalnu vrijednost projekata te njihov utjecaj na okoliš;

18.  naglašava ulogu Parlamenta u nadzoru provedbe kohezijske politike usmjerene na rezultate; poziva Komisiju da u najranijoj fazi utvrdi i smanji prepreke koje onemogućuju učinkovito korištenje sredstvima za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, utvrdi potencijalne sinergije među fondovima ESI te između fondova ESI i drugih fondova relevantnih za mala i srednja poduzeća te da sastavi konkretne preporuke za djelovanje i usmjeravanje u cilju daljnjeg pojednostavljenja, praćenja i ocjenjivanja upotrebe tih financijskih instrumenata; napominje da u tom sektoru postoje sve veće poteškoće, posebno u najudaljenijim regijama i u onim područjima u kojima zbog loše kvalitete ključne infrastrukture dolazi do niske razine privatnih ulaganja;

19.  ističe da je potrebno uspostaviti strukturirani dijalog između Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda radi boljeg i lakšeg pristupa malih i srednjih poduzeća različitim izvorima financiranja;

20.  naglašava da glavne prepreke koje malim i srednjim poduzećima onemogućuju širok pristup fondovima ESI obuhvaćaju administrativno opterećenje, velik broj programa potpore, složenost propisa i postupaka, kašnjenja u uvođenju izvršnih akata i rizik od prekomjerne regulacije; stoga od Skupine na visokoj razini za pojednostavljenje kohezijske politike traži da, imajući na umu i strategiju o boljoj regulativi, iznese konkretne prijedloge za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavljenje postupaka u upravljanju malih i srednjih poduzeća fondovima ESI uz poseban naglasak na zahtjevima u vezi s revizijom, fleksibilnošću pri upravljanju, procjenom rizika i privremenom procjenom, sustavom kontrole i sukladnosti s pravilima tržišnog natjecanja i drugim politikama EU-a; zahtijeva da se u sklopu tih mjera pojednostavljenja poštuju pravila Akta o malom poduzetništvu, odnosno pravila „samo jednom” i „počnimo od malih”, te da se pojednostavljenje osmišljava i provodi na različitim razinama u suradnji s predstavnicima različitih kategorija malih i srednjih poduzeća; poziva Skupinu na visokoj razini da rezultate svojih aktivnosti kontinuirano dostavlja Odboru Parlamenta za regionalni razvoj te poziva Komisiju da se savjetuje s predstavnicima država članica o pitanjima kojima se bavi spomenuta skupina;

21.  poziva Komisiju da utvrdi uvjete za državnu potporu na nacionalnoj i regionalnoj razini kojima se neće diskriminirati mala i srednja poduzeća i koji bi trebali biti u skladu s potporom za poduzeća u okviru kohezijske politike te da potpunosti iskoristi sustave potpore koji se temelje na Uredbi o općem skupnom izuzeću kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za upravna tijela i korisnike te poboljšalo povlačenje sredstava iz fondova ESI te istodobno pojasnila veza između propisa o fondovima ESI za mala i srednja poduzeća i propisa o državnoj potpori;

22.  poziva Komisiju da potiče države članice na razmjenu podataka, znanja i najboljih praksi u tom području, jamčeći odgovarajuće izvještavanje te motivirajući ih da podupiru projekte s visokim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta;

23.  poziva Komisiju i države članice da hitno pronađu trajno rješenje za zaostatke u plaćanju povezane s regionalnom politikom te da pravilno primijene Direktivu o kašnjenju u plaćanju (2011/7/EU) kako bi se zajamčilo da se zbog kašnjenja u plaćanju mala i srednja poduzeća kao projektni partneri ne obeshrabruju u tome da sudjeluju u programima i projektima potpore u tekućem programskom razdoblju; naglašava i da bi veća sukladnost s tom Direktivom kojom se iziskuje, među ostalim, da tijela javne vlasti plaćanja za robu koju nabavljaju i usluge kojima se koriste podmire u roku od 30 dana, doprinijela stvaranju uvjeta za stabilizaciju i rast malih i srednjih poduzeća;

24.  ističe da su strategije pametne specijalizacije, iako formalno u okviru trećeg tematskog cilja nisu navedene kao ex ante uvjeti, ključno sredstvo za jamčenje inovativnosti i prilagodljivosti tematskih ciljeva te istodobno naglašava da te strategije ne bi trebale biti usmjerene samo na inovacije u području znanosti i tehnologije već i na inovacije koje se ne temelje na znanstvenim istraživanjima; traži od Komisije da izvijesti Parlament o rezultatima strategija pametne specijalizacije namijenjenih malim i srednjim poduzećima na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini; ističe usklađenost strategija pametne specijalizacije svake pojedine regije s odgovarajućim lokalnim gospodarstvom te izazov provedbe pametne specijalizacije u neurbanim područjima u kojima možda nema dovoljno potporne infrastrukture; pozdravlja ex ante uvjetovanost povezanu s Aktom o malom poduzetništvu u okviru trećeg tematskog cilja te poziva države članice da poduzmu potrebne mjere i ubrzaju postizanje ciljeva utvrđenih u tom aktu; podržava nagradu za Europsku poduzetničku regiju (EPR), namijenjenu utvrđivanju i nagrađivanju regija EU-a koje imaju izvanredne poduzetničke strategije usmjerene na budućnost u kojima se primjenjuje deset načela Akta o malom poduzetništvu;

25.  traži od upravljačkih tijela da u obzir uzmu svojstva i konkretne ovlasti pojedinih teritorija, s naglaskom na onima koji su nerazvijeni, pogođeni depopulacijom i visokom stopom nezaposlenosti, radi promicanja tradicionalnih i inovativnih gospodarskih sektora; poziva Komisiju da izradi konkretne programe koji će obuhvatiti sve relevantne elemente održivog, pametnog i uključivog rasta za mala i srednja poduzeća; podsjeća na postojanje razlike među spolovima, što je utvrđeno i u Aktu o malom poduzetništvu, te izražava zabrinutost zbog kontinuiranog slabog sudjelovanja žena u pokretanju i vođenju poduzeća; poziva Komisiju i države članice da potiču provedbu konkretnih strategija za potporu mladim poduzetnicama u kontekstu zelenog rasta, što je način za usklađivanje gospodarskog rasta i rasta zaposlenosti, socijalne inkluzije i profesionalnosti s ekološkom održivosti;

26.  traži od Komisije da u okviru postojećih proračuna uspostavi participativnu platformu za distribuciju rezultata projekata za mala i srednja poduzeća koji uključuju primjere dobre prakse ostvarene u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj tijekom programskih razdoblja 2000. – 2006. i 2007. – 2013.;

27.  napominje da se u vodiču o inovacijama u području usluga koji je sastavila Komisija naglašava da se strategijama za poticanje javne regionalne potpore, izrađenima u suradnji socijalnih i gospodarskih aktera na regionalnoj razini, malim i srednjim poduzećima može omogućiti povoljno okruženje i pomoći im u održavanju konkurentnog položaja u svjetskim lancima vrijednosti;

28.  ističe izazove i mogućnosti s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća u prilagodbi i poštovanju novih odluka donesenih na konferenciji COP21;

29.  smatra da se odgovarajućom potporom i poticajima za djelovanje malih i srednjih poduzeća mogu stvoriti inovativne mogućnosti za integraciju izbjeglica i migranata;

30.  naglašava da bi se, s obzirom na to da su mala i srednja poduzeća glavni izvor zapošljavanja u EU-u, osnivanje poduzeća trebalo olakšati poticanjem poduzetničkih vještina i uvođenjem poduzetništva u nastavne planove i programe, što je utvrđeno u Aktu o malom poduzetništvu, te da su posebno u programima mikrofinanciranja odgovarajuće osposobljavanje i poslovna potpora od ključne važnosti i da je potrebno posebno osposobljavanje kako bi se mladi pripremili za zeleno gospodarstvo;

31.  poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i upravljačkim tijelima potiče stvaranje ekosustava koji će činiti sveučilišta, istraživački centri, socijalni i gospodarski akteri te javne institucije za poticanje poduzetničkih vještina uz istodobno poticanje upravljačkih tijela da uključe raspoloživa sredstva namijenjena za tehničku pomoć, uključujući inovativnu upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija od strane malih i srednjih poduzeća; s tim u vezi napominje da tehnička pomoć u okviru 11. tematskog cilja mora koristiti svim partnerima iz članka 5. Uredbe o zajedničkim odredbama; stoga poziva na to da se teritorijalnim organizacijama malih i srednjih poduzeća omogući pristup odredbama 11. tematskog cilja i mjerama za izgradnju kapaciteta;

32.  ističe da se samo oko 25 % malih i srednjih poduzeća sa sjedištem u EU-a bavi izvozom u EU-u te da je internacionalizacija malih i srednjih poduzeća postupak koji je potrebno podupirati i na lokalnoj razini; stoga poziva Komisiju na bolje iskorištavanje fondova ESI kako bi se malim i srednjim poduzećima pomoglo da iskoriste prilike koje im se nude u okviru međunarodne trgovine i da prionu na rješavanje izazova koje ona predstavlja te da ih podrži u podmirivanju troškova prilagodbe i suočavanju s negativnim utjecajima pojačane međunarodne konkurencije;

33.  poziva Komisiju da prilikom pripreme kohezijske politike za razdoblje nakon 2020. poveća sredstva za jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća;

34.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0364.

(2)

SL C 24, 22.1.2016., str. 2.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0198.

(4)

SL C 21 E, 28.1.2010., str. 1.

(5)

SL C 188 E, 28.6.2012., str. 7.

(6)

SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308.

(9)

SL L 124, 20.5.2003., str. 36.


OBRAZLOŽENJE

Zajednički cilj ulaganja u okviru fondova ESI je pružanje potpore u provođenju strategije Europa 2020. EU-a za pametan, održiv i uključiv rast. U okviru svakog europskog strukturnog i investicijskog fonda podupire se 11 tematskih ciljeva, pri čemu se treći tematski cilj odnosi na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora (u sklopu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj) i sektora ribarstva i akvakulture (u sklopu Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo) te na povezane investicijske prioritete Europskog fonda za regionalni razvoj.

Mala i srednja poduzeća od ključne su važnosti za gospodarstvo regija EU-a u pogledu zapošljavanja i konkurentnosti. Uz potporu u okviru kohezijske politike za razdoblje 2007. – 2013. osigurano je 70 milijardi EUR za pružanje potpore poduzećima (uglavnom malim i srednjim poduzećima), a cilj za razdoblje 2014. – 2020. je udvostručiti taj iznos (također uz pomoć financijskih instrumenata). U novom programskom razdoblju ulaganja u mala i srednja poduzeća vršit će se među ostalim u okviru trećeg tematskog cilja, a istovremeno će se omogućiti ulaganja u takva poduzeća u okviru drugih tematskih ciljeva.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. dodijeljeno je više od 63 milijarde EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru širokog područja „konkurentnost malih i srednjih poduzeća” (te još gotovo 31 milijarda EUR u okviru nacionalnog sufinanciranja, što je ukupno 94 milijarde EUR).

Očekuje se ostvarivanje sljedećih ciljeva:

– oko 801 500 poduzeća primit će potporu za izravno otvaranje 354 300 novih radnih mjesta. Doda li se tome potpora poduzećima za istraživanje i inovacije, financijsku potporu EU-a primit će 5 % svih malih i srednjih poduzeća u EU-u i 8 % novih poduzeća.

– 396 500 mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (uključujući zadružna poduzeća i poduzeća u području socijalnog gospodarstva) primit će sredstva za ulaganje u razvoj ljudskog kapitala i ljudske vještine.

U pogledu Europskog fonda za regionalni razvoj, potpora malim i srednjim poduzećima (treći tematski cilj) jedan je od četiriju obaveznih tematskih ciljeva te bi u okviru te potpore naglasak trebao biti na promicanju poduzetništva, izradi i provedbi novih poslovnih modela, podupiranju stvaranja i proširenja naprednih kapaciteta za razvoj proizvoda i usluga te podupiranju rasta na nacionalnim i međunarodnim tržištima.

Uzimajući u obzir definiciju malih i srednjih poduzeća, koju je utvrdila Komisija, kao poduzeća s manje od 250 zaposlenih te s godišnjim prometom koji ne premašuje 50 milijuna EUR i/ili ukupnom godišnjom bilancom u iznosu od najviše 43 milijuna EUR, u godišnjem izvješću Europske komisije za 2014./2015. o europskim malim i srednjim poduzećima navodi se da su ta poduzeća bila zaslužna za 71,4 % rasta zaposlenosti u 2014. u nefinancijskom poslovnom sektoru te da su iste godine zapošljavala gotovo 90 milijuna ljudi (67 % ukupnog broja zaposlenih) i stvarala 58 % dodane vrijednosti u tom sektoru. Nadalje, gotovo sva mala i srednja poduzeća (93 %) su mikropoduzeća u kojima je zaposleno manje od deset osoba. Oko tri četvrtine malih i srednjih poduzeća aktivno je u pet ključnih sektora: trgovina na veliko i malo, proizvodnja, građevinarstvo, poslovne usluge i usluge pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane.

Općenito je u razdoblju 2007. – 2013. u okviru kohezijske politike poduprto 73 500 novoosnovanih poduzeća te je u malim i srednjim poduzećima otvoreno više od 263 000 radnih mjesta. U tom razdoblju postojala su 204 operativna programa Europskog fonda za regionalni razvoj za podupiranje istraživanja i inovacija te rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća (oko 70 milijardi EUR).

U sljedećim operativnim programima najveći udio sredstava (više od 80 %) utrošen je na istraživanje, inovacije i područja povezana s malim i srednjim poduzećima:

– nacionalni operativni program „Gospodarski razvoj” (Mađarska)

– „Factores de Competitividade 2007. – 2013.” (Portugal)

– „Innovation og viden” (Danska), „Razvoj konkurentnosti bugarskog gospodarstva” (Bugarska) i

– regionalni operativni program „Gradišće” (Austrija).

Oko polovine ukupnog iznosa sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u postupku ocjenjivanja dodijeljeno je za „Ulaganje u poduzeća koja su izravno povezana s istraživanjem i inovacijama” i za opću oznaku „Druga ulaganja u poduzeća”. Najčešće upotrijebljen oblik financiranja u svim kategorijama rashoda je nepovratna pomoć, nakon čega slijede oblici pomoći kao što su zajmovi, kamatne subvencije i jamstva, što se sve usmjerava na odabrane prioritete. Rizični kapital i drugi oblici financiranja općenito se upotrebljavaju mnogo rjeđe.

Stajalište Europskog parlamenta tijekom pregovora o trećem tematskom cilju i uključenost dionika

Europski parlament uvijek je isticao da su mala i srednja poduzeća okosnica gospodarstva EU-a i da imaju golem potencijal za otvaranje radnih mjesta s obzirom na to da su zaslužna za 85 % novootvorenih radnih mjesta; u 20,7 milijuna malih i srednjih poduzeća zaposleno je više od 67 % svih zaposlenika u privatnom sektoru u EU-u, od čega ih je 30 % zaposleno u mikropoduzećima . Europski parlament smatra i da su mala i srednja poduzeća ključni pokretač dugoročnog europskog gospodarskog rasta i održivih mogućnosti za otvaranje radnih mjesta u 28 država članica.

Godine 2014. Odbor za regionalni razvoj naveo je da je kohezijska politika za razdoblje 2014. ‒ 2020. važno i djelotvorno sredstvo za stvaranje pametnog, održivog i uključivog rasta i postizanje ciljeva strategije Europa 2020. uz primjenu širokog spektra mjera i inovativnih financijskih instrumenata za podupiranje osnivanja i razvoja malih i srednjih poduzeća, uključujući mikropoduzeća, koja su glavni pokretači za otvaranje radnih mjesta u EU-u. Osim toga je od država članica i regija tražio da uspostave učinkovite informacijske sustave i sustave podrške kako bi se mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima omogućilo korištenje sredstvima EU-a te da uvedu ambiciozne mjere u okviru zajedničkog mehanizma za podjelu rizika udruživanjem proračunskih sredstava EU-a, tj. sredstava iz programa COSME, Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova.

U svojoj rezoluciji od 5. srpnja 2011. naslovljenoj „Peto kohezijsko izvješće Komisije i strategija za kohezijsku politiku nakon 2013.” Europski parlament zatražio je da se temeljna načela Akta o malom poduzetništvu za Europu, a to su „počnimo od malih” i „samo jednom”, smatraju jednim od temelja kohezijske politike i istaknuo da bi države članice i regije trebale primjenjivati ta načela u definiranju svojih operativnih programa. Također je pozdravio djelotvornu suradnju Europske investicijske banke s Komisijom pri provedbi triju zajedničkih inicijativa – JESSICA, JEREMIE i JASMINE.

Tijekom pregovora o Europskom fondu za regionalni razvoj Europski parlament uveo je element suradnje između velikih poduzeća te malih i srednjih poduzeća za proizvodna ulaganja u svrhu podupiranja većih poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija te se složio s uvođenjem financijskog instrumenta „Inicijativa za mala i srednja poduzeća” kojim neizravno upravlja Europska komisija i koji provodi Europska investicijska banka. No Europski je parlament zatražio smanjenje početne gornje granice za tu inicijativu na 1,5 milijardi EUR.

Treći tematski cilj bio je jedno od područja u kojima su vlasti imale najučinkovitije upravljačke kapacitete, a tematska koncentracija bila je izazov za EU 12, osobito u pogledu pružanja potpore malim i srednjim poduzećima, i to zbog činjenice što je u razdoblju 2007. – 2013. naglasak bio na poboljšanju infrastruktura.

Većina tijela lokalne vlasti uključena je izravno i/ili preko svojih nacionalnih udruženja u odbore za praćenje programa Europskog fonda za regionalni razvoj, često i Europskog socijalnog fonda i ponekad drugih fondova. No postoje velike razlike u razini njihova utjecaja na provedbu programa (veličina partnerske strukture, dostupnost informacija, jasnoća i predviđanje količine posla za sjednice). U većini slučajeva najveći dio operativnih aspekata europskog Kodeksa ponašanja za partnerstvo ne primjenjuje se ispravno. Kao što je slučaj tijekom pripremne faze operativnih programa, regije su često i nakon toga povlašteni sugovornici središnjih vlasti te imaju više utjecaja i moći u donošenju odluka od lokalnih tijela javne vlasti. U nekim slučajevima nacionalna udruženja tijela lokalne vlasti (suprotno članku 5. Uredbe o zajedničkim odredbama za partnerstvo) nisu punopravni partneri te umjesto da sudjeluju u stvarnom donošenju odluka, samo primaju obavijesti o glavnim odlukama. Druga nacionalna udruženja tijela lokalne vlasti imaju ponajprije stratešku ulogu odnosno trebaju zajamčiti učinkovitu upotrebu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. To je pravi način za bolju apsorpciju europskih strukturnih i investicijskih fondova u programskom razdoblju 2014. – 2020. Potpisivanjem sporazuma između središnjih i drugih razina vlasti zajamčila bi se zajednička izjava za službe Komisije, veća odgovornost za investicijske prioritete, bolje poznavanje mogućnosti koje nude europski strukturni i investicijski fondovi među tijelima lokalne i regionalne vlasti, a time veća učinkovitost u korištenju fondova EU-a u praksi.

Priznavanje važnosti tijela lokalne vlasti može se analizirati i na temelju teritorijalne dimenzije operativnih programa, mogućnosti tijela lokalne vlasti da pristupe financijskim instrumentima EU-a i da ih upotrijebe te njihova imenovanja za posrednička tijela ili korisnike integriranog teritorijalnog ulaganja. U većini slučajeva odgovornosti se dodjeljuju većim urbanim područjima ili regijama (ako se ikome dodjeljuju). Time se propušta prilika da se lokalna područja svih vrsta uključe u donošenje odluka o financiranju koje bi mogle doprinijeti razvoju tih područja.

Administrativni kapacitet tijela lokalne vlasti

Kad je riječ o pojednostavljenju, spremnost na smanjivanje administrativnih troškova za korisnike ne bi trebala dovesti do dodatnih troškova za upravljačka tijela ni za tijela lokalne vlasti na koja se prenose odgovornosti.

Središnje vlasti trebale bi tijelima lokalne vlasti koja su voljna preuzeti veću ulogu u upravljanju europskim strukturnim i investicijskim fondovima dati mogućnost da prime veće ovlasti za donošenje odluka, počevši od odabira projekata. Tom će procesu doprinijeti tehnička pomoć i rana uključenost u rasprave o investicijskim prioritetima u budućim krugovima financiranja.

Budući da je većina zemalja i regija tek počela pokretati programe, upravljačka tijela i Komisija imaju mogućnost za dosljedniju provedbu načela partnerstva u skladu s Uredbom i Kodeksom prakse.

Uspjeh programa europskih strukturnih i investicijskih fondova i strategija koje podupiru te programe s pomoću ex ante uvjeta ovisit će o dobrom upravljanju tim programima i njihovu žurnom započinjanju te o njihovoj cjelovitoj provedbi idućih godina.

Financijski instrumenti za treći tematski cilj

Potpora trećem tematskom cilju može se pružati financijskim instrumentima koji bi trebali biti izrađeni na temelju ex ante procjene. Ti financijski instrumenti mogu se uspostaviti na razini EU-a povezivanjem europskih strukturnih i investicijskih fondova s drugim resursima kako bi se banke potaknule da kredite daju malim i srednjim poduzećima. Mogu se uspostaviti i na nacionalnoj ili regionalnoj razini. U tom bi slučaju njima upravljala upravljačka tijela, a činili bi ih zajmovi ili jamstva.

Drugi radni paket: politički okvir za izvješće

Povećanje resursne učinkovitosti u malim i srednjim poduzećima ima velik potencijal za znatno smanjenje troškova proizvodnje i povećanje produktivnosti. Procjenjuje se da se boljim iskorištavanjem sredstava u europskoj industriji može uštedjeti ukupno 630 milijardi EUR godišnje. Sprečavanje štete za okoliš i postupan prijelaz na niskougljično gospodarstvo društveni su izazovi kojima se otvaraju i nove poslovne mogućnosti za poduzeća koja na tržište stavljaju zelene proizvode i usluge. Malim i srednjim poduzećima potrebno je povoljno poslovno okruženje u kojem se zelene ideje mogu lako razvijati, financirati i stavljati na tržište. Ponovna proizvodnja, popravak, održavanje, recikliranje i ekološki dizajn imaju velik potencijal da postanu pokretači gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta te da istovremeno znatno doprinesu suočavanju s ekološkim izazovima. Malim i srednjim poduzećima i poduzetnicima potrebno je poticajno okruženje za prijelaz na kružno gospodarstvo. Na temelju međunarodnih obveza EU-a u područjima kao što su suradnja u području klimatskih promjena i politike susjedstva otvaraju se konkretne mogućnosti za europska mala i srednja poduzeća sa stručnjacima za zeleno gospodarstvo da pronađu put do novih tržišta. Da bi se doprinijelo uspješnoj integraciji malih i srednjih poduzeća u globalne vrijednosne lance, potreban im je poticajniji okvir i bolja međunarodna suradnja.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

19.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Bill Etheridge, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Petras Auštrevičius, Daniel Buda, Salvatore Cicu, Viorica Dăncilă, Andor Deli, Ivana Maletić, Maurice Ponga, Davor Škrlec

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti