Postupak : 2015/2317(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0165/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0165/2016

Rasprave :

PV 06/06/2016 - 12
CRE 06/06/2016 - 12

Glasovanja :

PV 07/06/2016 - 5.9
CRE 07/06/2016 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0246

IZVJEŠĆE     
PDF 591kWORD 194k
2.5.2016
PE 575.202v02-00 A8-0165/2016

o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja

(2015/2317(INI))

Odbor za razvoj

Izvjestitelj: Cristian Dan Preda

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja

(2015/2317(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se potvrđuje da Unija mora voditi računa o cilju razvojne suradnje u politikama koje provodi i koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji u kojem se navodi da se djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta, a to su: demokracija, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava,

–  uzimajući u obzir stavke 9. i 35. zajedničke izjave Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se u sastali u Vijeću, te Parlamenta i Komisije o razvojnoj politici EU-a pod naslovom „Europski konsenzusˮ(1),

–  uzimajući u obzir uzastopne zaključke Vijeća, dvogodišnja izvješća Komisije i rezolucije Parlamenta koje se odnose na usklađenost politika u interesu razvoja, posebno Rezoluciju Parlamenta od 13. ožujka 2014. o izvješću EU-a 2013. o političkoj usklađenosti u interesu razvoja(2),

–  uzimajući u obzir peto dvogodišnje izvješće Komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja, posebno njegov radni dokument o usklađenosti politika u interesu razvoja, objavljeno u kolovozu 2015. (SWD(2015)0159),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. donesen na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju u New Yorku 2015., koji uključuje cilj „poboljšanja usklađenosti politika za održivi razvojˮ (cilj 17.14)(3),

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju iz prosinca 2005.,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument s Četvrtog foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći iz prosinca 2011. o partnerstvu za učinkovitu razvojnu suradnju,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0165/2016),

A.  budući da se u zaključcima Vijeća o petom dvogodišnjem izvješću Europske komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja usvojenom u listopadu 2015. naglašava da će usklađenost politika u interesu razvoja biti važan element u doprinosu EU-a postizanju šireg cilja usklađenosti politika u interesu održivog razvoja;

B.  budući da usvajanje Programa održivog razvoja do 2030. predstavlja novi izazov za postizanje usklađenosti politika u interesu razvoja jer se njime uspostavlja jedinstven, univerzalan skup razvojnih ciljeva koji se primjenjuju na sve;

C.  budući da Europska unija mora preuzeti vodeću ulogu u promicanju usklađenosti politika u interesu razvoja;

D.  budući da 1,5 milijardi ljudi još uvijek živi u siromaštvu i oskudijeva u pogledu zdravlja, obrazovanja i životnog standarda; budući da su većina njih žene;

E.  budući da je fiskalni prostor u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju de facto ograničen zbog zahtjeva globalnih ulagača i financijskih tržišta; budući da zemlje u razvoju nude razne porezne poticaje i olakšice kako bi privukle ili zadržale ulagače, što vodi prema štetnom natjecanju u snižavanju poreza;

F.  budući da EU ima izravnu i povijesnu odgovornost u svojim odnosima s partnerskim zemljama;

G.  budući da u trenutačnom europskom okviru razvoja nedostaju učinkoviti mehanizmi za sprečavanje i ispravljanje neusklađenosti koje su posljedica politika koje vodi Unija;

Usklađenost politika u interesu razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

1.  ponavlja da je usklađenost politika u interesu razvoja ključan element za postizanje i ostvarivanje novog programa održivog razvoja; traži proaktivan pristup temeljen na postizanju konsenzusa u pogledu usklađenosti politika u interesu razvoja; ističe da bi novi pristup temeljen na ljudskim pravima trebao dovesti do dubljeg razumijevanja usklađenosti politika u interesu razvoja jer bez suočavanja s preprekama ostvarivanju prava ne može biti napretka prema održivom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva; smatra da bi usklađenost politika u interesu razvoja trebala doprinijeti uspostavi vladavine prava i neovisnih institucija te rješavanju izazova koji dobro upravljanje predstavlja u zemljama u razvoju;

2.  izražava žaljenje jer, iako je usklađenost politika u interesu razvoja podržana u Milenijskoj deklaraciji UN-a(4), Ugovoru iz Lisabona i na forumu o učinkovitosti pomoći u Busanu(5), njezina je konkretna primjena slabo napredovala;

3.  poziva da se na razini cijeloga EU-a povede rasprava o usklađenosti politika u interesu razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih novih 17 univerzalnih i nedjeljivih ciljeva održivog razvoja radi boljeg razumijevanja na koji bi se način taj koncept mogao uklopiti s više univerzalnim konceptom usklađenosti politika u interesu održivog razvoja;

4.  podsjeća da se ciljevi održivog razvoja odnose i na razvijene zemlje i na zemlje u razvoju te da bi ciljevi održivog razvoja trebali biti sveobuhvatno integrirani u postupak donošenja odluka u EU-u na unutarnjoj i vanjskog razini; naglašava da je potrebno razviti globalne postupke upravljanja kako bi se promicala usklađenost politika u interesu razvoja na globalnoj razini te poziva da se usklađenost politika u interesu održivog razvoja uvrsti kao ključno pitanje u predstojeće političke rasprave EU-a o novoj globalnoj strategiji i VFO-u;

Mehanizmi usklađenosti politika u interesu razvoja

5.  poziva na raspravu o usklađenosti politika u interesu razvoja na sastanku Europskog vijeća radi poticanja međuinstitucijske rasprave u kojoj sudjeluju Komisija, ESVD, Vijeće i Parlament, kao i rasprave na nacionalnoj razini;

6.  predlaže da Komisija i ESVD tijekom priprema za taj sastanak na vrhu šefovima država i vlada EU-a upute konkretne preporuke o učinkovitim mehanizmima za provedbu usklađenosti politika u interesu razvoja i integraciju strategija EU-a za bolju provedbu ciljeva održivog razvoja te o jasnijem definiranju odgovornosti svake institucije EU-a u ispunjavanju svojih obveza za postizanje te usklađenosti; vjeruje da takav proces treba biti što je moguće više transparentan i uključiv te da u njemu trebaju sudjelovati lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i skupine za strateško promišljanje;

7.   pozdravlja uspostavu skupine povjerenika koji djeluju u području vanjskih odnosa; traži da potpredsjednica / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito izvješćuje Odbor za razvoj o radu te skupine;

8.  smatra da bi se mehanizmi kojima su se neke delegacije EU-a služile za pružanje povratnih informacija o izvješću Komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja 2015. trebali proširiti na sve delegacije EU-a i da bi to trebala postati godišnja praksa; poziva delegacije EU-a da zajamče da usklađenost politika u interesu razvoja bude na dnevnom redu bilateralnih, odnosno skupnih sastanaka, kao i na dnevnom redu godišnjeg sastanka voditelja delegacija EU-a u Bruxellesu;

9.  pozdravlja paket za bolju regulativu koji je Komisija usvojila 19. svibnja 2015.; pozdravlja, nadalje, činjenicu da je usklađenost politika u interesu razvoja izričito spomenuta kao zakonska obveza u Instrumentu br. 30 Smjernica za bolju regulativu (COM(2015)0215);

10.  žali zbog činjenice da, iako procjene učinka predstavljaju važan instrument za postizanje usklađenosti politika u interesu razvoja, procjene razvojnih učinaka i dalje su malobrojne te ne uzimaju u obzir na odgovarajući način mogući učinak na zemlje u razvoju; izražava nadu da će se paketom za bolju regulativu i njegovim smjernicama taj problem ispraviti tako što će se voditi računa o razvoju i ljudskim pravima u svim procjenama učinka i povećati transparentnost; poziva Komisiju da se u ranoj fazi procesa donošenja politika sustavno savjetuje s organizacijama za zaštitu ljudskih prava te da uspostavi snažnije mehanizme kako bi zajamčila razmjernu zastupljenost svih dionika; pozdravlja javno savjetovanje o tom planu, što vanjskim dionicima, između ostalog zemljama u razvoju i civilnom društvu, omogućuje da iznesu svoja gledišta i aktivno sudjeluju; smatra da je tijekom provedbe politika EU-a nužno provesti sustavnije ex post procjene učinka;

11.  vjeruje da se veći naglasak mora staviti na koordinaciju među institucijama, bilo među institucijama EU-a, bilo s državama članicama; poziva vlade država članice da usklađenost politika u interesu razvoja postane dio pravno obvezujućeg akta, a da za usklađenost politika u interesu održivog razvoja utvrde akcijski plan kako bi se ona operativno provela; smatra da nacionalni parlamenti trebaju biti više uključeni u program usklađenosti politika u interesu razvoja u skladu sa svojim ovlastima prema kojima imaju pravo pozvati svoje vlade na odgovornosti i pratiti napredak u tom području;

12.  podsjeća na važnu ulogu koju Europski parlament treba imati u promicanju usklađenosti politika u interesu razvoja stavljajući je na prvo mjesto svog dnevnog reda, povećavajući broj sastanaka odbora i međuparlamentarnih sastanaka na temu usklađenosti politika u interesu razvoja, promičući dijalog o toj temi s partnerskim zemljama i potičući dijalog s civilnim društvom;

13.  napominje da su neke države članice uspostavile djelotvorne mehanizme za koordinaciju među ministarstvima s posebnim mandatom za usklađenost politika u interesu održivog razvoja; poziva države članice da slijede taj primjer i međusobno razmjenjuju dobre prakse koje su usvojile druge države članice;

14.  primjećuje da je zajednička izrada programa uspješan alat za usklađeno planiranje aktivnosti razvojne suradnje EU-a; pozdravlja činjenicu da zajednička izrada programa uključuje bilateralne aktivnosti država članica EU-a u partnerskim zemljama, no žali zbog prethodnih neuspjeha u povezivanju djelovanja EU-a s aktivnostima država članica, zbog čega su propuštene prilike za iskorištavanje sinergija;

15.  uviđa da će ispravna provedba usklađenosti politika u interesu razvoja zahtijevati odgovarajuću razinu sredstava i osoblja; traži da se kontaktnim točkama za usklađenost politika u interesu razvoja u nacionalnim ministarstvima i izaslanstvima EU-a odobre potrebna sredstva za uspostavu nacionalnih i europskih strategija za usklađenost politika u interesu razvoja;

16.  ističe ključnu ulogu nacionalnih parlamenta u provedbi usklađenosti politika u interesu održivog razvoja, posebice u jamčenju da se preuzete političke obveze, nadzor i puna uključenost organizacija civilnog društva periodički kontroliraju te praćenju vladinih izvješća o procjeni učinka;

17.  podsjeća na svoj prijedlog da se unutar Unije uspostavi neovisan sustav za prihvat žalbi pojedinaca ili zajednica na koje utječu politike Unije; uviđa važnu ulogu Odbora za razvoj Europskog parlamenta i njegovog stalnog izvjestitelja za usklađenost politika u interesu razvoja u prenošenju problema koji muče javnost ili zajednice na koje utječu politike Europske unije;

18.  ističe da EU mora uložiti dodatne resurse u analizu usklađenosti politika u interesu razvoja koja će se temeljiti na dokazima; poziva Komisiju da bez odgode pronađe neusklađenosti i izradi analizu njihovih troškova te da razvije prikladne mehanizme nadzora i praćenja napretka usklađenosti politika u interesu razvoja; također poziva Komisiju da u svoju analizu uključi prijedloge kako izbjeći i rješavati neusklađenosti između različitih politika; nadalje ističe potrebu za pružanjem kvalitetnijih informacija o pitanjima usklađenosti politika u interesu razvoju u programskim dokumentima;

19.  ističe da je usklađenost politika u interesu razvoja potrebno pojačati, posebno u kontekstu revizije Europskog konsenzusa o razvoju i rasprava o budućem sporazumu nakon Sporazuma iz Cotonoua;

Prioritetna područja

Migracije

20.  potvrđuje da je EU suočen s najvećom izbjegličkom krizom na svojem području od Drugoga svjetskog rata; naglašava da je jače povezivanje migracija i razvojnih politika ključno za rješavanje glavnih uzroka tog fenomena; vjeruje da bi EU trebao iskoristiti sve alate koje ima na raspolaganju za rješavanje te krize, uključujući i sigurnosne i diplomatske instrumente; naglašava da odgovor na izbjegličku krizu ne bi trebao biti usmjeren isključivo na sigurnosna pitanja te da razvojne ciljeve treba bolje integrirati kako bi politika EU-a u području migracija bila kompatibilna s politikama koje za cilj imaju smanjenje siromaštva; naglašava da usklađenost politika u interesu razvoja predstavlja važan dio nove politike EU-a u području migracija; pozdravlja donošenje Europskog migracijskog programa (COM(2015)0240), kojim se razvija sveobuhvatan odgovor na krizu; vjeruje da bi njegovu provedbu trebalo popratiti konkretnim aktivnostima za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja te dobrog upravljanja u matičnim zemljama; naglašava važnost doznaka kao izvora financiranja razvoja; naglašava važnost sporazuma država članica EU-a s trećim zemljama za jamčenje sigurnog kretanja i mobilnosti međunarodnih radnika; smatra da se programi i proračun za razvojnu pomoć ne bi smjeli koristiti u svrhu kontrole migracija; naglašava da se u svakoj zajedničkoj politici u području migracija naglasak treba staviti na legalne putove u Europu i prihvat migranata;

21.  naglašava da je EU-u potrebna bolja usklađenost politika migracija i azila, kako unutar same Unije, tako i s međunarodnim partnerima; podsjeća na to da za istinski djelotvornu i sveobuhvatnu migracijsku politiku i politiku u području azila unutarnje i vanjske politike EU-a moraju biti potpuno integrirane, a posebno unutar radnih struktura EU-a; naglašava potrebu za razvojem jedinstvene zajedničke politike migracija i azila; traži uključiv pristup za rješavanje temeljnih uzroka migracija koji je čvrsto vezan uz razvoj kako bi se postiglo održivo razrješenje trenutačne migracijske krize; podsjeća da su žene i djevojčice izbjeglice ili migranti posebno izložene spolnom nasilju i iskorištavanju te da rodna perspektiva mora postati sastavni dio migracijske politike EU-a;

22.  kako bi se pojačala usklađenost migracijskih i razvojnih politika, poziva Europsku uniju i njene države članice da troškove za izbjeglice ne prijavljuju kao službenu razvojnu pomoć jer bi to predstavljalo oportunitetni trošak nauštrb razvojnih programa kojima se djelotvorno rješavaju temeljni uzroci migracija;

Trgovina i financije

23.  naglašava da su EU i njegove države članice zajedno i dalje najvažniji donator strategije pomoći za trgovinu na svijetu (11,7 milijardi EUR u 2013. godini – SWD(2015)0128); predlaže da program Pomoć za trgovinu EU-a također bude usmjeren na osnaživanje siromašnih proizvođača, zadruga, mikropoduzeća i malih poduzeća, olakšavanje diverzifikacije domaćih tržišta, jačanje jednakosti žena i daljnju regionalnu integraciju i smanjenje nejednakosti u primanjima; pozdravlja namjeru Komisije da više pozornosti usmjeri na odredbe trgovinskih sporazuma koje se odnose na razvoj; podsjeća na preuzete obveze država članica da poduzmu konkretne napore u postizanju cilja da se 0,7 % BNP-a namijeni kao službena razvojna pomoć zemljama u razvoju kao i na preporuke Odbora za razvojnu pomoć OECD-a o postizanju prosječnog elementa bespovratnih sredstava od 86 % ukupne službene razvojne pomoći; ističe da bi trgovinski sporazumi trebali u cijelom svijetu doprinijeti promicanju održivog razvoja, ljudskih prava te borbi protiv korupcije;

24.  podsjeća da liberalizacija trgovine nije sama po sebi pozitivna zbog iskorjenjivanja siromaštva jer može negativno utjecati na održivi razvoj;

25.  zahtijeva od Komisije da jednom godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi Pomoći za trgovinu EU-a u zemljama u razvoju, u kojem bi bili navedena namjenska sredstva i njihovo porijeklo, i unutar naslova 4. proračuna EU-a i unutar Europskog razvojnog fonda; smatra da bi se takvim izvješćem pružio solidan temelj za izvješća EU-a o usklađenosti politika u interesu razvoja, koja bi se objavljivala svake dvije godine;

26.  podsjeća da se ciljem 17.15 u okviru ciljeva održivog razvoja prepoznaje potreba poštovanja političkog prostora svake zemlje radi iskorjenjivanja siromaštva i ostvarenja održivog razvoja; ponovno ističe pravo zemalja u razvoju da reguliranju ulaganja kako bi se osigurale obveze i dužnosti svih ulagača, uključujući strane ulagače, radi zaštite ljudskih prava, radnih normi i normi zaštite okoliša;

27.  pozdravlja napredak postignut od sklapanja Pakta o održivosti za Bangladeš i poziva Komisiju da proširi obvezujuće okvire na druge sektore; u tom smislu poziva Komisiju da proširi područje primjene društveno odgovornog poslovanja i inicijativa za postupanje s dužnom pažnjom kojima se dopunjuje postojeća Uredba EU-a o drvnoj sirovini ili koje se tiču prijedloga Uredbe EU-a o mineralima koji potječu iz područja pogođenih sukobima i visokorizičnih područja i na druge sektor te tako zajamči da će EU i njegovi trgovci i gospodarski subjekti ispuniti obvezu poštovanja ljudskih prava i najviših društvenih i ekoloških normi;

28.  podsjeća da politike ulaganja EU-a, osobito kad podrazumijevaju javni novac, moraju doprinositi ostvarenju ciljeva održivog razvoja; podsjeća da je potrebno povećati transparentnost i odgovornost razvojnih financijskih institucija kako bi se učinkovito pratilo i nadziralo tokove, održivost duga i dodanu vrijednost njihovih projekata održivog razvoja;

29.  podsjeća na jedinstvenu ulogu službene razvojne pomoći u postizanju djelotvornih razvojnih rezultata; poziva da se očuva usredotočenost na razvoj i priroda službene razvojne pomoći, uključujući transparentan i odgovoran sustav izvješćivanja; podsjeća da je nevezana potpora nužan uvjet za otvaranje mogućnosti za društveno-gospodarske sudionike zemalja u razvoju, kao što su lokalna poduzeća ili stručnjaci za tehničku pomoć, te se zalaže za poticanje uporabe sustava javne nabave zemalja u razvoju za programe potpore kojima se podupiru aktivnosti javnog sektora kako bi se poboljšao lokalni privatni sektor;

30.  međutim, podsjeća na to da sama pomoć nije dovoljna; vjeruje da je potrebno razmotriti inovativne i raznolike izvore financiranja, poput poreza na financijske transakcije, poreza na ugljični dioksid, taksi na karte u zračnom prometu, prihoda od korištenja prirodnih resursa, itd. te da ih treba uskladiti s načelima razvojne djelotvornosti; smatra da treba ojačati usklađenost javnog, privatnog, međunarodnog i domaćeg financiranja; u tom pogledu prepoznaje ključnu ulogu privatnog sektora; naglašava važnost uspostave povoljnih uvjeta za privatno poduzetništvo u zemljama u razvoju, poticanja stvaranja političkih i pravnih okvira koji su poticajni za olakšavanje korištenja bankovnih računa te stvaranja informatičke infrastrukture;

31.  vjeruje da bi, kako bi se ostvarili ciljevi usklađenosti politika u interesu razvoja, u trgovinskoj politici EU-a trebalo uzeti u obzir opću i razvojnu situaciju u zemljama u razvoju kao i pravo zemalja u razvoju da same odrede svoje razvojne strategije; naglašava da se sporazumima o trgovini i ulaganju koje sklapaju EU i države članice ne smije djelovati, bilo izravno bilo neizravno, suprotno razvojnim ciljevima ili promicanju i zaštiti ljudskih prava u partnerskim zemljama; podsjeća da poštena i propisno uređena trgovina u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije može imati potencijal za razvoj; pozdravlja uključivanje cjelovitih poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sve trgovinske i ulagačke sporazume;

32.  poziva da EU uspostavi primjereni okvir kojim se razmatra način na koji korporacije uključuju ljudska prava i socijalne i ekološke standarde; poziva EU i države članice da se i dalje aktivno uključuju u rad UN-ova Vijeća za ljudska prava kako bi se transnacionalne korporacije smatrale odgovornima za povrede ljudskih prava;

33.  podržava djelotvoran, pravedan i transparentan sustav oporezivanja u skladu s načelima dobrog upravljanja; pozdravlja paket mjera za poreznu transparentnost koji je Komisija predstavila 18. ožujka 2015 i paket mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je predstavljen 28. siječnja 2016., kao i Komunikaciju Komisije o vanjskoj strategiji za promicanje dobrog poreznog upravljanja na međunarodnoj razini; naglašava važnost provođenja procjene učinka i analize popratnih djelovanja novog poreznog zakona EU-a kako bi se izbjegli negativni utjecaji na zemlje u razvoju; podsjeća da je mobilizacija domaćih resursa oporezivanjem najvažniji izvor prihoda za javno financiranje održivog razvoja; traži od Europske unije da pruži potporu zemljama u razvoju u izgradnji njihovih kapaciteta u području porezne uprave, financijskog upravljanja i upravljanja javnim financijama i u sprječavanju nezakonitih financijskih tokova; poziva EU-a da zajamči da multinacionalne korporacije plaćaju poreze u zemljama u kojima stječu ili stvaraju dobit; u skladu s time ističe odgovornost EU-a za promicanje i operativnu provedbu na svjetskoj razini načela usklađenosti politika u interesu razvoja u poreznim pitanjima; u tu svrhu, potiče EU da poduzme korake ka uspostavi novog međuvladinog tijela za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima pod okriljem UN-a i da osigura potrebna sredstva kako bi to tijelo moglo učinkovito djelovati i zemljama u razvoju omogućiti da ravnopravno sudjeluju u svjetskoj reformi postojećih međunarodnih poreznih pravila;

34.  smatra da je međunarodna suradnja ključna za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova i utaje poreza te poziva EU da potakne daljnju međunarodnu suradnju na poreznim pitanjima; poziva EU da zajamči pravedno postupanje prema zemljama u razvoju pri potpisivanju poreznih sporazuma, u sladu s Model-konvencijom UN-a o dvostrukom oporezivanju, i da pritom uzme u obzir posebnosti položaja u kojem se one nalaze i zajamči pravednu raspodjelu prava oporezivanja; pozdravlja obveze koje su preuzete na konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi održanoj u srpnju 2015. godine, poput revizije multilateralnog financiranja razvoja i porezne inicijative kojoj je cilj pomoći zemljama u razvoju da razviju domaće sustave za prikupljanje sredstava; poziva EU da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje pruža OECD-ov predložak porezne konvencije koji sadrži i neobaveznu odredbu za pružanje pomoći pri ubiranju poreza;

35.  poziva na preispitivanje utjecaja izvoznih subvencija, carina i zapreka trgovini na zemlje u razvoju;

36.  podsjeća da napori koji se ulažu kako bi se osigurao pristup sirovinama iz zemalja u razvoju ne bi smjeli negativno djelovati na lokalan razvoj i iskorjenjivanje siromaštva, već bi se njima trebalo pomoći zemljama u razvoju da bogatstvo u prirodnim resursima pretoče u istinski razvoj;

Sigurnost opskrbe hranom

37.  naglašava da će postizanje sigurnosti opskrbe hranom na globalnoj razini zahtijevati usklađenost politika u interesu razvoja na svim razinama, posebno ako se namjeravaju postići ambiciozniji ciljevi Programa održivog razvoja za 2030., odnosno potpuno iskorjenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti; vjeruje da bi EU trebao promicati uspostavu robusnog regulatornog okvira s jasno određenim kriterijima kako bi se zaštitila prava i sigurnost opskrbe hranom ugroženih slojeva stanovništva;

38.  poziva EU da, pored ostalih faktora, sustavno procijeni učinak poljoprivrednih, trgovinskih i energetskih politika EU-a, kao što je politika biogoriva, na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju i životne uvjete najranjivijih ljudi; potiče Komisiju da i dalje bude usredotočena na poljoprivredna gospodarstva, mikro, mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i radnike u poljoprivredi te da promiče održive i agroekološke prakse, u skladu sa zaključcima Međunarodne procjene poljoprivredne znanosti i tehnologije za razvoj (IAASTD), preporukama posebne izvjestiteljice UN-a za prava na hranu i ciljevima održivog razvoja; podsjeća da je potrebno zajamčiti da primjena mjera za ZPP ne ugrožava kapacitete za proizvodnju hrane u zemljama u razvoju i njihovu dugoročnu sigurnost opskrbe hranom; naglašava da se bitna pitanja usklađenosti i učinka politika moraju rješavati u sklopu aktualnog praćenja okvira politika EU-a za sigurnost opskrbe hranom (COM(2010)0127); ističe da Unija mora podržati uspostavu prerađivačkih industrija u poljoprivrednom sektoru i poboljšanje tehnika za konzerviranje prehrambenih proizvoda; podsjeća na važnost razmatranja učinka sporazuma o ribarstvu na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; poziva EU i države članice da doprinesu sprječavanju otimanja obradivih površina pružanjem potpore zemljama u razvoju pri njihovoj provedbi dobrovoljnih smjernica UN-a o odgovornom upravljanju zemljištem, ribarstvom i šumarstvom na nacionalnoj razini;

Zdravlje

39.  naglašava potrebu da zemlje u razvoju svoja sredstva iz proračuna prvenstveno usmjere na uspostavu čvrstih zdravstvenih sustava, izgradnju održivih sanitarnih infrastruktura i pružanje osnovnih usluga i kvalitetne skrbi; poziva Europsku uniju da podrži uvođenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja kojim bi se zajamčilo zajedničko rješavanje zdravstvenih rizika u zemljama u razvoju;

Klimatske promjene

40.  poziva na odlučno djelovanje EU-a, država članica i svih međunarodnih partnera u provedbi nedavnog sporazuma COP21 / pariškog klimatskog sporazuma; naglašava da EU i ostale razvijene zemlje moraju nastaviti podupirati mjere za borbu protiv klimatskih promjena radi smanjenja emisija i izgradnje otpornost na učinak klimatskih promjena u zemljama u razvoju, posebno u najslabije razvijenim zemljama; podsjeća na to da je u tom kontekstu od ključne važnosti omogućiti odgovarajuća financijska sredstva; u tom smislu podržava energetsku tranziciju EU-a i prijelaz na obnovljive izvore energije; ističe da nemogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanje na znatno ispod 2°C može ugroziti razvojna postignuća; poziva EU da zauzme proaktivnu ulogu u rješavanju globalnih klimatskih izazova uspostavom strateških prioriteta na svim razinama i u svim sektorima te da osmisli i provede nove obvezujuće ciljeve u pogledu klime, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u skladu sa sporazumom iz Pariza;

41.  uviđa da, u kontekstu financiranja u službi borbe protiv klimatskih promjena, privatno financiranje ne može zamijeniti javno financiranje; ističe potrebu za transparentnim izvješćivanjem i odgovornošću te za jamčenjem uvođenja relevantnih socijalnih i ekoloških zaštitnih mjera povezanih s privatnim financiranjem u službi borbe protiv klimatskih promjena;

Spol

42.  pozdravlja Akcijski plan EU-a za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2020. i potiče praćenje i provedbu njegovih ciljeva u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim i u projektima koje EU financira na razini država; nadalje poziva EU da u sve svoje politike i proračune uvrsti jednakost spolova i osnaživanje žena te da se pobrine da njegove vanjske politike i dalje doprinose borbi protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju protiv pripadnika skupine LGBTI;

Sigurnost

43.  uviđa da održivi razvoj i iskorjenjivanje siromaštva nisu mogući bez sigurnosti; osim toga, uviđa da je spona sigurnosti i razvoja bitan element u jamčenju učinkovitosti vanjskog djelovanja EU-a;

44.  ističe važnost jamčenja usklađenosti politika i koordinacije vanjskog djelovanja EU-a i politika sigurnosti, obrane, trgovine, humanitarne pomoći i razvojne suradnje; podsjeća da dobro upravljanje predstavlja izazov u zemljama u razvoju; ustraje na tome da bi usklađenost politika u interesu razvoja trebala doprinijeti uspostavi vladavine prava i neovisnih institucija kao i jačanju djelovanja kojima bi se postiglo razoružanje, zajamčila javna zdravstvena skrb i sigurnost opskrbe hranom te povezanih politika kojima se jamče sigurnost i razvoj;

45.  poziva EU da ojača svoje kapacitete za sprečavanje krize i mogućnosti pružanja brzog odgovora na nju kako bi ojačao sinergije između zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i razvojnih instrumenata pronalaskom ravnoteže između kratkoročnih odgovora na krize i dugoročnijih razvojnih strategija; sugerira da bi se uspostavom novog instrumenta za povezivanje razvoja i sigurnosti mogle ograničiti neusklađenosti i povećati djelotvornost usklađenosti politika u interesu razvoja; naglašava da bi ovaj instrument trebalo financirati ne kroz postojeće razvojne instrumente, nego novim proračunskim odobrenim sredstvima; poziva da se prioriteti i politike u predmetnim zemljama i regijama uzmu u obzir pri razradi strategija EU-a u područjima sigurnosti i razvoja; pozdravlja uporabu političkog okvira za pristup krizama (PFCA) kao važnog instrumenta kojim se omogućuje da se u ranoj fazi zajednički razmotre krizne situacije; poziva na tješnju suradnju Europske komisije, ESVD-a i država članica u cilju provođenja sveobuhvatne analize kojom bi bilo moguće utemeljeno odrediti treba li u nekom konkretnom slučaju na krizu odgovoriti aktivnostima u okviru ili izvan zajedničke sigurnosne i obrambene politike;

46.   vjeruje da su strategija za sigurnost i razvoj u Sahelu(6), afričke snage za brzo djelovanje, i regionalni akcijski plan za Sahel od 2015. do 2020.(7) dobri primjeri uspješne primjene sveobuhvatnog pristupa EU-a, u kojem se učinkovito isprepliću odgovori u području sigurnosti, razvoja i upravljanja;

47.  poziva Komisiju i države članice da nastave kvalitetnije povezivati humanitarnu pomoć, razvojnu suradnju i otpornost na katastrofe kako bi omogućile pružanje fleksibilnog i djelotvornog odgovora na rastuće potrebe;

o

o  o

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 46, 24.2.2006., str. 1.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0251.

(3)

http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1

(4)

http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm

(5)

http://www.oecd.org/development/effectiveness/49650173.pdf

(6)

http://eeas.europa.eu/africa/docs/sahel_strategy_en.pdf

(7)

www.consilium.europa.eu/en/meetings/fac/2015/04/st07823-en15_pdf


OBRAZLOŽENJE

Peto dvogodišnje izvješće Europske komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja objavljeno je u kolovozu 2015., netom prije nego što je u rujnu na sastanku na vrhu UN-a u New Yorku službeno usvojen Program održivog razvoja do 2030. koji sadržava cilj „poboljšanja usklađenosti politika za održivi razvojˮ (cilj 17.14)(1). U zaključcima Vijeća o petom dvogodišnjem izvješću Europske komisije, usvojenima u listopadu 2015., istaknuto je da će usklađenost politika u interesu razvoja činiti znatan doprinos EU-a postizanju šireg cilja usklađenosti politika u interesu održivog razvoja. Iako je Europska unija više puta potvrdila političku predanost postizanju usklađenosti politika u interesu razvoja, još treba iznaći način na koji bi to provela u praksu.

Prijašnja izvješća Europskog parlamenta iznimno su doprinijela poboljšanju koncepta usklađenosti politika u interesu razvoja institucionalizacijom stalnog izvjestitelja za usklađenost politika u interesu razvoja u Odboru za razvoj, čime se potvrdilo da je za to pitanje Europski parlament politički odgovoran (kao suzakonodavac i kao demokratski izabrana institucija), i iznošenjem konkretnih prijedloga o daljnjim koracima za provođenje tog koncepta u djelo na razini EU-a.

Osim što se razmatra napredak o kojem je izvijestila Europska komisija i utvrđuju područja u kojima je potrebno poboljšati postojeće mehanizme za postizanje usklađenosti politika u interesu razvoja, ovim se izvješćem nastoji potaknuti rasprava o budućnosti koncepta na europskoj razini.

1. Ocjenjivanje mehanizama za postizanje usklađenosti politika u interesu razvoja

Usklađenost politika u interesu razvoja, usklađenost politika u interesu održivog razvoja i Program održivog razvoja do 2030.

Usklađenost politika u interesu razvoja pojavila se u političkom programu Europske unije početkom 90-ih godina 20. stoljeća, a institucionalizirana je Ugovorom iz Maastrichta 1992. Međutim, EU je tek 2005. donio ambiciozan program za usklađenost politika u interesu razvoja, koji je ugrađen u Europski konsenzus o razvoju 2005. godine. U međuvremenu je usvajanje milenijskih razvojnih ciljeva dalo zamah tom razvoju, jer je postalo jasno da će za postizanje navedenih ciljeva biti potrebno više od razvojne pomoći, kao i uspostava zamašne sinergije između razvojnih i drugih politika EU-a. Ugovorom iz Lisabona, koji je stupio na snagu 2009., potvrđena je zakonska obveza Europske unije da radi na postizanju usklađenosti politika u interesu razvoja i dodatno pojačan opći naglasak na usklađenosti između unutarnjih i vanjskih politika EU-a.

Iako je i dalje ključno da su politike u razvijenim zemljama okrenute razvoju i ne ugrožavaju zemlje u razvoju, danas sve više prevladava mišljenje da je potrebno nadići taj model. Usklađenost politika u interesu razvoja prerasla je u zahtjev da se uspostavi sinergija između razvojne suradnje i drugih politika te da se otklone postojeće neusklađenosti.

Usvajanje ciljeva održivog razvoja 2015. godine bio je drugi ključan trenutak za razvoj koncepta usklađenosti politika u interesu razvoja. Ciljevi održivog razvoja zahtijevaju integriraniji pristup donošenju politika s većim naglaskom na usklađenosti pa će postizanje usklađenosti politika imati snažan učinak na provedbu Programa za održivi razvoj do 2030. Dok je koncept usklađenosti politika u interesu razvoja osmišljen u kontekstu razlike sjever – jug da bi se istaknula odgovornost „bogatih, razvijenih” zemalja prema „siromašnim” zemljama u razvoju, to se viđenje dovodi u pitanje usvajanjem Programa za održivi razvoj do 2030. u kojem je definiran jedinstveni, opći skup razvojnih ciljeva koji se primjenjuje na sve i tako nadilazi model donatora i primatelja.

Europska unija stoga bi trebala preuzeti vodstvo u promicanju univerzalnog programa za usklađenost politika u interesu razvoja kojim se koncept usmjerava u pravcu održivog razvoja. Dok su druge organizacije kao što je OECD usvojile koncept usklađenosti politika u interesu održivog razvoja, EU još nije zauzeo jasno stajalište. Vijeće je u svojim zaključcima o petom dvogodišnjem izvješću Europske komisije, usvojenom u listopadu 2015., zadužilo Komisiju i ESVD da u uskoj suradnji s partnerima iznesu konkretne prijedloge o tome kako bi se usklađenost politika u interesu razvoja bolje integrirala u način na koji EU pristupa provedbi Programa za održivi razvoj do 2030. Parlament mora imati središnju ulogu u radu na tome.

Koncept usklađenosti politika u interesu razvoja nije još naširoko poznat u svijetu. I dalje je to u prvom redu europski koncept. Raspravu o usklađenosti politika u interesu razvoja predvode Europska unija i OECD. U sve tješnje povezanom svijetu moramo nastojati pronaći zajednički pristup zahvaljujući kojem bi taj koncept postao univerzalnijim. Istinski napredak u integraciji tog koncepta u ostvarivanje ciljeva održivog razvoja ne možemo postići dok se ostali ključni međunarodni akteri (SAD, Japan i zemlje BRIC-a) ne upoznaju s njime. Parlament bi stoga trebao pozvati na to da se u EU-u povede rasprava o usklađenosti politika u interesu razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030. radi pronalaska načina na koji bi se taj koncept mogao uklopiti u univerzalniji koncept usklađenosti politika u interesu održivog razvoja.

Mehanizmi usklađenosti politika u interesu razvoja

Europska unija je od 2005. uspostavila nekoliko ključnih mehanizama za učinkovitu i sustavnu provedbu usklađenosti politika u interesu razvoja u svojim politikama. Moramo iznaći načine na koje bismo se tim mehanizmima bolje koristili. Provedba politika u interesu razvoja u Europskoj uniji još je uvijek teška jer zahtijeva uspostavu sinergije među politikama, i to u horizontalnom (npr. trgovina, poljoprivreda i migracije) i vertikalnom pravcu (na svjetskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini). Jedan je od glavnih izazova za usklađenost politika u interesu razvoja pronaći način na koji bi se doprlo do drugih područja politike izvan uskog kruga razvojnih aktera.

Izvješće Komisije samo je po sebi korisno sredstvo za podizanje osviještenosti o usklađenosti politika u interesu razvoja, no bilo bi još korisnije da se napredak koncepta u većoj mjeri razmatra na analitički način. Konkretne preporuke o nošenju s izazovima usklađenosti politika u interesu razvoja trebale bi činiti sastavni dio tog izvješća. Podizanje osviještenosti o usklađenosti politika u interesu razvoja također bi trebalo biti odgovornošću čelnika EU-a jer je to u velikoj mjeri političko pitanje. Izvjestitelj zato poziva na to da se prije objavljivanja sljedećeg izvješća Komisije 2017. godine održi sastanak Europskog vijeća o usklađenosti politika u interesu razvoja. Europski sastanak na vrhu o usklađenosti politika u interesu razvoja potpomogao bi ostvarivanje dvaju glavnih ciljeva. Prvo, povećao bi osviještenost o usklađenosti politika u interesu razvoja poticanjem međuinstitucijske rasprave u EU-u (Komisija, ESVD, Vijeće, Europski parlament) i na nacionalnoj razini (svi ministri). Komisija i ESVD bi u sklopu priprema za taj sastanak na vrhu trebali predati čelnicima država i vlada EU-a dokument s konkretnim preporukama o načinima provedbe usklađenosti politika u interesu razvoja. Taj proces treba biti uključiv i u njemu trebaju sudjelovati organizacije civilnog društva i skupine za strateško promišljanje. Drugi bi cilj europskog sastanka na vrhu o toj temi bio jasnije definirati odgovornosti svake institucije EU-a u ispunjavanju obveze provedbe usklađenosti politika u interesu razvoja. Vijeće također mora igrati ulogu u jačanju usklađenosti politika u interesu razvoja tako da to pitanje iz sektora za razvoj i vanjske poslove prenese u druge strukture.

Za ispravnu provedbu usklađenosti politika u interesu razvoja bit će potrebna dostatna sredstva i osoblje. Kontaktnim točkama za pitanje usklađenosti politika u interesu razvoja u nacionalnim ministarstvima i delegacijama EU-a trebala bi se dodijeliti dostatna sredstva za provedbu nacionalnih i europskih strategija za usklađenost politika u interesu razvoja. Većina takvih kontaktnih točaka u delegacijama EU-a nema potrebne kapacitete da bi se mogla baviti samo pitanjima povezanima s usklađenošću politika u interesu razvoja.

Od objave izvješća Komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja za 2013. uspostavljeno je nekoliko novih mehanizama za poboljšanje njezine provedbe. Izvjestitelj pozdravlja novu organizaciju Junckerove Komisije čiji rad odlikuje veća kolegijalnost, međusektorski pristup i dosljednije kreiranje politika. Izvjestitelj također pozdravlja osnivanje skupine povjerenika koji se bave vanjskim odnosima, na čelu s potpredsjednicom Komisije / Visokom predstavnicom. Ta skupina povjerenika jasno pokazuje potrebu za političkom predanošću postizanju usklađenosti politika u interesu razvoja na najvišoj razini. Parlament bi trebao pozivati na to da potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica redovito izvješćuje Odbor za razvoj o radu te skupine.

Druga je novost uloga koju delegacije EU-a imaju u mehanizmima izvještavanja. Izvješću o usklađenosti politika u interesu razvoja za 2015. doprinijele su povratne informacije 41 delegacije EU-a. U sastavljanje izvješća trebalo bi uključiti sve delegacije EU-a te bi to trebala postati godišnja praksa. Pozitivan je korak i e-obuka o usklađenosti politika u interesu razvoja za delegacije. Da bi delegacije EU-a više sudjelovale u izvještavanju, ali i provedbi koncepta, to pitanje treba uvrstiti na dnevni red godišnjeg sastanka voditelja delegacija EU-a u Bruxellesu. Voditelji delegacija EU-a igrat će ključnu ulogu zbog toga što imaju cjelovitu predodžbu o politikama EU-a u određenoj državi ili regiji i mogu izvijestiti o nedostacima i neusklađenostima, zahvaljujući među ostalim savjetovanju s lokalnim akterima kao što su vlada i organizacije civilnog društva.

Izvjestitelj pozdravlja paket za bolju regulativu koji je Europska komisija usvojila 19. svibnja 2015. (COM(2015)0215). Paket i instrumenti kojima se Komisija koristi za procjenu učinka politika EU-a istinski će doprinijeti napretku usklađenosti politika u interesu razvoja zato što će se od samog početka političkog ciklusa voditi računa o usklađenosti. Treba pozdraviti i činjenicu da je usklađenost politika u interesu razvoja izričito spomenuta kao zakonska obveza u okviru instrumenta br. 30 Smjernica za bolju regulativu. Osim toga, u Smjernicama za bolju regulativu traži se da se mogući učinci na ljudska prava u zemljama u razvoju analiziraju u svim fazama definiranja i provedbe politike.

Procjene učinka važno su sredstvo u postizanju usklađenosti politika u interesu razvoja. Izvjestitelj izražava žaljenje zbog toga što se procjena učinka na razvoj još uvijek ne provodi u dovoljnoj mjeri i nada se da će paket i smjernice za bolju regulativu doprinijeti poboljšanju te situacije. Mjerenje napretka u postizanju usklađenosti politika u interesu razvoja i njezinih učinaka također je zahtjevna zadaća za EU. Stoga moramo poboljšati pristup okrenut rezultatima, definirati ciljeve u pogledu kvalitete i odrediti jasnije pokazatelje usklađenosti politika u interesu razvoja. Neovisna procjena koja će se izraditi korak je naprijed koji će doprinijeti kredibilitetu postignuća EU-a u usklađenosti politika u interesu razvoja. Neovisna procjena mogla bi također donijeti prijedloge za nove instrumente mjerenja i izvještavanja.

Zajednička izrada programa još je jedno perspektivno sredstvo Europske unije za provedbu usklađenosti politika u interesu razvoja jer omogućuje usklađeno planiranje njezina djelovanja. Izvjestitelj pozdravlja činjenicu da zajednička izrada programa obuhvaća bilateralno djelovanje država članica EU-a u određenim zemljama, što će doprinijeti učinkovitosti aktivnosti EU-a na terenu. Zbog nepovezanosti djelovanja EU-a i država članica u prošlosti propuštene su prilike da se iskoriste sinergije.

Države članice EU-a puno su predanije provedbi usklađenosti politika u interesu razvoja u odnosu na 2013. Tako smo primijetili da se povećao broj kontaktnih točaka za to područje u raznim ministarstvima. Nove države članice EU-a moraju uložiti veće napore za uvođenje mehanizama izvještavanja o usklađenosti politika u interesu razvoja.

2. Prioritetna područja: stavljanje naglaska na vanjsku politiku EU-a

U rezoluciji Europskog parlamenta o usklađenosti politika u interesu razvoja za 2016. razmatraju se i iznose posebne preporuke za pet prioritetnih područja (trgovina i financije, sigurnost hrane, klimatske promjene, migracije i sigurnost). Izvjestitelj ipak predlaže da se naglasak stavi na vanjsku politiku EU-a.

Budući da izbjeglička kriza i destabilizacija u susjedstvu Europske unije ugrožavaju temelje same Unije, primjerice europske solidarnosti i schengenskog sustava, upravo u području vanjskog djelovanja treba posvetiti najveću pozornost usklađenosti politika u interesu razvoja. Stabiliziranje situacije u susjedstvu Europske unije trebalo bi biti na vrhu njezinih prioriteta. Zahvaljujući dvostrukoj ulozi potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice ostvaren je znatan napredak u primjeni koncepta usklađenosti politika u interesu razvoja na vanjsko djelovanje EU-a. Sveobuhvatni pristup Europske unije postaje stvarnost, iako još uvijek treba prevladati ozbiljne izazove.

*

* *

Program za održivi razvoj do 2030. pruža jedinstvenu priliku da se uhvatimo u koštac s povezanim izazovima iskorjenjivanja siromaštva i održivog razvoja. Usklađenost politika u interesu razvoja i dalje je jedan od političkih i gospodarskih prioriteta EU-a. To ne mora biti „nemoguća misija”(2), prema riječima jednog autora, pod uvjetom da postoji politička volja i da se svi politički instrumenti EU-a dosljedno primjenjuju i kontinuirano poboljšavaju.

(1)

http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1

(2)

Mission Impossible: the European Union and Policy Coherence for Development, Journal of European Integration, 2008., vol. 30, br. 3.


MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (15.3.2016)

upućeno Odboru za razvoj

o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja

(2015/2317(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lola Sánchez Caldentey

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da trgovina i financije čine jedno od pet prioritetnih područja usklađenosti politika u interesu razvoja; podsjeća na to da sve vanjske politike EU-a, pa i one povezane s trgovinom i ulaganjima, moraju također biti usklađene s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji te se njima mora doprinositi ciljevima održivog razvoja, poštovanju ljudskih prava i jednakosti spolova; podsjeća na načela navedena u članku 24. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 260/2009; podsjeća da, iako na razvijenim zemljama leži odgovornost za usklađenost politika u interesu razvoja, zemlju u razvoju imaju značajnu ulogu u jamčenju pune djelotvornosti te usklađenosti;

2.  naglašava da je člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije smanjenje i, dugoročno, iskorjenjivanje siromaštva utvrđeno kao glavni cilj politike razvojne suradnje Unije te ustanovljeno načelo usklađenosti politika u interesu razvoja prema kojemu se taj cilj mora uzeti u obzir u svim politikama EU-a koje bi se mogle odraziti na zemlje u razvoju, uključujući i trgovinsku politiku;

3.  isto tako podsjeća na obvezu EU-a da uključi ravnopravnost spolova u sve svoje politike i na važnost toga da se zajamči da muškarci i žene imaju jednaku korist od društvenih promjena, gospodarskog rasta i otvaranja pristojnih radnih mjesta te da se suzbije diskriminacija i promiče poštovanje ženskih prava u svijetu;

4.  traži da se sklopi partnerstvo za zajednički razvoj „EU-Afrika” koje će se baviti strateškim pitanjima poput energije i održivog upravljanja prirodnim resursima te inovacijama;

5.  naglašava da je trgovina i dalje ključna za gospodarski rast i održiv razvoj te da je pomogla stotinama milijuna ljudi da se izdignu iz siromaštva; ipak priznaje da nisu sve zemlje u razvoju doživjele taj napredak te da su osobito najslabije razvijene zemlje i dalje marginalizirane u svjetskoj trgovini;

6.  podsjeća na to da liberalizacija trgovine nije cilj samoj sebi, već se na nju mora gledati kao sredstvo kojim se doprinosi održivom razvoju gospodarstava i društava; podsjeća da bi poštena i propisno uređena trgovina, ako je u skladu s ciljevima održivoga razvoja, mogla pokrenuti razvoj; poziva Komisiju da u praksi osnaži provedivost ciljeva održivoga razvoja i da u sve trgovinske sporazume uvrsti sveobuhvatna poglavlja o održivome razvoju; naglašava da je, kako bi zemlje u razvoju iskoristile prilike koje pružaju trgovina i ulaganja, potrebno nastaviti podupirati reforme mobilizacije nacionalnog prihoda u tim zemljama, pomoći im da poboljšaju svoje kapacitete za povećanje prihoda te uhvatiti se u koštac s problemima utaje i izbjegavanja poreza pružanjem potpore pri osmišljavanju učinkovitog, djelotvornog, pravednog i transparentnog poreznog sustava u skladu s načelima dobrog upravljanja;

7.  naglašava da nastojanja da se ojača sposobnost zemalja u razvoju za mobilizaciju privatnih sredstava mora nužno biti popraćena mjerama s ciljem stvaranja povoljnog ozračja za odgovorno i održivo poduzetništvo i ulaganje, počevši s iskorjenjivanjem političke korupcije i pravednim, djelotvornim i transparentnim oporezivanjem koje će popratiti odlučno djelovanje u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i poreznih oaza; podsjeća da politike ulaganja EU-a, osobito kad podrazumijevaju javni novac, moraju doprinositi postizanju ciljeva održivog razvoja; podsjeća da je potrebno povećati transparentnost i odgovornost razvojnih financijskih institucija i javno-privatnih partnerstva kako bi se učinkovito pratilo i nadziralo novčane tokove, održivost duga i dodanu vrijednost za održivi razvoj njihovih projekata; poziva EU da radi na tješnjoj međunarodnoj poreznoj suradnji, kako je dogovorena u okviru G20 i Akcijskog plana iz Addis Abebe; podsjeća, u tom smislu, da bi trebalo promicati i šire primjenjivati programe praćenja poput izvješćivanja po zemljama;

8.  pohvaljuje EU jer je predvodnik u pružanju pristupa oslobođenog carina i kvota za svu robu iz najslabije razvijenih zemalja (osim oružja i municije), što se ostvaruje preko Inicijative „Sve osim oružja” u sklopu općeg sustava povlastica (OSP) EU-a;

9.  uviđa da se potrebe povezane s trgovinom trenutačno podupiru jednom trećinom službene razvojne pomoći; poziva EU da i dalje bude svjetski predvodnik u pružanju potpore programima Pomoći za trgovinu koji su osmišljeni kako bi se zemljama u razvoju pomoglo da iskoriste prednosti novih trgovinskih dogovora;

10.  pozdravlja činjenicu da se Komisija svojom komunikacijom „Trgovina za sve” obvezala provesti dubinsku analizu mogućih učinaka novih sporazuma o slobodnoj trgovini na najslabije razvijene zemlje, što uključuje i njihov učinak u pogledu potražnje za proizvodima iz najslabije razvijenih zemalja, regulatornih pitanja i pristupa tržištu; poziva Komisiju da naruči neovisne i sveobuhvatne studije o mogućem učinku sporazuma o trgovini i ulaganju na zemlje u razvoju; poziva Komisiju da predloži mjere kako bi se zajamčilo da zemlje u razvoju imaju koristi od trgovinskih sporazuma; poziva Komisiju da zajamči da trgovinski sporazumi o kojim se pregovara s partnerskim zemljama, a posebno zemljama iz susjedstva, jasno za cilj imaju gospodarski i socijalni razvoj tih partnerskih zemalja; poziva Komisiju da sve instrumente EU-a povezane s trgovinom, među ostalim sporazume o slobodnoj trgovini, a posebno Sporazum o gospodarskom partnerstvu s afričkim zemljama, plurilateralne i multilateralne sporazume u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), opći sustav povlastica (OSP), Pomoć za trgovinu, propise EU-a te međunarodne standarde i kodekse ponašanja uskladi s ciljevima održivog razvoja, , kako bi se iskoristio puni potencijal tih instrumenata i sporazuma; pozive da se gore navedeno uzme u obzir pri sklapanju sporazuma o gospodarskom partnerstvu i sporazuma o ekološkim proizvodima kako bi se djelotvorno istaknule prilike koje ti sporazumi pružaju u pogledu održivog razvoja;

11.  poziva Komisiju da pojača napore za postizanje napretka preko demokratskih multilateralnih foruma o trgovinskim pitanjima u kojima su sve zemlje ravnopravno zastupljene te da se postavi kao zaštitnik interesa zemalja u razvoju u pogledu trgovinskih pitanja;

12.  izražava žaljenje zato što razina ambicije koja se može primijetiti u poglavljima o trgovini i održivom razvoju u uzastopnim trgovinskim sporazumima EU-a često nije bila u skladu s najboljim standardima; naglašava važnost odgovarajućeg praćenja i provođenja odredbi sadržanih u tim poglavljima te poziva da se u tom pogledu maksimalno uključe organizacije civilnog društva i socijalni partneri, i u partnerskim zemljama i u EU-u;

13.  pozdravlja napredak postignut od uspostavljanja Pakta o održivosti za Bangladeš te istodobno priznaje da i dalje postoje važni izazovi i pitanja koja tek treba riješiti;

14.  poziva Komisiju da Pakt o održivosti za Bangladeš smatra primjerom koji bi u budućnosti trebalo slijediti i dodatno razvijati i u sličnim situacijama u drugim zemljama u razvoju;

15.  podsjeća da je Europska komisija preuzela obvezu provoditi procjene učinka na održivi razvoj u svim trgovinskim pregovorima; izražava žaljenje zato što procjene učinka na održivi razvoj nisu bile pravodobno provedene; poziva Komisiju da ispuni svoju obvezu i da zajamči da će se utjecaj mogućih trgovinskih sporazuma na zemlje u razvoju propisno uzimati u obzir;

16.  poziva EU i njegove države članice da se obvežu da će povećati potporu u okviru inicijative Pomoći za trgovinu u zemljama u razvoju, osobito najslabije razvijenim zemljama, uzimajući istovremeno pri sljedećoj reviziji strategije Pomoći za trgovinu u obzir, kao što je najavljeno u komunikaciji „Trgovina za sve”, i pitanja pravedne i etičke trgovine; poziva da se europskom pomoći za trgovinu i tehničkom pomoći osnaži siromašne proizvođače, mikropoduzeća i mala poduzeća, poduzeća koja vode žene i zadruge kako bi se povećala korist koju oni ostvaruju od trgovine na lokalnim i regionalnim tržištima;

17.  stajališta je da treba obratiti posebnu pozornost na globalne lance vrijednosti, da uvjete rada i ekološke uvjete u tim globalnim lancima vrijednosti treba jasno urediti u svim njegovim etapama te da društveno odgovorno poslovanje u tom pogledu treba dalje razvijati;

18.  naglašava da je važno da države zadrže pravo donošenja propisa i očuvaju prostor za političko djelovanje kako bi razvijale nove grane industrije, u skladu s konkretnim potreba partnerskih zemalja i poštujući istovremeno trgovinske sporazume; snažno potiče Komisiju da uznastoji oko toga da se trgovinskim sporazuma i politikama pruži podrška razvoju strateških gospodarskih sektora zemalja u razvoju i da se pritom ne dovode u pitanje nastojanja tih zemalja da povećaju domaću dodanu vrijednost kako bi ostvarile napredak u globalnima lancima vrijednosti i kako bi se pristojni poslovi mogli otvoriti na lokalnoj razini, uz stavljanje naglaska na doprinos žena gospodarskom razvoju, osobito u ruralnim područjima, što je od presudne važnosti za endogeni razvoj; traži od Komisije da u svoja redovna izvješća o provedbi bilateralnih sporazuma uključi procjenu tog aspekta sporazuma;

19.  poziva Komisiju da prati provedbu mjera iz paketa s konferencije WTO-a u Nairobiju i Baliju, osobito u pogledu ukidanja subvencija za izvoz poljoprivrednih proizvoda na multilateralnoj razini, odluka o posebnim pogodnostima za najslabije razvijene zemlje te Sporazuma o olakšavanju trgovine;

20.  poziva Komisiju da nastaviti s nastojanjima kojima se podupire i olakšava univerzalni pristup lijekovima po povoljnim cijenama, a da pritom istovremeno ostvari odgovarajuću ravnotežu u pogledu prava intelektualnog vlasništva te da donese političke mjere kako bi se povećala vidljivost javnog zdravstva i pitanja univerzalnog pristupa lijekovima u međunarodnim trgovinskim odnosima; u tom smislu poziva Komisiju da pruži potporu proglašenju Europske godine zdravlja i pristupa lijekovima;

21.  naglašava da je važno da se nacionalnim parlamentima, organizacijama civilnoga društva i drugim dionicima iz država članica i trećih zemalja opsežnim i transparentnim konzultacijama omogući sudjelovanje u pregovorima, provedbi i praćenju trgovinskih i investicijskih sporazuma i politika EU-a;

22.  prepoznaje doprinos privatnog sektora i ključnu ulogu EU-a u promicanju društveno odgovornog poslovanja u međunarodnim forumima; poziva EU i njegove države članice da promiču multilateralne rasprave o sporazumima o ulaganju, da uzmu u obzir sveobuhvatni okvir politike ulaganja UNCTAD-a za preporuke za održivi razvoj kako bi se potaknula odgovornija i transparentnija ulaganja kao i da aktivno sudjeluju u radu Vijeća UN-a za ljudska prava na međunarodnome sporazumu prema kojem bi transnacionalne korporacije snosile odgovornost za povrede ljudskih prava te podsjeća da se Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (takozvana Ruggiejeva načela „zaštiti, poštuj, ispravi”) i dalje ne provode u potpunosti u politikama EU-a;

23.  u tom smislu poziva Komisiju da potiče vlade država članica i trećih zemalja da politikom javne nabave promiču prihvaćanje međunarodnih smjernica i načela društveno odgovornog poslovanja te njihovo poštovanje među poduzećima na način da pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi uzmu u obzir dotadašnje rezultate poduzeća u pogledu odgovornog poslovanja;

24.  poziva Komisiju da uvede sustave za sljedivost proizvoda te registar EU-a o poduzećima uključenima u razvojne projekte EU-a kako bi se zajamčilo da njihovo djelovanje bude transparentnije i kako bi se građanima omogućilo praćenje aktivnosti poduzeća iz EU-a izvan EU-a, čim se doprinosi širenju iskustava na međunarodnoj razini i, ništa manje važno, vidljivosti i pozitivne slike o poduzećima iz EU-a;

25.  nadalje, poziva Komisiju da promiče stvaranje koordinacijskih foruma i zajedničkih sastanaka za međunarodna poduzeća, javna tijela i organizacije civilnog društva u EU-u i u trećim zemljama kako bi se potaknula razmjena dobrih praksi i stvaranja sinergije koja pogoduje uključivom rastu i razvoju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

15.3.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, Marine Le Pen, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Tokia Saïfi, Matteo Salvini, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Klaus Buchner, Agnes Jongerius, Frédérique Ries, Fernando Ruas, Pedro Silva Pereira, Jarosław Wałęsa, Pablo Zalba Bidegain

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Angel Dzhambazki, Axel Voss, Tatjana Ždanoka


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Paul Rübig, Patrizia Toia

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Amjad Bashir

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti