Postupak : 2016/2006(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0172/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0172/2016

Rasprave :

PV 06/06/2016 - 15
CRE 06/06/2016 - 15

Glasovanja :

PV 07/06/2016 - 5.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0248

IZVJEŠĆE     
PDF 518kWORD 186k
3.5.2016
PE 575.121v02-00 A8-0172/2016

o evaluaciji međunarodnih računovodstvenih standarda i aktivnostima Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Odbora za nadzor javnog interesa

(2016/2006(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Theodor Dumitru Stolojan

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o evaluaciji međunarodnih računovodstvenih standarda i aktivnostima Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Odbora za nadzor javnog interesa

(2016/2006(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda(1),

–  uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini za financijski nadzor kojom je predsjedao Jacques de Larosière od 25. veljače 2009.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013.(2) o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ(3) Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ(4) i 83/349/EEZ(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih osoba, države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu članka 54. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u pogledu osnivanja javnih društava s ograničenom odgovornošću i održavanja i promjene njihovog kapitala, a s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mjera(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 258/2014(7) Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije za razdoblje od 2014. do 2020. i stavljanju izvan snage Odluke br. 716/2009/EZ(8),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 258/2014 o uspostavi programa Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0202),

–  uzimajući u obzir izvješće Philippea Maystadta iz listopada 2013. naslovljeno „Bi li međunarodni standardi financijskog izvještavanja trebali biti više europski?”,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 2. srpnja 2014. upućeno Europskom parlamentu i Vijeću o napretku ostvarenom u provedbi reforme EFRAG-a prema preporukama iz Maystadtovog izvješća (COM(2014)0396),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 18. lipnja 2015. Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji Uredbe (EZ) br. 1606/2002 od 19. srpnja 2002. u pogledu primjene međunarodnih računovodstvenih standarda (COM(2015)0301),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 17. rujna 2015. Europskom parlamentu i Vijeću o aktivnostima Zaklade za MSFI, EFRAG-a i PIOB-a tijekom 2014. (COM(2015)0461),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2015. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Akcijskom planu o izgradnji unije tržišta kapitala (COM(2015)0468),

–  uzimajući u obzir studiju o Odboru za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) („Uloga Europske unije u međunarodnim ekonomskim forumima – 7. dokument: IASB”) i četiri studije o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) 9 („Kriteriji odobravanja MSFI-ja u odnosu na MSFI 9”, „Značaj MSFI-ja 9 za financijsku stabilnost i pravila nadzora”, „Smanjenje vrijednosti grčkih državnih obveznica prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9: studija slučaja” i „Računovodstvo temeljeno na očekivanom gubitku primijenjeno na smanjenje vrijednosti financijskih instrumenata: pristup FASB-a i IASB-a MSFI-ju 9”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1569/2007 od 21. prosinca 2007. o uspostavi mehanizma za utvrđivanje istovjetnosti računovodstvenih standarda koje primjenjuju izdavatelji vrijednosnih papira iz trećih zemalja u skladu s direktivama 2003/71/EZ i 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(9),

–  uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G20 od 2. travnja 2009.,

–  uzimajući u obzir dokument za raspravu IASB-a iz srpnja 2013. naslovljen „Preispitivanje koncepcijskog okvira za financijsko izvještavanje” (DP/2013/1) te zahtjev IASB-a za iznošenje stajališta iz srpnja 2015. naslovljen „Revizija strukture i učinkovitosti koju provode upravitelji: problemi za analizu u okviru revizije”,

–  uzimajući u obzir komentar Europske komisije od 1. prosinca 2015. na reviziju strukture i učinkovitosti koju provode upravitelji,

–  uzimajući u obzir međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) 9 o financijskim instrumentima koje je IASB objavio 24. srpnja 2014., savjet EFRAG-a o odobravanju MSFI-ja 9, procjenu EFRAG-a o MSFI-ju 9 s obzirom na načelo istinitosti i točnosti, dokumentaciju sa sjednice Regulatornog računovodstvenog odbora (ARC) o MSFI-ju 9 te pisma s primjedbama Europske središnje banke (ESB) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o odobravanju MSFI-ja 9,

–  uzimajući u obzir pismo od 14. siječnja 2014. poslano u ime koordinatora Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku s komentarima na dokument za raspravu IASB-a naslovljen „Preispitivanje koncepcijskog okvira za financijsko izvještavanje”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europsko nadzorno tijelo za za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o provedbenim i regulatornim aktivnostima tijela nadležnih za prikupljanje računovodstvenih podataka u 2014. od 31. ožujka 2015. (ESMA/2015/659),

–  uzimajući u obzir smjernice ESMA-e o dobivanju financijskih podataka od 10. srpnja 2014. (ESMA/2014/807),

–  uzimajući u obzir tablicu ESMA-e o usklađenosti sa smjernicama ESMA-e o dobivanju financijskih podataka od 19. siječnja 2016. (ESMA/2015/203 REV),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. travnja 2008. o Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) te upravljanju Odborom za međunarodne računovodstvene standarde (IASB)(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja(12), koja je izmijenjena Direktivom 2014/56 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014.(13) koja se primjenjuje od sredine lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0172/2016),

A.  budući da su Međunarodni računovodstveni standardi (MSFI) i međunarodni revizijski standardi (ISA) jedna od ključnih komponenti potrebnih za učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta i tržišta kapitala; budući da se na MSFI-je i ISA-u može gledati kao na javna dobra i da se njihovim korištenjem ne bi smjela ugroziti financijska stabilnost te bi trebali služiti općem dobru, a ne samo interesima ulagača, zajmodavaca i vjerovnika;

B.  budući da se iskrivljenim prikazivanjem računovodstvenih podataka poduzeća ugrožava gospodarska i financijska stabilnost te se smanjuje povjerenje građana u model socijalnog tržišnog gospodarstva;

C.  budući da je svrha MSFI-ja jačanje odgovornosti smanjenjem informacijskog jaza između ulagača i poduzeća, zaštita ulaganja i uvođenje transparentnosti poboljšavanjem međunarodne usporedivosti i kvalitete financijskih podataka te omogućavanje ulagačima i drugim sudionicima na tržištu da donose utemeljene ekonomske odluke i time utječu na ponašanje dionika na financijskim tržištima te djeluju na stabilnost tih tržišta; napominje, međutim, da taj računovodstveni model „korisnosti za donošenje odluka” nije u potpunosti sukladan s računovodstvenom funkcijom „adekvatnosti kapitala” kako je opisana u sudskoj praksi Suda Europske unije i u Računovodstvenoj direktivi, što dovodi do zaključka da konceptualnom osnovom računovodstva okvira za MSFI nije obuhvaćena svrha financijskih izvještaja u pravu EU-a za koje vrijedi standard istinitog i točnog prikaza naznačenih brojčanih podataka, kako je utvrđeno u pisanom odgovoru E-016071/2015 lorda Hilla od 25. veljače 2016.; budući da je za postizanje načela istinitosti i točnosti prikaza potrebna holistička procjena važnosti pojedinih brojčanih podataka i kvalitativnih objašnjenja;

D.  budući da se u Računovodstvenoj direktivi navodi da su financijski izvještaji „od posebne važnosti za zaštitu dioničara, članova i trećih strana” te da „takve vrste poduzeća trećim stranama ne daju jamstva iznad iznosa svoje neto imovine”; budući da se u Računovodstvenoj direktivi također navodi da je njezin cilj „zaštititi udjele koji postoje u poduzećima s dioničkim kapitalom” tako da se zajamči da se dividende ne isplaćuju iz dioničkog kapitala; budući da se ta opća svrha financijskih izvještaja može ispuniti samo ako se naznačenim brojčanim podacima u financijskim izvještajima daje istinit i točan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja i dobiti ili gubitka poduzeća; budući da su za načelo istinitosti i točnosti, utvrđivanje iznosa dividende i procjenu solventnosti poduzeća također potrebne kvalitativne informacija i opširnija procjena rizika;

E.  budući da IASB djeluje pod okriljem Zaklade za MSFI, privatnog i neprofitnog trgovačkog društva registriranog u Londonu, u Ujedinjenoj Kraljevini, i Delawareu, u Sjedinjenim Američkim Državama, i utvrđuje standarde te budući da bi postupci tog tijela trebali biti transparentni, neovisni i podlijegati javnoj odgovornosti; budući da 14 % proračuna Zaklade za MSFI osigurava EU te mu stoga financijski najviše doprinosi;

F.  budući da globalno kretanje kapitala zahtijeva globalni sustav računovodstvenih standarda; budući da se MSFI-ji primjenjuju u 116 jurisdikcija pod različitim modalitetima (puno usvajanje, djelomično, izborno ili konvergencija), ali ne i u SAD-u za domaće izdavatelje;

G.  budući da je sporazumom iz Norwalka sklopljenom u rujnu 2002. između IASB-a i američkog Odbora za standarde financijskog izvještavanja (FASB) predloženo usklađivanje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) koje donosi IASB i američkog sustava općeprihvaćenih računovodstvenih načela (US-GAAP) koje donosi FASB;

H.  budući da se u EU-u postupak odobravanja temelji na kriterijima za odobravanje utvrđenima u Uredbi o MRS-u; budući da se MSFI-ji u obliku u kojem se navode u Računovodstvenoj direktivi ne bi smjeli kositi s načelom istinitog i točnog prikaza prema kojemu financijski izvještaji moraju biti „istinit i točan prikaz” imovine i potraživanja, financijskog stanja te dobiti i gubitka poduzeća; budući da se u skladu s Direktivom o održavanju kapitala dividende i bonusi ne bi smjeli isplaćivati iz nerealizirane dobiti, dakle iz kapitala; budući da bi se MSFI-jima trebalo doprinijeti javnom dobru u Europi i ispunjavati osnovne kriterije u pogledu kvalitete podataka koja se zahtijeva u financijskim izvještajima;

I.  budući da Komisija, Vijeće i Europski parlament sudjeluju u postupku odobravanja na temelju savjeta Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG), privatnog tehničkog savjetodavca Komisije, i rada Regulatornog računovodstvenog odbora (ARC) koji se sastoji od predstavnika država članica; budući da se u Maystadtovom izvješću raspravljalo o mogućnosti uspostavljanja agencije koja bi zamijenila EFRAG kao dugoročnom rješenju;

J.  budući da u EU-u različiti dionici, pogotovo dugoročni ulagači, ističu problem neusklađenosti MSFI-ja s pravnim zahtjevima Računovodstvene direktive, osobito s načelima opreznosti i upravljanja; budući da uključenost Parlamenta u proces utvrđivanja standarda nije dovoljna te nije razmjerna financijskom doprinosu koji Zaklada za MSFI prima iz proračuna EU-a; budući da je naglasak stavljen i na jačanje položaja Europe kako bi se osiguralo da se takva načela u potpunosti priznaju i da su ugrađena u cjelokupan postupak utvrđivanja standarda;

K.  budući da se uloga koju MSFI-ji imaju u financijskoj stabilnosti i rastu zbog nedavnih financijskih kriza našla na dnevnom redu skupine G20 i EU-a, a posebice pravila koja se odnose na priznavanje gubitaka nastalih u bankovnom sustavu; budući da se u izvještaju skupine G20 i de Larosièreovom izvješću ističu ključni problemi u vezi s pretkriznim računovodstvenim standardima, na primjer izvanbilančno računovodstvo, procikličnost vezana uz načelo vrednovanja po tržišnoj vrijednosti te priznavanje dobiti i gubitka, podcjenjivanje akumulacije rizika tijekom cikličkih razdoblja rasta i nedostatak zajedničke i transparentne metodologije za vrednovanje nelikvidne imovine i imovine umanjene vrijednosti;

L.  budući da je IASB donio financijske instrumente u okviru MSFI-ja 9 kao ključan odgovor na neke aspekte krize i na utjecaj koji je ona imala na bankovni sektor; budući da je savjet EFRAG-a o MSFI-ju 9 bio pozitivan te je uključivao brojne komentare u pogledu upotrebe „poštene vrijednosti” u slučaju poteškoća na tržištu, nepostojanja konceptualne osnove kada je riječ o pristupu rezerviranju za gubitke za 12 mjeseci i u pogledu nezadovoljavajućih odredbi koje se odnose na dugoročna ulaganja; budući da je zbog različitih datuma stupanja na snagu MSFI-ja 9 i nadolazećeg osiguravateljnog standarda izražena zadrška u pogledu primjenjivosti standarda na sektor osiguranja; budući da i sam IASB priznaje taj problem; budući da još uvijek postoji zabrinutost da bi se predloženi računovodstveni tretman vlasničkog kapitala mogao negativno odraziti na dugoročna ulaganja; budući da su pisma s komentarima ESB-a i EBA-e o MSFI-ju 9 bila pozitivna, ali su u njima navedeni i određeni nedostaci;

M.  budući da je odgovor na problem izvanbilančnog računovodstva dan sljedećim izmjenama MSFI-ja 7 u području „Financijski instrumenti: objavljivanje” i izdavanje triju novih standarda: „MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji”, „MSFI 11 Zajednički poslovi” i „MSFI 12 Objava informacija o udjelu u drugim subjektima”;

N.  budući da je IASB u svibnju 2015. objavio javni nacrt o „koncepcijskom okviru” u kojem su opisani koncepti kojima se IASB služi pri razvijanju MSFI-ja, što omogućuje dionicima koji pripremaju financijske izvještaje da razvijaju i odabiru računovodstvene politike te pomaže svim stranama da razumiju i tumače MSFI-je;

O.  budući da se trenutno preispituje upravljačka struktura Zaklade za MSFI u skladu s njezinim statutom; budući da je stoga pravo vrijeme za preispitivanje organizacijskog ustroja i uvođenje potrebnih promjena u upravljačka i nadzorna tijela Zaklade za MSFI i IASB-a u cilju njihove bolje integracije u sustav međunarodnih financijskih institucija i osiguravanja širokog predstavljanja (kao što su agencije za zastupanje potrošača i ministarstva financija) interesa i javne odgovornosti kojom će se zajamčiti visoka kvaliteta računovodstvenih standarda;

P.  budući da MRS-e razvija Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB), neovisno tijelo pod okriljem Međunarodne federacije računovođa (IFAC); budući da je Odbor za nadzor javnog interesa (PIOB) neovisna međunarodna organizacija koja nadzire postupak koji prethodi usvajanju MRS-a i ostale aktivnosti IFAC-a od javnog interesa;

Q.  budući da program Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije za razdoblje 2014. – 2020. pokriva financiranje Zaklade za MSFI i PIOB-a za razdoblje 2014.–2020., ali financiranje EFRAG-a samo za razdoblje 2014. – 2016.;

Evaluacija desetogodišnjeg razdoblja od početka primjene MSFI-ja u EU-u

1.  prima na znanje Komisijino evaluacijsko izvješće na temu MSR-a o primjeni MSFI-ja u EU-u kao i ocjenu iznesenu u izvješću prema kojoj su ciljevi određeni Uredbom o MRS-u postignuti; žali zbog toga što Komisija još nije predložila pravne promjene potrebne za rješavanje nedostataka utvrđenih evaluacijom; poziva tijelo koje utvrđuje standarde da se pobrine za usklađenost MSFI-ja u okviru postojećeg korpusa računovodstvenih standarda i da se pobrine za to da se njima promiče konvergencija na međunarodnoj razini; poziva na koordiniranije pristupanje razvijanju novih standarda uključujući usklađene rokove za primjenu, osobito u pogledu provedbe „MSFI-ja 9 Financijski instrumenti” i novog „MSFI-ja 4 Ugovori o osiguranju”; poziva Komisiju da u tom smislu uputi zakonodavne prijedloge te da se pobrine za to da kašnjenja ne dovedu do neusklađenosti ili poremećaja tržišnog natjecanja u sektoru osiguranja; poziva Komisiju da pomno prouči jesu li preporuke iz izvješća Larosière u potpunosti provedene, osobito preporuka br. 4 kojom se poziva na razmatranje pitanja je li načelo vrednovanja po tržišnoj vrijednosti potrebno;

2.  poziva Komisiju da hitno provede Maystadtovu preporuku za proširenje kriterija „javnog dobra”, tj. kriterija prema kojem računovodstveni standardi ne bi trebali niti ugroziti financijsku stabilnost u EU-u niti kočiti gospodarski razvoj EU-a, te da zajamči puno poštovanje tog kriterija tijekom postupka odobravanja; poziva Komisiju, zajedno s EFRAG-om, da izda jasne smjernice o značenju „javnog dobra” i načela „istinitog i točnog prikaza” na temelju sudske prakse Suda Europske unije i na temelju Računovodstvene direktive, kako bi se postiglo ujednačeno tumačenje tih kriterija odobravanja; poziva Komisiju da podnese prijedlog o integraciji Maystadtove definicije kriterija „javnog dobra” u Uredbu o MRS-u; poziva Komisiju, zajedno s EFRAG-om, da sustavno ispita zahtijeva li načelo „javnog dobra”, kako ga je definirao Maystadt, izmjene postojećih računovodstvenih standarda i, posljedično, suradnju s IASB-om i nacionalnim tijelima te tijelima trećih zemalja koja postavljaju standarde kako bi dobili širu potporu za te izmjene ili, ako ne dođe do takve široke potpore, zahtjeva sastavljanje zakonskih odredbi EU-a prema kojima će standardi morati ispunjavati takve kriterije gdje to bude potrebno;

3.  napominje da se ispitivanje istinitog i točnog prikaza iz članka 4. stavka 3. Direktive 2013/34/EU primjenjuje na naznačene brojčane podatke u financijskim izvještajima kao standard u svrhu izrade financijskih izvještaja koji su pripremljeni prema europskom pravu opisanom u uvodnim izjavama 3. i 29. Direktive; ističe da je ta svrha povezana s funkcijom adekvatnosti kapitala u financijskim izvještajima, tj. da ulagači, i vjerovnici i dionici, brojčane podatke u godišnjim financijskim izvještajima koriste kao osnovu pri određivanju je li trgovačko društvo solventno u pogledu „neto imovine” i pri određivanju isplata dividenda;

4.  naglašava da je bonitetno vrednovanje ključna komponenta ostvarivanja istinitog i točnog prikaza naznačenih brojčanih podataka u financijskim izvještajima, što znači da se gubitci ne smiju ublažavati, a dobit prenaglašavati, kao što je opisano u članku 6. stavku 1. točki (c) podtočki i. i podtočki ii. Računovodstvene direktive; ističe da je navedeno tumačenje Računovodstvene direktive potvrdio Sud Europske unije u brojnim presudama;

5.  napominje da je uvodnom izjavom 9. Uredbe o MRS-u omogućena određena fleksibilnost pri donošenju odluka o odobravanju MSFI-ja jer se pritom „ne podrazumijeva strogo pridržavanje svih odredaba tih direktiva”; napominje, međutim, da se zbog toga ne može dozvoliti da se MSFI-ji u tolikoj mjeri udalje od opće svrhe Računovodstvene direktive iz 2013. (2013/34/EU), koja je zamijenila četvrtu (78/660/EEZ) i sedmu direktivu o pravu društava (83/349/EEZ) koje se spominju u prvoj alineji članka 3. stavka 2. Uredbe o MRS-u, da to dovede do prenaglašavanja dobiti i ublaženog prikazivanja gubitaka u financijskim izvještajima; u tom pogledu smatra da je moguće da odobrenje MRS-a 39 nije bilo u skladu s tom općom svrhom četvrte i sedme direktive o pravu društava, koje je zamijenila Računovodstvena direktiva iz 2013., zbog proizašlog modela gubitka, osobito u pogledu točaka (c) i (bb) članka 31. stavka 1. četvrte direktive o pravu društava koje glase „treba uzeti u obzir sve predvidive obveze i potencijalne gubitke koji proizlaze tijekom financijske godine o kojoj je riječ ili one prethodne [potrebno je izmjeriti i priznati], čak i ako takve obveze ili gubici postanu očiti tek između datuma bilance i datuma kad je bilanca sastavljena”;

6.  pozdravlja namjeru IASB-a da uvede načelo „opreznosti” i ojača „upravljanje” u novom koncepcijskom okviru; žali zbog toga što IASB „opreznost” tumači samo kao „oprezan tretman diskrecije”; napominje da način na koji IASB shvaća načelo opreznosti i upravljanja ne odgovara onome što se navodi u okviru sudske prakse Suda Europske unije i u Računovodstvenoj direktivi; smatra da načelu „opreznosti” treba pridodati načelo pouzdanosti; poziva Komisiju i EFRAG da postignu dogovor o značenju načela opreznosti i upravljanja kako je definiran u sudskoj praksi Suda Europske unije i u Računovodstvenoj direktivi te potom surađuju s IASB-om i nacionalnim tijelima te tijelima trećih zemalja koja postavljaju standarde kako bi dobili širu potporu za ta načela; poziva IASB da sustavno analizira zahtijeva li revidirani koncepcijski okvir izmjene postojećih računovodstvenih standarda te da prema potrebi unese izmjene;

7.  podsjeća na reformu koja se odnosi na priznavanja gubitaka u okviru MSFI-ja kojom bi se trebalo omogućiti opreznije nakupljanje rezerviranja za gubitke na temelju anticipativnog koncepta očekivanog gubitka umjesto ostvarenog gubitka; mišljenja je da bi postupkom odobravanja u EU-u trebalo pažljivo i oprezno oblikovati način na koji se specificira koncept očekivanog gubitka kako bi se izbjeglo pretjerano oslanjanje na model i omogućile jasne nadzorne smjernice o umanjenju vrijednosti imovine;

8.  mišljenja je da se na problem izvanbilančnog računovodstva još nije konkretno i učinkovito odgovorilo jer se odluke o tome treba li ili ne neka imovina biti prijavljena u bilanci donose na temelju automatskog pravila koje se može zaobići; poziva IASB da ispravi te nedostatke;

9.  pozdravlja protokole Zaklade za MSFI i IOSCO-a o pojačanoj suradnji u području ključnih problema u nadzoru tržišta vrijednosnih papira koje je identificirala skupina država G20; smatra da je ta suradnja nužna da bi se zadovoljila potreba za visokokvalitetnim globalnim računovodstvenim standardima i da bi se potakla primjena usklađenih standarda kroz različite nacionalne okvire;

10.  uvjeren je da bi se razmjena informacija o sve široj primjeni MSFI-ja između IASB-a i IOSCO-a trebala smatrati ne samo ocjenom stanja, nego i mogućnošću za utvrđivanje primjera najbolje prakse; u tom pogledu pozdravlja godišnje sastanke provoditelja („enforcer discussion session”) koje je uveo IOSCO kako bi IASB bio upućen u ključne probleme u primjeni i provedbi;

11.  napominje da se učinci računovodstvenog standarda moraju u potpunosti razumjeti; ustraje u tome da bi IASB i EFRAG svoje analize učinka, osobito makroekonomskih, i procjenu različitih potreba širokog spektra dionika, uključujući dugoročne ulagača i poduzeća te opću javnost, trebali smatrati prioritetima; poziva Komisiju da podsjeti EFRAG da ojača svoje kapacitete za procjenu utjecaja novih računovodstvenih standarda na financijsku stabilnost s izričitim naglaskom na europskim potrebama koje bi trebalo uključiti u standardizaciju IASB-a u ranijoj fazi procesa; posebno primjećuje odsutnost kvantitativne procjene učinka MSFI-ja 9 za koje podaci neće biti dostupni prije 2017.; poziva Komisiju da se pobrine za to da MSFI 9 bude na korist strategiji za dugoročna ulaganja EU-a, ponajprije ograničavanjem odredbi koje bi mogle dovesti do prekomjernih kratkoročnih perturbacija financijskim izvještajima; prima na znanje da su europska nadzorna tijela ESMA, EBA i EIOPA, koja posjeduju stručno znanje i kapacitete da pomognu u toj zadaći, odbila punopravno članstvo u odboru EFRAG jer je EFRAG privatno tijelo koje ne predstavlja javni interes; smatra da ESB i europska nadzorna tijela kao promatrači u Odboru EFRAG-a nakon reforme mehanizma upravljanja mogli dati pozitivan doprinos boljem nadziranju utjecaja na financijsku stabilnost; poziva Komisiju da u okviru revizije Uredbe o MRS-u istraži načine dobivanja sustavne formalne povratne informacije od europskih nadzornih tijela;

12.  uvjeren je u to da pravila trebaju biti jednostavna kako bi ih korisnici mogli učinkovito primjenjivati, a nadzornici kontrolirati; podsjeća na to da je skupina G20 u svojoj izjavi od 2. travnja 2009. pozvala na smanjenje složenosti računovodstvenih standarda za financijske instrumente i na ostvarivanje jasnoće i dosljednosti u međunarodnoj primjeni standarda za vrednovanje, u suradnji s nadzornicima; zabrinut je zbog još uvijek prisutne složenosti MSFI-ja; poziva da se ta složenost smanji pri razvijanju novih računovodstvenih standarda gdje god to bude prikladno i moguće; vjeruje da će manje složen sustav računovodstvenih standarda doprinijeti ujednačenijoj provedbi kako bi se financijski podaci poduzeća ujednačili među državama članicama;

13.  poziva na obavezno izvješćivanje po državama u okviru MSFI-ja; ponavlja stajalište Parlamenta prema kojem javno izvješćivanje po državama može imati odlučujuću ulogu u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i prijevara;

14.  poziva IASB, Komisiju i EFRAG da već u ranoj fazi uključe Parlament i Vijeće u općenito razvijanje standarda financijskog izvještavanja, a pogotovo u postupak odobravanja; smatra da taj postupak nadzora usvajanja MSFI-ja u EU-u treba biti formaliziran i strukturiran analogno postupku nadzora za mjere „2. razine” u području financijskih usluga; preporučuje da europska tijela pozovu dionike civilnog društva da podupiru njihove aktivnosti, uključujući na razini EFRAG-a; poziva Komisiju da dionicima omogući prostor za raspravu o temeljnim načelima računovodstva u Europi; poziva Komisiju da omogući da se Parlamentu dostavi kratak popis kandidata za predsjednika EFRAG-a kako bi mogao organizirati neslužbena saslušanja prije glasovanja o predloženom kandidatu;

15.  u tom kontekstu napominje da Parlament treba aktivno promicati MSFI-je, pod uvjetom da se zahtjevi iz ove rezolucije na odgovarajući način uzmu u obzir, jer postoje dokazi da njihova korist nadmašuje troškove koje stvaraju;

16.  uvjeren je u to da su u globaliziranom gospodarstvu potrebni međunarodno prihvaćeni računovodstveni standardi; međutim, podsjeća da konvergencija nije cilj sama po sebi, već je poželjna samo ako rezultira boljim računovodstvenim standardima koji se odražavaju na usmjerenje prema javnom dobru, opreznosti i pouzdanosti; vjeruje da bi se stoga trebao nastaviti snažan dijalog između IASB-a i nacionalnih tijela za utvrđivanje standarda unatoč sporom napretku u procesu konvergencije;

17.  napominje da većinu poduzeća čine MSP-ovi; prima na znanje namjeru Komisije da zajedno s IASB-om istraži mogućnost razvijanja zajedničkih visokokvalitetnih i pojednostavljenih računovodstvenih standarda za MSP-ove koje bi na razini EU-a mogli dobrovoljno koristiti MSP-ovi uvršteni u multilateralne trgovinske platforme i, konkretnije, rastuća tržišta MSP-ova; s tim u vezi napominje mogućnosti koje pružaju postojeći standardi financijskog izvješćivanja za MSP-ove; smatra da, kao preduvjet za nastavak rada u tom području, MSFI-ji moraju biti manje složeni, njima se ne smije promicati procikličnost te da je potrebno u dovoljnoj mjeri zastupati interese MSP-ova u IASB-u; vjeruje da bi u IASB-u trebali biti zastupljeni svi relevantni dionici; poziva Komisiju da prije poduzimanja bilo kakvih daljnjih koraka provede potpunu procjenu utjecaja o učincima MSFI-ja na MSP-ove; poziva na pomno praćenje takvog razvoja te obuhvatno obavještavanje Parlamenta uz uzimanje u obzir postupka „boljeg zakonodavstva”;

18.  ističe da su nacionalna tijela koja utvrđuju standarde sada temeljito integrirana u EFRAG; stoga utvrđuje da EFRAG ima savjetodavnu ulogu kada je riječ o računovodstvenim pitanjima povezanim s malim poduzećima koja su uvrštena na burzu te, šire gledano, MSP-ovima;

19.  pozdravlja činjenicu što Komisija potiče države članice da slijede smjernice ESMA-e o prikupljanju financijskih podataka; žali što nekoliko država članica ne ispunjava i ne namjerava ispuniti zahtjeve iz smjernica ESMA-e o prikupljanju financijskih podataka; poziva te države članice na djelovanje u cilju ostvarivanja sukladnosti; poziva Komisiju da procijeni dopuštaju li ovlasti ESMA-e dosljednu i usklađenu provedbu na razini EU-a te da, ako ne dopuštaju, razmotri druge načine na koje se može zajamčiti pravilna primjena i provedba;

20.  prima na znanje da ravnoteža između obveznog područja primjene Uredbe o MRS-u i mogućnosti dane državama članicama da prošire upotrebu MSFI-ja na nacionalnoj razini osigurava propisnu supsidijarnost i proporcionalnost;

21.  pozdravlja namjeru Komisije da propita argument za koordiniranje pravila EU-a o raspodjeli dividendi; s tim u vezi podsjeća na članak 17. stavak 1. Direktive o održavanju kapitala koji se odnosi izravno na godišnje financijske izvještaje poduzeća kao temelj odlukama o raspodjeli dividendi te kojim se postavljaju određena ograničenja na raspodjelu dividendi; napominje da je evaluacija Uredbe o MRS-u koju je provela Komisija pokazala da i dalje postoje razlike u provedbi MSFI-ja u državama članicama; ističe da su se pravila o održavanju kapitala i raspodjeli dividendi navodila kao izvor pravnih izazova do kojih može doći u određenim jurisdikcijama u kojima države članice dozvoljavaju ili zahtijevaju upotrebu MSFI-ja za pojedinačne godišnje financijske izvještaje na kojima se temelji raspodjeljiva dobit; ističe da svaka država članica odlučuje o tome kako pristupiti takvim pitanjima u svojem nacionalnom zakonodavstvu unutar okvira zahtjeva EU-a o održavanju kapitala; u tom smislu poziva Komisiju da se pobrine za sukladnost s Direktivom o održavanju kapitala i Računovodstvenom direktivom;

22.  poziva EFRAG i Komisiju da što prije ispitaju omogućavaju li računovodstveni standardi porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza te da uvedu sve potrebne izmjene kako bi se ispravila i spriječila potencijalna zlouporaba;

23.  primjećuje trenutne napore u poboljšavanju transparentnosti i usporedivosti javnih računa tako što se razvijaju europski standardi za javni sektor (EPSAS);

Aktivnosti Zaklade za MSFI, EFRAG-a i PIOB-a

24.  pozdravlja preporuku Komisije u kojoj stoji da bi nadzorni odbor Zaklade za MSFI trebao preusmjeriti pozornost s pitanja svojeg unutarnjeg ustroja na raspravljanje o pitanjima od javnog interesa koja bi se mogla uputiti Zakladi za MSFI; međutim, smatra da je potrebno ostvariti daljnji napredak u pogledu upravljanja Zakladom za MSFI i IASB-om, osobito kada je riječ o transparentnosti, sprečavanju sukoba interesa i raznolikosti angažiranih stručnjaka; ističe da je ugrožena legitimnost IASB-a ako u nadzornom odboru nastavi vladati nesuglasje oko njegovih nadležnosti, a istodobno za donošenje odluka i dalje bude potreban konsenzus; osobito podržava prijedlog Komisije da se pri izradi standarda razmotre potrebe u pogledu izvještavanja koje imaju ulagači s različitim vremenskim okvirom ulaganja i da se pronađu konkretna rješenja, posebice za dugoročne ulagače; podržava bolje integriranje IASB-a u sustav međunarodnih financijskih institucija te poteze u cilju osiguravanja širokog predstavljanja (kao što su agencije za zastupanje potrošača i ministarstva financija) interesa i javne odgovornosti kojom će se zajamčiti visoka kvaliteta računovodstvenih standarda;

25.  napominje da u IASB-u prevladavaju privatni akteri; ističe da srednje velika poduzeća uopće nisu zastupljena; ističe da se Zaklada za MSFI i dalje oslanja na dobrovoljne priloge, često iz privatnog sektora, što može dovesti do sukoba interesa; poziva Komisiju da uputi apel Zakladi za MSFI da teži diversificiranijoj i ujednačenijoj strukturi financiranja tako što će se financirati iz naplaćenih naknada ili javnih izvora;

26.  pozdravlja aktivnosti Zaklade za MSFI i IASB-a u području izvještavanja o ugljiku i klimi; posebice je mišljenja da se ključni dugoročni strukturni problemi poput vrednovanja bezvrijednih dobara povezanih s ugljikom u bilancama poduzeća trebaju izričito obuhvatiti radnim programom MSFI-ja u cilju utvrđivanja povezanih standarda; poziva tijela MSFI-ja da u svoj program uvrste izazov u području izvještavanja o ugljiku i rizika povezanih s ugljikom;

27.  poziva Komisiju i EFRAG da prouče prijelaz u dodjeljivanju mirovinskih sredstava s dionica na obveznice kao rezultat uvođenja računovodstva koje se vodi načelom vrednovanja po tržišnoj vrijednosti u okviru MSFI-ja;

28.  podržava Komisiju u njezinu pozivu upućenom Zakladi za MSFI da osigura da upotreba MSFI-ja i uplaćivanje stalnih financijskih doprinosa budu preduvjeti za članstvo u upravnim i nadzornim tijelima Zaklade za MSFI i IASB-a; poziva Komisiju da prouči na koji je način moguće provesti reformu Zaklade za MSFI i IASB-a kako bi se članovima koji ne ispunjavaju navedene kriterije oduzela mogućnost ulaganja veta;

29.  poziva upravitelje MSFI-ja, nadzorni odbor MSFI-ja i IASB da potiču primjerenu ravnotežu spolova među svojim članovima;

30.  podsjeća na svoj zahtjev iz Goulardovog izvješća kojim poziva na uvođenje mjera za poboljšanje demokratske legitimnosti, transparentnosti i integriteta koje bi se odnosile na, između ostalog, pristup javnosti dokumentima, otvoren dijalog s različitim dionicima, uspostavljanje obveznih registara transparentnosti te pravila o transparentnosti sastanaka s lobistima te internih pravila za sprečavanje, prije svega, sukoba interesa;

31.  naglašava da reforma EFRAG-a mora unaprijediti europski doprinos razvoju novih MSFI-ja i da bi mogla imati ulogu u reformi upravljanja Zakladom za MSFI;

32.  žali zbog toga što EFRAG već neko vrijeme djeluje bez predsjednika odbora s obzirom na ključnu ulogu te funkcije u postizanju konsenzusa i osiguravanju jasnog i snažnog europskog stajališta o računovodstvenim pitanjima na međunarodnoj razini; ističe da je važno da se novi predsjednik imenuje što je prije moguće; stoga poziva Komisiju da ubrza postupak popunjavanja te funkcije, vodeći računa o ulozi Europskog parlamenta i njegovog Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku;

33.  pozdravlja reformu EFRAG-a koja je stupila na snagu 31. listopada 2014. i uviđa da su u postizanju tog cilja uloženi znatni napori; primjećuje poboljšanu transparentnost; žali zbog toga što je, kada je riječ o financiranju EFRAG-a i osobito o mogućnosti uspostave sustava obveznih naknada koje plaćaju poduzeća uvrštena na burzu, Komisija svoje napore usmjerila na provedbu dijelova reforme koji se mogu postići u kratkoročnom razdoblju; traži od Komisije da, prema preporukama iz Maystadtova izvješća, poduzme službene korake da države članice koje ga još nemaju uspostave nacionalni mehanizam financiranja; prima na znanje prijedlog Komisije o produljenju programa Unije za EFRAG za razdoblje 2017. – 2020.; poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu godišnju ocjenu svoje dogovorene reforme kako je utvrđeno člankom 9. stavkom 3. i člankom 9. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 258/2014; poziva Komisiju da ocijeni prilike i mogućnosti dugoročnog preoblikovanja EFRAG-a u javnu agenciju;

34.  žali zbog činjenice da je zahtjev koji je predložio Maystadt o spajanju funkcija glavnog direktora EFRAG-a i predsjednika Skupine tehničkih stručnjaka EFRAG-a sveden samo na mogućnost; napominje da sastav novog odbora nije u skladu s Maystadtovim prijedlogom s obzirom na to da su europska nadzorna tijela i Europska središnja banka odbili punopravno članstvo u odboru; poziva EFRAG da poveća broj korisnika u odboru, trenutačno ima samo jednog, i da se pobrine za to da su u EFRAG-u zastupljeni svi relevantni dionici;

35.  pozdravlja činjenicu da je tijekom 2014. diversificirao izvore svojega financiranja; napominje da je ukupan iznos financiranja koji osigurava IFAC bio 58 %, što predstavlja znatan udio u financiranju PIOB-a i daleko je ispod praga od dvije trećine te stoga nije bilo potrebno da Komisija ograniči svoj godišnji doprinos kao što je određeno člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 258/2014; poziva PIOB da pojača napore u osiguravanju integriteta u provođenju revizija;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 243, 11.9.2002., str. 1.

(2)

SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(3)

SL L 157, 9.6.2006., str. 87.

(4)

SL L 222, 14.8.1978., str. 11.

(5)

SL L 193, 18.7.1983., str. 1.

(6)

SL L 315, 14.11.2012., str. 74.

(7)

SL L 105, 8.4.2014., str. 1.

(8)

SL L 253, 25.9.2009., str. 8.

(9)

SL L 340, 22.12.2007., str. 66.

(10)

SL C 259E, 29.10.2009., str. 94.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.

(12)

SL L 157, 9.6.2006., str. 87.

(13)

SL L 158, 27.5.2014., str. 196.


OBRAZLOŽENJE

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) sa sjedištem u Londonu razvija niz visokokvalitetnih računovodstvenih standarda primjenjivih na svjetskoj razini i time stvara zajednički jezik svjetskog financijskog izvještavanja. Izvjestitelj uviđa važnost takvih standarda primjenjivih na svjetskoj razini za unapređenje tržišnog natjecanja i uklanjanje prepreka ulaganjima diljem svijeta.

Od 2005. trgovačka društva u EU-u uvrštena na burzu obvezna su sastavljati svoje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s tim standardima. Prenošenje međunarodnih računovodstvenih standarda u zakonodavstvo EU-a regulira se mehanizmom odobravanja opisanim u Uredbi o MRS-u.

Međunarodni računovodstveni standardi čine važan dio okvira EU-a za regulaciju i nadzor financijskih usluga. U interakciji su s brojnim drugim zakonodavnim aktima o regulaciji financijskih usluga u EU-u, između ostalih i u području bonitetne regulative. Izvjestitelj stoga ističe važnost uloge računovodstvenih standarda u razvoju jedinstvenog tržišta kapitala u Europskog uniji, posebno u kontekstu projekta unije tržišta kapitala. Vjeruje da je primjena međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u EU-u doprinijela jačanju jedinstvenog tržišta te je ojačala i konkurentnost europskog gospodarstva tako što je poduzećima omogućila da privuku kapital i ulaganja na svjetskim tržištima kapitala. Učinak primjene MSFI-ja u Europskoj uniji u posljednjih deset godina stoga je bio općenito pozitivan.

Međutim, financijska kriza pokazala je da se standardi financijskog izvještavanja trebaju preispitati i poboljšati. Posljedice primjene koncepta „poštene vrijednosti” na financijsku stabilnost u najvećem su dijelu pokrenule još uvijek nedovršenu raspravu.

Ocjena Uredbe o MRS-u nudi dodatnu priliku za rješavanje problema u vezi s postupkom odobravanja MSFI-ja u Europskoj uniji.

Razvoj MSFI-ja

Europska unija delegirala je razvoj međunarodnih standarda financijskog izvještavanja Međunarodnom odboru za računovodstvene standarde (IASB), neovisnom samoregulatornom privatnom tijelu. Neovisnost ove organizacije mora ići ruku pod ruku s odgovarajućim mehanizmima odgovornosti. Revizija strukture i učinkovitosti Zaklade za MSFI nudi mogućnost rješavanja problema kao što je europski utjecaj i odgovarajuća odgovornost.

Sve veća složenost financijskog izvještavanja također zabrinjava izvjestitelja. Tijela koja utvrđuju standarde moraju težiti postizanju odgovarajuće ravnoteže između potrebe da računovodstveni standardi održavaju složenost financijskih tržišta i instrumenata te potrebe za visokokvalitetnim, transparentnim i usporedivim svjetskim standardima razumljivim širokoj skupini raznovrsnih dionika. Potrebno je primijeniti načelo proporcionalnosti na međunarodne računovodstvene standarde, posebice kako bi se manjim poduzećima omogućilo uvrštavanje na burzu. Izvjestitelj pozdravlja namjeru Komisije u kontekstu projekta unije tržišta kapitala da u suradnji s IASB-om procijeni mogućnost razvijanja računovodstvenih standarda za poduzeća uvrštena za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova.

Izvjestitelj naglašava da postoji potreba za razvijanjem usklađenih standarda financijskog izvještavanja. Potrebno je osigurati usklađenost i dosljednost u okviru postojećeg korpusa međunarodnih računovodstvenih standarda, ali i u odnosu na druge propise o financijskim uslugama. Budući da je cilj MSFI-ja stvaranje globalno usklađenih računovodstvenih standarda primjenjivih u velikom broju jurisdikcija, a trenutno se u njih 116 zahtijeva upotreba MSFI-ja, zbog različitih zakonskih, regulatornih i gospodarskih struktura manevarski je prostor za uzimanje u obzir europskih posebnosti ograničen. Slijedom toga za postupak odobravanja u EU-u ostaje samo mogućnost prihvaćanja cjelokupnog standarda, djelomičnog prihvaćanja standarda (izuzeća) ili neprihvaćanja standarda. Stoga je od najveće važnosti osigurati europski utjecaj u svim fazama postupka razvijanja standarda.

Izvjestitelj poziva na daljnje jačanje europskog utjecaja u ranim fazama razvijanja računovodstvenih standarda. Razni subjekti iz europskog javnog i privatnog sektora na nacionalnoj i europskoj razini uključeni su u taj postupak i ponekad imaju različita gledišta i različite interese. Oblikovanje zajedničkog europskog stajališta stoga je važna, ali i teška zadaća. EFRAG u toj zadaći igra važnu ulogu.

Odobravanje i primjena MSFI-ja u Europskoj uniji

MSFI se moraju odobriti prije nego što postanu dio zakonodavstva EU-a. Tim se postupkom odobravanja osigurava da međunarodni računovodstveni standardi budu u interesu europskog gospodarstva.

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG), privatna organizacija koja pruža tehničko stručno znanje i daje savjete Komisiji, igra važnu ulogu u jačanju europskog utjecaja već u ranoj fazi razvijanja standarda. Izvjestitelj pozdravlja provedbu reforme upravljanja EFRAG-om u kojoj se primjenjuju preporuke iz Maystadtova izvješća. Te reforme ojačat će sposobnost EFRAG-a da ispunjava svoje zadaće. Izvjestitelj ističe da je potrebno ojačati sposobnost EFRAG-a da provodi odgovarajuće kvalitativne i kvantitativne procjene učinka. Osim toga, potrebno je istražiti mogućnosti veće uključenosti Parlamenta u ranim fazama postupka odobravanja. Odbor ECON u tu je svrhu ustrojio stalni tim za MSFI-je.

Kriteriji odobravanja imaju važnu ulogu u postupku odobravanja (doprinos europskom javnom dobru, istinito i točan prikaz i drugi kvalitativni kriteriji).

Još jedan važan aspekt jest određivanje jednakovrijednosti računovodstvenih standarda trećih zemalja. SAD ne dopušta domaćim poduzećima da primjenjuju MSFI-je. Stoga je rad IASB-a i FASB-a (tijelo koje utvrđuje standarde u SAD-u) na konvergenciji standarda od velike važnosti.

Mora se osigurati pridržavanje standarda financijskog izvještavanja i njihova dosljedna primjena kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve na jedinstvenom tržištu. Izvjestitelj naglašava ulogu ESMA-e u osiguravanju konvergencije nadzora u Europi (vidi također smjernice ESMA-e o prikupljanju financijskih podataka).

Relevantne kratice

ARC

Regulatorni računovodstveni odbor

EFRAG

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje

ESMA

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

FASB

Odbor za financijske računovodstvene standarde

IAS

Međunarodni računovodstveni standardi

IASB

Međunarodni odbor za računovodstvene standarde

IFRS

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

Zaklada za MSFI

Zaklada za MSFI nadzorno je tijelo IASB-a

IFAC

Međunarodna federacija računovođa

PIOB

Odbor za nadzor javnog interesa

ISA

Međunarodni revizijski standardi


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (8.4.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o evaluaciji međunarodnih računovodstvenih standarda i aktivnostima Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Odbora za nadzor javnog interesa

(2016/2006(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ryszard Czarnecki

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je glavna svrha primjene međunarodnih računovodstvenih standarda usklađivanje financijskog izvještavanja poduzeća;

B.  budući da je zbog financijske i ekonomske krize nužna potreba za reformom međunarodnih standarda financijskog izvještavanja radi postizanja veće transparentnosti i usporedivosti te boljeg upravljanja gospodarskim sustavima;

C.  budući da je ključno da Unija sudjeluje u raspravi o definiranju međunarodnih standarda izvještavanja te u upravljačkoj strukturi međunarodnih računovodstvenih regulatornih tijela;

D.  budući da aktivno sudjelovanje i suradnja sudionika u postupku utvrđivanja i prihvaćanja bilo kakvih novih računovodstvenih standarda ili standarda izvještavanja omogućava bolji uvid u potencijalne troškove njihove primjene;

E.  budući da izbor računovodstvene politike utječe na javnu sferu EU-a i sustave informiranja o javnim financijama država članica;

1.  pozdravlja činjenicu da je Komisija provela evaluaciju desetogodišnjeg razdoblja provedbe Uredbe o međunarodnim računovodstvenim standardima u Uniji(1);

2.  pozdravlja ciljeve utvrđene međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, točnije, povećanje prekogranične mobilnosti za mala i srednja poduzeća, manje poreznih prijevara i pristup financiranju na globalnim tržištima kapitala;

3.  smatra da je glavni cilj poboljšati pouzdanost, usporedivost i transparentnost financijskih podataka;

4.  napominje da je provedba međunarodnih standarda financijskog izvještavanja doprinijela ukupnom poboljšanju učinkovitosti, relevantnosti i kvalitete financijskih podataka i izvještaja, u korist jedinstvenog tržišta i tržišta kapitala; prima na znanje koordinatorsku ulogu Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u omogućavanju dosljedne primjene tih standarda diljem Unije;

5.  napominje, međutim, da države članice ne provode niti prihvaćaju u potpunosti međunarodne standarde financijskog izvještavanja, što koči potencijal tih standarda;

6.  poziva Komisiju i države članice da se usredotoče na njihovu cjelovitu provedbu jer taj korak predstavlja preduvjet za uniju tržišta kapitala i doprinos procesima koji dovode do istinskoga jedinstvenog tržišta;

7.  podsjeća države članice da se pridržavaju smjernica ESMA-e kako bi osigurale neometanu i cjelovitu provedbu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja;

8.  poziva Komisiju da izradi pojednostavnjeni računovodstveni standard za mala i srednja poduzeća uvrštena u multilateralne trgovinske platforme, osobito u pogledu rastućih tržišta za mala i srednja poduzeća;

9.  napominje da izrazita složenost međunarodnih standarda financijskog izvještavanja iziskuje daljnju analizu troškova i koristi, relevantnu procjenu učinka i podatke o sadašnjim rezultatima tržišta kapitala, te da bi transparentni i pojednostavnjeni međunarodni standardi financijskog izvještavanja korisnicima omogućili bolje razumijevanje i korištenje financijskih podataka; napominje da valja pomno održavati ravnotežu između traženog otkrivanja podataka i manjeg birokratskog opterećenja za mala i srednja poduzeća;

10.  naglašava da je demokratski nadzor važan čimbenik u tom kontekstu i da Parlament, Komisija i Vijeće moraju sudjelovati u izradi standarda financijskog izvještavanja i u postupku njegova prihvaćanja kako bi se zajamčila opća dosljednost i primjerenost računovodstvenih načela i načela izvještavanja; smatra da je postupak odobravanja i dalje potreban kako bi standardi čiji je autor privatno tijelo ispunjavali određene kriterije i odgovarali europskoj ekonomiji prije nego što postanu dijelom zakonodavstva EU-a;

11.  u tom kontekstu napominje da Europski parlament treba aktivno promicati međunarodne standarde financijskog izvještavanja jer iskustvo potvrđuje da korist od njih nadmašuje troškove;

12.  podržava, s tim u vezi, savjetodavnu ulogu Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje u jamčenju europskog sudjelovanja i utjecaja u postupku utvrđivanja globalnih računovodstvenih standarda, raspravama o njima te njihovu razvoju i reviziji;

13.  ističe da provedba normiranih i pojednostavnjenih računovodstvenih standarda i standarda izvještavanja u Uniji nije relevantna samo za tržišta i poduzeća nego i za „javno dobro”(2);

14.  smatra da treba dodatno razmotriti utjecaj donošenja međunarodnih računovodstvenih standarda i međunarodnih standarda financijskog izvještavanja na financijsko izvještavanje u javnom sektoru u svjetlu reforme javnih i vladinih računovodstvenih sustava i sustava izvještavanja;

15.  ističe da javni sektor treba razmotriti lekcije naučene iz primjene međunarodnih računovodstvenih standarda i međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, osobito u vezi s jačanjem načela transparentnosti i usporedivosti, te da one trebaju poslužiti kao mjerilo državama članicama EU-a za razvoj europskih računovodstvenih standarda za javni sektor; smatra da Komisija u tu svrhu treba izraditi smjernice i/ili plan djelovanja;

16.  smatra, nadalje, da modernizacija računovodstvenih sustava država članica na svim razinama vlasti promicanjem obračunskog računovodstva utemeljenog na zajednički prihvaćenim računovodstvenim standardima dovodi do veće transparentnosti i usporedivosti javnih financija u državama članicama te do pouzdanog financijskog izvještavanja vlade; potiče Komisiju da se još više angažira u radu na europskim računovodstvenim standardima za javni sektor;

17.  smatra da, u širem kontekstu financijskih i fiskalnih reformi, uspostava poboljšanih računovodstvenih instrumenata i instrumenata izvještavanja, uz pomoć europskih računovodstvenih standarda za javni sektor, može olakšati političko odlučivanje i gospodarsko upravljanje;

18.  naglašava da će poboljšanje kvalitete primarnih računovodstvenih podataka i financijskog izvještavanja javnog sektora uz pomoć europskih računovodstvenih standarda za javni sektor doprinijeti razvoju i preuzimanju javne odgovornosti i održivosti javnih financija uz veću fiskalnu transparentnost te stroži i transparentniji proračunski nadzor.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Verónica Lope Fontagné, Monica Macovei, Dan Nica, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marian-Jean Marinescu, Miroslav Poche

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Birgit Collin-Langen, Bodil Valero

(1)

COM(2015)0301, usvojeno 18. lipnja 2015.

(2)

Prema Maystadtovim preporukama.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

52

0

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Philippe De Backer, Mady Delvaux, Ashley Fox, Marian Harkin, Ian Hudghton, Sophia in ‘t Veld, Syed Kamall, Krišjānis Kariņš, Paloma López Bermejo, Emmanuel Maurel, Siôn Simon, Romana Tomc

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Virginie Rozière

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti