Postupak : 2016/0805(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0183/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0183/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 07/06/2016 - 5.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0245

IZVJEŠĆE     
PDF 563kWORD 172k
24.5.2016
PE 582.052v03-00 A8-0183/2016

o predloženom imenovanju Rimantasa Šadžiusa za člana Revizorskog suda

(C8-0126/2016 – 2016/0805(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Bart Staes

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Rimantasa ŠADŽIUSA
 PRILOG 2.: ODGOVORI Rimantasa ŠADŽIUSA NA UPITNIK
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Rimantasa Šadžiusa za člana Revizorskog suda

(C8-0126/2016 – 2016/0805(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0126/2016),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0183/2016),

A.  budući da je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 23. svibnja 2016. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Rimantas Šadžius imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Rimantasa ŠADŽIUSA

OBRAZOVANJE:

Visoko obrazovanje:

2002.  diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Vilniusu i stekao kvalifikacije pravnika i magistra prava.

1983.   diplomirao na Kemijskom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov (cum laude) i stekao kvalifikacije kemičara.

PROFESIONALNO ISKUSTVO:

od 13. prosinca 2012. Ministar financija Republike Litve

2009. – prosinac 2012. Izdavačko poduzeće za znanstvene publikacije

svibanj 2007. – prosinac 2008. Ministar financija Republike Litve

srpanj 2006. – svibanj 2007. Ministarstvo financija Republike Litve, zamjenik ministra

prosinac 2004. – srpanj 2006. Ministarstvo zdravstva Republike Litve, zamjenik ministra

studeni 2003. – prosinac 2004. Ministarstvo socijalne skrbi i rada, zamjenik ministra

PRETHODNO PROFESIONALNO ISKUSTVO:

Znanstvena istraživanja u području kvantne kemije i fizike čvrstog stanja, prijevodi, uređivanje i objava znanstvene literature, također računovodstvo i porezno savjetovanje.

ZNANJE STRANIH JEZIKA:

Engleski, ruski, poljski, njemački – odlično znanje, francuski – osnovno znanje.

ČLANSTVO U STRANKAMA I NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA:  

član Socijaldemokratske stranke Litve (LSDP) (član Odbora LSDP-a)

Litavska udruga fizičara

INTERESI: Klasična glazba, strani jezici.


PRILOG 2.: ODGOVORI Rimantasa ŠADŽIUSA NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1.  Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira je li riječ o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom, proračunskom nadzoru ili reviziji.

Počevši od 2003. moje su profesionalne aktivnosti uvijek bile blisko povezane s javnim financijama.

Jedno od područja moje odgovornosti kao zamjenika ministra socijalne skrbi i rada bilo je pitanje proračuna za socijalno osiguranje i socijalnu pomoć. Jedan od značajnih projekata kojem sam osobno znatno pridonio jest uspostava posebnog sustava državne potpore za podupiranje zapošljavanja ugroženih skupina radne snage uz pomoć takozvanih socijalnih poduzeća, odnosno nove vrste privatnih poduzeća posebno osmišljenih tako da zapošljavaju osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene, bivše zatvorenike itd. Povjerene su mi i posebne zadaće u vezi s tekućim procesom pristupanja Litve Europske uniji 2004., koje su obuhvaćale provedbu projekata financiranih pretpristupnim sredstvima EU-a i pripremu za početak korištenja strukturne pomoći EU-a u programskom razdoblju 2004. – 2006.

U Ministarstvu zdravstva Republike Litve jedno od glavnih područja mojeg profesionalnog interesa i odgovornosti bilo je osiguranje sredstava za zdravstvenu skrb iz državnog fonda za zdravstveno osiguranje. To je podrazumijevalo rad na zakonodavstvu kojim je definiran izvor sredstava, tj. doprinosi za zdravstveno osiguranje koje uplaćuju fizičke i pravne osobe, ali i proračunsko planiranje za financiranje raznih pružatelja zdravstvene skrbi, pri čemu je bilo potrebno baviti se i složenim odnosima između dionika javnog i privatnog sektora u tom području. Zahvaljujući tom iskustvu također sam imao priliku detaljnije proučiti sustave financiranja zdravstva u nekoliko drugih zemalja.

Ministarstvo zdravstva bilo je nadležno tijelo za provedbu projekata u području zdravstva financiranih sredstvima EU-a. U to sam vrijeme u Ministarstvu bio predsjednik odbora za odabir projekata, u kojem se raspravljalo o važnim aspektima planiranja sredstava, usmjerenosti na rezultate i odgovornog upravljanja proračunom. Za vrijeme mojeg mandata u Ministarstvu zdravstva također smo započeli s izradom Strategije za korištenje strukturnih fondova EU-a za sljedeće programsko razdoblje 2007. – 2013., što je za Litvu predstavljalo posve novu fazu i nove izazove u proračunskom planiranju te je obuhvaćalo pokazatelje rezultata i međusektorske ocjene učinkovitosti ulaganja EU-a.

S tim sam radom nastavio u Ministarstvu financija, prvo kao zamjenik ministra, a kasnije kao ministar. Priprema za novo programsko razdoblje EU-a iziskivala je znatne napore u trima glavnim područjima: prvo, priprema strateških dokumenata (strategija i operativni programi) koji će institucijama poslužiti kao vodič za proračunsko planiranje sredstava EU-a; drugo, uspostava novog institucijskog okvira za upravljanje sredstvima EU-a u skladu sa zakonodavstvom EU-a; i treće, integracija strukturne potpore EU-a u tradicionalan kontekst nacionalnog proračuna. Ovdje bih posebno istaknuo uspostavu unaprijeđenog sustava revizije za strukturne fondove EU-a u kojem sudjeluje Nacionalni ured za reviziju, vrhovna revizijska institucija Litve.

Uspješnom pripremom i provedbom programskog razdoblja 2007. – 2013. postavljeni su izvrsni temelji za sljedeće razdoblje 2014. – 2020.

Još je jedan aspekt mojeg profesionalnog iskustva u području javnih financija bila uspostava okvira za fiskalnu disciplinu u Litvi. U tom pogledu valja spomenuti pripremu i donošenje zakona o fiskalnoj disciplini 2007. kao i ustavnog zakona o provedbi Fiskalnog ugovora 2014. (za vrijeme mojeg drugog mandata kao ministra financija), u čemu sam osobno sudjelovao. Pametno planiranje nacionalnog proračuna, uključujući uvođenje poticaja za institucije i općine, bilo je iznimno važno za pristupanje Litve europodručju 2015. godine.

Kao ministar uvijek sam pridavao veliku pozornost učinkovitosti javne potrošnje u određenim područjima, uspostavi sustava planiranja i evaluacije proračunskih programa usmjerenog na rezultate te jačanju unutarnje i vanjske kontrole potrošnje. Pod mojim je vodstvom također došlo do znatnih pozitivnih pomaka u upravljanju državnom imovinom i poslovanju poduzeća u državnom vlasništvu.

2.  Koja su vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

Kao ministar financija pridonio sam odgovornoj fiskalnoj politici u Litvi. Pod mojim je vodstvom Ministarstvo financija pripremilo novu pravnu osnovu (u okviru koje su najvažniji zakon Republike Litve o fiskalnoj disciplini i ustavni zakon o provedbi Fiskalnog ugovora) u cilju jačanja povjerenja u dugoročnu održivost javnih financija i uspostave dugoročnih pravila fiskalne discipline kako bi se zajamčio održiv gospodarski rast. Glavna novost u institucionalnom okviru bila je povjeravanje funkcija neovisnog tijela za praćenje proračunske politike (takozvano fiskalno vijeće) Nacionalnom uredu za reviziju Republike Litve. To tijelo sastavlja neovisno mišljenje o planu gospodarskog razvoja koji izrađuje Ministarstvo financija Republike Litve i pregledava nacrte proračunskih planova.

Ubiranje poreza još je jedno važno područje kojem pridajem veliku pozornost. Uzimajući u obzir praksu koja se primjenjuje u cijelom svijetu te preporuke međunarodnih organizacija, proveden je niz reformi u poreznoj upravi te je došlo do niza poboljšanja. Takozvani sustav pametne porezne uprave u Litvi u početku je obuhvaćao automatizirane provjere prijava PDV-a, da bi s vremenom omogućio procjenu rizika, evaluaciju poslovnog ponašanja u stvarnom vremenu, provedbu dodatnih provjera, puno učinkovitije prepoznavanje slučajeva poreznih prijevara i utaje poreza. Uz još neke administrativne mjere to je dovelo do znatnog pozitivnog strukturnog pomaka u pogledu iznosa ubranog poreza kao dijela BDP-a, tako da je 2015. gotovo postignuta ravnoteža u javnom sektoru.

Također sam pridonio reformi računovodstva i financijskih izvještaja u litavskom javnom sektoru, uključujući proračunske institucije, javna i općinska poduzeća, institucije i organizacije. Svrha je reforme u javni sektor uvesti računovodstvo na temelju nastanka događaja, u skladu sa zakonodavstvom Republike Litve te međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. Tom se reformom nastoje izgraditi pouzdaniji i transparentniji temelji za planiranje i izvršenje proračuna.

Jedan od mojih najvažnijih osobnih ciljeva bio je povećati učinkovitost korištenja sredstava EU-a u Litvi. Ideja vodilja prema kojoj su ulaganja važnija od bolje potrošnje jasno je izražena tijekom litavskog predsjedništva Vijećem EU-a te je postala široko prihvaćena. Tijekom proračunskog razdoblja 2007. – 2013. Litva je bila jedna od prvih zemalja u EU-u koja je prihvatila izazov provedbe financijskih instrumenata u cilju boljeg pristupa financiranju za MSP-ove i financiranja projekata u području energetske učinkovitosti. Financijski instrumenti koje smo uveli (tri holding fonda i jedan jamstveni financijski instrument za pristup MSP-ova financiranju te jedan holding fond za projekte u području energetske učinkovitosti) već su se pokazali korisnima – u nekim su se instrumentima sredstva više puta ponovno uplaćivala i ulagala. U razdoblju 2014. – 2020. očekujemo da ćemo zahvaljujući stečenom iskustvu ostvariti najbolje moguće rezultate od sredstava EU-a, ali i udvostručiti financiranje financijskih instrumenata te proširiti njihovo područje primjene na nova područja (npr. promet, ulična rasvjeta, vodna infrastruktura itd.). Nacionalna ulagačka platforma u vlasništvu države VIPA počela je s radom 2013. pod mojim nadzorom u cilju učinkovitog upravljanja kapitalnim sredstvima fondova.

Pod mojim je vodstvom također došlo do znatnih pozitivnih pomaka u upravljanju poduzeća u državnom vlasništvu. Ministarstvo financija dioničar je jednog od najvećih državnih poduzeća u Litvi, Grupe Lietuvos Energija, koje je ujedno jedan od najvećih proizvođača energije u baltičkim državama. Struktura i model korporativnog upravljanja Grupe provedeni su u skladu sa smjernicama za upravljanje koje je izradilo Ministarstvo financija. U tu smo svrhu primijenili najnapredniju međunarodnu i nacionalnu praksu, preporuke OECD-a, Pravilnik o korporativnom upravljanju Burze NASDAQ OMX Vilnius. Naše se iskustvo sada proširuje i na promet i druge sektore.

Od srpnja do prosinca 2013. imao sam čast biti predsjednikom Vijeća Europske unije za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN). Glavni su rezultati litavskog predsjedništva pravovremeno postizanje dogovora o proračunu EU-a za 2014., o kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020. i o predmetima u vezi s financijskim uslugama i oporezivanjem, te znatan napredak ostvaren u izgradnji bankovne unije. Sporazum o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu jedno je najznačajnijih postignuća u izgradnji snažne i čvrste bankovne unije. Spomenuo bih i naša postignuća u području revizije, u kojem smo postigli sporazum o reformi europskog revizorskog tržišta. Glavne su značajke sporazuma stroža pravila za revizore i revizorska poduzeća čiji je cilj posebno ojačati neovisnost revizora koji provode reviziju subjekata od javnog interesa te zajamčiti veću raznolikost na aktualnom visokokoncentriranom revizorskom tržištu.

Također sam vrlo ponosan jer je za vrijeme mojeg mandata i pod mojim vodstvom 1. siječnja 2015. Litva uspješno pristupila europodručju. Na taj je datum Litva postala 19. punopravna članica europodručja i počela koristiti euro kao jedinstvenu valutu Europske unije. Uvođenje eura za Litvu znači dublju integraciju u Europsku uniju, što nam pruža veću zaštitu i sigurnost kako u gospodarskom tako i u političkom smislu.

3.  Koje je vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

Kao član Vijeća ECOFIN i posebno tijekom litavskog predsjedništva Vijećem EU-a u drugoj polovici 2013. u svojstvu predsjednika tog sastava Vijeća intenzivno sam surađivao s državama članicama, Europskim parlamentom, Europskom komisijom i drugim dionicima u nastojanjima da se zaštite interesi Europe i njezinih građana u važnim područjima kao što su gospodarstvo i financije, što je posebno obuhvaćalo kohezijsku politiku i proračun EU-a. Predsjedništvo je za mene u isto vrijeme bilo izazov i prilika; na temelju tog iskustva zaključujem da značajne rezultate koje europski građani očekuju možemo ostvariti samo ako svi, države članice i europske institucije, radimo zajedno.

Od 2012. bio sam i guverner mnogih međunarodnih financijskih institucija: Grupe Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Nordijske investicijske banke, te zamjenik guvernera Međunarodnog monetarnog fonda.

Osim toga sudjelujem i u aktivnostima Euroskupine te obnašam funkciju guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Sve mi je to omogućilo da steknem široko iskustvo u području međunarodne i međukulturne suradnje.

4.  Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

Postupak davanja razrješnice predviđen litavskim zakonodavstvom donekle se razlikuje od postupka koji se primjenjuje u Europskom parlamentu. Reviziju godišnjih financijskih izvještaja o izvršenju proračuna, koje u ime Vlade predstavlja ministar financija, provodi vrhovna revizijska institucija i zatim provjerava Seimas (parlament) Republike Litve. Parlament je odobrio te financijske izvještaje usvajanjem odgovarajućih rješenja u svim slučajevima u kojima sam u svojstvu ministra predstavljao i branio te izvještaje.

5.  Na koje ste profesionalne položaje došli političkim imenovanjem?

Imenovan sam na položaj potpredsjednika u Ministarstvu socijalne skrbi i rada, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu financija, što je formalno rezultat političkog imenovanja odlukom ministara dotičnih ministarstava. Godine 2007. predsjednik vlade predložio me za ministra financija nakon ostavke prethodnog ministra, a predsjednik Republike imenovao me na taj položaj. Smatram, međutim, da su u svim tim slučajevima glavni argumenti u prilog mojoj kandidaturi bile moje kvalifikacije i profesionalne vještine, a ne politička pripadnost.

U prosincu 2012. imenovan sam u drugi mandat kao ministar financija. Na postupak sastavljanja Kabineta ministara nakon parlamentarnih izbora 2012. snažno je utjecalo predstojeće predsjedništvo EU-om i cilj nove vlade da se dobro pripremi za prihvaćanje jedinstvene valute EU-a. Moj ugled kao nepristrane, učinkovite i dobro upućene osobe navodno je bio ključan preduvjet za odobrenje budućeg ministra.

Treba istaknuti da nikad nisam bio zastupnik u parlamentu niti sam se uz obnašanje svojih funkcija u vladi bavio bilo kakvim parlamentarnim aktivnostima.

6.  Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

Kao tri područja u kojima su se moj osobni doprinos i rad pokazali ključnima naveo bih sljedeće:

Uvođenje eura u Litvi. To je iziskivalo ne samo ogroman praktičan rad na pripremi za promjenu valute, pri čemu sam predvodio proces uspostave sustava za upravljanje tim procesom i osobno predsjedao operativnoj skupini na visokoj razini koja je vodila proces, već je podrazumijevalo i uspostavu odgovarajućih fiskalnih i pravnih uvjeta. Uvođenje i provedba okvira fiskalne discipline, počevši sa zakonom o fiskalnoj disciplini iz 2007., uvijek su bili među mojim glavnim prioritetima. Litva je uspjela postići trend smanjenja fiskalnog deficita i stabilizaciju javnog duga, povećavši istodobno učinkovitost potrošnje i prihode od državnih poduzeća.

Uspostava bankovne unije. Kao predsjednik Vijeća ECOFIN morao sam odigrati središnju ulogu u postizanju dugo očekivanog sporazuma o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, ključnom stupu bankovne unije. Taj je sporazum vrhunac litavskog predsjedništva 2013., koje se ustrajno i svim snagama trudilo izgraditi vjerodostojnu Europu. Za vrijeme mojeg predsjedanja također smo postigli sporazum s Europskim parlamentom o dvjema zasebnim komponentama bankovne unije: Direktivi o oporavku i sanaciji banaka, kojom se uspostavlja okvir za oporavak i sanaciju banaka i investicijskih društava štiteći pritom novac poreznih obveznika, i Direktivi o sustavima osiguranja depozita, čiji je cilj osigurati dostatna financijska sredstva u fondovima sustava i brze isplate deponentima u propalim financijskim institucijama.

Povećanje učinkovitosti upravljanja sredstvima EU-a i revizije tih sredstava u Litvi. Upravljačko tijelo za sredstva Europske unije u Litvi jest Ministarstvo financija, koje je odgovorno za učinkovito i transparentno izvršenje sredstava EU-a u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. Kao ministar imao sam aktivnu ulogu u uspostavi učinkovitijeg institucionalnog okvira za upravljanje sredstvima EU-a u razdoblju 2007. – 2013. u skladu s uvjetima i najboljim praksama EU-a. Na primjer: kako bismo poboljšali nadzor nad revizorskim aktivnostima i zajamčili pridržavanje načela i najboljih praksi funkcionalne odvojenosti revizora i subjekta pod revizijom (upravljačko tijelo, posrednička tijela, tijelo za ovjeravanje), odlučili smo prebaciti odgovornost za postupak revizije nad izvršenjem sredstava EU-a s relevantnog odjela u Ministarstvu financija na Nacionalni ured za reviziju Republike Litve. U to je vrijeme Ured već imao široko iskustvo u području revizije nad sredstvima EU-a i u godišnjoj evaluaciji funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole. Ta konkretna promjena i niz drugih poboljšanja u institucionalnom okviru za upravljanje sredstvima EU-a u razdoblju 2007. – 2013. uvelike su unaprijedili reviziju sredstava EU-a i kulturu dobrog financijskog upravljanja u Litvi, a očit je dokaz tome jedna od najnižih stopa pogreške među svim državama članicama. Taj se sustav i dalje koristi u programskom razdoblju 2014. – 2020.

Još jedna novost koju smo uveli bila je izravna integracija nekoliko drugih institucija u sustav upravljanja sredstvima EU-a u razdoblju 2014. – 2020. u cilju jačanja konkretnih kontrola i smanjenja neprimjerene upotrebe sredstava EU-a. Te su institucije konkretno bile Državni ured za javnu nabavu, Služba za istragu financijskog kriminala i Vijeće za konkurentnost. Taj se institucionalni sustav doista pokazuje učinkovitim.

Neovisnost

7.  Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?

Načelo neovisnosti jedno je od temeljnih načela za revizore i revizorske institucije. Vrhovne revizorske institucije svoje zadaće mogu izvršavati objektivno i učinkovito samo ako su neovisne od subjekta pod revizijom i zaštićene od vanjskog utjecaja. Revizori bi trebali ostati neovisni kako bi njihova izvješća bila nepristrana i kako bi ih i oni kojima su namijenjena tako doživljavali. Poštujući načelo neovisnosti kao član Revizorskog suda djelovao bih u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni Ugovorom, etičkim smjernicama Europskog revizorskog suda, kodeksom ponašanja za članove Suda, Poslovnikom Revizorskog suda i provedbenim odredbama Poslovnika.

Pri izvršavanju dužnosti člana Revizorskog suda izbjegavao bih svako djelovanje koje bi dovelo do gubitka neovisnosti i svaku situaciju koja bi mogla dovesti do sukoba interesa te bih poduzeo sve odgovarajuće mjere kako bi uklonio prijetnje mojoj neovisnosti. Pri obavljanju dužnosti postupao bih objektivno i konstruktivno, ne bih primao naloge od vlada i drugih tijela te bih se suzdržao od bilo kakvih drugih profesionalnih aktivnosti, a posebno ne bih obnašao nikakve političke funkcije.

8.  Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ne, nemam spoznaja ni o kakvim činjenicama koje bi me mogle dovesti u sukob s mojim budućim dužnostima.

9.  Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Da, spreman sam ispuniti sve obveze u vezi s objavljivanjem informacija koje se primjenjuju na članove Suda. Otkrit ću sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Revizorskog suda i, ako to bude potrebno, javno ih obznaniti. Zbog svojih prijašnjih i trenutačnih funkcija u državnoj službi svoje zemlje, u skladu s mjerodavnim zakonima Republike Litve kojima je regulirano otkrivanje financijskih interesa i drugih obveza državnih službenika, od 2003. redovito otkrivam i javno obznanjujem svoje financijske interese i druge obveze te financijske interese i druge obveze svoje obitelji.

10.  Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako da, navedite pojedinosti.

Ne, trenutačno nisam uključen ni u kakav tekući sudski postupak.

11.  Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Od 1990., nakon ponovne uspostave neovisnosti Litve, član sam Socijaldemokratske stranke Litve. Kao ministar financija u koalicijskoj vladi Litve također sam član Vijeća Stranke. Međutim, nikad nisam obnašao nikakvu izvršnu funkciju ni na kojoj razini, ni u toj Stranci ni u nekoj drugoj političkoj organizaciji. Nikad nisam izabran u parlament i nikada nisam pripadao nekom od parlamentarnih klubova zastupnika niti sam sudjelovao u njihovim aktivnostima. Sve funkcije na koje sam imenovan obnašao sam na temelju profesionalnosti.

12.  Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Da, odstupit ću sa svake dužnosti na koju sam izabran i odustati od aktivne funkcije u slučaju da budem imenovan članom Suda. Neću prihvatiti takvu dužnost ni funkciju za vrijeme mandata kao člana Suda.

13.  Kako biste postupili u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

Proračun EU-a novac je poreznih obveznika koji se mora koristiti samo za provedbu politika koje je odobrio zakonodavac EU-a. Čvrsto vjerujem da nijedna javna služba ne može u potpunosti ostvariti svoje ciljeve ako je obilježena korupcijom, prijevarom ili nepravilnostima. Kada bih se susreo s korupcijom, prijevarom ili drugim ozbiljnim nepravilnostima koji bi mogli imati negativan učinak na javna sredstva EU-a, bilo da je riječ o prihodima EU-a, rashodima EU-a ili imovini u posjedu institucija EU-a, postupio bih vrlo strogo i pobrinuo se za to da se slučaj prijavi OLAF-u ili drugim mjerodavnim tijelima, ali naravno u potpunosti u skladu s pravilima i postupcima Suda. Svakako bih to učinio neovisno o osobi ili državi članici o kojoj je riječ, bilo da se radi o Litvi ili nekoj drugoj državi. Jednako postupanje također u ovom pogledu jest i ostat će jedan od mojih najjačih osobnih imperativa.

Izvršavanje dužnosti

14.  Koje bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Dobro financijsko upravljanje temeljna je sastavnica pojma dobrog upravljanja. Odgovornost, transparentnost, vladavina prava u jednakoj su mjeri ključni za dobro upravljanje u javnoj službi. Kultura dobrog financijskog upravljanja u javnoj organizaciji trebala bi postaviti temelje za najbolje moguće ponašanje i stalno napredovanje. Mora sadržavati četiri ključna elementa: vodstvo (vrijednosti, jasna vizija, misija i ciljevi), odlučivanje i strukturu (jasne uloge i zadaće te struktura koja podupire ciljeve), ljude (učinkovito upravljanje ljudskim resursima, uključujući upravljanje osposobljavanjem i znanjem) te radne procese i sustave (učinkoviti i djelotvorni radni procesi te sustav upravljanja rizikom).

Demokratski nadzor nad izvršenjem proračuna trebao bi biti ključni element odgovornosti zahvaljujući kojem bi porezni obveznici bili obaviješteni o tome kako se troši njihov novac, troši li se u skladu s mjerodavnim pravilima i odredbama i, još važnije, jesu li tim novcem postignuti željeni rezultati.

Sve to također vrijedi i za europski kontekst. U EU-u pojam dobrog financijskog upravljanja uveden je u primarnom zakonodavstvu, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, u čijem se članku 317. navodi da „Komisija izvršava proračun u suradnji s državama članicama [...] vodeći pritom računa o načelima dobrog financijskog upravljanja” i da „države članice surađuju s Komisijom kako bi osigurale da se proračunska sredstva koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja”.

Financijska uredba, koja je mjerodavna za opći proračun EU-a, dodatno opisuje načela dobrog financijskog upravljanja uz pomoć tri pojma: ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost. Načelo ekonomičnosti ovdje podrazumijeva da su instituciji potrebna sredstva dostupna pravodobno, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni. Načelo učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih rezultata, a djelotvornost se odnosi na postizanje postavljenih ciljeva i željenih rezultata.

Uz navedena zakonodavstvom propisana načela dobrog financijskog upravljanja aktualne globalne promjene dovele su do drugih značajki dobrog upravljanja koje bi svaka suvremena javna služba trebala poštovati, kao što su primjerice dodatna tri načela okoliša, jednakosti i etike.

Moje je mišljenje da unatoč priličnoj ograničenosti dogovorenog proračuna EU-a izgradnja snažne kulture dobrog financijskog upravljanja u području financija EU-a može biti ključna za uspjeh same europske ideje. No da bi se to postiglo, potrošnjom iz proračuna EU-a prvo bi trebalo ponuditi jasnu i vidljivu korist za Europsku uniju i njezine građane, koju ne bi bilo moguće ostvariti potrošnjom samo nacionalnih sredstava, u potpunosti poštujući načelo supsidijarnosti. Upravo je to ideja europske vrijednosti za novac. Nažalost, sredstvima EU-a prečesto se samo povećavaju ukupna sredstva koja neka zemlja ima na raspolaganju, bez dodavanja posebne europske vrijednosti. Ponekad se pak sredstva EU-a koriste za aktivnosti koje bi države članice i korisnici ionako proveli (učinak mrtvog tereta). Osim toga, još se uvijek u mnogo slučajeva stavlja prevelik naglasak na trošenje sredstava EU-a (pristup usmjeren na uložena sredstva), pri čemu se pozornost pridaje ponajprije na usklađenost potrošnje s pravilima, neovisno o relevantnosti postignutih rezultata.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. već je došlo do znatnih promjena te je to postalo izazov i za države članice i za europske institucije, uključujući Europski revizorski sud. Posebne značajke dobrog financijskog upravljanja, kao što su makroekonomska uvjetovanost, pričuve za uspješnost, više mogućnosti za pojednostavljenje, sinergija sredstava i raširenija upotreba financijskih instrumenata, uvedene su u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. (uz važan doprinos litavskog predsjedništva tom procesu). Međutim, potrebno je učiniti još više. Uspostava postupka izrade proračuna EU-a temeljenog na rezultatima bit će prioritet Komisije, i smatram da i Sud može kao partner sudjelovati u tom procesu, naravno ne dovodeći u pitanje svoju neovisnost.

U Litvi sredstva EU-a iznose gotovo 15 % ukupne opće državne potrošnje te su stoga ključna za postizanje političkih ciljeva. Kao ministar financija sudjelovao sam u uspostavi sustava upravljanja sredstvima EU- i nadzora na njima koji je usmjeren na rezultate. Litva je među najuspješnijim državama članicama, ako ne i najuspješnija, kada je riječ o kapacitetu apsorpcije sredstava EU-a. Moji su prioriteti u području dobrog financijskog upravljanja za programsko razdoblje 2014. – 2020. sprečavanje prijevara, ali i razmjerne kontrole, pojednostavljenje i smanjenje administrativnog opterećenja te, ništa manje važno, usmjerenost primarno na ishod i rezultate koji će dovesti do dugoročnog pozitivnog učinka na gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva. Pozitivni su rezultati već ostvareni: prema revizorskom tijelu Nacionalnog ureda za reviziju stopa preostalih pogrešaka za kohezijsku politiku u Litvi (npr. 0,42 % 2014.) sustavno je daleko niža čak i od praga značajnosti od 2 %, što je izvanredno postignuće u usporedbi s ukupnom brojkom na razini cijelog EU-a, s obzirom na to da je prema Sudu procijenjena razina pogreške za kohezijsku politiku u EU-u 2014. bila 5,7 %. Osim toga, ex post evaluacijama utvrđen je snažan pozitivni učinak sredstava EU-a na litavsko gospodarstvo i društveni život.

Očigledno je da Europski revizorski sud zahvaljujući svojem revizorskom i drugom radu ima jedinstvenu ulogu u jačanju demokratskog legitimiteta i održivosti cijelog EU-a. U potpunosti se slažem s odlukom Suda da u prošlogodišnjem Godišnjem izvješću pozove na zauzimanje „potpuno novog pristupa” boljim ulaganjem sredstava EU-a (i nacionalnih sredstava) kako bi se uzeli u obzir globalni izazovi s kojima se Europa suočava. S druge strane, donositeljima odluka u EU-u trebalo bi dostaviti pravodobne i relevantne rezultate revizija Suda, a sve bi se strane zatim trebale pobrinuti za bolju provedbu preporuka iz revizija.

I na kraju, pozdravljam nedavnu reformu Suda izloženu u strategiji Suda za razdoblje 2013. – 2017., kojom će se daljnjim poboljšanjem dobrog upravljanja u okviru samog Suda on pretvoriti u moderniju organizaciju. Nadam se da će se time Sudu omogućiti da se fleksibilnije koristi vlastitim resursima i da pojednostavi svoje procedure u svrhu relevantnijih i pravodobnijih izvješća. Promjena bi trebala biti dio stalnog razvoja, uz sudjelovanje svih članova Suda, koji bi trebali nastojati proaktivno promicati kulturu dobrog financijskog upravljanja kako unutar same organizacije tako i u cijeloj Europskoj uniji. Spreman sam osobno doprinijeti postizanju tog cilja.

15.  U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Od ključne je važnosti da između parlamentarnog nadzora i javne revizije postoji sustav kontrole uz punu suradnju. Čvrsto vjerujem da je suradnja između Odbora Parlamenta za proračunski nadzor (CONT) i Suda ključan element u provedbi javnog nadzora nad novcem poreznih obveznika EU-a. Dugogodišnja međusobna suradnja između dviju institucija rezultirala je dobrom praksom: redovni sastanci na kojima se izlažu rezultati revizija, savjetovanja u procesu odabira visokoprioritetnih područja revizije, priprema godišnjeg programa rada. Međutim, budući da se globalno okruženje neprestano mijenja, treba tražiti bolje načine suradnje i sinergije koji će biti od koristi za obje strane pri izvršavanju njihovih nadležnosti unutar okvira odgovornosti.

Parlament svoju osnovnu funkciju parlamentarnog nadzora nad tijelom izvršne vlasti, Komisijom, obavlja u okviru postupka davanja razrješnice, pri čemu Parlament, nakon preporuke Vijeća, odlučuje je li Komisija na zadovoljavajući način obavila svoje zadaće izvršenja proračuna. Godišnje izvješće Suda, zajedno s tematskim izvješćima, ključni su dokumenti na temelju kojih se taj postupak provodi.

Primjerena logistika za sastavljanje godišnjeg izvješća ključna je da bi se izvješće dostavilo Parlamentu i odboru CONT pravodobno i odgovarajuće kvalitete. Kada bi se godišnja izvješća ranije sastavljala, odbor CONT imao bi više vremena za njihovo pregledavanje. Za to bi mogla biti korisna dodatna pomoć i sustavnija interakcija s imenovanim izvjestiteljima Parlamenta pri sastavljanju izvješća o razrješnici, a isto vrijedi i za tematska izvješća.

Vrijednost rada na reviziji uspješnosti u velikoj mjeri ovisi o relevantnosti i pravodobnosti tematskih izvješća. Obje grane proračunskog tijela moraju dobiti rezultate revizije u pravo vrijeme u višegodišnjem proračunskom ciklusu kako bi učinkovito doprinijele zakonodavnom procesu. U suprotnome izvješća Suda ne bi proizvela željeni učinak te bi se uzalud potrošili oskudni resursi. U tom je pogledu nova odredba prema kojoj se tematska izvješća usvajaju u primjerenom vremenskom razdoblju koje nije duže od 13 mjeseci dobrodošla promjena koja doprinosi pravodobnosti rezultata revizije, ali i većoj učinkovitosti unutar Suda.

Važan su međusektorski dokument Suda panoramski pregledi, koji se sastavljaju na temelju istraživanja i stečenog revizorskog iskustva Suda. Te preglede smatram dodatnim izvorom dokaza za zakonodavni i nadzorni proces Parlamenta. Sud bi uključivanjem po potrebi i drugih istraživačkih kapaciteta, kao što je istraživačka služba Parlamenta, mogao izgraditi snažan neovisan evaluacijski instrument.

Osim toga, uz suradnju s odborom CONT i uz njegovu pomoć, intenzivnija suradnja sa specijaliziranim odborima Parlamenta mogla bi biti važna i korisna. Mjerodavni bi odbori mogli poslužiti kao dodatna platforma u procesu odlučivanja tako što bi razmatrali izvješća Suda i raspravljali o drugim pitanjima od zajedničkog interesa sa Sudom.

I konačno, zajedno s odborom CONT Sud bi trebao održavati čvršće veze s Vijećem i nacionalnim parlamentima, koji su također politička tijela koja nadziru sredstva EU-a. Jedan od mojih prioriteta kao člana Suda bila bi aktivna uključenost u radne odnose s nacionalnim parlamentima država članica i s Vijećem. Smatram da bi se time doprinijelo boljoj odgovornosti te većoj osviještenosti i vjerodostojnosti EU-a.

16.  Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Sud ima jasnu zadaću provoditi revizije uspješnosti. Člankom 287. stavkom 2. Ugovora propisano je da „Revizorski sud ispituje [...] ispravnost financijskog upravljanja”. Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija pružaju vrhovnim revizijskim institucijama vrlo detaljne smjernice za reviziju uspješnosti, a Priručnik Suda za reviziju uspješnosti ispravno se temelji na tim standardima.

Revizija učinkovitosti neovisno je, objektivno i pouzdano ispitivanje kojim se utvrđuje djeluju li poduzeća, sustavi, operacije, programi, aktivnosti ili organizacije u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti i ima li prostora za napredak.

Kao što se može zaključiti iz navedene definicije, revizija uspješnosti povećava javnu odgovornost i omogućuje vrhovnim revizijskim institucijama da daju svoj važan doprinos poboljšanju uspješnosti javne službe. Revizija uspješnosti mora ispuniti važne funkcije, kako u odnosu na građane tako i u odnosu na zakonodavna i izvršna tijela pod revizijom.

Demokratsko načelo temelji se na pravu građana da svoje predstavnike smatraju odgovornima za njihove odluke i postupke. Kako bi se to načelo realiziralo, građani EU-a očekuju da ih se obavještava o korištenju javnih resursa i uspješnosti javnih službi. Pružajući objektivne i pouzdane informacije o tim pitanjima revizija uspješnosti doprinosi transparentnosti i odgovornosti čitave Europske unije.

Revizija uspješnosti također ima važnu ulogu u obavještavanju tvoraca politike o postupcima izvršne vlasti te o rezultatima i ishodima odluka. Obama zakonodavnim tijelima EU-a, Europskom parlamentu i Vijeću EU-a, potrebne su pouzdane i neovisne informacije o rezultatima i učincima programa i odluka. Revizije uspješnosti jedinstven su izvor informacija s obzirom na to da su neovisne i objektivne te da ih ne priprema političko tijelo, i time neizravno doprinose političkom procesu odlučivanja pružajući ozbiljne dokaze.

Revizijom uspješnosti potiču se razvoj i promjene u javnom sektoru tako što se pružaju nove informacije i skreće pozornost na razne izazove. U okviru revizije uspješnosti moguće je također dotaknuti se problema koji ponekad izlaze iz mandata subjekta pod revizijom i povezani su isključivo s političkim pitanjima. Revizija uspješnosti stoga doprinosi napretku i reformi u javnom sektoru. Na taj se način njome može ostvariti dodana vrijednost koja podrazumijeva puno više od puke kontrole.

Dodana vrijednost revizija uspješnosti koje provodi Sud sastoji se u sposobnosti sagledavanja šire slike te prikupljanja i širenja primjera najbolje prakse, čime se doprinosi javnom nadzoru nad izvršenjem proračuna EU-a i donošenju informiranih odluka o mehanizmima upravljanja, izradi politika i programa te raspodjeli sredstava iz proračuna EU-a. Nalazi, zaključci i preporuke najvažniji su elementi izvješća o reviziji uspješnosti. Nalazi i zaključci revizije moraju rezultirati posljedicama. Stoga preporuke u izvješću moraju biti provedive i pružati dodanu vrijednost kako bi se doprinijelo poboljšanju financijskog upravljanja u postupcima subjekta pod revizijom ili u javnom sektoru kao cjelini: ostvarenje financijskih ušteda, uvođenje boljih metoda rada, izbjegavanje rasipanja, postizanje troškovno učinkovitih ciljeva i stvaranje dugoročnih pozitivnih učinaka. Međutim, snažan okvir odgovornosti trebalo bi dopuniti daljnjim praćenjem nakon revizije te pravilnim praćenjem i provedbom preporuka iz revizije.

Ocjenjivanje i mjerenje učinka izvješća Suda o revizijama uspješnosti nužna je karika u lancu odgovornosti. Preporuke iznesene u tematskim izvješćima Suda treba naknadno pratiti kako bi se utvrdile i ocijenile poduzete mjere i ostvaren napredak. Vjerujem da će Sud povećati učinkovitost svojih izvješća o reviziji ako dodatno ojača praćenje provedbe preporuka Suda. Konkretno, Sud bi mogao uvesti postupak u okviru kojeg subjekt pod revizijom, Komisija, sastavlja detaljne planove provedbe preporuka Suda, a Sud nadzire i prati (koristeći se vlastitom sofisticiranom bazom podataka) kako se Komisija i države članice pridržavaju svoje obveze provedbe tih planova.

17.  Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Sud surađuje s drugim vrhovnim revizijskim institucijama ponajprije preko Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i njezine europske regionalne grupe (EUROSAI).

Na razini EU-a Ugovorom su postavljeni temelji za suradnju s nacionalnim revizorskim tijelima. Člankom 287. stavkom 3. Ugovora propisano je da se „[u] državama članicama revizija provodi u suradnji s revizorskim tijelima pojedine države” i da „Revizorski sud i nacionalna revizijska tijela država članica surađuju u duhu povjerenja, zadržavajući pritom svoju nezavisnost.”

Države članice dijele odgovornost za izvršenje oko 80 % proračuna EU-a. Vrhovne revizijske institucije trebale bi, naravno, sudjelovati u reviziji sredstava EU-a u državi i tako biti dio revizorskog lanca koji završava u odboru CONT u Parlamentu. U idealnoj situaciji i u skladu s pojmom jedinstvene revizije vrhovne revizijske institucije mogle bi provoditi reviziju nacionalnih financijskih izvještaja svojih država i drugih izvještaja o upotrebi sredstava EU-a u državi. Sud bi se tada mogao osloniti na rad vrhovnih revizijskih institucija i iskoristiti dio jamstva kako bi donio mišljenje o konsolidiranim financijskim izvještajima EU-a. Međutim, u praksi su vrhovne revizijske institucije neovisna nacionalna tijela koja su odgovorna nacionalnim parlamentima i koja djeluju u skladu s nacionalnim okvirima koji se znatno razlikuju među državama članicama EU-a. Stoga ne postoji jedinstveni model prema kojem vrhovne revizijske institucije provode reviziju sredstava EU-a i vjerojatno nije niti ostvariv, osim ako se ne postignu politički dogovori i uspostavi pravna osnova. Neke vrhovne revizijske institucije dobrovoljno provode reviziju nacionalnih izvještaja o upotrebi sredstava EU-a u svojim zemljama. Neke djeluju kao dio okvira unutarnje kontrole za sredstva EU-a i podnose izvješća Komisiji (npr. litavski Nacionalni ured za reviziju u ulozi revizorskog tijela za kohezijsku politiku). Druge provode nacionalne revizije usklađenosti ili uspješnosti s posebnim naglaskom na sredstvima EU-a.

Nedavni razvoj događaja u EU-u i državama članicama općenito, a posebno kao rezultat financijske krize, i trenutna razina gospodarske, proračunske i monetarne integracije jasno ukazuju na potrebu za boljom suradnjom između Suda i vrhovnih revizijskih institucija država članica, na bilateralnoj ili široj osnovi, ovisno o pitanjima koja se razmatra. Aktualni okvir Kontaktnog odbora, u kojemu Sud ima ključnu ulogu, otvara mogućnost za bezbroj načina i oblika suradnje. Smatram da bi uz razne aktivnosti u sklopu radnih i stručnih skupina Kontaktni odbor mogao preuzeti proaktivniju ulogu u poticanju zajedničkih revizija u područjima od zajedničkog interesa, kao što su npr. provedba strategije Europa 2020., prijevara unutar Zajednice u području PDV-a, infrastruktura cestovnih mreža EU-a, borba protiv korupcije. Odbor CONT u tom bi pogledu mogao biti krajnji korisnik tih rezultata revizije s mogućnošću da na sveobuhvatniji način raspravlja o pitanjima koja se tiču cijelog EU-a i razmatra ih. Kao dobar primjer te suradnje istaknuo bih zajednički revizorski rad na poglavlju 3. Godišnjeg izvješća za 2014. pri čemu je ocijenjeno kako je strategija Europa 2020. odražena u sporazumima o partnerstvu i programima financiranja dogovorenim između Komisije i država članica.

Smanjenje skupih preklapanja revizija sredstava EU-a još je jedan dobar razlog za suradnju. Sud i nacionalne vrhovne revizijske institucije EU-a trebali bi istražiti svaku priliku da se izbjegnu skupa preklapanja revizija, ponajprije na način da osiguraju da se revizori na svakoj razini mogu primjereno osloniti na rad drugih revizora. Sud i vrhovne revizijske institucije u državama članicama trebali bi poboljšati suradnju kako bi ostvarili taj cilj.

18.  Kako biste dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

Sud u okviru svojeg mandata, kako je navedeno u Ugovoru i u Financijskoj uredbi, objavljuje tri glavne vrste dokumenata: godišnja izvješća, tematska izvješća i mišljenja, te kao novi četvrti dokument panoramske preglede. Ti su dokumenti Suda važna karika u lancu odgovornosti EU-a jer Parlamentu i drugim dionicima pružaju neophodne informacije koje im pomažu pri nadzoru nad javnom potrošnjom.

Godišnja izvješća uglavnom sadrže rezultate financijske revizije i revizije usklađenosti nad proračunom EU-a i europskim razvojnim fondovima. U posebnim godišnjim izvješćima iznosi se financijska revizija i revizija usklađenosti nad agencijama, decentraliziranim tijelima i drugim institucijama EU-a.

Pozdravljam činjenicu da Sud stalno razvija godišnje izvješće uvrštavajući u njega više informacija kako bi bilo od veće pomoći odboru CONT u njegovu postupku davanja razrješnice: više ocjena kvalitete potrošnje i uspješnosti, stanje nadzornih i kontrolnih sustava u pojedinačnim državama članicama, upravljanje proračunom u Komisiji. Te dodatne informacije zajedno sa stopom pogreške za proračunske prihode i rashode, uključujući stopu pogreške glavnih područja politike EU-a, dopunjuju izjavu o jamstvu više kvalitativnim, a ne samo kvantitativnim podacima.

Ako Komisija izvršava proračun podijeljenim upravljanjem, zadaće izvršenja prenose se na države članice. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, uključujući zakonodavne, regulatorne i administrativne mjere, kako bi zaštitile financijske interese Unije, jamčeći da se aktivnosti koje se financiraju iz proračuna provode ispravno i učinkovito te u skladu s pravilima. Države članice dijele odgovornost za izvršenje oko 80 % proračuna EU-a.

Činjenica da u plaćanjima iz proračuna EU-a 21 godinu zaredom postoje značajne pogreške pokazuje da su nadzorni i kontrolni sustavi nedovoljno učinkoviti, s obzirom na to da se ni Komisija ni države članice nisu uspjele zadržati na prihvatljivoj razini pogreške od ispod 2 %.

Kako bi odgovarale za financijsko upravljanje sredstvima EU-a, države članice moraju dostavljati izvješća o kontroli, godišnje financijske izvještaje, izjave o upravljanju, godišnje sažetke provedenih revizija i kontrola zakonitosti i regularnosti sredstava EU-a koje je država primila te revizorska mišljenja. Međutim, i sama Komisija u svojem objedinjenom izvješću priznaje da je pouzdanost izvješća o kontroli država članica i dalje izazov. Komisija stoga mora poboljšati sustav sankcija ako država članica u izvješću o kontroli, ali i u drugim izvješćima iznese netočne informacije. U skladu s Financijskom uredbom Komisija mora provesti analizu kontinuirano visoke razine pogreške te zatim utvrditi slabosti u kontrolnim sustavima, analizirati troškove i koristi mogućih korektivnih mjera te poduzeti ili predložiti odgovarajuće mjere u smislu pojednostavljenja i unapređenja kontrolnih sustava te revizije programa odnosno sustava isporuke kada su dostupni odgovarajući podaci.

S tim u vezi Sud treba staviti naglasak na ocjenu pouzdanosti informacija i jamstva Komisije na temelju okvira unutarnje kontrole, čija se učinkovitost temelji ponajprije na kvaliteti sustava država članica. Sud mora intenzivirati ocjenjivanje rada Komisije na točnosti podataka koje dostavljaju države članice i odboru CONT pružiti konkretnije informacije o temeljnim uzrocima pogrešaka i konkretnim mjerama za ispravljanje utvrđenih nedostataka (u obliku preporuka u sklopu revizije i provedbenih planova koje sastavlja Komisija i u kojima se navode aktivnosti povezane s povećanjem preventivnih i korektivnih sposobnosti nadzornih i kontrolnih sustava). Osim toga, Sud treba nastaviti s radom na ocjeni uspješnosti Eurostata u utvrđivanju kako se podaci prikupljaju u državama članicama i kako se osiguravaju visokokvalitetni pouzdani statistički podaci kojima se doprinosi utemeljenom odlučivanju o politikama EU-a.

Ostala pitanja

19.  Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Moja kandidatura za člana Europskog revizorskog suda bila je u skladu s demokratskim i transparentnim postupkom koji je obuhvaćao: (jednoglasan) prijedlog koalicijske vlade Republike Litve, suglasnost predsjednika Republike i, na kraju, odobrenje većinom glasova na plenarnoj sjednici u Seimasu (parlament) Republike Litve. Vjerujem da je tim postupkom posebno zajamčena moja neovisnost od bilo kakvog političkog utjecaja iz moje zemlje.

Smatram da je konstruktivna i iskrena suradnja s Europskim parlamentom od ključne važnosti za svakog člana Revizorskog suda. Stoga bi negativno mišljenje Parlamenta o predloženom članu Suda očito onemogućilo suradnju tog člana s Parlamentom i njegovim odborima kada bi ga se unatoč tome imenovalo.

No, što je još važnije, smatram da Europski revizorski sud kao institucija također mora imati jasan demokratski legitimitet, koji može biti puno snažniji ako Europski parlament, čije zastupnike izravno izabiru europski građani, izdaje pozitivna mišljenja o imenovanju članova Suda. Stoga ću, bude li Parlament imao značajne prigovore na prijedlog mojeg imenovanja za člana Revizorskog suda, svojoj vladi podnijeti odluku o povlačenju kandidature.

Smatram da zaslužujem povjerenje Europskog parlamenta i vjerno ću obavljati svoju dužnost pri Europskom revizorskom sudu. Stoga se nadam da će Parlament izdati pozitivno mišljenje o mojoj kandidaturi.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard Czarnecki, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Georgi Pirinski, Claudia Schmidt, Bart Staes, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brian Hayes, Benedek Jávor, Marian-Jean Marinescu, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Claudiu Ciprian Tănăsescu

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti