Postupak : 2016/0011(CNS)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0189/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0189/2016

Rasprave :

PV 07/06/2016 - 2
CRE 07/06/2016 - 2

Glasovanja :

PV 08/06/2016 - 12.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0265

IZVJEŠĆE     *
PDF 850kWORD 581k
27.5.2016
PE 578.569v02-00 A8-0189/2016

o prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

(COM(2016)0026 – C8-0031/2016 – 2016/0011(CNS))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Hugues Bayet

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE MANJINE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

(COM(2016)0026 – C8-0031/2016 – 2016/0011(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0026),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0031/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja malteškog i švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0189/2016),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Među trenutačnim političkim prioritetima u međunarodnom oporezivanju ističe se potreba za osiguranjem plaćanja poreza u slučaju stvaranja dobiti i vrijednosti. Stoga je vrlo važno obnoviti povjerenje u poštenje poreznih sustava i omogućiti vladama da učinkovito ostvaruju svoj porezni suverenitet. Ti su novi politički ciljevi preneseni u konkretne preporuke za djelovanje u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (BEPS) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Kao odgovor na potrebu za poštenijim oporezivanjem Komisija je u Komunikaciji od 17. lipnja 2015. utvrdila Akcijski plan za pravednije i učinkovitije oporezivanje dobiti poduzeća u Europskoj uniji3 (Akcijski plan).

(1)  Među trenutačnim političkim prioritetima u međunarodnom oporezivanju ističe se potreba za osiguranjem plaćanja poreza u slučaju stvaranja dobiti i vrijednosti. Stoga je vrlo važno obnoviti povjerenje u poštenje poreznih sustava i omogućiti vladama da učinkovito ostvaruju svoj porezni suverenitet. Ti su novi politički ciljevi preneseni u konkretne preporuke za djelovanje u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (BEPS) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Kao odgovor na potrebu za poštenijim oporezivanjem Komisija je u Komunikaciji od 17. lipnja 2015. utvrdila Akcijski plan za pravednije i učinkovitije oporezivanje dobiti poduzeća u Europskoj uniji3 (Akcijski plan) u kojem prepoznaje da bi istinska zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit prikladne i poštene distribucije uistinu promijenila paradigmu borbe protiv umjetnih strategija smanjenja osnovice i prijenosa dobiti. U tom svjetlu Komisija bi što prije trebala objaviti ambiciozan prijedlog zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, a zakonodavna vlast što prije zaključiti pregovore o ovom ključnom dosjeu.

 

  Potrebno je voditi računa o zakonodavnoj rezoluciji Europskog parlamenta od 19. travnja 2012. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj poreznoj osnovici poreza na dobit.

__________________

__________________

3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o pravednom i učinkovitom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: 5 pet ključnih područja djelovanja, COM(2015) 302 završna verzija od 17. lipnja 2015.

3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o pravednom i učinkovitom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: 5 pet ključnih područja djelovanja, COM(2015) 302 završna verzija od 17. lipnja 2015.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1a)  S obzirom na to da je praksa agresivnog poreznog planiranja neprihvatljiva s gledišta nenarušavanja unutarnjeg tržišta i socijalne pravde, Unija smatra da su borba protiv prijevara, utaje poreza i izbjegavanja poreza najviši politički prioriteti.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Većina država članica kao članice OECD-a obvezale su se provoditi rezultate 15 mjera protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, koji su objavljeni 5. listopada 2015. Stoga je za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta od ključne važnosti da države članice provedu najmanje svoje obveze u skladu s BEPS-om, da općenito poduzmu mjere za obeshrabrivanje prakse izbjegavanja poreza i osiguraju pošteno i učinkovito oporezivanje u Uniji na dovoljno usklađen i koordiniran način. Na tržištu vrlo integriranih gospodarstava javlja se potreba za zajedničkim strateškim pristupima i koordiniranim djelovanjem u cilju poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta i što boljeg iskorištavanja pozitivnih učinaka inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti. Nadalje, fragmentacija tržišta mogla bi se spriječiti samo zajedničkim okvirom kojim bi se mogle ukloniti postojeće neusklađenosti i prekinuti narušavanje tržišta. Naposljetku, nacionalnim provedbenim mjerama koje slijede zajedničko usmjerenje u Uniji osigurala bi se poreznim obveznicima pravna sigurnost da će te mjere biti uskladive sa zakonodavstvom Unije.

(2)  Većina država članica kao članice OECD-a obvezale su se provoditi rezultate 15 mjera protiv istinskog smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, koji su objavljeni 5. listopada 2015. Stoga je za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta od ključne važnosti da države članice provedu najmanje svoje obveze u skladu s BEPS-om, da općenito poduzmu mjere za obeshrabrivanje prakse izbjegavanja poreza i osiguraju pošteno i učinkovito oporezivanje u Uniji na dovoljno usklađen i koordiniran način. Na tržištu vrlo integriranih gospodarstava javlja se potreba za zajedničkim strateškim pristupima i koordiniranim djelovanjem u cilju poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta i što boljeg iskorištavanja pozitivnih učinaka inicijative protiv istinskih strategija smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti te, istodobno, adekvatne brige o konkurentnosti poduzeća koje posluju na unutarnjem tržištu. Nadalje, fragmentacija tržišta mogla bi se spriječiti samo zajedničkim okvirom kojim bi se mogle ukloniti postojeće neusklađenosti i prekinuti narušavanje tržišta. Naposljetku, nacionalnim provedbenim mjerama koje slijede zajedničko usmjerenje u Uniji osigurala bi se poreznim obveznicima pravna sigurnost da će te mjere biti uskladive sa zakonodavstvom Unije. U Uniji obilježenoj vrlo različitim nacionalnim tržištima sveobuhvatna procjena učinka svih očekivanih mjera ostaje ključni element kojim će se osigurati da taj pojedinačni posebni dogovor naiđe na široku podršku među državama članicama.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)  S obzirom na činjenicu da OECD „porezne oaze” može klasificirati i kao transparentne, potrebno je iznijeti prijedloge za povećanje transparentnosti uzajamnih fondova i zaklada.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Nužno je poreznim tijelima dati odgovarajuća sredstva za učinkovitu borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te na taj način poboljšati transparentnost djelatnosti velikih multinacionalnih poduzeća i to posebno u pogledu ostvarene dobiti, poreza plaćenog na dobit, primljenih subvencija, poreznih olakšica te broja zaposlenika i količinu imovine.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Kako bi se osigurala dosljednost u postupanju prema stalnim poslovnim jedinicama, ključno je da države članice i u relevantnom zakonodavstvu i u bilateralnim poreznim sporazumima primijene zajedničku definiciju stalne poslovne jedinice u skladu s člankom 5. predloška porezne konvencije OECD-a u pogledu dohotka i kapitala.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4c)  Kako bi se izbjegla neusklađena raspodjela dobiti stalnim poslovnim jedinicama, države članice trebale bi slijediti pravila za stalne poslovne jedinice iz članka 7. predloška porezne konvencije OECD-a u pogledu dohotka i kapitala te uskladiti primjenjivo zakonodavstvo i bilateralne sporazume s tim pravilima kada se ona revidiraju.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Nužno je propisati pravila protiv umanjivanja porezne osnovice na unutarnjem tržištu i protiv premještanja dobiti izvan unutarnjeg tržišta. Za ostvarenje tog cilja nužno je uspostaviti pravila u sljedećim područjima: ograničenja odbitka kamata, izlazno oporezivanje, odredba o prijelazu, opće pravilo o suzbijanju zlouporabe, pravila o kontroliranim stranim društvima i okvir za suzbijanje hibridnih neusklađenosti. Ako se primjenom tih pravila uzrokuje dvostruko oporezivanje, porezni obveznici trebali bi dobiti olakšice odbitkom poreza plaćenog u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ovisno o slučaju. Prema tome, pravila ne bi trebala biti usmjerena samo na suzbijanje praksi izbjegavanja poreza, već i na izbjegavanje stvaranja drugih prepreka na tržištu, kao što je dvostruko oporezivanje.

(5)  Nužno je propisati pravila protiv umanjivanja porezne osnovice na unutarnjem tržištu i protiv premještanja dobiti izvan unutarnjeg tržišta. Za ostvarenje tog cilja nužno je uspostaviti pravila u sljedećim područjima: ograničenja odbitka kamata i tantijema, osnovne obrambene mjere protiv korištenja tajnih jurisdikcija ili jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem u svrhe BEPS-a, izlazno oporezivanje, jasno definiranje stalne poslovne jedinice, točna pravila za transferne cijene, okvir za sustave povlaštenih poreznih režima za patente, odredba o prijelazu u odsustvu dobrog poreznog sporazuma s trećom zemljom sličnog učinka, opće pravilo o suzbijanju zlouporabe, pravila o kontroliranim stranim društvima i okvir za suzbijanje hibridnih neusklađenosti. Ako se primjenom tih pravila uzrokuje dvostruko oporezivanje, porezni obveznici trebali bi dobiti olakšice odbitkom poreza plaćenog u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ovisno o slučaju. Prema tome, pravila ne bi trebala biti usmjerena samo na suzbijanje praksi izbjegavanja poreza, već i na izbjegavanje stvaranja drugih prepreka na tržištu, kao što je dvostruko oporezivanje. Kako bi se ta pravila ispravno primijenila, potrebno je osigurati da porezna tijela u državama članicama raspolažu dostatnim resursima. Međutim, također je potrebno hitno utvrditi jedinstven set pravila za računanje oporezive dobiti prekograničnih poduzeća u Uniji tako što će se skupine trgovačkih društava tretirati kao jedan subjekt u porezne svrhe, a sve to kako bi se ojačalo unutarnje tržište i uklonile mnoge od slabosti u trenutačnom okviru oporezivanja kojim se otvara prostor za agresivno porezno planiranje.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Nastojeći smanjiti svoju globalnu poreznu obvezu prekogranične skupine trgovačkih društava sve češće sudjeluju u premještanju dobiti, često s pomoću plaćanja preuveličanih kamata, iz poreznih jurisdikcija s visokim kamatama u države s nižim kamatnim stopama. Pravilo o ograničavanju kamata nužno je za obeshrabrivanje takve prakse ograničavanjem mogućnosti odbijanja neto financijskih troškova poreznih obveznika (tj. iznos za koji financijski troškovi premašuju financijski prihod). Stoga je nužno odrediti omjer za mogućnost odbitka koji se odnosi na zaradu poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije. Neoporezivi financijski prihodi ne bi se trebali poravnavati s financijskim rashodima. To je zato što bi se za izračun odbitka kamata trebao uzimati u obzir samo oporezivi prihod. Kako bi se olakšalo poreznim obveznicima koji su manje rizični u odnosu na smanjenje porezne osnovice i preusmjeravanje dobiti, neto kamate uvijek bi se trebale moći odbiti do fiksnog najvećeg iznosa koji se primjenjuje kada dovodi do većeg dobitka od omjera utemeljenog na zaradi prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ako je porezni obveznik dio skupine koja podnosi zakonske konsolidirane izvještaje, kada se odlučuje o pravu poreznih obveznika na odbitak većih iznosa neto financijskih troškova, trebala bi se uzimati u obzir zaduženost cijele skupine. Pravilo o ograničenju kamata trebalo bi se primjenjivati u odnosu na neto financijske troškove poreznog obveznika neovisno o tome potječu li troškovi iz dugovanja na nacionalnoj razini, prekograničnoj razini unutar Unije ili s trećom zemljom. Iako je općenito prihvaćeno da bi se ograničenja u vezi s odbitkom kamate trebala primjenjivati i na financijska poduzeća, odnosno na financijske institucije i osiguravajuća društva, jednako se priznaje da ta dva sektora imaju posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeni pristup. Budući da raspravama u ovom području nisu doneseni dovoljno čvrsti zaključci u međunarodnom kontekstu i kontekstu Unije, još nije moguće predvidjeti posebna pravila u financijskom sektoru i sektoru osiguranja.

(6)  Nastojeći smanjiti svoju globalnu poreznu obvezu prekogranične skupine trgovačkih društava sve češće sudjeluju u premještanju dobiti, često s pomoću plaćanja preuveličanih kamata ili tantijema, iz poreznih jurisdikcija s visokim kamatama u države s nižim kamatnim stopama. Pravila o ograničavanju kamata i tantijema nužna su za obeshrabrivanje takve prakse istinskog smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti ograničavanjem mogućnosti odbijanja neto financijskih troškova i tantijema poreznih obveznika (tj. iznos za koji financijski troškovi premašuju financijski prihod) i prihoda od tantijema. Stoga je, kada je riječ o troškovima naknada, nužno odrediti omjer za mogućnost odbitka koji se odnosi na zaradu poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije. Neoporezivi financijski prihodi ne bi se trebali poravnavati s financijskim rashodima. To je zato što bi se za izračun odbitka kamata trebao uzimati u obzir samo oporezivi prihod. Kako bi se olakšalo poreznim obveznicima koji su manje rizični u odnosu na smanjenje porezne osnovice i preusmjeravanje dobiti, neto kamate uvijek bi se trebale moći odbiti do fiksnog najvećeg iznosa koji se primjenjuje kada dovodi do većeg dobitka od omjera utemeljenog na zaradi prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ako je porezni obveznik dio skupine koja podnosi zakonske konsolidirane izvještaje, kada se odlučuje o pravu poreznih obveznika na odbitak većih iznosa neto financijskih troškova, trebala bi se uzimati u obzir zaduženost cijele skupine. Pravilo o ograničenju kamata trebalo bi se primjenjivati u odnosu na neto financijske troškove poreznog obveznika neovisno o tome potječu li troškovi iz dugovanja na nacionalnoj razini, prekograničnoj razini unutar Unije ili s trećom zemljom. Općenito je prihvaćeno da bi se ograničenja u vezi s odbitkom kamate trebala primjenjivati i na financijska poduzeća, odnosno na financijske institucije i osiguravajuća društva, ali možda zahtijevaju prilagođeni pristup.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  U slučaju financiranja dugoročnih infrastrukturnih projekata u javnom interesu stvaranjem duga prema trećoj strani, ako je dug viši od praga izuzeća određenog ovom Direktivom, trebala bi postojati mogućnost da se državama članicama pod određenim uvjetima odobri izuzeće za zajmove dobivene od trećih strana kojima se financiraju javni infrastrukturni projekti jer bi primjena predloženih odredbi o ograničavanju kamata u takvim slučajevima bila kontraproduktivna.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6b)  Premještanje dobiti u tajne jurisdikcije ili jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem predstavlja posebnu opasnost za ubiranje poreznih prihoda u državama članicama te za pošteno i jednako postupanje s poduzećima koja izbjegavaju plaćanje poreza i poduzećima koja se pridržavaju poreznih pravila, bila ona velika ili mala. Osim mjera općenito primjenjivih na sve jurisdikcije predloženih u ovoj Direktivi, od najveće je važnosti obeshrabriti tajne jurisdikcije te jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem od toga da svoje sustave poreza na dobit i pravne sustave temelje na zaštiti dobiti stvorene izbjegavanjem plaćanja poreza te istodobnog neadekvatnog provođenja globalnih standarda u pogledu dobrog poreznog upravljanja, kao što je automatska razmjena poreznih podataka, ili od toga da provode prešutno nepoštovanje zakona tako što ispravno ne provode porezne zakone i međunarodne sporazume, unatoč činjenici da su se na to politički obvezali. Iz tog razloga predlažu se specifične mjere zbog kojih bi ova Direktivu postala alat kojim bi se osiguralo da trenutačne tajne jurisdikcije i jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem daju podršku međunarodnim naporima u stvaranju porezne transparentnosti i poštenja.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Svrha je izlaznog oporezivanja osigurati da poreznom obvezniku koji premješta imovinu ili mjesto porezne rezidentnosti iz porezne jurisdikcije neke države ta država oporezuje gospodarsku vrijednost kapitalnog dobitka nastalog na njezinu državnom području čak i ako taj dobitak još nije ostvaren u trenutku izlaza. Stoga je nužno navesti slučajeve u kojima se na porezne obveznike primjenjuju pravila o izlaznom oporezivanju i kada se oporezuje neostvareni kapitalni dobitak ugrađen u prenesenu imovinu. Za izračun iznosa od ključne je važnosti utvrditi tržišnu vrijednost prenesene imovine na temelju načela transakcije po tržišnim uvjetima. Unutar Unije od ključne je važnosti urediti primjenu izlaznog oporezivanja i navesti uvjete za usklađenost sa zakonodavstvom Unije. U tim bi situacijama porezni obveznici trebali imati pravo odmah platiti iznos procijenjenog poreza na izlazak ili odgoditi plaćanje iznosa poreza, po mogućnosti zajedno s kamatom i jamstvom, na određeni broj godina i platiti porez u obrocima. Izlazno oporezivanje ne bi se trebalo primjenjivati ako se imovina prenosi privremeno i ako je svrha prava na oporezivanje imovine vraćanje u državu članicu prenositelja, ako se prijenos obavlja u cilju ispunjenja bonitetnih zahtjeva, u svrhu upravljanja likvidnošću ili u slučaju transakcija za financiranje vrijednosnih papira ili imovine koja se daje kao jamstvo.

(7)  Svrha je izlaznog oporezivanja osigurati da poreznom obvezniku koji premješta imovinu i dobit ili mjesto porezne rezidentnosti iz porezne jurisdikcije neke države ta država oporezuje gospodarsku vrijednost kapitalnog dobitka nastalog na njezinu državnom području čak i ako taj dobitak još nije ostvaren u trenutku izlaza. Stoga je nužno navesti slučajeve u kojima se na porezne obveznike primjenjuju pravila o izlaznom oporezivanju i kada se oporezuje neostvareni kapitalni dobitak ugrađen u prenesenu imovinu ili dobit. Za izračun iznosa od ključne je važnosti utvrditi tržišnu vrijednost prenesene imovine ili dobiti na temelju načela transakcije po tržišnim uvjetima. Unutar Unije od ključne je važnosti urediti primjenu izlaznog oporezivanja i navesti uvjete za usklađenost sa zakonodavstvom Unije. U tim bi situacijama porezni obveznici trebali imati pravo odmah platiti iznos procijenjenog poreza na izlazak ili odgoditi plaćanje iznosa poreza, po mogućnosti zajedno s kamatom i jamstvom, na određeni broj godina i platiti porez u obrocima. Izlazno oporezivanje ne bi se trebalo primjenjivati ako se imovina ili dobit prenosi privremeno i ako je svrha prava na oporezivanje imovine ili dobiti vraćanje u državu članicu prenositelja, ako se prijenos obavlja u cilju ispunjenja bonitetnih zahtjeva, u svrhu upravljanja likvidnošću ili u slučaju transakcija za financiranje vrijednosnih papira ili imovine koja se daje kao jamstvo. Međutim, u tim slučajevima države članice bi trebale moći predvidjeti odbitak.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7a)  Multinacionalna poduzeća prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u porezne oaze, a da pritom ne plate porez ili da ga plate po vrlo niskim stopama. Postojanje stalne poslovne jedinice omogućit će precizno i obvezno definiranje uvjeta kojima se potvrđuje da multinacionalno poduzeće ima poslovni nastan u nekoj državi. Time će se multinacionalna poduzeća prisiliti da pošteno plate porez.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7b)  Izraz „trasferna cijena” odnosi se na uvjete i aranžmane koji čine okolinu u kojoj se provode transakcije unutar multinacionalnih kompanija, u što se ubrajaju i podružnice i fiktivna društva čija se dobit prenosi na matično multinacionalno poduzeće. Riječ je o cijenama po kojima povezana poduzeća osnovana u različitim državama naplaćuju izvršenje transakcija unutar skupine trgovačkih društava, kao što su transferi robe i usluga. S obzirom na to da cijene određuju nesamostalni pridruženi članovi unutar multinacionalnog poduzeća, one možda nisu odraz objektivne tržišne cijene. Unija se mora pobrinuti za to da se oporeziva dobit multinacionalnih poduzeća ne prenosi izvan nadležnosti države članice te da porezne osnovice koje multinacionalna poduzeća prijavljuju u svojim državama odgovaraju gospodarskoj djelatnosti poduzetoj u toj državi članici. U interesu poreznih obveznika iznimno je važno ograničiti rizik od dvostrukog neoporezivanja koje može rezultirati neslaganjem između dviju država u pogledu određivanja iznosa poreza po načelu nepristrane transakcije za međunarodne transakcije između povezanih poduzeća. Primjena tog sustava ne isključuje niz umjetnih manevara, posebno za proizvode za koje ne postoji tržišna cijena (primjerice, franšiza ili usluge koje se pružaju poduzećima).

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7c)  OECD je izradio „izmijenjeni pristup neksusa” kako bi se regulirali sustavi povlaštenih poreznih režima za patente. Tom se metodom jamči da povlaštenom oporezivanju u okviru sustava povlaštenih poreznih režima za patente podliježu samo prihodi koji se troše na istraživanje i razvoj. Međutim, već su vidljive poteškoće koje primjena koncepta „neksusa” i „ekonomskog sadržaja” na režim oporezivanja inovacija stvara državama članicama. Ako do siječnja 2017. države članice još uvijek ne budu potpuno i ujednačeno primjenjivale izmijenjeni pristup neksusa, Komisija bi zbog suzbijanja štetnih povlaštenih poreznih režima za patente trebala podnijeti novi obvezujući zakonodavni prijedlog u skladu s člankom 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit poduzeća trebao bi se iskorijeniti problem preusmjeravanja dobiti poreznim planiranjem na temelju intelektualnog vlasništva.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7d)  Izlazni porez ne bi se trebao naplaćivati kada su prenesena sredstva materijalna imovina koja stvara aktivni prihod. Prenošenje takve imovine neizbježan je dio učinkovite raspodjele resursa u poduzećima i glavni razlog za to nije porezna optimizacija ili izbjegavanje plaćanja poreza te bi takvo prenošenje stoga trebalo biti izuzeto iz tih odredbi.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Zbog poteškoća s davanjem poreznih olakšica za poreze plaćene u inozemstvu države sve češće oslobađaju obveznike od poreza na strani prihod u državi rezidentnosti. Negativni je učinak ovog pristupa jest nenamjerno poticanje situacija u kojima prihod na koji porez nije plaćen ili je plaćena niska stopa poreza ulazi na unutarnje tržište i potom cirkulira u Uniji, u mnogim slučajevima bez oporezivanja, uz iskorištavanje dostupnih instrumenata u okviru prava Unije. Protiv takve prakse obično se primjenjuje odredba o prijelazu. Stoga je nužno predvidjeti odredbu o prijelazu koja je usmjerena na određene vrste stranih prihoda, primjerice, distribuciju dobiti, prihode od raspolaganja dionicama i dobit stalne poslovne jedinice koji su u Uniji neoporezivi i potječu iz trećih zemalja. Ovaj bi prihod trebao biti oporeziv u Uniji ako je u trećoj zemlji na njega plaćen porez koji je ispod određene razine. Budući da za odredbu o prijelazu nije potrebna kontrola nad subjektom koji plaća nisku stopu poreza i stoga možda nije moguće pristupiti zakonskim izvještajima subjekta, moglo bi biti vrlo složeno izračunati stvarnu poreznu stopu. Države članice trebale bi se stoga koristiti zakonskom poreznom stopom kada primjenjuju odredbu o prijelazu. Države članice koje primjenjuju odredbu o prijelazu trebale bi davati olakšice za porez plaćen u inozemstvu u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

(8)  Zbog poteškoća s davanjem poreznih olakšica za poreze plaćene u inozemstvu države sve češće oslobađaju obveznike od poreza na strani prihod u državi rezidentnosti. Negativni je učinak ovog pristupa jest nenamjerno poticanje situacija u kojima prihod na koji porez nije plaćen ili je plaćena niska stopa poreza ulazi na unutarnje tržište i potom cirkulira u Uniji, u mnogim slučajevima bez oporezivanja, uz iskorištavanje dostupnih instrumenata u okviru prava Unije. Protiv takve prakse obično se primjenjuje odredba o prijelazu. Stoga je nužno predvidjeti odredbu o prijelazu koja je usmjerena na određene vrste stranih prihoda, primjerice, distribuciju dobiti, prihode od raspolaganja dionicama i dobit stalne poslovne jedinice koji su u Uniji neoporezivi. Ovaj bi prihod trebao biti oporeziv u Uniji ako je u zemlji podrijetla te u odsustvu dobrog poreznog sporazuma s trećom zemljom sličnog učinkana njega plaćen porez koji je ispod određene razine. Države članice koje primjenjuju odredbu o prijelazu trebale bi davati olakšice za porez plaćen u inozemstvu u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Opća pravila o suzbijanju zlouporabe (GAAR) u poreznim sustavima postoje u cilju uklanjanja poreznih praksi zlouporabe koje još nisu predmetom posebnih ciljanih odredbi. Stoga je svrha GAAR-ova popuniti praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila o suzbijanju zlouporabe. Primjena GAAR-ova u Uniji trebala bi biti ograničena na aranžmane koji su potpuno „fiktivni” (tj. na potpune manipulacije); u protivnom bi porezni obveznik trebao imati pravo za svoje poslovanje odabrati najučinkovitiju poreznu strukturu. Dalje je važno osigurati da se GAAR-ovi na ujednačen način primjenjuju u situacijama na nacionalnoj razini, unutar Unije i u odnosu na treće zemlje kako se njihovo područje primjene u domaćim i prekograničnim situacijama ne bi razlikovalo.

(9)  Opća pravila o suzbijanju zlouporabe (GAAR) u poreznim sustavima postoje u cilju uklanjanja poreznih praksi zlouporabe koje još nisu predmetom posebnih ciljanih odredbi. Stoga je svrha GAAR-ova popuniti praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila o suzbijanju zlouporabe. Primjena GAAR-ova u Uniji trebala bi se primijeniti na aranžmane koji se smatraju štetnima. Dalje je važno osigurati da se GAAR-ovi na ujednačen način primjenjuju u situacijama na nacionalnoj razini, unutar Unije i u odnosu na treće zemlje kako se njihovo područje primjene u domaćim i prekograničnim situacijama ne bi razlikovalo.

 

Za pravilno hvatanje u koštac s mogućim sukobima interesa kojima su izložena revizorska poduzeća pri davanju poreznih savjeta potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9a)  Za potrebe stavka 1. aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima ako se tim aranžmanom ili nizom aranžmana različito oporezuju određene vrste prihoda, kao što su prihodi od patenata.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9b)  Države članice trebale bi provoditi detaljnije mjere kojima se razjašnjava što se mislilo pod neautentičnim aranžmanima koji se koriste njihovim jurisdikcijama. Poduzeća koja potiču takve neautentične aranžmane trebalo bi kazniti. Države članice bi u cilju pružanja više razine zaštite od praksi izbjegavanja plaćanja poreza trebale ciljano preispitati aranžmane uspostavljene upravo zbog ili većinom zbog postizanja nepoštene porezne prednosti.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9c)  Države članice trebale bi imati uspostavljen sustav kazni predviđen nacionalnim zakonodavstvom i o tome obavijestiti Komisiju.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9d)  Kako bi se izbjeglo ad hoc otvaranje subjekata poput fiktivnih poduzeća ili poduzeća sa smanjenim oporezivanjem, poduzeća moraju odgovarati definicijama stalne poslovne jedinice i minimalnog ekonomskog sadržaja iz članka 2.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9e)  Korištenje fiktivnih poduzeća trebalo bi se zabraniti poreznim obveznicima koji posluju u Europskoj uniji. Porezni obveznici u sklopu svoje godišnje obveze izvješćivanja po pojedinim zemljama dostavljaju poreznim tijelima dokaze kojima potkrepljuju postojanje ekonomskog sadržaja u svakom od subjekata u svojoj skupini trgovačkih društava.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9f)  Kako bi se unaprijedili trenutačni mehanizmi rješavanja prekograničnih poreznih sporova u Uniji, i to ne samo slučajevi dvostrukog oporezivanja nego i dvostrukog neoporezivanja, do siječnja 2017. trebalo bi uvesti mehanizam rješavanja sporova s jasnijim pravilima i strogim vremenskim rokovima.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9g)  Ispravna identifikacija poreznih obveznika neizostavna je ako se želi postići učinkovita razmjena informacija između poreznih uprava. Stvaranje usklađenog zajedničkog europskog poreznog identifikacijskog broja (PIB) bio bi najbolji način te identifikacije. To bi dozvolilo bilo kojoj trećoj strani da brzo, lako i ispravno identificira i zabilježi PIB-ove u prekograničnim odnosima te bi služilo kao temelj učinkovitoj automatskoj razmjeni informacija među poreznim upravama država članica. Komisija bi također trebala aktivno raditi na stvaranju sličnog identifikacijskog broja na globalnoj razini, kao što je globalni identifikator pravnih osoba (LEI) Odbora za regulatorni nadzor.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Pravilima o kontroliranim stranim društvima (CFC) prihod kontroliranog stranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza ponovno se pripisuje matičnom društvu. U tom slučaju matično društvo plaća porez za taj pripisani prihod u državi u kojoj je rezident u porezne svrhe. Ovisno o prioritetima politike te države, pravila o CFC-u mogu biti usmjerena na cijelu podružnicu koja plaća nisku stopu poreza ili na prihod koji je umjetno preusmjeren na podružnicu. Poželjno je obuhvatiti situacije u trećim zemljama i u Uniji. U cilju usklađivanja s temeljnim slobodama učinak pravila u Uniji trebao bi biti ograničen na rješenja kojima se dobit umjetno premješta iz države članice matičnog društva prema CFC-u. U tom slučaju iznosi prihoda pripisani matičnom društvu trebali bi se prilagoditi upućivanjem na načelo transakcije po tržišnim uvjetima kako bi država matičnog društva oporezivala samo iznos prihoda CFC-a koji nije u skladu s tim načelom. Pravila o kontroliranim stranim društvima ne bi se trebala primjenjivati na poduzeća koja su porezni rezidenti u Uniji, što uključuje i stalne poslovne jedinice tih poduzeća koje se nalaze u Uniji. Zato bi zakonita primjena pravila o kontroliranim stranim društvima unutar Unije trebala biti ograničena na umjetne situacije bez gospodarske osnove, što bi značilo da strogo regulirani financijski sektor i sektor osiguranja vjerojatno neće biti obuhvaćeni tim pravilima.

(10)  Pravilima o kontroliranim stranim društvima (CFC) prihod kontroliranog stranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza ponovno se pripisuje matičnom društvu. U tom slučaju matično društvo plaća porez za taj pripisani prihod u državi u kojoj je rezident u porezne svrhe. Ovisno o prioritetima politike te države, pravila o CFC-u mogu biti usmjerena na cijelu podružnicu koja plaća nisku stopu poreza ili na prihod koji je umjetno preusmjeren na podružnicu. Poželjno je obuhvatiti situacije u trećim zemljama i u Uniji. Učinak pravila u Uniji trebao bi pokrivati sva rješenja kojima je jedna od glavnih svrha da se dobit umjetno premješta iz države članice matičnog društva prema CFC-u. U tom slučaju iznosi prihoda pripisani matičnom društvu trebali bi se prilagoditi upućivanjem na načelo transakcije po tržišnim uvjetima i nezakonite porezne prakse kao što je reosiguranje preko vlastitih društava kako bi država matičnog društva oporezivala samo iznos prihoda CFC-a koji nije u skladu s tim načelom. Trebalo bi izbjeći preklapanja pravila o kontroliranim stranim društvima s pravilima odredbe o prijelazu.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Hibridne neusklađenosti posljedica su razlika u pravnoj definiciji plaćanja (financijski instrumenti) ili subjekata i te razlike nastaju u odnosima između dvaju poreznih sustava u dvjema jurisdikcijama. Takve neusklađenosti često uzrokuju dvostruki odbitak (tj. odbitak u obje zemlje) ili dobitak prihoda u jednoj državi koji potom nije uključen u poreznu osnovicu u drugoj državi. Kako bi se spriječio takav ishod, nužno je propisati pravila u skladu s kojima bi jedna od dvije neusklađene jurisdikcije trebala dati pravnu definiciju hibridnog instrumenta ili subjekta, a druga jurisdikcija trebala bi prihvatiti tu definiciju. Iako su države članice u okviru skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja dogovorile smjernice o poreznom tretmanu hibridnih subjekata4 i hibridnih stalnih poslovnih jedinica5 unutar Unije te smjernice o poreznom tretmanu hibridnih subjekata u odnosima s trećim zemljama, svejedno je nužno donijeti obvezujuća pravila. Naposljetku, nužno je ograničiti područje primjene tih pravila na hibridne neusklađenosti između država članica. Potrebno je dodatno razmotriti hibridne neusklađenosti između država članica i trećih zemalja.

(11)  Hibridne neusklađenosti posljedica su razlika u pravnoj definiciji plaćanja (financijski instrumenti) ili subjekata i te razlike nastaju u odnosima između dvaju poreznih sustava u dvjema jurisdikcijama. Takve neusklađenosti često uzrokuju dvostruki odbitak (tj. odbitak u obje zemlje) ili dobitak prihoda u jednoj državi koji potom nije uključen u poreznu osnovicu u drugoj državi. Kako bi se spriječio takav ishod, nužno je propisati pravila u skladu s kojima bi jedna od dvije neusklađene jurisdikcije trebala dati pravnu definiciju hibridnog instrumenta ili subjekta, a druga jurisdikcija trebala bi prihvatiti tu definiciju. U slučaju takvih neusklađenosti između države članice i treće zemlje država članica mora zaštititi pravilno oporezivanje takvog posla. Iako su države članice u okviru skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja dogovorile smjernice o poreznom tretmanu hibridnih subjekata4 i hibridnih stalnih poslovnih jedinica5 unutar Unije te smjernice o poreznom tretmanu hibridnih subjekata u odnosima s trećim zemljama, svejedno je nužno donijeti obvezujuća pravila.

__________________

__________________

4 Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću, 16553/14, FISC 225, 11.12.2014.

4 Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću, 16553/14, FISC 225, 11.12.2014.

5 Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću, 9620/15, FISC 60, 11.6.2015.

5 Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću, 9620/15, FISC 60, 11.6.2015.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a)  Potrebno je iznaći definiciju poreznih oaza i zemalja, pa i onih u Uniji, koje narušavaju tržišno natjecanje odobravanjem povoljnih poreznih režima te sastaviti njihovu iscrpnu „crnu listu”. Ta crna lista trebala bi se nadopuniti popisom sankcija za jurisdikcije nespremne na suradnju te za financijske institucije koje posluju u poreznim oazama.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12a)  Jedna od glavnih prepreka s kojima su suočena porezna tijela nemogućnost je pravovremenog pristupanja potpunim i relevantnim informacijama o strategijama poreznog planiranja multinacionalnih poduzeća. Te informacije trebale bi biti dostupne kako bi porezna tijela provjerama izmjenama zakonodavstva na snazi mogla brzo reagirati na porezne rizike zahvaljujući učinkovitijoj procjeni tih rizika.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Budući da je ključni cilj ove Direktive povećati otpornost unutarnjeg tržišta u cjelini na prekograničnu praksu izbjegavanja poreza, to države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići djelujući samostalno. Nacionalni sustavi oporezivanja dobiti poduzeća različiti su i neovisnim djelovanjem država članica samo bi se ponovila postojeća fragmentacija unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. Rezultat toga bila bi nedovoljna koordinacija. Budući da zbog neučinkovitosti na unutarnjem tržištu dolazi do problema prekogranične prirode, potrebno je donijeti korektivne mjere na razini Unije. Stoga je od ključne važnosti prihvatiti rješenja koja funkcioniraju na unutarnjem tržištu u cjelini, a to se može uspješnije ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Ovom se Direktivom nastoji utvrđivanjem minimalne razine zaštite unutarnjeg tržišta postići osnovni minimalni stupanj koordinacije unutar Unije radi ostvarenja njezinih ciljeva.

(14)  Budući da je ključni cilj ove Direktive povećati otpornost unutarnjeg tržišta u cjelini na prekograničnu praksu izbjegavanja poreza, to države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići djelujući samostalno. Nacionalni sustavi oporezivanja dobiti poduzeća različiti su i neovisnim djelovanjem država članica samo bi se ponovila postojeća fragmentacija unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. Rezultat toga bila bi nedovoljna koordinacija. Budući da zbog neučinkovitosti na unutarnjem tržištu dolazi do problema prekogranične prirode, potrebno je donijeti korektivne mjere na razini Unije. Stoga je od ključne važnosti prihvatiti rješenja koja funkcioniraju na unutarnjem tržištu u cjelini, a to se može uspješnije ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Ovom se Direktivom nastoji utvrđivanjem minimalne razine zaštite unutarnjeg tržišta postići osnovni minimalni stupanj koordinacije unutar Unije radi ostvarenja njezinih ciljeva. Međutim, revizijom pravnog okvira u području oporezivanja u sklopu koje bi se uredbom mogle regulirati prakse smanjenja poreznih osnovica mogao se postići bolji rezultat u pogledu jamčenja jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14a)  Komisija bi trebala provesti analizu opravdanosti troškova te ocijeniti mogući utjecaj visoke stope oporezivanja na repatrijaciju kapitala iz trećih zemalja s niskim poreznim opterećenjem.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14b)  Svi trgovinski sporazumi i sporazumi o gospodarskom partnerstvu kojih je Unija potpisnica trebali bi sadržavati odredbe o promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima u cilju povećavanja transparentnosti i suzbijanja štetnih poreznih praksi.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za ovo ocjenjivanje,

(15)  Komisija bi trebala uspostaviti poseban mehanizam praćenja kako bi osigurala pravilna provedba ove Direktive i usklađeno tumačenje mjera koje iz nje proizlaze u državama članicama. Trebala bi ocijeniti provedbu ove Direktive tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Europskom parlamentu i Komisiji sve informacije potrebne za ovo ocjenjivanje.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1a)  „porezni obveznik” znači korporativni subjekt obuhvaćen područjem primjene ove Direktive;

Amandman    35

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  „trošak tantijema” znači troškove nastale uslijed plaćanja bilo kakve naknade za korištenje ili pravo na korištenje svih autorskih prava na književni, umjetnički ili znanstveni rad, uključujući kinematografske filmove i softver, patente, žigove, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak ili za informacije koje se odnose na industrijsko, trgovačko ili znanstveno iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu imovinu; plaćanja za korištenje ili za pravo na korištenje industrijske, trgovačke ili znanstvene opreme ne smatraju se troškom tantijema;

Amandman    36

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  „tajna jurisdikcija ili jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem” znači svaku jurisdikciju koja ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

 

(a)  ne održava automatsku razmjenu informacija sa svim potpisnicama Multilateralnog sporazuma o suradnji između nadležnih tijela u skladu sa zajedničkim standardom izvješćivanja koji je izradio OECD;

 

(b)  nema registar krajnjih stvarnih vlasnika korporacija, uzajamnih fondova i ekvivalentnih pravnih struktura koje ispunjavaju barem minimalne standarde definirane Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća1a;

 

(c)  pravne ili administrativne odredbe ili prakse kojima se odobrava povlašteni porezni tretman poduzeća bez obzira na to bave li se ona ili ne stvarnom gospodarskom djelatnošću ili održavaju značajnu gospodarsku prisutnost u dotičnoj državi;

 

(d)  ima zakonsku poreznu stopu poreza na dobit korporacija nižu od 60 % ponderiranog prosjeka poreza na dobit korporacija u Uniji.

 

__________________

 

1a Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)

Amandman    37

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7a)  „stalna poslovna jedinica” znači stalno mjesto poslovanja smješteno u državi članici, posredstvom kojega se djelomično ili u cijelosti odvija poslovanje trgovačkog društva iz druge države članice; ovom definicijom trebale bi biti obuhvaćene i situacije u kojima se za poduzeća koja se bave potpuno nematerijalnim digitalnim aktivnostima smatra da imaju stalnu poslovnu jedinicu u određenoj državi članici ako održavaju značajnu digitalnu prisutnost u gospodarstvu te zemlje;

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7b)  „porezna oaza” znači jurisdikciju s jednim ili više sljedećih obilježja:

 

(a)  ne oporezuje ili samo nominalno oporezuje nerezidente;

 

(b)  zakoni ili administrativne prakse kojima se onemogućuje učinkovita razmjena poreznih informacija s drugim vladama;

 

(c)  zakonske ili administrativne odredbe kojima se onemogućuje porezna transparentnost ili nepostojanje uvjeta u kojima nerezident mora obavljati konkretnu gospodarsku aktivnost.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7c)  „minimalan ekonomski sadržaj” znači činjenične kriterije koji također obuhvaćaju digitalnu ekonomiju i kojima se omogućuje definiranje poduzeća na temelju činjeničnih kriterija kao što su postojanje ljudskih resursa i fizičkih objekata specifičnih za subjekt, njegova autonomija u upravljanju, njegova pravna stvarnost i, eventualno, priroda njegove imovine;

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7d)  „europski porezni identifikacijski broj” ili „PIB” znači broj onako kako je definiran u komunikaciji Komisije od 6. prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan Komisije za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza ;

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7e)  „transferne cijene” znače cijene po kojoj poduzeće prenosi materijalna dobra ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima;

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7f)  „povlašteni porezni režim za patente” znači sustav izračuna dohotka od intelektualnog vlasništva na koji se mogu primjenjivati porezne olakšice tako što se uspostavlja veza između stvarnih dopuštenih rashoda tijekom stvaranja imovine intelektualnog vlasništva (izraženo kao omjer ukupnih rashoda povezanih sa stvaranjem imovine intelektualnog vlasništva) i dohotka od te imovine intelektualnog vlasništva; tim se sustavom ograničava imovina intelektualnog vlasništva samo na patente ili na nematerijalna dobra jednake funkcije i stvara temelj definicije „dopuštenih rashoda”, „ukupnih rashoda” i „dohodaka od imovine intelektualnog vlasništva”;

Amandman    43

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7g)  „fiktivno poduzeće” zbači svaki oblik pravnog subjekta koji nema ekonomski sadržaj i osnovano je isključivo u porezne svrhe.

Amandman    44

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.h (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7h)  „osoba ili poduzeće povezani s poreznim obveznikom” znači situaciju u kojoj prva osoba ima sudjelujući udio od više od 25 % u drugoj ili postoji treća osoba koja ima sudjelujući udio od više od 25 % u objema osobama.

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.i (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7i)  „neusklađenost hibridnih instrumenata” znači situaciju između poreznog obveznika u jednoj državi članici i povezanog poduzeća, onako kako ga definira primjenjivi sustav oporezivanja dobiti poduzeća, u drugoj državi članici ili trećoj zemlji gdje se sljedeći ishod može pripisati razlikama u pravnom tumačenju financijskog instrumenta ili subjekta:

 

(a)  primjena odbitka na isto plaćanje, rashode ili gubitke i u državi članici iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj državi članici ili trećoj zemlji („dvostruki odbitak”); ili

 

(b)  primjena odbitka na plaćanje u državi članici ili trećoj zemlji iz koje potječe plaćanje, ali isto plaćanje nije uzeto u obzir u drugoj državi članici ili trećoj zemlji („odbitak bez uključivanja”).

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali samo do 30 posto zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili do iznosa od 1 000 000 EUR, ovisno što je više. EBITDA se izračunava tako da se oporezivom prihodu pridodaju neto iznos kamatnih rashoda i drugi kamatama ekvivalentni troškovi te neto iznosi amortizacijskih troškova.

2.  Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali samo do 20 posto zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili do iznosa od 2 000 000 EUR, ovisno što je više. EBITDA se izračunava tako da se oporezivom prihodu pridodaju neto iznos kamatnih rashoda i drugi kamatama ekvivalentni troškovi te neto iznosi amortizacijskih troškova.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  države članice iz područja primjene stavka 2. mogu isključiti prekomjerne troškove posuđivanja nastale na temelju zajmova dobivenih od trećih strana koji se koriste za javne infrastrukturne projekte, koji traju barem 10 godina i država članica za njih smatra da su u općem javnom interesu.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  EBITDA porezne godine koji nije potpuno apsorbiran troškovima zaduživanja koji su nastali poreznom obvezniku u toj poreznoj godini ili prethodnim poreznim godinama mogu se prenijeti u buduće porezne godine.

4.  EBITDA porezne godine koji nije potpuno apsorbiran troškovima zaduživanja koji su nastali poreznom obvezniku u toj poreznoj godini ili prethodnim poreznim godinama mogu se prenijeti u buduće porezne godine tijekom dvije godine.

Amandman    49

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u tekućoj poreznoj godini u skladu sa stavkom 2. mogu se odbiti do 30 posto EBITDA-a tijekom sljedećih poreznih godina na isti način kao i troškovi zaduživanja za te godine.

5.  Troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u tekućoj poreznoj godini u skladu sa stavkom 2. mogu se odbiti do 20 posto EBITDA-a tijekom pet sljedećih poreznih godina na isti način kao i troškovi zaduživanja za te godine.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.  Stavci 2. do 5. primjenjuju se na financijska društva.

6.  Stavci 2. do 5. primjenjuju se na financijska društva. Komisija mora revidirati područje primjene ovog članka ako i kada se postigne sporazum na razini OECD-a i kada Komisija procijeni da je sporazum OECD-a provediv na razini Unije.

Amandman    51

Prijedlog direktive

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Article 4a

 

Stalna poslovna jedinica

 

1.  Stalno mjesto poslovanja koje koristi ili održava porezni obveznik smatra se stalnom poslovnom jedinicom ako isti porezni obveznik ili njemu bliska osoba obavljaju poslovne aktivnosti na istom mjestu ili na nekom drugom mjestu u istoj državi i ako:

 

(a)  to mjesto ili neko drugo mjesto predstavljaju stalnu poslovnu jedinicu za poreznog obveznika ili njemu blisku osobu u skladu s ovim člankom ili ako

 

(b)  ukupna aktivnost koja je rezultat kombinacije aktivnosti koje vrše porezni obveznik i njemu bliska osoba na istom mjestu ili koje vrše isti porezni obveznik ili njemu bliske osobe na dva mjesta nije pripremna ili pomoćna aktivnosti, pod uvjetom da poslovne aktivnosti koje vrše porezni obveznik i njemu bliska osoba na istom mjestu ili isti porezni obveznik ili njemu bliske osobe na dva mjesta predstavljaju dodatne funkcije koje su dio usklađenog komercijalnog djelovanja.

 

2.  Kada jedna osoba djeluje u državi članici u ime poreznog obveznika i pritom obično sklapa ugovore ili ima ključnu ulogu koja dovodi do sklapanja ugovora koji se rutinski sklapaju bez suštinske promjene na strani poreznog obveznika i ako su ti ugovori:

 

(a)  na ime poreznog obveznika ili

 

(b)  namijenjeni prijenosu vlasništva ili davanju prava na korištenje tog vlasništva koje pripada poreznom obvezniku ili koje porezni obveznik ima pravo koristiti

 

(c)  namijenjeni uslugama koje pruža taj porezni obveznik, smatra se da taj porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi u pogledu svih aktivnosti koje ta osoba poduzima za poreznog obveznika, osim ako su aktivnosti te osobe pomoćnog ili pripremnog karaktera, što onda, ako se te aktivnosti obavljaju u stalnom mjestu poslovanja, to stalno mjesto poslovanja ne čini stalnom poslovnom jedinicom u skladu s odredbama ovoga stavka.

 

3.  Države članice usklađuju svoje primjenjivo zakonodavstvo i bilateralne sporazume o dvostrukom oporezivanju s tom definicijom.

 

4.  Komisija na temelju delegiranog akta ima ovlast definiranja pojmova „pripremni karakter” ili „pomoćni karakter”.

Amandman    52

Prijedlog direktive

Članak 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Article 4b

 

Dobit koja se može pripisati stalnoj poslovnoj jedinici

 

1.  Dobit koja se u državi članici može pripisati stalnoj poslovnoj jedinici iz članka 4.a ujedno je i očekivana dobit, pogotovo u poslovanju s drugim dijelovima poduzeća, ako se radi o odvojenim i neovisnim poduzećima koja se bave istom djelatnošću pod sličnim uvjetima, uzimajući u obzir i imovinu i rizik dotične stalne poslovne jedinice.

 

2.  Ako država članica prilagodi dobit koja se može pripisati stalnoj poslovnoj jedinici iz stavka 1. i na temelju toga je oporezuje, dobit i porez u drugim državama članicama trebao bi se shodno tome prilagoditi kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.

 

3.  OECD trenutačno u okviru mjere 7. Akcijskog plana OECD-a o BEPS-u provodi reviziju pravila definiranih člankom 7. predloška konvencije OECD-a koji se bavi dobiti koja se može pripisati stalnim poslovnim jedinicama i, kada se ta pravila ažuriraju, države članice s njima usklađuju svoje primjenjivo zakonodavstvo.

Amandman    53

Prijedlog direktive

Članak 4.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Article 4c

 

Tajne jurisdikcije ili jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem

 

1.  Države članice mogu uvesti porez po odbitku na plaćanja koja potječu od subjekta u nekoj državi članici, a upućena su subjektu u tajnoj jurisdikciji ili jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem.

 

2.  Plaćanja koja nisu izravno upućena subjektu u tajnoj jurisdikciji ili jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem, ali za koja se može razumno pretpostaviti da su izravno upućena subjektu u tajnoj jurisdikciji ili jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem, npr. zbog postojanja posrednika u drugim jurisdikcijama, jednako tako podliježu primjeni stavka 1.

 

3.  Države članice pravodobno u cilju uklanjanja pravnih prepreka toj kolektivnoj obrambenoj mjeri ažuriraju sve ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kojima se trenutačno onemogućuje takva stopa poreza po odbitku.

Amandman    54

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Porezni obveznik mora platiti iznos poreza koji je jednak tržišnoj vrijednosti prenesene imovine, u trenutku izlaska, umanjen za njezinu vrijednost u porezne svrhe u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

1.  Porezni obveznik mora platiti iznos poreza koji je jednak tržišnoj vrijednosti prenesene imovine, u trenutku izlaska imovine, umanjen za njezinu vrijednost u porezne svrhe u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

Amandman    55

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji;

(a)  porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji u mjeri u kojoj država članica u kojoj se nalazi sjedište izgubi pravo na oporezivanje prenesene imovine na temelju prijenosa;

Amandman    56

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  porezni obveznik prenosi imovinu iz stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji;

(b)  porezni obveznik prenosi imovinu iz stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji u mjeri u kojoj država članica u kojoj se nalazi sjedište izgubi pravo na oporezivanje prenesene imovine na temelju prijenosa;

Amandman    57

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  porezni obveznik premješta svoju stalnu poslovnu jedinicu iz države članice.

(d)  porezni obveznik premješta svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugu državu članicu ili treću zemlju u mjeri u kojoj država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ima pravo oporezivati prenesena sredstva na temelju prijenosa.

Amandman    58

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe prvog podstavka točke (c), za svaki naknadni prijenos imovine u treću zemlju iz stalne poslovne jedinice koja se nalazi u prvoj državi članici i s kojom je imovina stvarno povezana smatra se da je na raspolaganju po tržišnoj vrijednosti.

Za potrebe prvog podstavka točke (c), za svaki naknadni prijenos imovine, uključujući i dobit, u treću zemlju iz stalne poslovne jedinice koja se nalazi u prvoj državi članici i s kojom je imovina stvarno povezana smatra se da je na raspolaganju po tržišnoj vrijednosti.

Amandman    59

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u);

(a)  porezni obveznik prenosi imovinu, uključujući i dobit, iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u);

Amandman    60

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  porezni obveznik prenosi imovinu iz stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u;

(b)  porezni obveznik prenosi imovinu, uključujući i dobit, iz stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u;

Amandman    61

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 4. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  prenesena imovina naknadno je prenesena u treću zemlju;

(b)  prenesena imovina, uključujući i dobit, naknadno je prenesena u treću zemlju;

Amandman    62

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 4. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  porezni je obveznik bankrotirao ili je u stečaju.

(d)  porezni je obveznik sklopio nagodbu s vjerovnicima, bankrotirao je ili je u stečaju.

Amandman    63

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7.  Ovaj članak ne primjenjuje se na privremeni prijenos imovine ako je predviđeno da će se imovina vratiti u državu članicu prenositelja.

7.  Ovaj članak ne primjenjuje se na privremeni prijenos imovine ako je predviđeno da će se imovina vratiti u državu članicu prenositelja niti na prijenos materijalne imovine prenesene u svrhu stvaranja prihoda od aktivnog poslovanja. Kako bi iskoristio svoje pravo na to izuzeće, porezni obveznik će morati svojim poreznim tijelima da je strani prihod nastao na temelju aktivnog poslovanja. Kao dokaz može poslužiti potvrda stranih poreznih tijela.

Amandman    64

Prijedlog direktive

Članak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 5.a

 

Transferna cijena

 

1.   U skladu s dokumentom OECD-a iz 2010. naslovljenom „Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave”, dobit koju bi poduzeće ostvarilo, ali je nije ostvarilo zbog sljedećih uvjeta, može se pribrojiti dobiti tog poduzeća i sukladno se tomu oporezivati:

 

(a)  poduzeće države sudjeluje izravno ili neizravno u upravljanju, nadzoru ili kapitalu poduzeća druge države; ili

 

(b)  iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravljanju, nadzoru ili kapitalu poduzeća jedne države ugovarateljice i poduzeća druge države ugovarateljice; i

 

(c)  dva poduzeća, u jednom i drugom slučaju, u svojim trgovačkim ili financijskim odnosima povezana su dogovorenim ili nametnutim uvjetima koji se razlikuju od uvjeta koji bi bili dogovoreni između dva neovisna poduzeća.

 

2.  Kada država u dobit poduzeća te države uvrsti i oporezuje dobit za koju je poduzeće druge države oporezovano u toj drugoj državi te ako tako uključena dobit predstavlja dobit koju bi poduzeće prve države ostvarilo da su uvjeti dogovoreni između dvaju poduzeća bili uvjeti koji bi bili dogovoreni između neovisnih poduzeća, druga država vrši adekvatnu prilagodbu iznosa poreza koji je izračunat na tu dobit. Kako bi se odredila razina te prilagodbe, vodi se računa o drugim odredbama ove Direktive i porezna tijela država, ako je to potrebno, međusobno se savjetuju.

Amandman    65

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice ne odobravaju poreznom obvezniku izuzeće od plaćanja poreza na dohodak u državi rezidentnosti subjekta ili državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica za dohodak iz inozemstva koji je porezni obveznik primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od prodaje dionica subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od stalne poslovne jedinice u trećoj zemlji u kojoj subjekt ili stalna poslovna jedinica plaćaju porez na dobit po zakonskoj stopi poreza na dobit koja je niža od 40 posto zakonske porezne stope koja bi bila naplaćena u skladu s primjenjivim sustavom oporezivanja dobiti poduzeća u državi članici poreznog obveznika. U tim okolnostima porezni obveznik plaća porez na dohodak iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u njegovoj državi rezidentnosti u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prekoračuje iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom dohotku.

1.  Države članice ne odobravaju poreznom obvezniku izuzeće od plaćanja poreza na dohodak u državi rezidentnosti subjekta ili državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica za dohodak iz inozemstva nastao na temelju aktivnog poslovanja koji nije rezultat aktivnog poslovanja i koji je porezni obveznik primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od prodaje dionica subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od stalne poslovne jedinice u trećoj zemlji u kojoj subjekt ili stalna poslovna jedinica plaćaju porez na dobit po zakonskoj stopi poreza na dobit koja je niža od 15 posto. U tim okolnostima porezni obveznik plaća porez na dohodak iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u njegovoj državi rezidentnosti u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prekoračuje iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom dohotku. Kako bi iskoristio svoje pravo na to izuzeće, porezni obveznik morat će dokazati svojim poreznim tijelima da je strani prihod nastao na temelju aktivnog poslovanja. Kao dokaz može poslužiti potvrda stranih poreznih tijela.

Amandman    66

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.  Stavak 1. također se primjenjuje unutar Unije.

Amandman    67

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće vrste gubitaka:

2.  Stavak 1. ne primjenjuje se na gubitke u inozemstvu.

Amandman    68

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Neautentični aranžmani ili serija aranžmana čija je glavna svrha ostvariti poreznu prednost kojom se poništava cilj ili svrha odredbi o oporezivanju koje se inače primjenjuju zanemaruju se u svrhe izračunavanja porezne obveze poduzeća. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova.

1.  Neautentični aranžmani ili serija aranžmana čija je glavna svrha ili jedna od glavnih svrha ostvariti poreznu prednost kojom se poništava cilj ili svrha odredbi o oporezivanju koje se inače primjenjuju ili ne uzimaju zaista u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti zanemaruju se u svrhe izračunavanja porezne obveze poduzeća. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova.

Amandman    69

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Ako se aranžman ili niz aranžmana zanemaruju u skladu sa stavkom 1., porezna obveza izračunava se upućivanjem na gospodarsku bit u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

3.  Ako se aranžman ili niz aranžmana zanemaruju u skladu sa stavkom 1., porezna obveza izračunava se upućivanjem na gospodarsku bit u skladu s člankom 2.

Amandman    70

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.  Države članice dodjeljuju dovoljan broj zaposlenika, količinu stručnih znanja i proračunskih sredstava svojim nacionalnim poreznim tijelima i revizorima te resursa za obuku zaposlenika poreznih uprava s naglaskom na prekograničnu suradnju u području poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza te na automatske razmjene informacija kako bi se osigurala puna provedba ove Direktive.

Amandman    71

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Porezna osnovica poreznog obveznika uključuje neraspodijeljeni dohodak subjekta ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.  Porezna osnovica poreznog obveznika uključuje dohodak subjekta ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Amandman    72

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  u skladu s općim sustavom u zemlji subjekta na dobit se primjenjuje efektivna stopa poreza na dobit koja je niža od 40 posto efektivne porezne stope koja bi se primjenjivala u skladu s primjenjivim sustavom poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika;

(b)  na dobit subjekta primjenjuje se stopa poreza na dobit koja je niža od 15 posto; ta se stopa procjenjuje na temelju dobiti prije primjene mjera koje su te države uvele kako bi se smanjila oporeziva osnovica; ta se stopa svake godine revidira s obzirom na gospodarska kretanja svjetske trgovine;

Amandman    73

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – točka c – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  više od 50 posto prihoda subjekta pripada u jednu od sljedećih kategorija:

(c)  više od 25 posto prihoda subjekta pripada u jednu od sljedećih kategorija:

Amandman    74

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – točka c – podtočka vii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(viia)  prihod od dobara prodanih prilikom trgovanja s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim poduzećima, uz iznimku standardiziranih dobara kojima se redovito trguje među neovisnim stranama i za koja su cijene javno poznate;

Amandman    75

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Točka (c) prvog podstavka primjenjuje se na financijska društva samo ako više od 50 posto prihoda subjekta u tim kategorijama proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.

Točka (c) prvog podstavka primjenjuje se na financijska društva samo ako više od 25 posto prihoda subjekta u tim kategorijama proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.

Amandman    76

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice ne primjenjuju stavak 1. ako je subjekt porezni rezident države članice ili treće zemlje koja je stranka Sporazuma o EGP-u ili u pogledu stalne poslovne jedinice subjekta iz treće zemlje koja se nalazi u državi članici, osim ako je poslovni nastan subjekta potpuno fiktivan ili ako subjekt sklapa, tijekom svoje djelatnosti, neautentične aranžmane čija je glavna svrha stjecanje porezne prednosti.

2.  Države članice ne primjenjuju stavak 1. ako je subjekt porezni rezident države članice ili treće zemlje koja je stranka Sporazuma o EGP-u ili u pogledu stalne poslovne jedinice subjekta iz treće zemlje koja se nalazi u državi članici, osim ako poslovni nastan subjekta ne zadovolji test na temelju kriterija ekonomskog sadržaja ili ako subjekt sklapa, tijekom svoje djelatnosti, neautentične aranžmane čija je glavna svrha stjecanje porezne prednosti. U specifičnom primjeru osiguravajućih poduzeća činjenica da matično poduzeće reosigurava svoje rizike putem vlastitih podružnica smatra se neautentičnom.

Amandman    77

Prijedlog direktive

Članak 10. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Hibridna neusklađenost

Hibridna neusklađenost država članica

Amandman    78

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako dvije države članice daju različitu pravnu definiciju istog poreznog obveznika (hibridni subjekt), uključujući njegovih stalnih poslovnih jedinica u najmanje jednoj državi članici, i zbog toga nastane situacija primjene odbitka na isto plaćanje, rashode ili gubitke u državi članici iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj državi članici ili situacija kad se primjenjuje odbitak na plaćanje u državi članici iz koje potječe plaćanje bez odgovarajućeg uključivanja istog plaćanja u drugoj državi članici, pravnu definiciju hibridnog subjekta koju je dala država članica iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili pretrpljeni gubici primjenjuje i druga država članica.

Ako dvije države članice daju različitu pravnu definiciju istog poreznog obveznika (hibridni subjekt), uključujući njegovih stalnih poslovnih jedinica u najmanje jednoj državi članici, i zbog toga nastane situacija primjene odbitka na isto plaćanje, rashode ili gubitke u državi iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj državi ili situacija kad se primjenjuje odbitak na plaćanje u državi iz koje potječe plaćanje bez odgovarajućeg uključivanja istog plaćanja u drugoj državi, pravnu definiciju hibridnog subjekta koju je dala država iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili pretrpljeni gubici primjenjuje i druga država.

Amandman    79

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako dvije države članice daju različitu pravnu definiciju istog plaćanja (hibridni instrument) i zbog toga nastane situacija primjene odbitka u državi članici iz koje potječe plaćanje, ali isto plaćanje nije uzeto u obzir u drugoj državi članici, pravnu definiciju hibridnog instrumenta koju je dala država članica iz koje potječe plaćanje primjenjuje i druga država članica.

Ako dvije države daju različitu pravnu definiciju istog plaćanja (hibridni instrument) i zbog toga nastane situacija primjene odbitka u državi iz koje potječe plaćanje, ali isto plaćanje nije uzeto u obzir u drugoj državi, pravnu definiciju hibridnog instrumenta koju je dala država iz koje potječe plaćanje primjenjuje i druga država.

Amandman    80

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Države članice ažuriraju sve ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s trećim zemljama ili kolektivno pregovorima postižu ekvivalentne ugovore kako bi odredbe ovog članka bile primjenjive u prekograničnim odnosima država članica s trećim zemljama.

Amandman    81

Prijedlog direktive

Članak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 10.a

 

Hibridne neusklađenosti koje uključuju treće zemlje

 

Ako hibridna neusklađenost između države članice i treće zemlje dovede do dvostrukog odbitka, država članica ne prihvaća odbitak takvog plaćanja, osim ako to već nije učinila treća zemlja.

 

Ako hibridna neusklađenost između države članice i treće zemlje dovede do odbitka bez uključivanja, država članica ne prihvaća odbitak ili neuključivanje takvog plaćanja, ovisno o slučaju, osim ako treća zemlja nije već poduzeća odgovarajuće korake.

Amandman    82

Prijedlog direktive

Članak 10.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Article 10b

 

Efektivna porezna stopa

 

1.  Komisija razvija zajedničku metodu izračuna efektivne porezne stope u svakoj državni članici kako bi se omogućilo sastavljanje usporednih tablica efektivnih poreznih stopa u svim državama članicama.

Amandman    83

Prijedlog direktive

Članak 10.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 10.c

 

Mjere protiv zlouporabe poreznih ugovora

 

1.  Preporučuje se da države članice izmijene svoje bilateralne porezne ugovore kako bi se njima obuhvatile sljedeće odredbe:

 

(a)  klauzula kojom se obje ugovorne strane obvezuju na oporezivanje u mjestu odvijanja gospodarske djelatnosti i stvaranja vrijednosti

 

(b)  dopuna kojom bi se objasnilo da je cilj bilateralnih konvencija, osim izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, borba protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

 

(c)  klauzula koja se odnosi na opće pravilo o sprečavanju izbjegavanja plaćanja poreza temeljeno na testu glavne svrhe kako je definirano u Preporuci Komisije od 28. siječnja 2016. o provedbi mjera protiv zlouporabe poreznih ugovora (C (2016) 271 final)

 

(d)  definicija stalne poslovne jedinice u skladu s onom iz članka 5. predloška porezne konvencije OECD-a;

 

2.  Komisija podnosi prijedlog „europskog pristupa poreznim ugovorima” prije 31. prosinca 2017. kako bi se stvorio europski model poreznog ugovora koji bi konačno mogao zamijeniti tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka od država članica;

 

3.  Države članice osuđuju jurisdikcije u kojima se ne poštuju minimalni standardi načela dobrog upravljanja u poreznim pitanjima dogovoreni u Uniji ili se suzdržavaju od potpisivanja bilateralnih ugovora s njima.

Amandman    84

Prijedlog direktive

Članak 10.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 10.d

 

Dobro upravljanje u poreznim pitanjima

 

1.  Komisija u međunarodne trgovinske sporazume i sporazume o gospodarskom partnerstvu kojih je Europska unija potpisnica uključuje odredbe o promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima i borbi protiv štetnih porezni praksi.

Amandman    85

Prijedlog direktive

Članak 10.e (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Article 10e

 

Kazne

 

Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim odredbama i mjerama te o svim naknadnim izmjenama koje se na njih odnose. .

Amandman    86

Prijedlog direktive

Članak 11. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Preispitivanje

Preispitivanje i praćenje

Amandman    87

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvješćuje Vijeće.

1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće.

Amandman    88

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice priopćuju Komisiji sve informacije potrebne za ocjenjivanje provedbe ove Direktive.

2.  Države članice priopćuju Europskom parlamentu i Komisiji sve informacije potrebne za ocjenjivanje provedbe ove Direktive.

Amandman    89

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  Komisija će uspostaviti poseban mehanizam praćenja kako bi se osiguralo potpuno i pravilno prenošenje ove Direktive u nacionalna zakonodavstva te ispravno tumačenje svih danih definicija i mjerama koje moraju provesti države članice kako bi se koordinirao europski pristup borbi protiv smanjenja porezna osnovice i preusmjeravanja dobiti.

Amandman    90

Prijedlog direktive

Članak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 11.a

 

Europski porezni identifikacijski broj

 

Komisija će predstaviti zakonodavni prijedlog usklađenog i zajedničkog europskog poreznog identifikacijskog broja do 31. prosinca 2016. kako bi se automatsku razmjenu poreznih informacija unutar Unije učinilo učinkovitijom i pouzdanijom.

Amandman    91

Prijedlog direktive

Članak 11.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 11.b

 

Obvezna automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja

 

Kako bi se zajamčila potpuna transparentnost i ispravna primjena odredbi ove Direktive, obvezna je automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja kao što je predviđeno Direktivom 2011/16/EU Vijeća1a.

 

_______________

 

1a Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.)


OBRAZLOŽENJE

Prema studiji OECD-a zbog agresivnog poreznog planiranja multinacionalnih poduzeća u proračunima država diljem svijeta svake se godine bilježe gubici od 100 do 240 milijardi dolara, što predstavlja između 4 i 10 % svjetskih prihoda od oporezivanja poduzeća. To prije svega znači veliki gubitak dohotka za države i manju mogućnost državnih ulaganja kojima se potiču otvaranje radnih mjesta, borba protiv siromaštva i razvoj učinkovitih zdravstvenih sustava za sve.

Ekonomska i monetarna unija mora se izgraditi ujednačavanjem europskih sustava oporezivanja. Pravedno i učinkovito oporezivanje poduzeća mora postati temelj jedinstvenog tržišta.

Države članice moraju se dogovoriti oko pitanja oporezivanja ako žele ostvariti pouzdano jedinstveno tržište.

Kako bi se zajamčilo dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta i uspjeh unije tržišta kapitala nužan je koordinirani i usklađeni pristup u pogledu provedbe poreznih sustava.

Izvjestitelj pozdravlja prijedlog Komisije kao pozitivan korak prema sprečavanju izbjegavanja poreza u multinacionalnim poduzećima. Međutim smatra da bi se predloženim amandmanima prijedlog mogao pojasniti i da bi mogao biti učinkovitiji.

Glavni je cilj ovog izvješća da poduzeća plaćaju svoje poreze tamo gdje ostvaruju dobit.

U tu je svrhu izvjestitelj odlučio uvesti precizne i obvezne definicije uvjeta kojima se potvrđuje da multinacionalno poduzeće zaista ima poslovni nastan u nekoj državi. To je jedini način da ih se obveže na ravnomjerno plaćanje poreza. Danas se multinacionalna poduzeća prečesto organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u porezne oaze, a da pritom ne plaćaju porez.

Izvjestitelj je pojasnio i ujednačio zakonodavstvo o povlaštenim poreznim režimima za patente. Multinacionalna poduzeća su do sada koristila poticaje za podnošenje patenata kako bi se umjetno umanjio iznos njihove dobiti. To se pokazalo negativnim za države u kojima zaista ima inovatora. Parlament predlaže da multinacionalna poduzeća podliježu izlaznom porezu kada izvoze patentirani proizvod u zemlje u kojima su porezi manji.

Izvjestitelj je također ojačao ulogu Europskog parlamenta. Europski bi parlament trebao biti tijelo zaduženo za nadzor učinkovite provedbe ove Direktive u svih 28 država članica. Također bi trebao moći neovisno ocijeniti njezinu učinkovitost.

Naposljetku izvjestitelj izražava žaljenje zbog toga što Komisija još uvijek nije izradila zakonodavni prijedlog o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit trebala bi poduzećima omogućiti da koriste sustav utemeljen na načelu „sve na jednom mjestu” pri ispunjavanju poreznih prijava i konsolidiranju dobiti i gubitaka koje prijavljuju u Uniji.


MIŠLJENJE MANJINE

u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

koje je podnio Bernd Lucke

U izvješću se postavlja zahtjev da se ne dozvoli porezni odbitak koji prelazi gornji iznos od 20 % EBITDA-e. Smatram da su takva pravila neprimjerena, štetna i da guše investicije. Kamate su troškovi investicijskih projekata i zato uvijek mora postojati mogućnost njihovog odbitka. U suprotnom se porezna dobit izražava u previsokom iznosu. Čak i gornji iznos od 30 % koji OECD preporučuje u strategiji protiv BEPS-a u tom je kontekstu problematičan.

Prijedlogom u Bayetovom izvješću učinila bi se šteta mnogim poduzećima s ozbiljnim investicijskim planovima. Pogrešno je donositi zakonodavstvo u cilju borbe protiv poreznih prekršaja koje utječe i na poduzeća koja svoje poreze pošteno plaćaju. Osim toga, zajmovi unutar skupine trgovačkih društava su upravo ti koji se koriste u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se dobit preusmjerila u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem. Iz tog razloga bilo bi smislenije ograničiti odbitak samo na trošak kamata na zajmove unutar skupine trgovačkih društava. Odbitak troška kamata plaćenih vanjskim trećima stranama ne bi trebalo ograničiti.

Mogućnost predviđena Bayetovim izvješćem da se do pet uzastopnih godina dozvoli prenošenje troška kamata koji se ne može odbiti u sljedeću godinu neće biti od velike pomoći poduzećima koja financiranju investicije u realnom sektoru. Kada se izvode veliki investicijski projekti, visoko troškovno opterećenje kamata traje godinama, što ne ostavlja mnogo manevarskog prostora za prenošenje kamata.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Pravila protiv izbjegavanja plaćanja poreza koje izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

Referentni dokumenti

COM(2016)0026 – C8-0031/2016 – 2016/0011(CNS)

Datum savjetovanja s Parlamentom

10.2.2016

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

25.2.2016

 

 

 

Odbori čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AFET

25.2.2016

IMCO

25.2.2016

LIBE

25.2.2016

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

AFET

23.2.2016

IMCO

23.2.2016

LIBE

17.2.2016

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Hugues Bayet

21.1.2016

 

 

 

Razmatranje u odboru

11.4.2016

23.5.2016

 

 

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

15

21

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Ivana Maletić, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Beatrix von Storch, Pablo Zalba Bidegain

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Enrique Calvet Chambon, David Coburn, Eva Joly, Thomas Mann, Emmanuel Maurel, Siôn Simon, Roberts Zīle

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Kostas Chrysogonos, Sylvie Guillaume, Sabine Lösing, Virginie Rozière, Jutta Steinruck, Jarosław Wałęsa

Datum podnošenja

27.5.2016

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti