Postupak : 2015/2324(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0226/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0226/2016

Rasprave :

PV 12/09/2016 - 19
CRE 12/09/2016 - 19

Glasovanja :

PV 13/09/2016 - 4.17
CRE 13/09/2016 - 4.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0336

IZVJEŠĆE     
PDF 618kWORD 309k
13.7.2016
PE 580.480v03-00 A8-0226/2016

o strategiji EU-a za alpsku regiju

(2015/2324(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestiteljica: Mercedes Bresso

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji EU-a za alpsku regiju

(2015/2324(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 192., članak 265. stavak 5. i članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (EFEU),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366) te prateći akcijski plan i analitički dokument,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (Uredba o zajedničkim odredbama)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(3),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan od 28. srpnja 2015. priložen Komunikaciji Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju (SWD(2015)0147),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. i 20. prosinca 2013. o strategiji EU-a za alpsku regiju,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. srpnja 2015. upućeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (SWD(2015)0147) te relevantne zaključke Vijeća od 19. i 20. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 8. listopada 2015. o Komunikaciji Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. „Makroregionalna strategija Europske unije za Alpe” (CDR 2994/2014),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o razvoju makroregionalnih strategija EU-a: sadašnja praksa i buduća očekivanja, posebno u Sredozemlju(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja 2013. o makroregionalnoj strategiji za Alpe(5),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o upravljanju makroregionalnim strategijama od 20. svibnja 2014. (COM(2014)0284),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljenu „Doprinos regionalne politike održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0017),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija),

–  uzimajući u obzir početnu konferenciju o strategiji Europske unije za alpsku regiju, održanu 25. i 26. siječnja 2016. na Brdu u Sloveniji,

–  uzimajući u obzir konferenciju dionika o strategiji Europske unije za alpsku regiju, održanu 17. rujna 2014. u Innsbrucku,

–  uzimajući u obzir konferenciju dionika o strategiji Europske unije za alpsku regiju, održanu 1. i 2. prosinca 2014. u Milanu,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća od 26. veljače 1996. (96/191/EZ) o sklapanju Konvencije o zaštiti Alpa (Alpska konvencija),

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Komisije o javnom savjetovanju o strategiji Europske unije za alpsku regiju,

–  uzimajući u obzir mišljenja dionika izražena u „Političkoj rezoluciji o europskoj strategiji za alpsku regiju” donesenoj u Grenobleu 18. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Nova uloga makroregija u europskoj teritorijalnoj suradnji” koju je u siječnju 2015. objavila Glavna uprava za unutarnju politiku (Odjel B: Strukturna i kohezijska politika),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 1. travnja 2009. naslovljenu „Prilagođavanje klimatskim promjenama: ususret Europskom okviru za djelovanje” (COM(2009)0147),

–  uzimajući u obzir Pregled rezultata Unije inovacija za 2015. koji je objavila Komisija,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala Europe” (COM(2013)0249),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o europskoj teritorijalnoj suradnji,

–  uzimajući u obzir vodič Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Obzor 2020. i ostalih programa Unije povezanih s istraživanjem, inovacijama i konkurentnošću”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” od 26. studenog 2014. (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir konferenciju održanu u Innsbrucku 17. rujna 2014. pod nazivom „Ususret europskoj strategiji za alpsku regiju”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. o makroregionalnoj strategiji Europske unije za Alpe,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0226/2016),

A.  budući da u cilju promicanja općeg skladnog razvoja treba ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju diljem EU-a;

B.  budući da su makroregionalne strategije trenutačno temeljni instrument za davanje doprinosa ostvarivanju ciljeva ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; budući da se te strategije podupiru u okviru načela „trostrukog ne”, a to znači ne novom zakonodavstvu, ne novim sredstvima i ne novim institucijama;

C.  budući da bi se makroregionalnom strategijom za Alpe moglo pridonijeti zaustavljanju gospodarskog pada s pomoću ulaganja u podržavanje istraživanja, inovacija i poduzetništva, uzimajući u obzir jedinstvene karakteristike i prednosti te regije;

D.  budući da bi cilj makroregionalnih strategija trebao biti bolje ostvarivanje zajedničkih ciljeva različitih regija zahvaljujući dobrovoljnom i usklađenom pristupu bez stvaranja dodatnih propisa;

E.  budući da klimatske promjene u alpskoj regiji napreduju brže od svjetskog prosjeka, zbog čega ima sve više elementarnih nepogoda kao što su lavine i poplave;

F.  budući da se makroregionalnom strategijom žele identificirati resursi i iskoristiti zajednički razvojni potencijal regije;

G.  budući da su makroregionalne strategije model višerazinskog upravljanja u okviru kojega je uključivanje dionika s lokalne, regionalne i nacionalne razine nužno za uspjeh tih strategija; budući da treba poticati međusobnu suradnju različitih makroregija kako bi se poboljšala usklađenost njihovih politika u skladu s europskim ciljevima;

H.  budući da se makroregionalnim strategijama može pridonijeti razvoju prekograničnih strategija i međunarodnih projekata za stvaranje mreža za suradnju od kojih će cijela regija imati koristi;

I.  budući da regionalni identiteti i kulturna baština, a osobito narodna kultura i običaji alpske regije, zaslužuju posebnu zaštitu;

J.  budući da je, zahvaljujući čvrstom pristupu „odozdo prema goreˮ usvojenom u alpskoj regiji, razvijena strategija Europske unije za alpsku regiju (EUSALP), čiji je cilj učinkovito rješavanje zajedničkih problema cijele alpske regije;

K.  budući da alpska regija ima važnu ulogu u gospodarskom razvoju država članica te pruža brojne usluge ekosustava susjednim gradskim i prigradskim područjima;

L.  budući da će makrostrategija za alpsku regiju utjecati na 80 milijuna ljudi koji žive u 48 regija u sedam država, od kojih su pet države članice EU-a (Austrija, Francuska, Italija, Njemačka i Slovenija), a dvije su izvan EU-a (Lihtenštajn i Švicarska);

M.  budući da se strategijom EU-a za alpsku regiju moraju uskladiti ekološka održivost i gospodarski razvoj u prirodnom području koje je ujedno i važno turističko odredište;

N.  budući da je smanjenje broja stanovnika glavni problem nekih alpskih područja i da većina stanovnika alpske regije ne može preživjeti isključivo od alpskog turizma te da stoga moraju dalje razvijati poljoprivredu, šumarstvo i druge ekološki prihvatljive djelatnosti i usluge;

O.  budući da među regijama uključenima u strategiju postoje znatne razlike, zbog čega je potrebno koordinirati politike i sektore među različitim regijama (horizontalno) i unutar pojedinih regija (vertikalno);

P.  budući da alpska regija ima jedinstvene geografske i prirodne karakteristike, da čini povezanu i tranzitnu makroregiju s velikim potencijalom za razvoj; budući da treba konkretno reagirati na izazove koji nastaju zbog ekoloških, demografskih, prometnih, turističkih i energetskih problema te budući da bi se koordiniranim teritorijalnim planiranjem mogli ostvariti bolji rezultati i dodana vrijednost u pogledu teritorijalne kohezije u alpskim i perialpskim područjima;

Q.  budući da je alpska regija europski „vodotoranj” i da se iz Alpa područjima u njihovu podnožju osigurava voda te se ljeti tako zadovoljava čak do 90 % njihovih potreba; budući da je voda nužna za dobivanje električne energije iz hidroelektrana, navodnjavanje obradivih površina, održivo upravljanje šumama, očuvanje biološke raznolikosti i krajobraza te opskrbu pitkom vodom; budući da je nužno očuvati kvalitetu vode i nizak vodostaj alpskih rijeka te postići pravu ravnotežu između interesa lokalnog stanovništva i potreba povezanih s okolišom;

R.  budući da kroz alpsku regiju prolaze granice te da je uklanjanje tih prepreka osnovni preduvjet za suradnju u tom području, za slobodno kretanje ljudi, usluga, robe i kapitala, a time i za gospodarsku, socijalnu i ekološku interakciju; budući da strategija za alpsku regiju nudi mogućnost za jačanje prekogranične suradnje te za povezivanje i umrežavanje ljudi i gospodarskih aktivnosti, čime se uklanjaju granice i prepreke koje zbog njih nastaju;

S.  budući da Komisija u svojoj Komunikaciji o strategiji Europske unije za alpsku regiju ističe da je potrebno smanjiti učinak prometa kroz Alpe kako bi se očuvala alpska ekološka baština te da je važno provesti strategiju kako bi se za život lokalnog stanovništva stvorilo zdravije i bolje očuvano okružje;

T.  budući da je, posebno u pograničnim područjima, slobodno kretanje ljudi temeljno pravo i preduvjet za ostvarivanje ciljeva gospodarske, socijalne, teritorijalne i ekološke kohezije, snažnu i trajnu konkurentnost te jednake mogućnosti za zapošljavanje;

U.  budući da su u srcu teritorija EUSALP-a planinska i perialpska područja, uključujući gradska područja, i da su ona međusobno povezana bliskom suradnjom i funkcionalnim odnosima, što utječe na gospodarski i socijalni razvoj te na razvoj u području okoliša;

V.  budući da ta regija s očuvanim ekosustavima i svojim uslugama može pružiti osnovu za mnoge gospodarske aktivnosti, s naglaskom na poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i energetici, uzimajući u obzir kulturnu i prirodnu baštinu regije;

W.  budući da strategija Europske unije za alpsku regiju, kao prva makroregionalna strategija za neko planinsko područje, može poslužiti kao primjer i inspiracija za druga planinska područja u EU-u;

X.  budući da su prijašnje makroregionalne strategije EU-a potvrdile uspješnost takvog mehanizma suradnje i pružile korisno iskustvo za izradu novih makroregionalnih strategija;

Opća razmatranja i upravljanje

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju i prateći akcijski plan; smatra da je ona iskorak u razvoju te regije u skladu s ciljem strategije Europa 2020. u pogledu pametnog, održivog i uključivog razvoja; napominje da strategija i akcijski plan mogu imati važnu ulogu u naporima koji se ulažu protiv smanjenja broja stanovnika u toj regiji, posebno protiv odlaska mladih ljudi;

2.  ističe vrijedno iskustvo stečeno pri provedbi Alpske konvencije kojom se gospodarski, društveni i ekološki interesi dovode u ravnotežu; poziva zemlje sudionice da poštuju postignute sporazume i zadrže visoku razinu predanosti održivom razvoju i zaštiti Alpa;

3.  pozdravlja činjenicu da europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) pružaju potencijalno važne resurse te niz instrumenata i opcija za tu strategiju; traži bolju sinergiju kako bi se promicala koordinacija i komplementarnost između ESIF-a i ostalih fondova i instrumenata relevantnih za stupove strategije, a posebno programa Obzor 2020., Instrumenta za povezivanje Europe, programa LIFE, programa COSME za mala i srednja poduzeća, programa INTERREG za alpski prostor te Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), za koje bi Komisija trebala ispitati moguću dodanu vrijednost konkretnih odluka usredotočenih na posebne probleme alpske regije;

4.  poziva Komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela nadležna za pripremu te provedbu programa ESIF-a i upravljanje njima da istaknu važnost makroregionalnih projekata i mjera; očekuje bolju suradnju koordiniranjem politika, programa i strategija EU-a koji imaju ulogu u Alpama i poziva Komisiju da pozorno prati praktičnu provedbu tih programa kako bi se izbjeglo preklapanje te ostvarile najveća moguća komplementarnost i dodana vrijednost; osim toga, poziva Komisiju da europskim građanima i institucijama država članica zajamči jednostavan pristup relevantnim dokumentima kako bi se osigurala potpuna transparentnost postupka koji se provodi;

5.  ponovno ističe važnost načela „trostrukog ne” jer su makroregije okviri za stvaranje dodane dodane vrijednosti inicijativa za suradnju i sinergija među različitim instrumentima financiranja EU-a;

6.  poziva nadležna tijela država članica i regije sudionice da, kad god je moguće, usklade svoje nacionalne i regionalne politike i mehanizme financiranja s mjerama i ciljevima strategije EUSALP te da prilagode operativne programe koje su donijeli kako bi se budući projekti u okviru strategije EUSALP brzo provodili, a upravljačka tijela uzimala u obzir prioritete EUSALP-a pri provedbi operativnih programa (primjerice namjenskim odlukama, dodatnim bodovima ili izdvajanjem proračunskih sredstava); poziva na jačanje makroregionalnog pristupa uoči reforme kohezijske politike u razdoblju nakon 2020. te ističe važnost integriranih makroregionalnih projekata i mjera;

7.  poziva EIB da u suradnji s Komisijom razmotri mogućnost uspostave investicijske platforme za alpsku regiju kojom bi se omogućilo financiranje iz javnih i privatnih izvora; poziva na izradu portfelja projekata za tu regiju kojim bi se privukli investitori; u tom kontekstu poziva Komisiju, EIB i države sudionice da u cijelosti iskoriste mogućnosti u okviru EFSU-a za financiranje projekata u regiji radi postizanja održivog razvoja i gospodarskog rasta te poticanja zaposlenosti na makroregionalnoj razini;

8.  ističe potrebu za odgovarajućim informativnim kampanjama u pogledu strategije EU-a za alpsku regiju i potiče države članice da osiguraju dovoljno dobru vidljivost strategije te da o njezinim ciljevima i rezultatima adekvatno izvješćuju na svim razinama, među ostalim, na prekograničnoj i međunarodnoj razini; poziva na promicanje koordinacije i razmjene najboljih praksi pri provedbi makroregionalnih strategija EU-a, posebno u području upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, kako bi se stvorile održive turističke mogućnosti;

9.  poziva da se, u suradnji i dogovoru s Komisijom, državama članicama i regijama, na makroregionalnoj razini uspostavi struktura za podršku upravljačkim tijelima EUSALP-a pri provedbi; osim toga, pozdravlja zastupljenost Parlamenta u upravljačkim tijelima i smatra da on treba sudjelovati u praćenju provedbe strategije;

10.  poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u provedbenoj fazi EUSALP-a; smatra da ona zajedno s državama članicama i regijama, na temelju podijeljenog upravljanja te u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, treba sudjelovati u svim fazama planiranja i provedbe projekata u okviru te strategije da bi se zajamčilo učinkovito sudjelovanje lokalnih i regionalnih dionika iz javnih tijela, ekonomskih i socijalnih partnera te organizacija koje predstavljaju civilno društvo iz te makroregije, kao i dobra koordinacija s drugim strategijama i mehanizmima financiranja koje podupire EU;

11.  traži da provedbu EUSALP-a ocjenjuje Komisija primjenom objektivnih kriterija i mjerljivih pokazatelja;

12.  podržava strateško planiranje i u gradskim i u ruralnim područjima alpske regije radi promicanja umrežavanja i zajedničkih ciljeva u sklopu povezanog, koordiniranog i integriranog političkog okvira (primjerice s obzirom na energiju iz obnovljivih izvora, socijalnu zaštitu, logistiku te poslovne i socijalne inovacije); potiče na objedinjavanje najbolje prakse, primjerice iz područja održivog turizma među regijama, kao i iz ostalih postojećih makroregionalnih strategija;

13.  ustraje u tome da u postupcima donošenja odluka lokalna i regionalna tijela u partnerstvu s lokalnim i regionalnim civilnim društvom trebaju imati vodeću ulogu u upravljačkim, operativnim, tehničkim i provedbenim tijelima strategije te da pritom trebaju potpuno poštovati načela supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja;

14.  smatra da ulaganja treba usmjeriti tako da se cjelokupnom stanovništvu regije, a posebno ruralnih područja, osigura jednak i učinkovit pristup zdravstvenoj skrbi te službama prve i hitne pomoći kako bi se spriječilo smanjenje broja stanovnika;

15.  poziva Komisiju da svake dvije godine Parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi EUSALP-a, na temelju objektivnih kriterija i mjerljivih pokazatelja, kako bi se ocijenilo njegovo funkcioniranje i dodana vrijednost u smislu rasta i radnih mjesta, smanjenja nejednakosti i održivog razvoja;

16.  poziva države sudionice da se nastave zalagati za diversifikaciju izvora za opskrbu energijom, uzimajući u obzir okoliš; ističe potrebu za održivošću, konkurentnošću i modernizacijom postojeće infrastrukture hidroelektrana razvijene u vrlo ranoj fazi, uzimajući u obzir mogući učinak te infrastrukture na okoliš i geologiju te promičući infrastrukturu malih razmjera (mini, mikro i piko); ističe da je integrirano upravljanje vodnim resursima i njihova zaštita jedan od ključnih čimbenika održivog razvoja Alpa te da stoga lokalno stanovništva mora imati mogućnost opredijeliti se za hidroenergiju i koristiti njezinu dodanu vrijednost; poziva države sudionice da daju doprinos uspostavi funkcionalnih mreža u toj makroregiji kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe i uspostavile strukture za razmjenu najboljih praksi prekogranične suradnje;

17.  ističe potrebu da se dodatno ojača socijalna dimenzija kako bi se zajamčila daljnja primjena modela rasta kojim se mogu osigurati održivi rast, socijalna uključenost i socijalna zaštita za sve, posebno u pograničnim područjima; u tom kontekstu ističe važnost određivanja prioriteta i poduzimanja mjera protiv svih oblika diskriminacije;

18.  podsjeća na to da treba zajamčiti načelo univerzalnog pristupa javnim uslugama na cijelom teritoriju EU-a, posebno u području obrazovanja, zdravstvene skrbi, socijalne zaštite i mobilnosti, obraćajući posebnu pozornost na potrebe osoba s invaliditetom; ističe države sudionice trebaju poticati alternativna i inovativna rješenja za alpsku regiju kad je riječ o pružanju javnih usluga, uključujući rješenja prilagođena lokalnim i regionalnim potrebama; u tom kontekstu poziva države sudionice da razrade poticaje za razvoj javno-privatnih partnerstava; podsjeća, međutim, na načela financijske dostupnosti i pristupačnosti kvalitetnih javnih usluga za sve;

19.  zabrinut je zbog degradacije ekosustava i rizika od prirodnih katastrofa u nekim dijelovima alpske regije; ističe potrebu za primjenom potpunog upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa te strategija prilagodbe klimatskim promjenama; ističe potrebu da se izrade i primijene zajednički krizni planovi kao reakcija na prekogranično onečišćenje; poziva na uspostavu zajedničkih timova za brzu reakciju u turističkim područjima pogođenima prirodnim katastrofama kao što su klizišta, odroni i poplave; u tom kontekstu ističe da je treba bolje promicati mehanizam EU-a za civilnu zaštitu;

Radna mjesta, gospodarski rast i inovacije

20.  poziva EIB da u suradnji s Komisijom razmotri mogućnost uspostave investicijske platforme za alpsku regiju kojom bi se omogućilo financiranje iz javnih i privatnih izvora; poziva na izradu portfelja projekata za tu regiju kojim bi se privukli investitori;

21.  prima na znanje da alpska regija ima ekološku baštinu koja obuhvaća goleme rezervate prirodnih krajobraza i koju treba očuvati te da se u njoj nalazi niz različitih ekosustava, od planinskih i nizinskih područja do mediteranske obale, što omogućuje postojanje gospodarskog područja i biosfere utemeljene na suživotu prirode i čovjeka; stoga ističe potrebu za aktivnom sinergijskom suradnjom u području poljoprivrede i ostalih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima (područja mreže Natura 2000, nacionalni parkovi itd.) kako bi se osmislili integrirani turistički proizvodi te također ističe važnost očuvanja i zaštite jedinstvenih staništa u planinskim regijama;

22.  ističe mogućnosti koje su strategijom stvorene za razvoj tržišta rada za koje je karakteristično putovanje na posao preko granice u različitoj, ali vrlo velikoj mjeri; smatra da bi među prioritete ulaganja u okviru alpske strategije trebalo uvrstiti poboljšanje kvalifikacija radnika i otvaranje novih radnih mjesta u zelenom gospodarstvu; ističe, međutim, da su mala i srednja poduzeća, koja su često obiteljska poduzeća, primjerice mala poljoprivredna gospodarstva i mala prerađivačka poduzeća, u poljoprivredi, turizmu, trgovini, obrtu i proizvodnji okosnica integriranih i održivih gospodarskih aktivnosti u alpskoj regiji te su stoga osnovica životnog i kulturnog prostora te prirodnog okoliša Alpa i važno područje zapošljavanja; ističe potrebu za daljnjom diversifikacijom gospodarskih djelatnosti i prilika za zapošljavanje u alpskoj regiji;

23.  naglašava potrebu da ulaganje u digitalnu infrastrukturu bude prioritet te ističe važnost pružanja brzog i učinkovitog pristupa brzom internetu, a time i digitalnim i internetskim uslugama kao što su e-trgovina te korištenje kanala digitalnog tržišta i rada na daljinu, kao i ostalih mogućnosti za osobe koje žive u područjima udaljenima od velikih gradskih središta, uz istodobno promicanje alternativa fizičkom putovanju kad je to moguće;

24.  smatra da bi inovacije i primjena novih tehnologija u ključnim područjima gospodarstva, potaknuti strategijama pametne specijalizacije i financirani iz postojećih izvora EU-a (npr. EFRR, ESF, COSME, Obzor 2020. ili Erasmus+), mogli pomoći u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta u strateškim sektorima kao što su bioznanost, biogospodarstvo, energetika, ekološki proizvodi, novi materijali ili e-usluge; podsjeća na to da je važno osigurati čvrstu potporu za mala i srednja poduzeća, čime bi se pomoglo u preokretanju sadašnjeg trenda smanjenja broja stanovnika u nekim područjima i zonama alpske regije;

25.  poziva nadležne vlasti alpskih država članica i regija da se sastanu s Komisijom kako bi se ocijenila mogućnost provedbe zajedničkog programa (na temelju članka 185. UFEU-a) za poticanje integracije istraživačkog i inovacijskog djelovanja u alpskoj regiji tijekom sljedećeg programskog razdoblja, u okviru europskih lanaca vrijednosti povezanih sa strategijama pametne specijalizacije i uvrštenih u njih;

26.  potiče stvaranje klastera i suradnju među javnim i privatnim poduzećima, sveučilištima, istraživačkim institutima i ostalim relevantnim dionicima kako bi se promicale inovacije i omogućilo ostvarivanje koristi od sinergije između alpskih i perialpskih područja; smatra da bi se predviđene mjere trebale oslanjati na nacionalne i regionalne strategije istraživanja i inovacija za pametnu regionalnu specijalizaciju kako bi se zajamčilo učinkovitije i djelotvornije ulaganje;

27.  prepoznaje u kojoj je mjeri za uspjeh strategije EUSALP važno razvijati projekte za udruge, institucije i mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća koja djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru zbog utjecaja koji imaju u području ulaganja, rasta, inovacija i zapošljavanja, ali i zbog njihove ključne uloge u očuvanju i promicanju kulturne i jezične raznolikosti;

28.  ističe da bi makroregionalnom strategijom za Alpe trebalo pružiti mogućnosti za očuvanje, održavanje i po potrebi prilagođavanje oblika tradicionalnih gospodarskih djelatnosti, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i gospodarske djelatnosti utemeljene na obrtu, te za poticanje inovacija i osmišljavanje novih inicijativa u tom području, primjerice preko mehanizma EU-a InnovFin; ističe potrebu da se malim i srednjim poduzećima omogući lakši pristup potpori i financiranju, s obzirom na njihovu ulogu u stvaranju radnih mjesta;

29.  ističe da je suradnja među regijama, prije svega prekogranična suradnja, nužna za daljnji razvoj turizma u široj regiji; potiče oblikovanje turističkih strategija na temelju postojeće prirodne i kulturne baštine, održivosti i inovacija; ističe socijalnu, kulturnu i gospodarsku dimenziju raznih alpskih tradicija i običaja, čiju raznolikost treba poticati i čuvati;

30.  napominje da se upravljanje populacijom ptica grabljivica i ostalih mesojeda te njihovo ponovno uvođenje u alpsku regiju odvija na nacionalnoj i lokalnoj razini, no te vrste ne poznaju administrativne granice i stoga je njihova migracija po svojoj prirodi prekogranična pojava; međutim, kako bi se izbjegli problemi povezani s njihovim ponovnim uvođenjem, poziva države članice da poboljšaju koordinaciju među raznim tijelima pri razmjeni informacija te da se obogate najbolje prakse kako bi se poboljšalo upravljanje domaćim i pašnim životinjama i kako bi ih se zaštitilo u okviru strategije za Alpe, i to u pogledu dijelova koji se odnose na velike mesojede, divlje kopitare i društvenu platformu Alpske konvencije;

31.  podržava diversifikaciju turističke ponude razvojem novih turističkih mogućnosti prilagođenih regionalnim potrebama i korištenjem regionalnih resursa, kao što su primjerice turistički tematski parkovi i rute, eno-gastronomski turizam, kulturni, zdravstveni, obrazovni i sportski turizam, kako bi se produžila turistička sezona, a istodobno smanjio pritisak na infrastrukturu i postigla zaposlenost u turističkom ciklusu tijekom cijele godine te također podržava agroturizam čiji je cilj privlačenje posjetitelja u hotele koji nisu u središtu pozornosti radi bavljenja aktivnostima povezanima s ruralnim životom i divljim životinjama te poboljšanje konkurentnosti i održivosti turističkih odredišta; podržava promicanje novih turističkih aktivnosti bolje prilagođenih klimatskim promjenama i zaštiti okoliša;

32.  podupire mjere kojima se potiče rasterećenje prometne infrastrukture preraspodjelom školskih praznika i s njima povezanih godišnjih odmora, inteligentnim određivanjem cestarina i poticajima pružatelja turističkih usluga tijekom razdoblja najvećeg prometa i prometnih gužvi;

33.  podsjeća na ekonomsku važnost promicanja osmišljavanja održivih turističkih aktivnosti u cijeloj alpskoj regiji, među ostalim na jezerima i u lječilištima; također potiče države članice da koriste bicikliranje u kombinaciji s putovanjem željeznicom ili uslugama intermodalnog prijevoza; na temelju najbolje prakse ističe turističke platforme uspostavljene u okviru projekata koje financira EU;

34.  prima na znanje da se od pojedinca često traži da obavlja različite aktivnosti tijekom godine, a one su ponekad i prekogranične; poziva Komisiju, države članice te regionalna i lokalna tijela da potiču suradnju tijela koja pružaju početnu izobrazbu i onih koja omogućuju strukovno osposobljavanje na radnom mjestu; ističe prednosti koje bi se mogle ostvariti programom Erasmus+ namijenjenom za prekogranično naukovanje;

Mobilnost i povezanost

35.  ističe važnost bolje prometne i energetske povezanosti država sudionica, uključujući lokalne, regionalne i prekogranične prometne i intermodalne veze sa zaleđem (među ostalim velike konurbacije), kako bi se potaknuo razvoj regije, poboljšala kvaliteta života njezinih stanovnika i privuklo novo stanovništvo te istodobno procijenilo mogu li se obnoviti i/ili proširiti postojeće mreže s općim ciljem da se bolje primijene mreže TEN-T; ističe važnost izgradnje „pametne” infrastrukture; smatra da bi novoizgrađena infrastruktura trebala postati pravi „tehnološki koridor” u koji treba ugraditi sve zasebne infrastrukture, odnosno električnu i telefonsku mrežu, širokopojasni i ultrabrzi širokopojasni internet, plinovode, mreže optičkih kabela, vodovodne cijevi itd.;

36.  poziva na cjelovit pristup budućem planiranju i provedbi alpske prometne politike i politike okoliša; u tom kontekstu ističe da je nužno dati prioritet promjeni načina prijevoza kako bi se s cestovnog prešlo na željeznički promet, posebno u području prijevoza tereta, te poziva Komisiju da podrži tu promjenu; u tom kontekstu također poziva da se prihodi ostvareni u cestovnom prometu koriste za poticanje provedbe i razvoja učinkovitog i ekološki prihvatljivog željezničkog prijevoza putnika i tereta, kao i za smanjenje buke i onečišćenja okoliša, te skreće pozornost na moguće projekte u područjima kao što su upravljanje prometom, tehnološke inovacije, interoperabilnost itd.; osim toga poziva na proširenje postojeće infrastrukture u alpskoj regiji, uključujući kvalitetne intermodalne i interoperabilne sustave; ističe da je svim stanovnicima regije važno zajamčiti povezanost i dostupnost;

37.  ističe važnost povezivanja prometnih ruta s ostalim dijelovima Europe te važnost međupovezanosti s koridorima mreže TEN-T, uz istodobno optimalno korištenje postojeće infrastrukture; ističe da je planinski teren i dalje prepreka u približavanju građana EU-a jednih drugima i da se EU obvezao da će u većoj mjeri financirati prekograničnu prometnu infrastrukturu; stoga poziva države sudionice da svoje napore također usredotoče na provedbu i planiranje održivih i uključivih dodatnih projekata, uz istodobno povezivanje i razvoj sadašnje mreže TEN-T;

38.  skreće pozornost na nedostatak učinkovitih, čistih veza u planinskim područjima te između planinskih i peri-planinskih područja; poziva Komisiju i države članice da omoguće čiste i bolje veze s niskim emisijama ugljika, prije svega u željezničkim mrežama, na regionalnoj i lokalnoj razini radi jačanja kohezije i poboljšanja kvalitete života u tim područjima; potiče i promiče naseljavanje u alpskoj regiji;

39.  poziva države koje sudjeluju u makroregionalnoj strategiji da u obzir uzmu posebne uvjete prekograničnih radnika i sastave sporazume za prekogranične radnike u alpskoj makroregiji;

40.  podržava razvoj inovativnih oblika lokalnog prijevoza na zahtjev, kao što su inteligentne prometne informacije, upravljanje prometom te prometna telematika i multimodalnost, među ostalim uzimajući u obzir mogućnost međuregionalnog dijeljenja aktivnosti u tom području;

41.  ističe nedostatak učinkovitih digitalnih veza u planinskim područjima; poziva Komisiju i države članice da omoguće bolje veze na regionalnoj i lokalnoj razini radi poboljšanja kvalitete života, promicanja osmišljavanja novih aktivnosti, stvaranja mogućnosti za rad u tim područjima te poticanja ponovnog naseljavanja;

42.  ističe važnost javnog ulaganja u planinska područja kako bi se riješio problem neuspjeha tržišta da osigura digitalnu povezanost u tim područjima; ističe važnost potpune i opće obuhvaćenosti širokopojasnim internetom i planinskih regija kako bi se zajamčila dugoročna održivost udaljenih naselja i gospodarskih područja; poziva Komisiju da predloži konkretna rješenja tog problema;

Okoliš, biološka raznolikost, klimatske promjene i energija

43.  ističe da je važno zaštititi i poboljšati bioraznolikost alpske regije; poziva na ulaganje zajedničkih napora u uvođenje inovativnih mjera za očuvanje okoliša i njegovo održavanje, kao i na detaljno preispitivanje uloge velikih grabežljivaca i moguće uvođenje mjera prilagodbe te na potpuno poštovanje pravne stečevine Unije o zaštiti okoliša, bioraznolikosti, tla i vode; ističe da je važno zajamčiti da se sve moguće mjere poduzimaju kako bi se izbjeglo udvostručavanje postojećih zakonodavnih inicijativa;

44.  ističe da alpska makroregija nudi velike mogućnosti u području inovativnih rješenja, što bi je moglo učiniti jedinstvenim pokusnim laboratorijem za kružno gospodarstvo; tijekom proračunskog postupka za 2017. podnijet će pilot-projekt za istraživanje mogućnosti koje to područje nudi za razvoj konkretnih strategija povezanih s kružnim gospodarstvom, primjerice u području proizvodnje, potrošnje i upravljanja otpadom;

45.  ističe da je važno promicati vlastitu proizvodnju energije, jačati energetsku učinkovitost i podržavati razvoj najučinkovitijih obnovljivih izvora energije u regiji, od energije vode preko energije sunca i vjetra do geotermalne energije, te da je također važno promicati razvoj onih oblika energije iz obnovljivih izvora svojstvenih Alpama; skreće pozornost na učinak upotrebe raznih vrsta postrojenja za spaljivanje u sektoru grijanja na kvalitetu zraka; podržava održivu upotrebu šumskog drva bez smanjenja postojećih šumskih područja, što je važno za održavanje ravnoteže planinskih ekosustava i zaštitu od lavina, klizišta i poplava;

46.  ističe hitnu potrebu za razvojem novih strategija borbe protiv onečišćenja zraka, zbog kojega raste zabrinutost za javno zdravlje, te protiv klimatskih promjena, posebno u industrijskim i naseljenijim područjima te makroregije, uz istodobno utvrđivanje postojećih izvora onečišćenja i strogo praćenje emisija povezanih s njim; u skladu s tim poziva države članice da uvedu održivu prometnu politiku u skladu s ciljevima utvrđenima na konferenciji COP21 u Parizu te da podrže očuvanje i održavanje usluga ekosustava u cijeloj alpskoj makroregiji;

47.  ističe važnost infrastrukture za prijenos energije i podupire pametne sustave njezine distribucije, skladištenja i transmisije, kao i ulaganje u energetsku infrastrukturu za proizvodnju i prijenos električne energije i plina u skladu s mrežom TEN-E te ulaganje u provedbu konkretnih projekata koji se nalaze na popisu projekata od interesa za energetsku zajednicu; ističe važnost iskorištavanja lokalnih, a posebno obnovljivih izvora energije, kako bi se smanjila ovisnost o uvozu; poziva na promicanje decentralizirane vlastite proizvodnje energije te na jačanje energetske učinkovitosti u svim sektorima;

48.  potiče države sudionice na zajedničko ulaganje napora u provedbu prostornog planiranja i integriranog upravljanja teritorijima, uključujući veći broj raznih dionika (nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, istraživačku zajednicu, nevladine organizacije itd.) iz regije;

49.  poziva na daljnje jačanje suradnje i rada u okviru Svjetske službe za praćenje ledenjaka s obzirom na nedavne odluke donesene na konferenciji COP21 održanoj u Parizu i strategiju koju treba provoditi nakon nje;

50.  zabrinut je zbog toga što su klimatske promjene i porast temperature ozbiljna prijetnja opstanku vrsta koje žive na velikim nadmorskim visinama te što je otapanje ledenjaka još jedan razlog za brigu jer znatno utječe na zalihe podzemnih voda; poziva na izradu sveobuhvatnog transnacionalnog plana za borbu protiv otapanja ledenjaka te na reagiranje na klimatske promjene diljem Alpa;

51.  poziva države sudionice da se nastave zalagati za diversifikaciju izvora za opskrbu energijom te da u okviru kombinirane proizvodnje energije razviju opskrbu iz postojećih obnovljivih izvora kao što su sunce i vjetar; ističe da su hidroelektrane održive i konkurentne; poziva države sudionice da daju doprinos uspostavljanju učinkovite infrastrukturne mreže za opskrbu električnom energijom u toj makroregiji;

52.  ističe da se diversifikacijom izvora za opskrbu energijom neće samo povećati energetska sigurnost makroregije nego će se stvoriti i veća konkurencija, od čega će regija imati znatne koristi u pogledu gospodarskog razvoja;

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te   nacionalnim i regionalnim parlamentima država sudionica EUSALP-a (Austrija, Francuska, Italija, Lihtenštajn, Njemačka, Slovenija i Švicarska).

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 303.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0269.

(5)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0229.


OBRAZLOŽENJE

Na inicijativu koju su krajem 2011. pokrenule alpske regije Europsko vijeće u prosincu 2013. pozvalo je Komisiju da predstavi strategiju EU-a za alpsku regiju (EUSALP). Komisija je odgovorila na zahtjev i u srpnju 2015. podnijela akcijski plan za tu strategiju.

Riječ je o četvrtoj makroregionalnoj strategiji EU-a u kojoj se mogu iskoristiti iskustva iz strategije Europske unije za regiju Baltičkog mora, strategije Europske unije za dunavsku regiju i strategije za jadransko-jonsku regiju.

Makroregionalne strategije rezultat su međuvladinih mjera poduzetih u područjima Europe koja su godinama bila podijeljena zbog ratova i željeznih zavjesa kako bi se među njima ponovno uspostavila institucionalna i gospodarska suradnja.

Međutim, njihovo donošenje omogućeno je uvrštavanjem cilja teritorijalne kohezije u Ugovor iz Lisabona te bi ih zbog toga trebalo bolje integrirati u „metodu Zajednice” kako bi se mogao iskoristiti golemi potencijal strateškog prostornog planiranja „odozdo prema gore” za razliku od tradicionalnog pristupa Komisije „odozgo prema dolje” preko instrumenata kao što je program ESPON.

Stoga Komisija treba aktivnije sudjelovati u fazi pokretanja makroregionalnih strategija te u fazi osmišljavanja i planiranja, a prije svega u fazi provedbe i koordiniranja tih strategija s drugim strategijama i općom politikom teritorijalne kohezije EU-a. Slično tome potrebno je službeno sudjelovanje Parlamenta kao suzakonodavca u fazi pokretanja i odobravanja strategija te pri praćenju njihovih rezultata.

Bilo bi nezamislivo da institucija koja ima ovlasti za pokretanje zakonodavne inicijative i izvršne ovlasti te institucija koja utjelovljuje demokratsku volju ljudi ne sudjeluje izravno u ključnim razvojnim strategijama EU-a koje utječu na budućnost Unije i korištenje raspoloživih materijalnih i planerskih resursa te koje se postupno šire na veći dio europskog kontinenta (osim strategija za Baltik, Dunav, Jadran i Alpe, pripremaju se dodatne inicijative od Atlantskog oceana do Sredozemnog mora te u ostalim planinskim regijama Europe).

Stoga je potrebno zakonodavnim aktom ponovno definirati postupke za pokretanje, odobravanje i provedbu makroregionalnih strategija te njihovo koordiniranje s ostalim politikama EU-a, a njime treba uspostaviti i okvir u kojemu će u budućnosti funkcionirati nove i postojeće strategije.

Tim zakonodavnim okvirom, u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, također treba jasnije definirati sustav upravljanja koji će se primjenjivati za nove i postojeće strategije. Njime bi trebalo ograničiti ulogu nacionalnih tijela i tijela EU-a na započinjanje strategija i njihovo naknadno koordiniranje te na nadzor i pružanje potpore, a upravljanje projektom i njegovu provedbu trebalo bi prepustiti regionalnim i lokalnim tijelima koja moraju biti istinski pokretači teritorijalnih i razvojnih politika na najnižoj razini.

Strategija EUSALP uvodi se u regiji u kojoj već postoje razni mehanizmi suradnje, kao što su Program za alpski prostor, Alpska konvencija i niz prekograničnih programa u okviru INTERREG-a. EUSALP obuhvaća 48 regija u sedam država, od kojih su pet države članice EU-a (Italija, Francuska, Slovenija, Austrija i Njemačka). Druge dvije države su Švicarska i Lihtenštajn. Alpska regija koja ima više od 80 milijuna stanovnika privlačna je zbog svojih ljudi, prirode, gospodarstva i kulture. Povijest regije obilježena je ratovima i neslaganjima zbog alpskih granica, ali i zbog stvaranja država na njima. Nizinsko i planinsko područje Alpa dio su jedinstvenog, neodvojivog prirodnog i ljudskog okoliša i povijesno su međusobno ovisni. Nizinska područja gospodarski su se razvila zahvaljujući pristupu geološkim i vodnim resursima planinskih područja, dok je do procvata turizma u mnogim dijelovima Alpa došlo zahvaljujući blizini tih resursa gusto naseljenim nizinskim područjima. No loše prometne veze i logistički problemi proizvođača usporavaju razvoj planinskih područja. Štoviše, alpsku makroregija danas je iznimno osjetljiva na klimatske promjene. U skladu s tim javna tijela trebaju poduzeti mjere na temelju načela supsidijarnosti kako bi se riješili gospodarski i ekološki problemi alpske makroregije.

Radi jačanja ulaganja Junckerova Komisija donijela je Plan ulaganja za Europu i uspostavila Europski fond za strateška ulaganja. Njima se državama u regiji nudi prilika za pokretanje novih zajedničkih investicijskih projekata i nastavljanje već započetih. EUSALP se sad može koristiti kao pokretač strateških ulaganja od kojih će korist imati cijela regija. Alpska regija ima golem potencijal koji se može realizirati tako što će države i regije izrađivati zajedničke planove uz sudjelovanje lokalnih tijela te javnih i privatnih subjekata. Komisija treba surađivati s EIB-om i međunarodnim tijelima u postupku davanja smjernica i potpore za provedbu strategije.

U tom kontekstu EUSALP državama iz regije nudi mogućnost ulaganja u projekte koji će imati utjecaj diljem EU-a, a ne samo na regionalnoj razini. Time će se omogućiti razvoj novih oblika višerazinskog upravljanja koji će se temeljiti na regijama, ali će u njima sudjelovati institucije EU-a.

Parlament kao suzakonodavac u području kohezijske politike ima ključnu ulogu u fazi pripreme i provedbe strategije.

Zbog premale iskorištenosti resursa u nekim planinskim područjima (u zaleđu) i koncentracije proizvodnje u nizinskim područjima potrebne su integrirane gospodarske strategije. Taj je pristup u skladu s ciljevima ESIF-a za programsko razdoblje 2014. – 2020., a posebno s načelom inovacija i načelom pametne specijalizacije.

EUSALP se ne preklapa s postojećim mehanizmima međuregionalne i prekogranične suradnje, nego će im dati dodanu vrijednost. Riječ je o ostvarivanju zajedničkih ciljeva u cijeloj regiji u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. u području održivog razvoja, okoliša i energetike te su za postizanje tih ciljeva potrebni makroregionalni projekti.

U tom su kontekstu regionalne vlasti oni subjekti koji mogu najbolje osmisliti sustav planiranja odozdo prema gore kojim će se uzeti u obzir lokalne potrebe, ali će on istodobno biti predmet međuregionalne koordinacije koja će se se provoditi u suradnji s institucijama EU-a.

Prioriteti i prijedlozi

Nakon višemjesečnih rasprava s dionicima EUSALP-a na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini mogu se iznijeti sljedeći prioriteti, ideje i prijedlozi u pogledu razvoja:

Prvi stup – Jačanje konkurentnosti, napretka i kohezije alpske regije

Jačanje inovativnih sposobnosti malih i srednjih poduzeća u alpskoj regiji provedbom usklađenih strategija pametnog rasta u državama i regijama sudionicama.

Osmišljavanje pristupa razvoju alpskih regija utemeljenog na konkretnom području.

Poticanje suradnje između javnog i privatnog sektora u makroregiji, a posebno u onim sektorima koji su u okviru EUSALP-a utvrđeni kao strateški.

Održiv i konkurentan turizam (diversifikacija te održivo i odgovorno upravljanje tim sektorom).

Diversifikacija turističke ponude i proizvoda kako bi alpska regija bila turističko odredište tijekom cijele godine – prekogranične tematske rute, osmišljavanje turističkih proizvoda utemeljenih na prirodnoj i kulturnoj baštini, izgradnja nove turističke infrastrukture (na primjer tematskih parkova), brendiranje turističkih proizvoda i usluga u makroregiji, kampanje za promicanje regije diljem svijeta, ciljano promicanje usmjereno na konkretne skupine stanovništva (primjerice starije osobe ili sudionike u kongresnom i poslovnom turizmu), promicanje regije kao odredišta tijekom različitih godišnjih doba.

Poboljšanje standarda i povećanje broja inovacija u turizmu – informacijske i komunikacijske tehnologije, obrazovanje, prijenos tehnologije, umrežavanje poslovnih subjekata, klasteri, objedinjavanje primjera dobre prakse, bolja povezanost lokalnih poljoprivrednika, turističkih poduzeća i opskrbljivača hranom, inovativna promidžba/marketing.

Promicanje i zaštita osobitog sustava jezera u alpskim i perialpskim dolinama sjeverno i južno od planinskog masiva.

Integrirano upravljanje velikim sportskim objektima u makroregiji kako bi se promicala njihova zajednička upotreba, među ostalim za održavanje velikih sportskih događaja.

Bolja dostupnost turističkih proizvoda i usluga – poboljšanje konkretnih vještina i usluga, osposobljavanje osoblja, promicanje i pružanje informacija, suradnja u organiziranju turističkih putnih aranžmana, usklađivanje nacionalnih statistika kako bi se olakšalo mjerenje učinka sektorskog i prijevremenog planiranja te izrada politika.

Bolje korištenje sredstava EU-a – olakšati pristup financiranju inovativnim i održivim novoosnovanim malim i srednjim poduzećima (start-up), usredotočujući se na istraživanje i strategiju pametnog rasta.

Uspostava mreže održivih turističkih klastera i poduzeća.

Poticanje stručnog osposobljavanja i izgradnje poduzetničkih kapaciteta u turističkom sektoru – promicanje inovacija i diversifikacije turističke ponude i proizvoda.

Uvrštavanje projekata EUSALP-a u regionalne i nacionalne operativne programe koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj te iskorištavanje prednosti integracije regionalnih programa koji se financiraju iz ESIF-a s programima kojima se omogućuje izravan pristup, kao što je program Obzor 2020., primjerice uvođenjem instrumenata sličnih pečatu izvrsnosti na makroregionalnoj razini.

Razvoj javnih i privatnih makroregionalnih istraživačkih mreža za izradu projekata u okviru EUSALP-a.

Podrška za projekte makroregionalne sveučilišne razmjene, među ostalim sredstvima za potporu postojećim programima EU-a kao što je ERASMUS.

Drugi stup – Pristupačnost i prometna povezanost za sve stanovnike alpske regije (prekogranične prometne veze, intermodalne veze sa zaleđem)

Izgradnja talijansko-francuskog i talijansko-austrijskog koridora te njihova potpuna upotreba i povezivanje s već završenim talijansko-švicarskim koridorom radi boljeg povezivanja sjevernog i južnog dijela Europe.

Sustavno poboljšanje prometne infrastrukture preoblikovanjem postojećih ili izgradnjom novih veza s glavnim prometnim rutama te konkurentnost na tržištu usluga prijevoza u skladu s propisima EU-a.

Razvoj inovativnih sustava za potporu javnom i kolektivom prijevozu te jačanje privlačnosti svih oblika javnog prijevoza.

Uspostava javno-privatnih partnerstava u sektoru prijevoza.

Dugoročno planiranje programa u području prometne sigurnosti, a posebno u području cestovnog prometa.

Izrada inovativnih i koordiniranih sustava za upravljanje graničnim prijelazima.

Studije održivosti o sustavima integriranog naplaćivanja pristojbi na graničnim prijelazima i za prijevoz u tom području.

Bolja povezanost zaleđa i morskih luka u okviru mreže TEN-T te određivanje razvoja intermodalnog prijevoza u alpskoj regiji kao čvrstog uvjeta.

Razvoj inovativnih logističkih sustava, posebno radi poticanja prekogranične trgovine.

Smanjenje izoliranosti zaleđa i udaljenih regija poboljšavanjem njihova pristupa uslugama u području energetike i prometa.

Razvoj energetske mrežne infrastrukture.

Dovršetak, racionalizacija i usklađivanje mreža informacijske i komunikacijske tehnologije, posebno u prekograničnim područjima.

Povezivanje intermodalnih i logističkih aktivnosti/usluga u cijeloj regiji.

Poboljšanje pristupačnosti planinskih područja primjenom inovativnih sustava, uključujući sustave utemeljene na strategijama pametne specijalizacije država i regija sudionica.

Koordiniranje velikih infrastrukturnih projekata za međusobnu povezanost koji već postoje ili su predviđeni.

Treći stup – Jamčenje održivosti u Alpama: zaštita alpske baštine i promicanje održivog korištenja prirodnih i kulturnih resursa (okoliš, prekogranična kopnena staništa i bioraznolikost)

Smanjenje opasnosti do kojih može doći zbog klimatskih primjena ulaganjem u sektor vodoopskrbe (npr. izgradnjom spremišta za vodu).

Pružanje potpore alpskim poljoprivrednicima tako da se osigura uravnotežen i održiv razvoj.

Zaštita i rehabilitacija bioraznolikosti i ekosustva, uspostava učinkovitog sustava praćenja za mrežu Natura 2000, pružanje informacija i upravljanje te jamčenje održivog upravljanja prirodom.

Promicanje i jamčenje održivog razvoja alpskog gospodarstva te održivog korištenja alpskih resursa.

Obogaćivanje znanja o alpskom okolišu – promicanje zajedničkih istraživanja o stanju bioraznolikosti u Alpama.

Uspostava i proširivanje zaštićenih područja u makroregiji – izgradnja kapaciteta kako bi se omogućio pristup ekosustavima i kartiranje područja važnih za očuvanje vrsta i staništa u prioritetnim područjima radi povezivanja brojnih zaštićenih područja u makroregiji ekološkim koridorima.

Objedinjavanje najboljih praksi među tijelima koja upravljaju zaštićenim alpskim područjima.

Izrada i provedba zajedničkog plana hitne intervencije.

Usklađivanje i primjena nacionalnih propisa o kopnenim staništima i bioraznolikosti – usklađivanje zakonodavstva u području urbanističkog planiranja, zaštite prirode, okoliša i kulturne baštine s Europskom konvencijom o krajoliku.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (2.5.2016)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o strategiji EU-a za alpsku regiju

(2015/2324(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jérôme Lavrilleux

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366) te prateći akcijski plan,

B.  budući da je alpska regija jedno od najdinamičnijih, najinovativnijih i najkonkurentnijih područja u Europi, da je odlikuju važna industrijska područja i mnogi centri izvrsnosti kao i jedinstvena geografska i prirodna obilježja, što obuhvaća i lokalne proizvode te elemente od povijesnog značaja, krajolik i kulturu;

C.  budući da je zamisao o makroregionalnoj strategiji proizašla iz potrebe za boljom suradnjom i koordinacijom u nekim prekograničnim područjima kako bi se zajednički problemi rješavali učinkovitije i djelotvornije nego što bi to mogli postići pojedinačni dionici, te iz ambicije da se ojača rješavanje problema u relativno maloj skupini zemalja i regija radi snažnije kohezije, u praksi, među građanima u Europskoj uniji;

D.  budući da među raznim tipovima područja karakterističnih za alpsku regiju postoje velike razlike jer ona obuhvaća, primjerice, planinska područja, alpsko predbrežje, ruralna područja i urbana područja;

E.  budući da su potrebna specifična rješenja kao odgovor na razne izazove s kojima se alpska regija suočava, kao što su: globalizacija; negativni demografski trendovi, niske stope nataliteta i starenje stanovništva; mala gustoća naseljenosti; odljev mozgova; novi migracijski trendovi; gospodarska kriza te gospodarske i demografske nejednakosti; klimatske promjene, velike elementarne nepogode; energetski izazovi; sezonske fluktuacije zaposlenosti i dohotka te nužnost obavljanja više poslova; smanjenje otpada i potreba da se osigura održiva upotreba resursa.

F.  budući da su demografske promjene – koje osobito karakteriziraju starenje stanovništva, niske stope nataliteta i emigracija te niska gustoća naseljenosti u planinskim područjima – glavni problemi alpske regije i da one imaju utjecaja na razvoj tržišta rada, te na ulaganja i pružanje javnih usluga;

G.  budući da su progresivno uspostavljena međugeneracijska povezanost, snažne obiteljske veze te obiteljska poljoprivredna poduzeća od velike društvene važnosti u alpskoj regiji;

H.  budući da je niska gustoća naseljenosti, među ostalim čimbenicima, povezana s nedostatkom osnovnih usluga za stanovništvo; budući da su planinska područja zakinuta u pogledu pružanja socijalnih usluga i zdravstvene skrbi;

I.  budući da je razvoj alpske regije u budućnosti povezan s ruralnim područjima, ruralnim razvojem, „budućnošću sela” i poljoprivredom;

J.  budući da je temeljno pravo slobodnog kretanja osoba preduvjet, posebno u pograničnim regijama, da bi se ostvarili ciljevi gospodarske, socijalne, teritorijalne i ekološke kohezije, postigli snažan i trajan razvoj i konkurentnost te omogućile jednake mogućnosti zapošljavanja;

K.  budući da je stanovništvo u podnožjima planina jedno od najsiromašnijeg u planinskim područjima i da je izloženo riziku od nezaposlenosti, što dovodi do depopulacije jer se tradicionalna industrijska proizvodnja seli u urbana područja i koncentrira u njima;

L.  budući da bi se strategija za alpsku regiju trebala inspirirati uspješnim makroregionalnim strategijama koje već postoje za regiju Baltičkog mora, dunavsku regiju te regije Jadranskog i Jonskog mora;

M.  budući da su u planinskim područjima, posebno najudaljenijim regijama, česti lošija razina obrazovanja, nedostatak kvalificirane radne snage, manja gustoća pružanja javnih usluga i slaba dostupnost širokopojasnog interneta; budući da dostupnija područja obično mogu računati na vitalniju ekonomiju i privlačenje većih ulaganja;

N.  budući da bi u strategiji za alpsku regiju prioritet trebalo dati područjima u kojima će strategija dati istinsku dodanu vrijednost i veću regionalnu konvergenciju;

O.  budući da bi se financijski resursi trebali usredotočiti na posebne potrebe planinskih područja;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o alpskoj regiji i prateći akcijski plan, ali naglašava potrebu da se još pojača socijalna dimenzija kako bi se zajamčio nastavak modela rasta koji može osigurati održivi rast, socijalnu uključenost i socijalnu zaštitu za sve, posebno u pograničnim područjima; ustraje na važnosti poticanja uspostave socijalne infrastrukture i promicanja socijalnih ulaganja;

2.  ističe da je važno povećati gospodarski potencijal strateških sektora kao što su poljoprivreda, šumarstvo, održivi turizam za sve generacije, održiva energetika, biogospodarstvo, biološki proizvodi, zdravstvo i najnovije tehnologije te istovremeno pružati snažnu potporu malim i srednjim poduzećima, što znači i obiteljskim poduzećima u toj kategoriji, te promicanju socijalnog poduzetništva, a u suradnji s interregionalnim mrežama i vezama; ističe da je potrebno poticati lokalnu proizvodnju kako bi se potaknula nova ulaganja, na primjer, s pomoću olakšavanja dostupnosti kreditiranja za mlade poduzetnike i za stvaranje održivih radnih mjesta u skladu s Programom Svjetske organizacije rada o dostojnom radu, a uz poštovanje kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora ako oni postoje;

3.  naglašava važnost prekograničnog i ostalih oblika regionalnog identiteta;

4.  naglašava potrebu da kvalitetne javne usluge budu na raspolaganju i financijski dostupne svima, posebno kad je riječ o obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, socijalnim uslugama i mobilnosti; ističe potrebu razvoja infrastrukture i tehnologije kojima se jamči dostupnost održivih usluga napravljenih po mjeri za ljude koji žive u alpskoj regiji; poziva relevantne države članice da bolje uzmu u obzir potrebe ljudi koji žive u najudaljenijim područjima;

5.  naglašava potrebu da se osmisle djelotvorni instrumenti, između ostalog i odgovarajuće inspekcije i kontrole, da se zajamče dostojni radni i životni uvjeti sezonskih radnika u alpskoj regiji te da se zajamči da nema zloupotrebe sezonskog zapošljavanja; ističe potrebu da se osigura poštovanje radnih prava, radnih normi i općenito visokih uvjeta rada;

6.  ističe potrebu jačanja prilagodljivosti radne snage zahvaljujući prekvalifikaciji, cjeloživotnom učenju i višejezičnosti, te poticanju planova za poboljšanje dobrih uvjeta rada, socijalne zaštite, rodne ravnopravnosti te dostupnosti za osobe s invaliditetom;

7.  naglašava da je nužno koristiti strategije pametne specijalizacije i učvrstiti veze između komparativnih prednosti alpske regije i njezinih interesa kako bi se stvorilo povoljno okruženje za inovacije i istraživanja te ističe potrebu za stvaranje regionalnih klastera kako bi se osiguralo održivo umrežavanje istraživanja, znanosti i gospodarstva; ističe da su visoka razina socijalnog blagostanja, kvalificirana i obrazovana radna snaga, inovativna poduzeća i jedinstvena zemljopisna obilježja komparativne prednosti alpske regije;

8.  podsjeća da je potrebno poticati usvajanje više vještina te osposobljavanje u skladu s potrebama održivog tržišta rada i strateških sektora okrenutih budućnosti i to prije svega osnivanjem posebnih centara za osposobljavanje i jednog višejezičnog internetskog regionalnog centra za zapošljavanje; smatra da bi kvalitetno osposobljavanje praktikanata trebalo biti usmjereno na potrebe tržišta rada i da bi ga u skladu s njima trebalo i provoditi;

9.  naglašava da održivi turizam, lokalna proizvodnja i kvalitetni sustavi javnog prijevoza mogu pomoći u borbi protiv depopulacije i osiguravanju radnih mjesta u regiji;

10.  ističe da su centri za obuku u međusobnoj konkurenciji i da bi im stoga trebalo pružati posebnu pomoć samo ako se može pokazati da je ona apsolutno nužna iz kvalitativnih i ekonomskih razloga;

11.  poziva da se poboljša održivost i kvaliteta prometne povezanosti unutar regije i s ostatkom Europe te da se potiče intermodalnost u cilju razvoja regije i dobrobiti stanovništva; ističe važnost potpore koordiniranim transnacionalnim mjerama i novim pristupima u podijeljenoj odgovornosti te poštenoj suradnji među teritorijima, kao što su vertikalne veze među velikim gradovima i ruralnim, planinskim i turističkim područjima;

12.  ističe važnost da se zajamči pristup brzim internetskim vezama, a samim time i digitalnim i internetskim uslugama kao i radu na daljinu i drugim mogućnostima za ljude koji žive u područjima udaljenima od velikih gradskih središta kako bi im se omogućio pristup natječajima za radna mjesta objavljenima na internetu, između ostalog i onima koji se objavljuju na internetskom portalu EURES, te mnogim drugim internetskim uslugama koje olakšavaju svakodnevni život, potiču stvaranje radnih mjesta, povećavaju produktivnost rada i zaradu, pomažu uklanjanju digitalnog jaza i potiču socijalnu i ekonomsku uključenost sviju; ističe potrebu za boljim povezivanjem škola, sveučilišta i istraživačkih centara i za promicanjem programa za e-učenje, klastera za inovacije i razvoj koji se temelje na regionalnom stručnom znanju i regionalnim poduzećima, te za sveobuhvatnim razvojem „digitalnih sela i regija” kojima se osigurava održivo životno okruženje pogodno za život obitelji;

13.  naglašava socijalnu dimenziju zajedničke strategije za Alpe i poziva na inovativnu suradnju, npr. za poticanje demografskog razvoja mjerama suradnje kako bi se izgradili sigurni i sveobuhvatni centri za porodništvo diljem ruralnih područja alpske regije;

14.  podsjeća da se treba pobrinuti da načelo jamčenja univerzalnog pristupa javnim uslugama postoji na svim teritorijima EU-a te u tom pogledu naglašava potrebu za tim da države članice i regije potiču alternativna i inovativna rješenja za planinska područja, među ostalim, gdje je to potrebno, rješenja po mjeri prilagođena lokalnim i regionalnim potrebama;

15.  ističe nužnost poticanja modela proizvodnje koji se zasnivaju na kružnom gospodarstvu, potpore energetskoj učinkovitosti i stvaranja „zelene infrastrukture” radi očuvanja biološke raznolikosti i prirodnih resursa, te stvaranja novih prilika za turizam i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta;

16.  poziva Komisiju da poduzme mjere za poticanje rodno osviještene politike na horizontalnoj i vertikalnoj razini za svako političko područje i za financiranje te politike koja je usmjerena na žene koje žive u planinskim regijama kako bi se uklonile sve eventualne neravnoteže;

17.  naglašava socijalnu, kulturnu i gospodarsku dimenziju raznih alpskih tradicija i običaja čiju raznolikost treba poticati i čuvati i u prekograničnim inicijativama;

18.  traži da se u sve inicijative u okviru strategije EU-a za alpsku regiju izravno uključe regije, općine i pojedinci jer je to od ključne važnosti za njezin uspjeh.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA

U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

4

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Morten Løkkegaard, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Georges Bach, Rosa Estaràs Ferragut, Tania González Peñas, Krzysztof Hetman, Paloma López Bermejo, Evelyn Regner, Flavio Zanonato


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (19.4.2016)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o strategiji EU-a za alpsku regiju

(2015/2324(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Renata Briano

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da u skladu s člancima 11., 191. i 193. Ugovora o funkcioniranju europske unije (UFEU) Europska unija može intervenirati u vezi sa svim aspektima politike u području okoliša, kao što su onečišćenje zraka i vode, gospodarenje otpadom i klimatske promjene;

B.  budući da se u članku 1. stavku 1. Direktive 2002/49/EZ(1) jasno navodi da u Europskoj uniji treba razviti zajednički pristup usmjeren „na izbjegavanje, sprečavanje ili smanjivanje, prema prioritetima, štetnih učinaka, uključujući smetanje, zbog izloženosti buci iz okoliša”;

C.  budući da su Alpsku konvenciju potpisale alpske zemlje (Austrija, Francuska, Italija, Lihtenštajn, Monako, Njemačka, Slovenija i Švicarska) i Europska unija u cilju održivog razvoja i zaštite Alpa;

D.  budući da politika u području okoliša zadire u razna područja i da odluke u različitim dijelovima alpske strategije moraju dovesti do usklađenosti ekološke održivosti i gospodarskog razvoja; budući da politikama za ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje biološke raznolikosti treba osigurati otpornost ekosustava dovoljnom povezanošću staništa da se omogući migracija vrsta;

E.  budući da je alpska regija drugo najveće područje biološke raznolikosti u Europi i da je jedan od najvažnijih europskih vodenih slivova, gdje voda nije važna samo za rad hidroelektrana, već i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, održivo upravljanje šumama, očuvanje biološke raznolikosti i okoliša te opskrbu pitkom vodom;

F.  budući da poljoprivreda i turizam u alpskoj regiji uvelike utječu na očuvanje okoliša, tradicionalnog krajolika i biološke raznolikosti;

G.  budući da su povijesna i kulturna baština tog područja jedan od njegovih glavnih resursa;

H.  budući da je Parlament 23. svibnja 2013. donio Rezoluciju o makroregionalnoj strategiji za Alpe(2);

1.  ističe da su Alpe prirodno okruženje u kojem živi i radi oko 14 milijuna ljudi zajedničke kulture, a i važno su turističko odredište koje svake godine privlači oko 120 milijuna posjetitelja;

2.  uočava uspjeh nekih poljoprivrednih modela u alpskoj regiji u kojima se kombinira proizvodnja hrane, šumarstvo, zaštita krajolika u turističke svrhe i pružanje usluga ekosustava, kao što je zaštita od lavine; smatra da takve višenamjenske modele koji nemaju velik utjecaj na okoliš treba primijeniti gdje god je to moguće;

3.  uviđa da je alpska regija sa svojim golemim bogatstvom prirodnih krajolika socioekonomsko područje s potencijalom za turizam; uočava iznimnu raznolikost ekosustava u alpskoj regiji, koji se kreću od planinskih do nizinskih područja, pa čak i obala Sredozemlja, i koji obuhvaćaju vrlo osjetljive vodene ekosustave, kao što su jezera, rijeke i potoci; ističe da je ta regija iznimno bogata biološkom raznolikošću, kao i prirodnim resursima kao što su voda i drvo, te da bi je trebalo očuvati;

4.  pozdravlja veliku uključenost regija u strategiju EU-a za alpsku regiju;

5.  smatra da posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju nastanjenosti rijetko naseljenih područja regije;

6.  napominje da u alpskoj regiji uz urbanizirana područja karakterizirana znatnim ljudskim djelovanjem postoje i rijetko naseljena planinska ruralna područja; smatra da strategija treba obuhvaćati dosljedne mjere koje se mogu primijeniti na cijelom području, ali vodeći računa o strukturnim razlikama koje su mu svojstvene, i da treba biti usmjerena ponajprije na alpske planinske regije jer one imaju golem potencijal za održiv gospodarski rast; ističe da je iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja jedan od čimbenika koji doprinose hidrogeološkoj nestabilnosti u određenim područjima, što bi moglo utjecati na čitavu regiju (poplave, odroni); naglašava ključnu ulogu koju usluge socijalne skrbi imaju u održivom rastu i u sprečavanju iseljavanja iz planinskih područja te upozorava da je potrebno više promicati mehanizam EU-a za civilnu zaštitu;

7.  ističe da je bavljenje poljoprivredom u planinskim područjima vrlo važno za očuvanje geološke stabilnosti Alpa; napominje, međutim, da je planinska poljoprivreda izložena klimatski uvjetovanim prirodnim katastrofama, kao što su poplave, lavine i odroni; stoga poziva na promicanje mjera za sprečavanje rizika (npr. sustavi zaštite od poplava);

8.  zabrinut je da klimatske promjene nose sa sobom ozbiljan rizik za hidrogeološku stabilnost i biološku raznolikost; naglašava da je porast temperature ozbiljna prijetnja opstanku populacija vrsta koje žive na velikim nadmorskim visinama i da je otapanje ledenjaka dodatan razlog za brigu jer znatno utječe na zalihe podzemnih voda; stoga ističe potrebu za makroregionalnom politikom prilagodbe na klimatske promjene te za zaštitom alpskih rijeka, jezera i potoka i njihovim održivim upravljanjem;

9.  smatra da je od ključne važnosti voditi politike borbe protiv klimatskih promjena temeljene na obrascima proizvodnje i potrošnje koji su u skladu s načelima cirkularne ekonomije i kratkim ciklusima u opskrbi hranom, te staviti naglasak na racionalnu upotrebu i ponovnu upotrebu lokalnih materijala i prirodnih resursa, uključujući otpadne vode i poljoprivredni otpad, kao i na dijeljenje usluga koje se potiče zelenom javnom nabavom i koje gradi blizak odnos između proizvođača i potrošača na lokalnoj razini; podsjeća da pri upravljanju rizicima povezanima s klimatskim promjenama treba uzeti u obzir strukturne i organizacijske slabosti alpskih zajednica; ističe potrebu za boljom razmjenom najboljih praksi i prekograničnom suradnjom u području upravljanja klimatskim rizicima, pri čemu treba voditi računa o svim teritorijalnim osjetljivim točkama;

10.  smatra nužnim da se regije koje sudjeluju u strategiji koriste sredstvima EU-a u skladu s kohezijskom politikom i da promiču ulaganja povezana s okolišem čiji je cilj, među ostalim, prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica te suzbijanje hidrogeološke nestabilnosti, kao i održivo šumarstvo, turizam, poljoprivreda (uključujući ekološki uzgoj) i stočarstvo, koji imaju važnu ulogu u upravljanju zemljištem;

11.  naglašava da se ne ulaže dovoljno napora u postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ; poziva Komisiju da pri provedbi Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ uzme u obzir i Direktivu 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore kako bi se zajamčilo održivije upravljanje vodama; ističe da bi pritom suradnja trebala imati prednost pred reguliranjem;

12.  smatra da se izazov koji predstavljaju preostale „bijele točke” odnosno područja u regiji koja nisu pokrivena mobilnom mrežom može pretvoriti u priliku kako za ekoturizam tako i za medicinska istraživanja;

13.  podsjeća da je integrirano upravljanje vodnim resursima jedan od ključnih čimbenika održivog razvoja u Alpama; podsjeća da prirodni rizici, uključujući one povezane s vodom, mogu imati posljedice za nizinska i izgrađena područja; stoga ističe da je potrebno pojačati razmjenu najboljih praksi i prekograničnu suradnju među nacionalnim tijelima zaduženim za upravljanje vodama i riječnim slivovima u pogledu platforme za upravljanje vodom iz Alpske konvencije kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove uzrokovane klimatskim promjenama;

14.  smatra da ulaganja treba usmjeriti tako da cjelokupno stanovništvo regije dobije jednak i učinkovit pristup zdravstvenoj skrbi;

15.  s obzirom na gospodarsku važnost turizma za cijelu alpsku regiju smatra da je nužno i dalje podržavati razvoj „mekog” turizma; na temelju primjera najbolje prakse, kao što je turistička platforma „Alpine Pearls” nastala u okviru projekta Alps Mobility financiranog sredstvima EU-a, skreće pozornost na dosadašnja postignuća, na koje se treba nadovezati;

16.  smatra da treba usvojiti politike energetske učinkovitosti i uštede kao i politike kojima se ispravnim gospodarenjem vodnim resursima, šumama i krajolikom promiču obnovljivi i održivi alternativni izvori energije; smatra da je važno nadograditi model decentralizirane i lokalne proizvodnje energije i opskrbe energijom uz pomoć, među ostalim, mrežne integracije i skladištenja; stoga poziva na više istraživačkih inicijativa u tom području usmjerenih na specifične potrebe planinskih regija; ističe važnost poticanja potrošača, poduzeća i javnih tijela na ulaganje u obnovljivu energiju kao način povećanja energetske sigurnosti i sprečavanja energetskog siromaštva; naglašava važnost hidroenergije za opskrbu energijom u planinskim regijama i poziva lokalne vlasti da promiču upotrebu hidroenergije, kao i drugih obnovljivih izvora, za potrebe stanovništva;

17.  žali zbog toga što se sve više smanjuje površina poljoprivrednog zemljišta zbog korištenja u nepoljoprivredne svrhe kao što je izgradnja cesta ili prenamjena u građevinsko zemljište; poziva na uspostavu programa praktične potpore i uvođenje zahtjeva koji će osigurati dugoročnu dostupnost zemljišta za poljoprivredne i šumarske svrhe; ističe da je pitanje upotrebe zemljišta iznimno važno u urbaniziranijim područjima; stoga traži da se upotreba zemljišta i urbanizacija kojima se troše dragocjeni prirodni resursi provode na održiv način;

18.  poziva na holistički pristup budućem planiranju i provedbi alpske prometne politike i politike okoliša kako postizanje zajedničkog cilja ne bi bilo ugroženo učincima arbitraže i premještanja;

19.  žali zbog nedovoljne pristupačnosti gospodarskih područja, što umanjuje učinkovitost planinske poljoprivrede u Alpama, a time i konkurentnost te regije; poziva Komisiju i države članice da uspostave odgovarajući sustav infrastrukture koji će obuhvaćati izgradnju prikladnih poljoprivrednih, šumarskih i planinskih putova, kao i pristup mobilnoj podatkovnoj mreži velike brzine u alpskoj regiji;

20.  skreće pozornost na važnost održivog turizma koji je usmjeren na zaštitu biološke raznolikosti i poštovanje ekosustava, kao što pokazuje i dobar primjer koji pružaju parkovi;

21.  ističe važnost zaštićenih područja za poticanje inicijativa za zaštitu okoliša, kako je navedeno u Alpskoj konvenciji; smatra da je potrebno donijeti politiku kojom će se parkovi odrediti kao mjesta promicanja aktivnosti za zaštitu okoliša; vjeruje da su zaštićena područja posebno osjetljiva područja za čovjeka i prirodu; uvjeren je da bi ona mogla poprimiti prekograničnu dimenziju u pogledu razvoja i primjene najboljih praksi u okviru kojih se kombiniraju zaštita staništa i održivo gospodarstvo (ekološki i kvalitetni uzgoj, promicanje lokalnih proizvoda, meki turizam i mobilnost, upravljanje divljim vrstama itd.) i koje se mogu primijeniti u svim dijelovima alpske regije i šire;

22.  napominje da je, kada je riječ o prometu, unutar okvira održive mobilnosti potrebno pronaći načine na koje će se omogućiti odgovarajući pristup najudaljenijim područjima, iz kojih se stanovništvo sve više iseljava;

23.  smatra da je nužno razvijati infrastrukturu za nove održive načine prijevoza, primjenjivati politike dijeljenja robe i usluga i promicati povezanost u manje razvijenim područjima, među ostalim u cilju promicanja razvoja rada na daljinu;

24.  napominje da se upravljanje populacijama ptica grabljivica i mesojeda te njihovo ponovno uvođenje u alpsku regiju odvija na nacionalnoj i lokalnoj razini, iako te vrste ne poznaju administrativne granice, i da je migracija po svojoj prirodi prekogranična pojava u alpskoj regiji; smatra da je u okviru alpske strategije te u vezi s platformom iz Alpske konvencije pod nazivom „Veliki mesojedi, divlji kopitari i društvo” od ključne važnosti pojačati razmjenu najboljih praksi u tom području;

25.  smatra da lokalne zajednice, regionalne vlasti i civilno društvo, uključujući gospodarske subjekte kao što su lokalni dionici u poljoprivredi i šumarstvu trebaju sudjelovati u donošenju odluka u okviru otvorenog, transparentnog i informiranog postupka;

26.  ističe da je u cilju ostvarenja zajedničkih politika i ciljeva važno uskladiti strategiju za alpsku regiju s inicijativama za suradnju kao što je Alpska konvencija i njezini naknadni protokoli te voditi računa o postojećoj transnacionalnoj suradnji i umrežavanju u tom području;

27.  naglašava da je aktivno bavljenje poljoprivredom i šumarstvom neophodno za očuvanje biološke raznolikosti u alpskoj regiji, a istovremeno znatno doprinosi drugim sektorima, kao na primjer turizmu;

28.  traži od država članica i Europske unije da zauzmu ciljan pristup financiranju u vezi s makroregionalnim politikama u okviru strategije za alpsku regiju;

29.  smatra da je važno ojačati ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi politika EU-a te u središte planiranja i provedbe strategije za alpsku regiju staviti načelo upravljanja na više razina;

30.  poziva Komisiju da uvede ograničenja za emisiju buke u području prijevoza robe u Alpama i bolje sustave poticaja kojima bi se poticala ulaganja u mjere za smanjenje buke na glavnim prometnicama;

31.  poziva na uvođenje načela stvarnih troškova i načela internalizacije vanjskih troškova u postojeće i buduće regulatorne mjere za poreze, davanja i pristojbe za korištenje infrastrukture, uzimajući u obzir sveobuhvatnu strategiju za alpsku regiju i potrebu da se izbjegnu naknadni učinci premještanja i arbitraže;

32.  poziva na donošenje makroregionalne alpske strategije koja bi omogućila održivo korištenje zemljišta i prirode, a time stvorila i gospodarsko područje i biosferu koji se temelje na suživotu prirode i čovjeka, kako bi se izbjeglo daljnje iseljavanje stanovništva koje bi imalo negativan učinak na zaštitu prirode i krajolika.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

64

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Cristian-Silviu Buşoi, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Tibor Szanyi, Estefanía Torres Martínez, Dame Glenis Willmott, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Paul Brannen, Mark Demesmaeker, Jacqueline Foster, Elena Gentile, Martin Häusling, Krzysztof Hetman, Merja Kyllönen, Mairead McGuinness, Gesine Meissner, Ulrike Müller, James Nicholson, Christel Schaldemose, Jasenko Selimovic, Bart Staes, Keith Taylor, Tom Vandenkendelaere, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Angel Dzhambazki, Bronis Ropė, Marco Valli

(1)

Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša – Izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi u vezi s procjenom i upravljanjem bukom iz okoliša, SL L 189, 18.7.2002., str. 12.

(2)

SL C 55, 12.2.2016., str. 117.


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (25.5.2016)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o strategiji EU-a za alpsku regiju

(2015/2324(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Daniela Aiuto

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da alpska regija, kako je definirana u okviru Alpske konvencije, kao i ostala europska planinska područja, predstavlja velik izazov u pogledu razvoja svoje uloge unutar europske prometne mreže s obzirom na njezinu slabu gustoću naseljenosti i vrlo specifične vrste povezanosti, dostupnosti usluga i lokalnih gospodarstava;

B.  budući da se jedinstvena geomorfologija te makroregije ne smije smatrati preprekom za povezivost nego prilikom za izradu održivih intermodalnih usluga prijevoza temeljenih na regionalnom modelu najbolje prakse, u kombinaciji sa zaštitom i promicanjem prirodne, ekološke i kulturne baštine i biološke raznolikosti te ublažavanjem klimatskih promjena;

C.  budući da bi financijski resursi prvenstveno trebali biti usmjereni na razvoj povezivosti javnog prometa i to na temelju pokazatelja prilagođenih posebnim uvjetima u planinskim područjima poboljšanjem postojećih željezničkih veza, s posebnim naglaskom na prekogranični promet, u cilju promicanja malih urbanih središta, olakšavanjem pristupačnosti održivih turističkih struktura i dostupnosti zapošljavanju, jamčenjem osnovnih zdravstvenih i obrazovnih usluga te usluga skrbi o djeci, olakšavanjem otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta i pružanjem zaštite za okoliš i prirodne resurse, uključujući vodne resurse;

D.  budući da je alpsko područje pogođeno iseljavanjem i starenjem stanovništva; budući da dobra povezivost javnog prometa, brzi internet te održivi cjelogodišnji turizam mogu doprinijeti kako bi se alpska regija učinila privlačnijom mladima i kako bi se olakšao pristup mogućnostima zapošljavanja;

E.  budući da se pet od devet središnjih koridora TEN-T-a, koji su ključni za europski i regionalni razvoj i ostvarivanje ciljeva iz Bijele knjige o prometu, proteže kroz Alpe i da njihova realizacija zahtijeva zajedničke i usklađene financijske napore država članica do 2030. godine.

F.  budući da je, u cilju provođenja načela iz Okvirne konvencije i konkretnih inicijativa, usvojen niz protokola i memoranduma o sporazumijevanju koji sadrže specifične mjere o različitim temama, među kojima su promet, turizam, očuvanje tla, prostorno planiranje, održivi razvoj, zaštita prirode i očuvanje krajolika, i kojih je cilj razvijanje zajedničkih projekata povezanih s transeuropskim prometnim mrežama te budući da su države članice u skladu s tim sklopile bilateralne sporazume za provedbu fondova Instrumenta za povezivanje Europe zajedno s fondovima predviđenima u okviru nacionalnih proračuna;

G.  budući da se makroregionalnom strategijom Komisije žele pružiti instrumenti za jačanje regionalnih kapaciteta, posebno poticanjem održive prometne povezivosti, intermodalnosti i interoperabilnosti u okviru putničkog i teretnog prometa kako bi se ostvario prijelaz s cestovnog prometa na željeznički promet; budući da bi se nekoliko regija koje čine sastavni dio ostalih susjednih makroregija (Jadran, Podunavlje) trebale koristiti područjima koja se preklapaju u cilju poboljšanja povezivosti, pristupačnosti i intermodalnosti;

H.  budući da je Komisija u svojoj komunikaciji o Strategiji Europske unije za alpsku regiju istaknula da je potrebno smanjiti učinak transalpskog prometa kako bi se očuvala ekološka baština Alpa i provesti strategiju za bolje očuvanje okoliša za stanovništvo; budući da se desetljećima ravnoteža koju je potrebno postići između prometnih infrastruktura i očuvanja regija smatra glavnim izazovom; budući da je ipak potrebno izvršiti procjenu životnog ciklusa svakog produktivnog ulaganja i procjenu utjecaja na okoliš kako bi se u regiji osjetljivoj kao što je alpska predvidjeli glavni rizici od elementarnih nepogoda;

1.  prima na znanje odredbe o teritorijalnom ograničenju u okviru Alpske konvencije te s njima povezane protokole o prometu i turizmu te akcijski plan Komisije usmjeren k poboljšanju održivosti prometne povezivosti unutar i u smjeru alpske regije te promicanju intermodalnosti, interoperabilnosti i kvalitete intermodalnih prometnih sustava i sustava mobilnosti u skladu s modelima najboljih praksi;

2.  pozdravlja otvaranje baznog tunela Gotthard 1. lipnja 2016.; poziva Komisiju i države članice iz alpske regije da ocijene preusmjeravanje prometnih tokova i dijela teretnog prometa zbog novih tunela, kao ono duž autoceste Brenner, prije nego što započnu s planiranjem izgradnje dodatnih baznih tunela; zahtijeva dovoljan broj željezničko-cestovnih terminala duž koridora, ondje gdje je to moguće, kako bi se promicao cilj prelaska teretnog prometa s cesta na željeznice;

3.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju upravljanje na više razina u pogledu prometnog planiranja te da za tu pretežno planinsku regiju provedu održivu, uključivu i neinvazivnu politiku razvoja prometnih infrastruktura kojom bi se vodilo računa o njezinu očuvanju te promicalo uravnotežen razvoj gospodarski slabijih regija i područja u pogledu turizma, socijalne kohezije, gospodarskog napretka i zapošljavanja; ističe da se u okviru planiranja politike prometne infrastrukture prednost, između ostalog, mora dati ocjenjivanju njezinih negativnih učinaka na okoliš i njihovu svođenju na najmanju moguću mjeru; poziva na to da se pruži potpora postepenom prijelazu s cestovnog na željeznički promet te na promet koji se napaja iz alternativnih izvora energije kako bi se smanjile emisije onečišćujućih tvari;

4.  poziva Komisiju da se također usredotoči na optimiranje kapaciteta postojeće infrastrukturne mreže u općem cilju bolje provedbe mreže TEN-T; naglašava da se infrastrukturni projekti koji bi rezultirali neizbježnim ili nerazmjernim rizikom za okoliš, prirodne resurse ili javno zdravlje ne bi trebali financirati;

5.  naglašava da bi se povezivost i dostupnost regije danju i noću te vikendom trebala poboljšati i promicati, pri čemu bi se trebala zajamčiti zaštita okoliša, vodnih i zemljanih resursa te uključenje lokalnog stanovništva, uz potpuno sudjelovanje političkih aktera i onih koji donose odluke i to na svim razinama, a posebno na regionalnoj i lokalnoj, kao i civilnih organizacija (nevladinih organizacija), te uz promicanje javnog savjetovanja;

6.  smatra da bi se razvojem infrastrukture u planinskim područjima omogućio razvoj malih i srednjih poduzeća te povećala atraktivnost regije kojom bi ih se privuklo te da bi se olakšalo uspostavljanje specifičnih industrijskih grana u tim područjima koje bi zbog okoliša (temperatura, čisti zrak) imale korist od takve lokacije te u okviru kojih bi se otvorila nova radna mjesta i doprinijelo održivom razvoju regije; poziva države članice da obnove i unaprijede stare zatvorene turističke trase i da ih ponovno stave u upotrebu kako bi se spriječilo njihovo napuštanje i propadanje te mogućnost da se na taj način naruši hidrogeološka stabilnost;

7.  poziva države koje su dio alpske regije da surađuju kako bi se postigla što veća ujednačenost sustava naplata za prometna sredstva u tranzitu te da takav sustav bude u skladu s europskim normama, posebno za one države koje zbog svojeg geografskog položaja moraju prolaziti kroz područja drugih država;

8.  smatra da bi razvoj i dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija trebalo ojačati bržim i učinkovitijim pružanjem usluga te poticanjem i promicanjem, ondje gdje je to moguće, alternativa fizičkom putovanju kao što je rad na daljinu kako bi se smanjilo broj putovanja i njihove negativne vanjske učinke kao što su emisije onečišćujućih tvari te olakšalo bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života;

9.  poziva predmetne države da utvrde strateške infrastrukturne projekte kojima se doprinosi koheziji te smanjuju gužve na cestama korištenjem usluga intermodalnog prometa prilagođenih turističkim područjima te pogodnih za rast lokalnih gospodarstava, na taj način promičući otvaranje radnih mjesta; ističe ulogu regionalnih zračnih luka i luka u okolnim regijama i na Sredozemlju u pogledu dostupnosti i povezivosti alpske regije; smatra da ih je važno povezati cestovnim i željezničkim mrežama;

10.  poziva države članice da ulože u programe za razvoj lokalnog zapošljavanja te u turističku infrastrukturu; poziva na donošenje strateškog pristupa kako turizam ne bi bio samo sezonska aktivnost te na olakšavanje održivog pristupa javnom prijevozu do turističkih destinacija kao što su skijališta poticanjem na bicikliranje u kombinaciji s putovanjem željeznicom; ističe da je važno podupirati umrežavanje i objavljivanje primjera najbolje prakse u vezi s održivim turističkim inicijativama, kao što su strukture namijenjene pasivnoj energiji, resursnoj učinkovitosti i korištenju izvora obnovljive energije;

11.  ističe da su klimatske promjene posebno relevantne za regiju poput alpske, koja je osobito osjetljiva zbog svoje morfologije i prirodnih staništa; ističe da su EU i alpske države članice ratificirale protokole za promet i turizam u okviru Alpske konvencije; poziva države članice da pomno nadziru granice onečišćenja zraka te uvedu održive prometne politike u skladu s ciljevima utvrđenima na konferenciji COP21 u Parizu; smatra da bi trebalo uložiti napore za poticanje malih i srednjih poduzeća na ulaganja u inovacije i razvoj u skladu s ciljevima utvrđenima na konferenciji COP21 u Parizu;

12.  poziva Komisiju da europskim građanima i institucijama zajamči jednostavan i neometan pristup aktima kako bi se osigurala transparentnost potrošnje javnih sredstava te podsjeća na to da, u slučajevima kada je pristup opravdan prevladavajućim razlozima, uključujući, između ostalog, one povezane sa zdravljem i okolišem, takvi razlozi uvijek imaju prednost u odnosu na sve razloge povezane s tržišnim natjecanjem i komercijalnim ciljevima; napominje da će države članice trebati transparentno ulagati sredstva EU-a namijenjena za provedbu Strategije za alpsku regiju, uzimajući u obzir ograničenja utvrđena studijama o utjecaju na okoliš, te više surađivati kako bi se poboljšala razmjena najboljih praksi; smatra da bi Europski revizorski sud i Europski parlament trebali provoditi godišnju provjeru učinkovitosti provedbe, ostvarivanja ciljeva i učinkovitosti korištenja sredstvima;

13.  smatra da bi prihodi od cestarina i posebnih cestarina u alpskoj regiji izdvojeni za prometne projekte u prvom redu trebali biti namijenjeni za razvoj alpskih koridora TEN-T-a, potom za regionalne pristupne putove te u konačnici za lokalne ceste;

14.  poziva države članice i regije da zajamče pristup i pružanje hitne pomoći čak i u teže dostupnim područjima te pružanje zdravstvenih usluga i usluga prve pomoći u prometno slabije razvijenim područjima, uzimajući u obzir njihovu udaljenost od glavnih bolničkih struktura.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Knut Fleckenstein, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Werner Kuhn, Curzio Maltese, Jozo Radoš, Ulrike Rodust, Davor Škrlec, Evžen Tošenovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatrix von Storch


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (26.4.2016)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o strategiji EU-a za alpsku regiju

(2015/2324(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ulrike Müller

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost alpske regije kao prirodnog područja te mjesta za život, gospodarstvo i odmor zbog nezamjenjivog doprinosa poljoprivrede, šumarstva, održivog cjelogodišnjeg turizma i obrtništva; naglašava da su ti sektori od neprocjenjive važnosti za održiv razvoj regije i održivo upravljanje prirodnim resursima jer se u okviru tih sektora osigurava visokokvalitetna opskrba hranom, zadržava stanovništvo u perifernim područjima, brine za kulturni krajolik te čuvaju ekosustavi zaštitom biološke raznolikosti, tla i voda; pozdravlja strategiju EU-a za alpsku regiju kao uključujući okvir i sredstvo za jačanje održivog gospodarskog, ekološkog, infrastrukturnog i sociodemografskog razvoja te regije; poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir pouke stečene pri provedbi drugih makroregionalnih strategija EU-a;

2.  naglašava da je potrebno pokrenuti inicijative za poboljšanje mobilnosti, digitalne infrastrukture, opskrbe energijom, socijalnih migracija i demografske perspektive te poboljšanje suradnje i koordinacije između tijela na različitim razinama kako bi se učinkovitije i djelotvornije suočilo sa zajedničkim izazovima u određenim prekograničnim područjima, nego što bi se moglo pojedinačnim mjerama; ističe da bi se tom strategijom trebalo suprotstaviti izazovima koje predstavljaju globalizacija i deindustrijalizacija; naglašava potrebu za poboljšanjem javnih službi i infrastrukture kako bi se povećala pristupačnost i privlačnost tih regija te kako bi se zaustavilo gašenje malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su važan gospodarski i društveni stup regije; smatra da je pri provedbi strategije potrebno očuvati posebne tradicije u području upotrebe zemljišta, obrta i turizma;

3.  naglašava da gospodarsku, socijalnu i ekološku ulogu poljoprivrede u planinskim područjima treba podupirati ciljanim politikama kojima se mogu nadoknaditi nedostaci s kojima se suočavaju poljoprivrednici u tim područjima te da je potrebno priznati njihov doprinos ekološkoj i socijalnoj održivosti velikog dijela Europe; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti malim poljoprivrednim gospodarstvima kojima najčešće upravljaju obitelji te ulozi žena u alpskoj poljoprivredi, s obzirom na to da one potiču rast, te im je potrebno pružiti jaču podršku i zajamčiti priznanje; ponavlja da je održivi razvoj planinskih područja ključan element dobrobiti ruralnog stanovništva, njihove međugeneracijske kohezije i budućnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

4.  ponavlja da je budući razvoj alpske regije posebno povezan s ruralnim područjima, ruralnim razvojem, „budućnošću sela” i poljoprivredom;

5.  zabrinut je zbog degradacije ekosustava i rizika od prirodnih katastrofa u određenim dijelovima alpskog područja te s tim u vezi potiče Komisiju i države članice da zajamče da je gospodarenje zemljištem i šumama održivo i prilagođeno lokalnim uvjetima, uz pridavanje posebne pažnje zdravlju tla, te da potiču takav razvoj kako bi se očuvala kulturna i okolišna raznolikost regije te zajamčila gospodarska budućnost dugoročnom zaštitom prirodnih resursa; naglašava važnost provedbe načela kružne ekonomije i sinergijske suradnje između poljoprivrede i drugih gospodarskih djelatnosti u područjima koja su zaštićena u okviru mreže Natura 2000 te ostalim zaštićenim područjima;

6.  izražava žaljenje zbog sve raširenije pojave napuštanja poljoprivrednog zemljišta i njegova zarastanja, što nema samo negativan učinak na krajolik, poljoprivrednu proizvodnju i određene tradicionalne prakse povezane s malim stočarstvom i ratarstvom nego i na upravljanje vodnim resursima, hidrogeološku ravnotežu, biološku raznolikost i održivu proizvodnju energije;

7.  podsjeća da je alpska regija europski „vodotoranj” i da Alpe područjima u svom podnožju osiguravaju vodu, a ljeti zadovoljavaju čak do 90 % njihovih potreba; također napominje da su Alpe glavna rezerva biomase u Europi; ističe da su vodni resursi neophodni za rad hidroelektrana, navodnjavanje poljoprivrednih površina, održivo upravljanje šumama, očuvanje biološke raznolikosti i krajolika te opskrbu pitkom vodom te da će, s obzirom na klimatske promjene, u nadolazećim godinama biti još važniji; stoga ističe da je nužno pojačati razmjenu dobrih praksi i prekograničnu suradnju između nacionalnih tijela zaduženih za upravljanje vodom i porječjima u pogledu platforme za upravljanje vodom iz Alpske konvencije;

8.  podsjeća da je alpska regija vrlo rano iskoristila svoje vodotoke proizvodnjom hidroelektrične energije; smatra da bi trebalo omogućiti subvencioniranje razmjene dobrih praksi i modernizacije struktura s pomoću europskih fondova kako bi se odgovorilo na sve veću potražnju za energijom i priljev turista;

9.  žali zbog sve češćeg neizravnog oduzimanja zemljišta od vlasnika u okviru provedbe Direktive 92/43/EEZ o staništima te strategije o biološkoj raznolikosti; traži od Komisije da se založi za zaštitu vlasničkih prava kao temeljne sastavnice razvoja alpskih regija;

10.  napominje da se nekontroliranim povratkom velikih grabežljivaca ugrožava tradicionalna poljoprivreda i ispaša u mnogim alpskim dolinama, s obzirom na to da divlji grabežljivci sve češće napadaju ovce, koze i stoku; naglašava da bi razna tijela trebala bolje međusobno koordinirati upravljanje populacijama ptica grabljivica i mesojeda te njihovo ponovno uvođenje u regiju te da je potrebno unaprijediti razmjenu informacija i najboljih praksi kako bi se poboljšala prekogranična zaštita tih vrsta i upravljanje njihovim populacijama u okviru alpske strategije te u vezi s platformom iz Alpske konvencije pod nazivom „Veliki mesojedi i divlji kopitari”;

11.  inzistira da bi strategija trebala doprinijeti ostvarivanju ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21 i sadržavati smjernice o tome kako bi se regija trebala nositi s izazovima u pogledu klimatskih promjena, posebno vodeći računa o njezinim slabim točkama i izloženosti prirodnim katastrofama (npr. blatne bujice, šumski požari);

12.  ističe da je višestruka upotreba obnovljivih izvora načelo koje će, ako bude zakonski regulirano i provedeno, u velikoj mjeri zadirati u prava vlasništva te bi moglo ometati inovacije, posebno kad je riječ o malim i srednjim poduzećima;

13.  ističe da je potrebno omogućiti daljnju upotrebu tradicionalnih praksi povezanih s ratarstvom i stočarstvom u planinskim područjima kako bi se očuvale poljoprivredne strukture i naselja u tim područjima; traži usklađivanje, pojednostavljenje te smanjenje broja kontrola i uvjeta višestruke sukladnosti, posebno za mala i planinska poljoprivredna gospodarstva;

14.  smatra da je važno izraditi programe kojima se promiču decentralizirane i makroregionalne strukture prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih i šumskih proizvoda (npr. zadruge i organizacije proizvođača) kako bi se ojačao njihov položaj u okviru lanaca dodane vrijednosti u području proizvodnje drveta i hrane te poboljšalo zapošljavanje, opskrba hranom i inovacije u regijama; ističe prednosti osiguravanja šireg izbora tržišnih mogućnosti;

15.  poziva na povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda podržavanjem inicijativa za povećanje upotrebe i širenje oznake kvalitete „planinski proizvod” na temelju praktičnih dogovora, promicanjem zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda iz alpske regije i razvojem novih visokokvalitetnih proizvoda radi podmirivanja potražnje potrošača te pružanja informacija o tradicionalnoj osnovi tih proizvoda te njihovim značajkama i kvaliteti; smatra da su potrebne djelotvornije mjere zaštite od imitatora i krivotvoritelja originalnih proizvoda iz alpske regije sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla; nadalje poziva Komisiju da pokrene posebne operativne programe za visokokvalitetne proizvode iz planinskih područja radi njihove bolje promidžbe i marketinga;

16.  naglašava važnost proizvodnje mlijeka u planinskim područjima alpske regije, a posebno visokokvalitetnih mliječnih proizvoda; ističe da ta mliječna industrija često ne može konkurirati mliječnim industrijama iz povoljnijih lokacija; poziva Komisiju i države članice da izrade konkretne kompenzacijske mjere za proizvođače u okviru ZPP-a kako bi se zajamčila financijska održivost stočarstva i proizvodnje mliječnih proizvoda u planinskim područjima, posebno za mala i srednja obiteljska gospodarstva te kako bi se podržali prerađivači koji prerađuju alpsko mlijeko u visokokvalitetne proizvode;

17.  naglašava da je važno poticati konkurentnost planinskih poljoprivrednih gospodarstava, među ostalim promicanjem osnivanja organizacija proizvođača i poticanjem aktivnosti lokalnih proizvođača s pomoću pokretanja postupka javne nabave; ističe da mala poljoprivredna gospodarstva u planinskim područjima međusobnim umrežavanjem i povezivanjem mogu povećati svoju pregovaračku moć u odnosu na distributere te općenito smanjiti strukturne slabosti planinske poljoprivrede; nadalje, mišljenja je da su kratki lanci opskrbe u planinskim područjima i lokalna tržišta od ključne važnosti za očuvanje poljoprivredne proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u tim područjima;

18.  smatra da bi se plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište moglo poboljšati ako ih se uključi u uobičajene turističke proizvode nekog geografskog područja;

19.  smatra da je osobito važno pružiti dugoročnu perspektivu mladim poljoprivrednicima kako bi se započelo rješavanje problema napuštanja ruralnih područja u alpskoj regiji; poziva Komisiju i države članice da promiču transnacionalne inicijative kojima se podupire poduzetništvo, industrije u usponu i tržište rada u poljoprivredi i šumarstvu; ističe važnost djelotvornije integracije poljoprivrede u lokalno gospodarstvo, posebno kad je riječ o sektorima turizma, obrtništva te malih i srednjih poduzeća, ne bi li se povećali poljoprivredni prihodi te radna mjesta u poljoprivredi učinila privlačnijima mladima;

20.  naglašava važnost agroturizma kao izvora prihoda za male poljoprivrednike (npr. odmor na poljoprivrednom gospodarstvu); traži od Komisije i država članica da donesu programe za potporu ulaganjima i poduzetništvu; smatra da je važno poticati ta poljoprivredna gospodarstva posebnim turističkim kampanjama;

21.  ističe da klimatske i topografske posebnosti alpskih regija otežavaju intenziviranje poljoprivrednog i šumskog gospodarenja; poziva Komisiju i države članice da promiču istraživanje i razvoj u području korištenja pašnjaka, stočarstva i šumarstva izgradnjom kapaciteta za poboljšanje učinkovitosti proizvodnje, očuvaju tradicionalne oblike poljoprivrede i pasmine životinja za uzgoj te podrže pretvaranje šuma u mješovite šume otporne na klimatske promjene;

22.  traži od Komisije da proširi obrazovne i savjetodavne strukture za radnike u poljoprivredi i šumarstvu (primjerice osposobljavanje stručnih savjetnika za alpsku poljoprivredu), stvori makroregionalnu mrežu za osposobljavanje te intenzivira suradnju među obrazovnim, gospodarskim i znanstvenim akterima (npr. međusektorski programi za stažiste i programi razmjene) kako bi se u okviru zajedničkih prekograničnih i međunarodnih projekata i programa istraživanja promicao održivi rast; podsjeća da su planinska područja oduvijek bila velik izvor inovacija, posebno kada je riječ o nadilaženju teških prirodnih uvjeta; napominje da je u alpskoj regiji pojedinac često suočen s obavljanjem različitih aktivnosti tijekom cijele godine, koje su ponekad i prekogranične; poziva Komisiju, države članice i lokalna tijela da potaknu suradnju između aktera u (početnom i cjeloživotnom) stručnom osposobljavanju; mišljenja je da je potrebno organizirati programe osposobljavanja i informiranja o inovacijama u poljoprivredi i šumarstvu kako bi se povećala konkurentnost malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

23.  ističe da poljoprivreda i ruralni resursi imaju posebno važnu ulogu u pružanju socijalne skrbi i izobrazbe ugroženim osobama; poziva Komisiju da promiče socijalne poljoprivredne aktivnosti jer su one posebno za poljoprivrednike u planinskim područjima novi način pružanja alternativnih usluga;

24.  ističe važnost pristupa brzom internetu i digitalnim uslugama te, osim razvoja same infrastrukture, poziva na razvoj sveobuhvatnog pristupa „digitalnih sela i regija” kojim se osigurava održiv životni okoliš primjeren za obiteljski život;

25.  napominje da mala i srednja poduzeća u planinskim regijama nailaze na administrativne poteškoće pri podnošenju zahtjeva za financijska sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR); poziva Komisiju da uskladi odgovarajuće programe potpore kako bi zajamčila bolji pristup financiranju te njihovu uspješniju provedbu, čime bi se malim općinama omogućilo ostvarivanje veće koristi;

26.  poziva na usklađivanje budućeg i pojednostavljenje postojećeg regulatornog okvira za poljoprivredna gospodarstva u cijeloj alpskoj regiji, a posebno u području ZPP-a; ističe da je potrebna konkretna dodatna potpora utemeljena na faktorima poput procjene tla i nagiba kako bi se omogućila održiva poljoprivreda na strmim obroncima;

27.  pozdravlja uspostavu makroregionalnog modela upravljanja za alpsku regiju u cilju poticanja prekogranične suradnje u poljoprivredi i šumarstvu; smatra da je pritom posebno važno poboljšati transnacionalnu razmjenu informacija i iskustava između udruženja i organizacija proizvođača u području stočarstva, biljne proizvodnje i šumarstva organiziranjem redovnih simpozija;

28.  naglašava da pokretanje novih inicijativa zahtijeva regionalna rješenja i participativni pristup, uključujući usklađivanje postojećih i novih inicijativa, kako bi se ostvarila što veća korist za planinsku poljoprivredu u Alpama i smanjile administrativne prepreke; poziva na izravno sudjelovanje regija, lokalnih tijela i pojedinaca u svim mjerama u okviru strategije EU-a za alpsku regiju, uz posvećivanje posebne pažnje dionicima u području poljoprivrede i šumarstva koji bi trebali biti ključni pri provedbi akcijskog plana Komisije na regionalnoj razini; ističe da se mora voditi računa o Alpskoj konvenciji, kohezijskoj politici EU-a i postojećim inicijativama EU-a;

29.  smatra da je važno da strategija EU-a za alpsku regiju provodi s pomoću već postojećih financijskih sredstava, poput sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., bez predviđanja novih sredstava; ističe da se ona moraju koristiti učinkovito kako bi se omogućila bolja koordinacija pri provedbi strategije;

30.  traži od Komisije i država članica da u okviru politike ruralnog razvoja prošire programe potpore za mala poljoprivredna i šumska gospodarstva, kao što su INTERREG i LEADER, radi razmjene informacija i najboljih praksi, ali i razvoja sinergija između tih različitih programa te usredotočenja na ograničene i jasno određene prioritete; u tom kontekstu ističe važnost multifunkcionalne male poljoprivrede u alpskoj regiji;

31.  podsjeća na činjenicu da je brdovit teren i dalje prepreka u približavanju europskih građana jednih drugima i da se EU obvezao u većoj mjeri financirati infrastrukturu prekograničnog prometa.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Jasenko Selimovic, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Janusz Wojciechowski, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Franc Bogovič, Jean-Paul Denanot, Jens Gieseke, Ivan Jakovčić, Anthea McIntyre, Sofia Ribeiro, Ramón Luis Valcárcel Siso


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

16.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andor Deli, Tunne Kelam, Tonino Picula, Claude Rolin, Bronis Ropė, Claudia Schmidt, Remo Sernagiotto, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Dominique Martin, Vladimir Urutchev, Marco Valli

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti