IZVJEŠĆE     ***I
PDF 991kWORD 633k
8.8.2016
PE 576.958v03-00 A8-0244/2016

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU

(COM(2015)0452 – C8-0270/2015 – 2015/0211(COD))

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestiteljica: Sylvie Guillaume

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE
 MIŠLJENJE  oDBORA ZA RAZVOJ
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJEU NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU

(COM(2015)0452 – C8-0270/2015 – 2015/0211(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0452),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 78. stavak 2. točku d Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0270/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj (A8-0244/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, kao što je navedeno u nastavku;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Direktivom 2013/32/EU utvrđuju se zajednička mjerila za određivanje sigurnih trećih zemalja porijekla na nacionalnoj razini. Međutim, samo određene države članice odredile su u svojem nacionalnom pravu sigurne zemlje porijekla, što znači da trenutačno ne mogu sve države članice iskoristiti povezane postupke predviđene u Direktivi 2013/32/EU. Osim toga, zbog postojećih međusobnih razilaženja nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla koje su donijele države članice, a koja bi mogla biti posljedica razlika u ocjeni sigurnosti određenih trećih zemalja ili razlika u prirodi tokova državljana trećih zemalja s kojima se one suočavaju, koncept sigurne zemlje porijekla kako je definiran u Direktivi 2013/32/EU trenutačno države članice ne primjenjuju uvijek u odnosu na iste treće zemlje.

(2)  Direktivom 2013/32/EU utvrđuju se zajednička mjerila za određivanje sigurnih trećih zemalja porijekla na nacionalnoj razini. Međutim, samo određene države članice odredile su u svojem nacionalnom pravu sigurne zemlje porijekla, što znači da trenutačno ne mogu sve države članice iskoristiti povezane postupovne modalitete predviđene u Direktivi 2013/32/EU. Osim toga, zbog postojećih međusobnih razilaženja nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla koje su donijele države članice, a koja bi mogla biti posljedica razlika u ocjeni sigurnosti određenih trećih zemalja ili razlika u prirodi tokova državljana trećih zemalja s kojima se one suočavaju, koncept sigurne zemlje porijekla kako je definiran u Direktivi 2013/32/EU trenutačno države članice ne primjenjuju uvijek u odnosu na iste treće zemlje.

Amandman    2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Zbog naglog porasta broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih u Uniji od 2014. te nezapamćenog pritiska na sustave azila država članica, Unija je potvrdila da je potrebno ojačati primjenu odredaba Direktive 2013/32/EU o sigurnim zemljama porijekla kao osnovnog sredstva za podupiranje brze obrade zahtjeva koji su vjerojatno neosnovani. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 25. i 26. lipnja 2015., kad je riječ o potrebi da se ubrza obrada zahtjeva za azil, spomenulo namjeru Komisije, kako je navedeno u Komunikaciji o Europskom migracijskom programu, da se te odredbe ojačaju, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla. Nadalje, Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u svojim zaključcima o sigurnim zemljama porijekla od 20. srpnja 2015. podržalo je namjeru Komisije da se ojačaju odredbe o sigurnim zemljama porijekla iz Direktive 2013/32/EU, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

(3)  Zbog naglog porasta broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih u Uniji od 2014. te nezapamćenog pritiska na sustave azila država članica, Unija je potvrdila da je potrebno ojačati primjenu odredaba Direktive 2013/32/EU o sigurnim zemljama porijekla kao osnovnog sredstva za podupiranje brze obrade zahtjeva koji su vjerojatno neosnovani. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 25. i 26. lipnja 2015., kad je riječ o potrebi da se ubrza obrada zahtjeva za azil, spomenulo namjeru Komisije, kako je navedeno u njezinoj komunikaciji od 13. svibnja 2015. naslovljenoj „Europski migracijski program”, da se te odredbe ojačaju, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa Unije sigurnih zemalja porijekla.

__________________

 

8 COM (2015) 240 final od 13.5.2015.

 

Amandman    3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla trebalo bi utvrditi na temelju zajedničkih mjerila utvrđenih u Direktivi 2013/32/EU, čime će se svim državama članicama olakšati upotreba postupaka povezanih s primjenom koncepta sigurne zemlje porijekla, a time i povećati opća učinkovitost njihovih sustava azila u odnosu na zahtjeve za međunarodnu zaštitu koji su vjerojatno neosnovani. Utvrđivanjem zajedničkog popisa EU-a riješit će se i neka od postojećih međusobnih razilaženja nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla koje su donijele države članice, zbog kojih se na podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu porijeklom iz iste treće zemlje ne primjenjuju uvijek isti postupci u državama članicama. Iako bi države članice trebale zadržati pravo primjene ili donošenja zakonodavstva kojim se dopušta da se na nacionalnoj razini sigurnim zemljama porijekla odrede treće zemlje koje nisu navedene na zajedničkom popisu EU-a, utvrđivanjem takvog zajedničkog popisa osigurat će se ujednačena primjena tog koncepta u svim državama članicama u odnosu na podnositelje zahtjeva čije su zemlje porijekla uvrštene na popis. Time će se olakšati usklađena primjena postupaka te suzbiti sekundarna kretanja podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. U tom kontekstu, nakon tri godine od stupanja ove Uredbe na snagu trebalo bi uzeti u obzir mogućnost poduzimanja dodatnih budućih mjera usklađivanja koje bi mogle prouzročiti uklanjanje potrebe za nacionalnim popisima sigurnih zemalja porijekla, na temelju izvješća koje podnese Komisija.

(4)  Zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla trebalo bi utvrditi na temelju zajedničkih mjerila utvrđenih u Direktivi 2013/32/EU, čime bi se svim državama članicama olakšala upotreba postupaka povezanih s primjenom koncepta sigurne zemlje porijekla, a time i povećala opća učinkovitost njihovih sustava azila u odnosu na zahtjeve za međunarodnu zaštitu koji su vjerojatno neosnovani. Ubrzana obrada zahtjeva za azil koje podnose državljani sigurnih zemalja porijekla omogućila bi državama članicama da se brže usmjere na pružanje međunarodne zaštite osobama kojima je ta zaštita najpotrebnija. Utvrđivanjem zajedničkog popisa EU-a žele se riješiti i neka od postojećih međusobnih razilaženja nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla koje su donijele države članice, zbog kojih se na podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu porijeklom iz iste treće zemlje ne primjenjuju uvijek isti postupci u državama članicama. Takva razilaženja u suprotnosti su s ciljem zajedničkog sustava azila EU-a i mogu prouzročiti sekundarna kretanja podnositelja zahtjeva za azil. Iako bi države članice privremeno trebale zadržati pravo primjene ili donošenja zakonodavstva kojim se dopušta da se na nacionalnoj razini sigurnim zemljama porijekla odrede treće zemlje koje nisu navedene na zajedničkom popisu EU-a, utvrđivanjem takvog zajedničkog popisa osigurala bi se ujednačena primjena tog koncepta u svim državama članicama u odnosu na podnositelje zahtjeva čije su zemlje porijekla uvrštene na popis. Time bi se olakšala usklađena primjena postupaka te suzbila sekundarna kretanja podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. U tom kontekstu, s obzirom na dodatne mjere za usklađivanje, nakon tri godine od stupanja ove Uredbe na snagu više ne bi trebali postojati nacionalni popisi sigurnih zemalja porijekla. Komisija bi o primjeni ove Uredbe u državama članicama trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće.

Amandman    4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.a)  Uspostava zajedničkog popisa Unije sigurnih zemalja porijekla, a s vremenom i ukidanje nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla, neće optimalno utjecati na usklađivanje postupaka azila u Uniji ako te mjere ne budu popraćene usklađivanjem faza i rokova postupka azila, posebno onih koji se odnose na ubrzani postupak. Trebalo bi predvidjeti mogućnost budućeg poduzimanja dodatnih mjera usklađivanja u smislu Direktive 2013/32/EU.

Amandman    5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.b)  Države članice trebale bi osigurati dosljednu povezanost zajedničkog popisa zemalja sigurnog porijekla Europske unije i nacionalnih popisa. Država koja je isključena ili uklonjena sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla na nacionalnoj se razini ne bi trebala smatrati sigurnom zemljom porijekla.

Amandman    6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.c)  Komisija bi trebala redovito pratiti stanje u trećim zemljama i mogućnost predlaganja njihova uvrštavanja na zajednički popisi EU-a sigurnih zemalja porijekla na temelju različitih dostupnih izvora informacija, a to se posebno odnosi na izvješća ESVD-a i informacije koje dostavljaju države članice, EASO, UNHCR-a, Vijeće Europe i druge mjerodavne međunarodne organizacije te nacionalne ili međunarodne nevladine organizacije. Ako je prikladno, Komisija bi potom trebala sastaviti prijedlog o proširenju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

Amandman    7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.d)  U pogledu usklađivanja nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla tijekom prijelaznog trogodišnjeg razdoblja od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, države članice trebale bi moći poslati prijedloge Komisiji o dodavanju država na zajednički popis sigurnih zemalja porijekla. Komisija bi te prijedloge trebala razmotriti u roku od 6 mjeseci od njihova podnošenja na temelju različitih dostupnih izvora informacija, a to se pogotovo odnosi na izvješća ESVD-a i informacije koje dostavljaju države članice, EASO, UNHCR-a, Vijeće Europe i druge mjerodavne međunarodne organizacije te nacionalne ili međunarodne nevladine organizacije. Kada utvrdi da je dodavanje treće zemlje na popis osnovano, Komisija sastavlja prijedlog s ciljem proširenja zajedničkog popisa Unije sigurnih zemalja porijekla.

Amandman    8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.e)  Kada se treća zemlja nalazi na zajedničkom popisu Unije sigurnih zemalja porijekla Komisija bi trebala osigurati da usto postoji učinkovita europska politika vraćanja kao i sporazumi o ponovnom prihvatu, koje bi trebalo u potpunosti poštovati kako bi se za te zemlje odobrilo dodjeljivanje europskih sredstava.

Amandman    9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Odredbe Direktive 2013/32/EU o primjeni koncepta sigurne zemlje porijekla trebale bi biti primjenjive u odnosu na treće zemlje koje su navedene na zajedničkom popisu EU-a utvrđenom ovom Uredbom. To posebno znači da činjenica da je određena treća zemlja navedena na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla nije apsolutno jamstvo sigurnosti za državljane te zemlje te se time ne ukida potreba da se zahtjevi za međunarodnu zaštitu pojedinačno razmotre. Osim toga, potrebno je napomenuti da se određivanje određene države sigurnom ne može primjenjivati na podnositelja zahtjeva koji dokaže da postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se određena država ne može smatrati sigurnom u njegovu posebnom slučaju.

(5)  Odredbe Direktive 2013/32/EU o primjeni koncepta sigurne zemlje porijekla trebale bi biti primjenjive u odnosu na treće zemlje koje su navedene na zajedničkom popisu EU-a utvrđenom ovom Uredbom. To posebno znači da činjenica da je određena treća zemlja navedena na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla nije apsolutno jamstvo sigurnosti za državljane te zemlje te se time ne ukida potreba da se zahtjevi za međunarodnu zaštitu razmotre pojedinačno i u skladu s postupovnim zaštitnim mjerama utvrđenima Direktivom 2013/32/EU. To uključuje priliku za osobni razgovor, pristup pravnoj pomoći i predstavljanju, kao i pristup učinkovitom pravnom lijeku. Osim toga, potrebno je napomenuti da se određivanje određene države sigurnom ne može primjenjivati na podnositelja zahtjeva koji dokaže da postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se određena država ne može smatrati sigurnom u njegovu posebnom slučaju. Države članice ne bi trebale primjenjivati koncept sigurne zemlje porijekla na podnositelje zahtjeva koji su pripadnici manjine ili skupine osoba koje su i dalje u opasnosti s obzirom na stanje u dotičnoj zemlji porijekla, na temelju izvora informacija navedenih u članku 2. stavku 2. U skladu s člankom 46. Direktive 2013/32/EU države članice trebale bi svim podnositeljima zahtjeva jamčiti pravo na učinkovit pravni lijek pred sudom u slučaju donošenja negativne odluke u vezi s njihovim zahtjevom za međunarodnu zaštitu. Potrebno im je omogućiti i pravo na boravak na državnom području do isteka roka unutar kojega imaju pravo na učinkovit pravni lijek te, ako je takvo pravo ostvareno unutar roka, tijekom razdoblja čekanja na rezultat žalbe.

Amandman    10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5.a)  Cilj zajedničkog Unijinog popisa sigurnih zemalja porijekla ne bi smio biti smanjenje broja podnositelja zahtjeva za azil koji potječu iz zemalja s velikim brojem zahtjeva za azil i ujedno niskom stopom njihova prihvaćanja. Imenovanje trećih zemalja sigurnim zemljama podrijetla treba biti utemeljeno isključivo na ispitivanju činjenice odgovara li situacija u predmetnoj zemlji zajedničkim kriterijima za određivanje sigurnih zemalja podrijetla utvrđenima u Direktivi 2013/32/UE.

Amandman    11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5.b)  U skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda iz 1989. o pravima djeteta, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, najbolji interes djeteta i poštovanje obiteljskog života treba biti najvažnija briga država članica u primjeni ove Uredbe. Nadalje, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti posebno ugroženim osobama u smislu članka 20. stavka 3. Direktive 2011/95/EU te pripadnicima nacionalnih manjina i skupine LGBTI.

Amandman    12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5.c)  Odredbe Direktive 2013/33/EU kojom se utvrđuju standardi za prihvaćanje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu trebale bi biti primjenjive u vezi s državljanima trećih zemalja koji dolaze iz zemalja obuhvaćenih zajedničkim popisom EU-a koji je nastao na temelju ove Uredbe dok se čeka na rješavanje njihova zahtjeva za azil.

Amandman    13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Komisija bi trebala redovito nadzirati situaciju u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla. U slučaju naglog pogoršanja situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu isključenja te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana ako na temelju potkrijepljene ocjene Komisija smatra da uvjeti iz Direktive 2013/32/EU na temelju kojih se određenu zemlju smatra sigurnom zemljom porijekla više nisu ispunjeni. Za potrebe potkrijepljene ocjene Komisija bi trebala uzeti u obzir različite dostupne vrste izvora informacija, posebice uključujući godišnja izvješća o napretku trećih zemalja koje je Europsko vijeće proglasilo zemljama kandidatkinjama, redovita izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i informacije država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija. Komisija bi trebala moći produljiti isključenje treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na najviše godinu dana ako je predložila izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja te treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(6)  Komisija bi trebala kontinuirano nadzirati situaciju u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla. Ako bi naglo pogoršanje situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a moglo dovesti do toga da ta država ne poštuje uvjete za uvrštavanje države na popis sigurnih zemalja porijekla koji je utvrđen Direktivom 2013/32/EU, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu isključenja te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana ako na temelju potkrijepljene ocjene Komisija smatra da uvjeti iz Direktive 2013/32/EU na temelju kojih se određenu zemlju smatra sigurnom zemljom porijekla više nisu ispunjeni. Za potrebe potkrijepljene ocjene Komisija bi trebala uzeti u obzir različite dostupne vrste izvora informacija, a posebno godišnja izvješća o napretku trećih zemalja koje je Europsko vijeće proglasilo zemljama kandidatkinjama, redovita izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i informacije država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija, kao i nacionalnih ili međunarodnih nevladinih organizacija. Delegacije EU-a u tim zemljama trebale bi imati zadaću nadzora slučajeva prisilnog vraćanja i, ako oni postoje, odmah izvijestiti o njima. U što kraćem mogućem roku nakon što primi na znanje promjenu situacije, a u svakom slučaju prije donošenja odluke o isključenju dotične treće zemlje s zajedničkog popisa EU-a, Komisija bi trebala obavijestiti države članice o toj promjeni te im preporučiti da na nacionalnoj razini ne primjenjuju koncept sigurne zemlje porijekla na tu treću zemlju. Ako tijekom razdoblja isključenja iz dostupnih informacija postane jasno da stanje u trećoj zemlju ponovno ispunjava uvjete utvrđene u Prilogu I. Direktive 2013/32/EU, Komisija u skladu s člankom 290. UFEU-a usvaja, najkasnije šest mjeseci nakon usvajanja odluke o isključenju, odluku o ukidanju odluke o isključenju te države sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Komisija bi trebala moći produljiti isključenje treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na najviše godinu dana ako je predložila izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja te treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

Amandman    14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6.a)  Komisija bi trebala moći raspolagati velikim rasponom izvora informacija te imati pristup stručnom savjetovanju. U tu bi svrhu Komisija trebala moći zatražiti pomoć pri revidiranju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla, posebno od Europskog potpornog ureda za azil s obzirom na njegova stručna znanja. Komisija bi se također trebala moći savjetovati s međunarodnim organizacijama, posebno s UNHCR-om, mjerodavnim organizacijama civilnog društva te pojedincima s dokazanim stručnim znanjima u području ljudskih prava povezanima s pojedinim zemljama.

Amandman    15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Nakon zaključaka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove o sigurnim zemljama porijekla od 20. srpnja 2015. u kojima su se države članice usuglasile da bi trebalo dati prednost ocjeni sigurnosti zapadnog Balkana koju bi provele sve države članice, EASO je 2. rujna 2015. organizirao sastanak stručnjaka s državama članicama na kojem je postignut širok konsenzus da bi Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*9, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju trebalo smatrati sigurnim zemljama porijekla u smislu Direktive 2013/32/EU.

Briše se

__________________

 

9 * Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju neovisnosti Kosova.

 

Amandman    16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija, niz trećih zemalja mogu se smatrati sigurnim zemljama porijekla.

(9)  Na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe, drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija kao i nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, niz trećih zemalja mogu se smatrati sigurnim zemljama porijekla.

Amandman    17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  U pogledu Albanije, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u četiri od 150 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 7,8 % (1040) zahtjeva za azil državljana Albanije osnovano. Najmanje osam država članica odredilo je Albaniju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Albaniju zemljom kandidatkinjom. Tada je ocijenjeno da Albanija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Albanija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Briše se

Amandman    18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  U pogledu Bosne i Hercegovine, njezinim se Ustavom osigurava osnova za podjelu ovlasti među konstitutivnim narodima zemlje. Pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u pet od 1196 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 4,6 % (330) zahtjeva za azil državljana Bosne i Hercegovine osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Bosnu i Hercegovinu kao sigurnu zemlju porijekla.

Briše se

Amandman    19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  U pogledu bivše jugoslavenske republike Makedonije, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u šest od 502 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 0,9 % (70) zahtjeva za azil državljana bivše jugoslavenske republike Makedonije osnovano. Najmanje sedam država članica odredilo je bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju zemljom kandidatkinjom. Tada je ocijenjeno da bivša jugoslavenska republika Makedonija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će bivša jugoslavenska republika Makedonija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Briše se

Amandman    20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  U pogledu Kosova*, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije. Nepristupanje Kosova* odgovarajućim međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, kao što je Povelja Europske unije o ljudskim pravima, posljedica je nepostojanja međunarodnog konsenzusa o njegovu statusu suverene države. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 6,3 % (830) zahtjeva za azil državljana Kosova* osnovano. Najmanje šest država članica odredilo je Kosovo* kao sigurnu zemlju porijekla.

Briše se

Amandman    21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  U pogledu Crne Gore, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u jednom od ukupno 447 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 3,0 % (40) zahtjeva za azil državljana Crne Gore osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Crnu Goru kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Crnu Goru zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Crna Gora ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Crna Gora morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Briše se

Amandman    22

Prijedlog uredbe

uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  U pogledu Srbije, Ustavom se osigurava osnova za samoupravu manjinskih skupina u području obrazovanja, upotrebe jezika, informacija i kulture. Pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u 16 od ukupno 11 490 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 1,8 % (400) zahtjeva za azil državljana Srbije osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Srbiju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Srbiju zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Srbija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Srbija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Briše se

Amandman    23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  U pogledu Turske, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u 94 od ukupno 2899 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 23,1 % (310) zahtjeva za azil državljana Turske osnovano. Jedna država članica odredila je Tursku kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Tursku zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Turska ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Turska morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Briše se

Amandman    24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji.

(18)  Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji, uključujući pravo na azil i zaštitu od prisilnog vraćanja kako je predviđeno u člancima 18. i 19. Povelje.

Amandman    25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ovom se Uredbom utvrđuje zajednički popis EU-a trećih zemalja koje se smatraju sigurnim zemljama porijekla u smislu Direktive 2013/32/EU.

1.  Ovom se Uredbom utvrđuje zajednički popis EU-a trećih zemalja koje se smatraju sigurnim zemljama porijekla u smislu Direktive 2013/32/EU. Nationals of third countries that are on the EU common list of safe countries of origin established by this Regulation shall be guaranteed access to international protection procedures and benefit from all relevant procedural guarantees and safeguards provided for in Directive 2013/32/EU.

Amandman    26

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Treće zemlje navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi sigurne su zemlje porijekla.

1.  Treće zemlje navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi označene su kao sigurne zemlje porijekla.

Amandman    27

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Komisija redovito nadzire situaciju u trećim zemljama navedenima na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući redovita izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija.

2.  Komisija kontinuirano nadzire stanje u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla ili koje su isključene s tog popisa u skladu s člankom 3. Komisija također kontinuirano nadzire usklađenost tih država s uvjetima za stavljanje države na popis sigurnih zemalja porijekla u skladu s Prilogom I. Direktive 2013/32/EU, na temelju različitih izvora informacija, a to posebno uključuje redovita izvješća ESVD-a i delegacija Unije u tim zemljama, te informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, FRA-e, Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija, kao i nacionalnih ili međunarodnih nevladinih organizacija. Komisija pravovremeno i na odgovarajući način obavještava Europski parlament.

Amandman    28

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Svaka izmjena zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla donosi se u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

3.  Svaka izmjena zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla donosi se u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U tu svrhu:

 

(a)  Komisija periodično pregledava situaciju u trećim zemljama i razmatra mogućnost njihova uvrštavanja na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla.

 

Kada je to prikladno, Komisija sastavlja prijedlog o proširenju zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla nakon detaljne procjene o tome ispunjavaju li države koje se želi staviti na popis kriterije iz Priloga I. Direktive 2013/32/EU.

 

Ocjene sigurnosti zemlje porijekla provode se u skladu s ovim člankom i temelje na različitim izvorima informacija, posebno uključujući redovna izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe, drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija, kao i nacionalnih ili međunarodnih nevladinih organizacija.

 

(b)  U pogledu usklađivanja nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla tijekom prijelaznog trogodišnjeg razdoblja od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, države članice mogu predložiti uvrštavanje trećih država na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla. Komisija potom razmatra te prijedloge u roku od šest mjeseci od njihova podnošenja na temelju niza dostupnih izvora informacija, a to se pogotovo odnosi na izvješća ESVD-a i informacije koje dostavljaju države članice, EASO, UNHCR-a, Vijeće Europe i druge mjerodavne međunarodne organizacije te nacionalne ili međunarodne nevladine organizacije. Kada utvrdi da je dodavanje treće zemlje na popis osnovano, Komisija sastavlja prijedlog o proširenju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

Amandman    29

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4.a  Ako dođe do iznenadne promjene situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla, kao i u iznimno hitnim slučajevima, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen člankom 3.a.

Amandman    30

Prijedlog uredbe

Članak 3. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Uklanjanje treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla u slučaju iznenadne promjene situacije

Isključenje i uklanjanje treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla u slučaju iznenadne promjene situacije

Amandman    31

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  U slučaju iznenadne promjene situacije u trećoj zemlji navedenoj na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla, Komisija provodi potkrijepljenu ocjenu ispunjava li ta zemlja uvjete iz Priloga I. Direktivi 2013/32/EU i, ako ti uvjeti više nisu ispunjeni, donosi u skladu s člankom 290. UFEU-a odluku o isključenju te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana.

2.  Ako dođe do iznenadne promjene situacije u trećoj zemlji navedenoj na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla zbog koje bi moglo doći do nepoštovanja uvjeta za stavljanje države na popis sigurnih zemalja porijekla u skladu s Prilogom I. Direktive 2013/32/EU, Komisija hitno i žurno provodi potkrijepljenu ocjenu usklađenosti te zemlje s uvjetima i, ako oni više nisu ispunjeni, donosi čim prije i u skladu s člankom 290. UFEU-a odluku o isključenju te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana.

 

U što kraćem mogućem roku nakon što sazna za promjenu situacije, a u svakom slučaju prije donošenja odluke o isključenju dotične treće zemlje s zajedničkog popisa EU-a, Komisija o toj promjeni obavještava države članice te im preporučuje da na nacionalnoj razini ne primjenjuju koncept sigurne zemlje porijekla na tu treću zemlju.

Amandman    32

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2.a  Ako tijekom razdoblja isključenja iz dostupnih informacija postane jasno da treća zemlja ponovno ispunjava uvjete utvrđene u Prilogu I. Direktive 2013/32/EU, Komisija u skladu s člankom 290. UFEU-a usvaja, najkasnije šest mjeseci nakon usvajanja odluke iz stavka 2. ovog članka, odluku o ukidanju odluke o isključenju te države sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

Amandman    33

Prijedlog uredbe

Članak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 3.a

 

Hitni postupak

 

1.  Delegirani akti doneseni u skladu s ovim člankom stupaju na snagu bez odlaganja i primjenjuju se sve dok se ne uloži prigovor u skladu sa stavkom 2. U obavijesti Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu navode se razlozi primjene hitnog postupka.

 

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 3. stavka 5. U takvom slučaju Komisija dotični akt stavlja izvan snage bez odgađanja nakon što je Europski parlament ili Vijeće obavijeste o svojoj odluci o ulaganju prigovora.

Amandman    34

Prijedlog uredbe

Članak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 3.b

 

Savjetovanje s trećim stranama

 

1.  Komisija se savjetuje s Europskim potpornim uredom za azil („Agencija”) pri provođenju redovitog nadzora stanja u trećim zemljama koje se nalaze na popisu zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla, uključujući one koje su isključene s popisa. Komisija može zatražiti od Agencije da provede nadzor stanja u svim takvim trećim zemljama kako bi se procijenilo ispunjavaju li se kriteriji utvrđeni u Prilogu I. Direktive 2013/32/EU.

 

2.  Komisija se pri revidiranju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla savjetuje s međunarodnim organizacijama, posebno s UNHCR-om te mjerodavnim organizacijama civilnog društva ili pojedincima s dokazanim stručnim znanjem u području ljudskih prava povezanim s pojedinim zemljama.

 

3.  UNHCR, nevladine organizacije i pojedini stručnjaci s dokazanim i mjerodavnim stručnim znanjem u području ljudskih prava povezanim s pojedinim zemljama mogu zatražiti od Komisije da isključi ili ukloni državu sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Takav zahtjev sastoji se od detaljnog i ažuriranog opisa stanja ljudskih prava i teških povreda ljudskih prava u dotičnoj zemlji. U njemu se navodi i neusklađenost s kriterijima utvrđenima u Prilogu I. Direktive 2013/32/EU kojima se opravdava isključenje ili uklanjanje te države sa zajedničkog popisa EU-a zemalja porijekla. Osim u slučajevima kada zahtjeve smatra nedopuštenima, neutemeljenima ili ponavljajućima, Komisija procjenjuje informacije iznesene u takvim zahtjevima.

Amandman    35

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka -1. (nova)

Direktiva 2013/32/EU

Članak 25. – podstavak 2.­ –stavak 6. – točka a – točka i

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-1.) U članku 25. stavku 6. točka (a) podtočka (i) mijenja se kako slijedi:

(i)  podnositelj zahtjeva dolazi iz zemlje koja ispunjava mjerila da se smatra sigurnom zemljom za potrebe ove Direktive; ili

“(i)  podnositelj zahtjeva dolazi iz zemlje koja ispunjava mjerila da se smatra sigurnom zemljom u skladu s ovom Direktivom, a moguće je pružiti prikladnu potporu u skladu s člankom 24. stavkom 3. u okviru takvog postupka; ili

Amandman    36

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka -1.a (nova)

Direktiva 2013/32/EU

Članak 25. – podstavak 2.­ –stavak 6. – točka a – točka i

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-1.a) U članku 25. stavku 6. točka (b) podtočka (i) mijenja se kako slijedi:

(i)  podnositelj zahtjeva dolazi iz zemlje koja ispunjava mjerila da se smatra sigurnom zemljom za potrebe ove Direktive; ili

“(i)  podnositelj zahtjeva dolazi iz zemlje koja ispunjava mjerila da se smatra sigurnom zemljom u skladu s ovom Direktivom, a moguće je pružiti prikladnu potporu u skladu s člankom 24. stavkom 3. u okviru takvog postupka; ili

Amandman    37

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2013/32/EU

Članak 36. – stavak 1. – uvodni tekst

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Treća zemlja koja je u skladu s ovom Direktivom označena kao sigurna treća zemlja na temelju nacionalnog prava ili navedena na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla utvrđenom Uredbom (EU) br. XXXX/2015 Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba], nakon razmatranja zahtjeva može se smatrati sigurnom zemljom porijekla za određenog podnositelja zahtjeva ako:

1.  Treća zemlja koja je u skladu s ovom Direktivom označena kao sigurna treća zemlja na temelju nacionalnog prava ili navedena na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla utvrđenom Uredbom (EU) br. XXXX/2015 Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba], nakon pojedinačnog razmatranja zahtjeva, uključujući osobni razgovor i pravnu pomoć u skladu s člancima 14. i 22., može se smatrati sigurnom zemljom porijekla za određenog podnositelja zahtjeva samo ako:

 

 

(

 

 

 

Amandman    38

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2013/32/EU

Članak 36. – stavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

 

 

 

 

 

 

1.a Države članice ne primjenjuju koncept sigurne zemlje porijekla na podnositelje zahtjeva koji su pripadnici manjine ili skupine osoba koje su i dalje u opasnosti s obzirom na stanje u dotičnoj zemlji porijekla, na temelju izvora informacija navedenih u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. XXXX/2015.

Amandman    39

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2013/32/EU

Članak 36. – stavak 1. – podstavak 1.b (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1.b Od ... [tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe] samo države koje su navedene na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla utvrđenom Uredbom (EU) br. XXXX/2015 Europskog parlamenta i Vijeća* smatraju se sigurnim zemljama porijekla u smislu ove Direktive.

Amandman    40

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Direktiva 2013/32/EU

Članak 36.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1.a  Umeće se sljedeći članak: Članak 36.a

 

“Članak 36.a

 

Određivanje sigurnih zemalja porijekla za potrebe članka 36. i članka 37. stavka 1.

 

„Zemlja se smatra sigurnom zemljom porijekla ako se, na temelju pravnog položaja, primjenom prava u okviru demokratskog sustava i općih političkih okolnosti može zaključiti da općenito i trajno nema progona kako je definiran u članku 9. Direktive 2011/95/EU2, nema mučenja ili nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i da nema prijetnje zbog općeg nasilja u razmjerima međunarodnog ili unutarnjeg oružanog napada.

 

Prilikom ocjenjivanja se, između ostalog, uzima u obzir opseg pružanja zaštite prilikom progona ili zlostavljanja na sljedeće načine:

 

(a)  mjerodavnim zakonima i propisima zemlje i na način na koji se primjenjuju;

 

(b)  poštovanjem prava i sloboda iz Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i/ili Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i/ili Konvencije Ujedinjenih naroda protiv mučenja, posebno prava od kojih nisu dozvoljena odstupanja prema članku 15. stavku 2. navedene Europske konvencije;

 

(c)  poštovanjem načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja u skladu sa Ženevskom konvencijom;

 

(d)  osiguranjem sustava učinkovitih pravnih sredstava protiv kršenja tih prava i sloboda.”

Amandman    41

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2013/32/EU

Članak 37. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice mogu zadržati ili donijeti zakonodavstvo kojim se omogućuje, u skladu s Prilogom I., nacionalno označavanje sigurnih zemalja porijekla osim onih navedenih na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla utvrđenom Uredbom (EU) br. XXXX/2015 Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba] u svrhe razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.”

1.  Do ... Države članice mogu zadržati ili donijeti zakonodavstvo kojim se omogućuje, u skladu s Prilogom I., nacionalno označavanje sigurnih zemalja porijekla osim onih navedenih na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla utvrđenom Uredbom (EU) br. XXXX/2015 Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba] u svrhe razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.”

 

One su tijekom tog razdoblja odgovorne za međusobnu usklađenost nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla i zajedničkog popisa EU-a. To podrazumijeva sljedeće:

 

(a)  Države članice obavještavaju Europsku komisiju o svim promjenama svojih nacionalnih popisa.

 

(b)  Države članice mogu predložiti uvrštavanje trećih zemalja na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla. Komisija potom razmatra te prijedloge u roku od šest mjeseci od njihova podnošenja na temelju niza dostupnih izvora informacija, a to se pogotovo odnosi na izvješća ESVD-a i informacije koje dostavljaju države članice, EASO, UNHCR-a, Vijeće Europe i druge mjerodavne međunarodne organizacije te nacionalne ili međunarodne nevladine organizacije. Kada utvrdi da je dodavanje treće zemlje na popis osnovano, Komisija sastavlja prijedlog o proširenju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

 

(c)  Ako je treća zemlja isključena sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla u skladu s člankom 3. stavkom 2. te Uredbe, države članice na nacionalnoj razini ne označuju takvu zemlju kao sigurnu zemlju porijekla.

 

(d)  Ako je treća zemlja isključena sa zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla u skladu s člankom 2. stavkom 3., država članica može o tome obavijestiti Komisiju ako smatra da zbog promjena situacije ta zemlja ponovno ispunjava uvjete iz Priloga I. Direktivi za uvrštavanje na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja.

 

Komisija razmatra svaku takvu obavijest države članice te po potrebi podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o odgovarajućoj izmjeni zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

 

Ako Komisija odluči da neće podnijeti takav prijedlog, države članice na nacionalnoj razini ne označuju takvu zemlju kao sigurnu zemlju porijekla.

Amandman    42

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2013/32/EU

Članak 46. – stavak 6. – točka a

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

2.a  Tekst članka 46. stavka 6. točke (a) zamjenjuje se sljedećim tekstom:

(a)  o očigledno neosnovanom zahtjevu prema članku 32. stavku 2. ili odluke o neosnovanom zahtjevu prema članku 31. stavku 8., osim u slučajevima kada takve odluke se temelje na okolnostima iz članka 31. stavka 8. točke (h);

“(a)  o očigledno neosnovanom zahtjevu prema članku 32. stavku 2. ili odluke o neosnovanom zahtjevu prema članku 31. stavku 8., osim u slučajevima kada takve odluke se temelje na okolnostima iz članka 31. stavka 8. točaka (b) i (h);

Amandman    43

Prijedlog uredbe

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 4.a

 

Praćenje i ocjena

 

Do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Uredbe i, po potrebi, predlaže potrebne izmjene. Do ... [osamnaest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] države članice prosljeđuju Komisiji sve odgovarajuće informacije prikladne za pripremu tog izvješća. Nakon što podnese to izvješće, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe.

 

U izvješću se Komisija osvrće na metodologiju korištenu kako bi se ocijenila situacija u trećim zemljama uvrštenima na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla ili potencijalno uvrštavanje odnosno isključenje tih zemlja s popisa. Također izvještava o provedbi postupovnih zaštitnih mjera za tražitelje azila koji dolaze iz zemlje uvrštene na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla.

Amandman    44

Prijedlog uredbe

Prilog I.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla iz članka 2.

Zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla iz članka 2.

Albanija,

 

Bosna i Hercegovina,

 

bivša jugoslavenska republika Makedonija,

 

Kosovo*11 ,

 

Crna Gora,

 

Srbija,

 

Turska.

 

__________________

 

* Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju neovisnosti Kosova.

 


OBRAZLOŽENJE

Prijedlog Komisije: načela i ciljevi

Europska komisija predstavila je 13. svibnja 2015. Europski migracijski program u kojem su, uz hitne mjere, istaknute i daljnje inicijative koje bi se trebale poduzeti radi osiguravanja strukturnih rješenja za bolje upravljanje migracijama. U okviru razmatranih strukturnih inicijativa, Komisija je osobito naglasila potrebu jačanja zajedničkog europskog sustava azila i zauzimanja učinkovitijeg pristupa zlouporabi tog sustava. U tom je kontekstu Komisija 9. rujna prošle godine predložila poboljšanje odredaba o sigurnim zemljama porijekla iz Direktive 2013/32/EU o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (u daljnjem tekstu: Direktiva o postupcima azila).

Prijedlogom su, uz potvrdu načela zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla, određene zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Kosovo, Crna gora, Srbija i Turska) već uvrštene na taj popis. Komisija navodi da njezin prijedlog ima trostruki cilj: 1. povećati opću učinkovitost sustava azila 2. spriječiti pokušaje zlouporabe zajedničkog europskog sustava azila i, s druge strane, pobrinuti se da države članice odvajaju više sredstava za osobe kojima je potrebna zaštita; 3. smanjiti razilaženja između nacionalnih popisa sigurnih zemalja porijekla koje utvrđuju države članice i time pridonijeti usklađenosti postupaka.

Općenita razmatranja o samom konceptu sigurnih zemalja porijekla i njegovoj primjeni

Kao prvo, izvjestitelj želi riješiti određene dvojbe i ispraviti pogrešne predodžbe o samom konceptu sigurnih zemalja porijekla.

Najprije, ako određeni podnositelj zahtjeva dolazi iz zemlje koja se smatra sigurnom zemljom porijekla, to ne znači da se njegov zahtjev neće razmotriti niti da će podnositelj biti odmah vraćen. To nipošto nije apsolutno jamstvo sigurnosti za tog podnositelja te se time ne ukida potreba odgovarajućeg pojedinačnog razmatranja njegova zahtjeva i to u skladu s odredbama Direktive o postupcima azila i njome utvrđenim postupovnim jamstvima.

Nadalje, koncept „sigurna zemlja porijekla“ ne smije se brkati s pojmom „sigurna treća zemlja“. Ti se pojmovi koriste za različite skupine osoba (prvi se pojam koristi za državljane zemlje koja se smatra sigurnom zemljom porijekla, a drugi za državljane zemalja koje nisu označene kao sigurne treće zemlje u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 38. Direktive o postupcima azila) i na njih se primjenjuju različita pravila i postupovna jamstva.

Naposljetku, iako će europski popis svim državama članicama olakšati korištenje koncepta sigurne zemlje porijekla, one taj postupovni mehanizam već mogu koristiti na temelju Direktive o postupcima azila. One već imaju mogućnost zahtjeve državljana sigurnih zemalja porijekla rješavati u ubrzanom postupku ili razmotriti njihovu osnovanost na granici. Iako je taj mehanizam zaista važan u iznalaženju zajedničkih rješenja, ne treba precjenjivati značaj ovog prijedloga u kontekstu trenutačne migracijske krize. Dodanu vrijednost europskog popisa sigurnih zemalja porijekla treba ocjenjivati s obzirom na opće i učinkovito upravljanje sustavima azila EU-a i cjelovitu provedbu odredaba zajedničkog europskog sustava azila.

Pitanja i rezerve glede prijedloga Komisije

U nastojanju uspostavljanja zajedničkog europskog sustava azila, Komisijin pristup usmjeren na usklađivanje treba pozdraviti. Međutim, izvjestitelj ima određena pitanja i izražava određene rezerve:

1) o usklađujućem učinku tog prijedloga

Donošenje zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla neće nužno dovesti do većeg stupnja usklađenosti, s obzirom na to da se ne isključuje mogućnost istodobnog postojanja europskog popisa i nacionalnih popisa država članica. Ako Komisija razmatra mogućnost poduzimanja dodatnih mjera usklađivanja koje bi mogle dovesti do prestanka potrebe postojanja nacionalnih lista u budućnosti, to u svojem prijedlogu ne navodi na izričit način. Nije jasno definirana niti međupovezanost nacionalnih popisa i zajedničkog popisa. Naposljetku, Komisija ne predlaže prilagodbe za rješavanje problema trenutačnih razilaženja između nacionalnih popisa.

  2. o metodologiji određivanja sigurne zemlje porijekla

Pitanje metodologije je ključno. Kao prvo, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, dužnost je europskih suzakonodavaca pokazati da su uspostavili ravnotežu između ciljeva uredbe o kojoj je riječ i temeljnih prava iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Nadalje, kako je to navedeno u prijedlogu, s obzirom na to da Komisija predlaže naknadno uvrštavanje na popis dodatnih trećih zemalja, ovaj popis od sedam zemalja samo je prvi stadij. Ne čini se, međutim, da prijedlog nudi jasnu i strogu metodologiju ocjenjivanja situacije trećih zemalja, kako u okviru postupka donošenja tako i u okviru postupka revizije popisa. Prijedlog ne sadržava niti obrazloženu ocjenu situacije sedam zemalja o kojima je riječ kako bi se opravdalo njihovo uvrštavanje na zajednički popis.

  3. o postupku donošenja i revizije popisa

Prijedlogom nije formalno uređeno kako bi izmjene europskog popisa mogle utjecati na nacionalne postupke, bilo da je riječ o postupku isključivanja ili postupku uklanjanja s popisa. Uz taj problem pravne nesigurnosti, postoji i manjak fleksibilnosti u postupku isključivanja predviđenom u članku 3.

Prikupljanje informacija o zemljama na popisu i učvršćivanje njegove strukture

Imajući u vidu gore navedena različita razmatranja, izvjestitelj predlaže pristup koji će omogućiti istodobno provođenje neophodne zadaće prikupljanja informacija o zemljama na popisu i učvršćivanje strukture samog popisa.

  1. Prikupljanje informacija i neophodna istraga

Kako bi se provela odgovarajuća ocjena zemalja iz Priloga, Parlament i Vijeće službeno su od Europskog potpornog ureda za azil (EASO) zatražili dodatne i ažurirane informacije o situaciji u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj. Parlament je zatražio da se ta zadaća prikupljanja informacija dopuni i obraćanjem Agenciji Europske unije za temeljna prava kako bi ona ukazala na eventualni utjecaj prijedloga na temeljna prava.

  2. Djelomično stajalište kojim se zemlje privremeno isključuju s popisa

Prije no što od EASO-a dobiju tražene informacije, suzakonodavci nisu u mogućnosti iznijeti svoje stajalište o dijelovima koji se odnose na sedam trećih zemalja koje su uvrštene u Komisijin prijedlog kao sigurne zemlje porijekla. Iz tog razloga izvjestitelj se u ovom stadiju nije osvrnuo na Prilog i uvodne izjave koje se na njega odnose; za isti se pristup odlučilo i Vijeće. Takvo postupanje podijeljeno u dva stadija omogućit će suzakonodavcima da započnu međuinstitucijske pregovore o ostalim dijelovima teksta i da, nakon što stignu tražene informacije od EASO-a, dopune svoje djelomično stajalište.

  3. Učvršćivanje strukture popisa

Amandmani izvjestitelja logičan su odraz gore iznesenih razmatranja. Riječ je osobito o:

    (a) pojašnjavanju međupovezanosti europskog popisa i nacionalnih popisa

Kako bi se zajamčio optimalan usklađujući učinak prijedloga, izvjestitelj predlaže, među ostalim, da se u roku od tri godine ukinu nacionalni popisi te da se u tom razdoblju utvrde jasni postupci isključivanja ili uklanjanja zemlje sa zajedničkog popisa.

b) poboljšanju metodologije ocjenjivanja trećih zemalja u okviru postupka donošenja i revizije popisa

U skladu sa zahtjevima sudske prakse, izvore informacija navedene u prijedlogu uredbe treba dopuniti izvještajima i informacijama nevladinih organizacija s terena. Nadalje, kako bi se utvrdio jasan postupak u slučaju izmjene popisa, potrebno je poboljšati metodologiju: važno je obrazložiti i opravdati svaku izmjenu popisa, vodeći računa o informacijama koje su pružili različiti relevantni subjekti. U tu se svrhu, među ostalim, predlaže osnivanje savjetodavnog tijela za pružanje informacija o sigurnim zemljama porijekla. To će tijelo biti sastavljeno od stalnih članova, uključujući EASO i UNHCR, i privremenih članova izabranih na temelju njihovih dokazanih stručnih znanja o trećim zemljama o kojima je riječ i/ili o ljudskim pravima. Zadaće tog tijela određivat će se u svakom stadiju utvrđivanja ili revizije popisa. To će savjetodavno tijelo omogućiti i poboljšanje ocjenjivanja primjenjivosti koncepta sigurnih zemalja porijekla na određenu treću zemlju.

    (c) pružanju bržeg i fleksibilnijeg mehanizma revizije popisa

Namjera je izvjestitelja, osobito, osigurati povećanje fleksibilnosti postupka revizije popisa u slučaju „nagle promjene situacije“ čime će se izbjeći predugo vrijeme reakcije i neprimjereno uvrštavanje zemlje na popis sigurnih zemalja porijekla.

    (d) potvrdi mjerodavnog postupovnog okvira iz Direktive 2013/32/EU

Utvrđivanje zajedničkog popisa zahtijeva ne samo obrazloženu i potkrijepljenu ocjenu situacije u trećim zemljama o kojima je riječ, nego i cjelovitu primjenu odredaba iz Direktive o postupcima azila i, osobito, njome utvrđenih postupovnih jamstava. Slijedom navedenog, izvjestitelj predlaže da se ponovno potvrdi mjerodavni postupovni okvir i potrebu njegove provedbe u svim državama članicama. Komisija će stoga, u roku od dvije godine od stupanja na snagu Uredbe, sastaviti izvještaj o praćenju i provedbi postupovnih jamstava predviđenih Direktivom o postupcima azila, glede podnositelja zahtjeva iz sigurnih zemalja porijekla uvrštenih na zajednički popis. Kad je riječ o samom konceptu sigurnih zemalja porijekla, valja podsjetiti da uvrštavanje zemlje na zajednički popis treba biti utemeljeno isključivo na ispitivanju činjenice udovoljava li situacija u određenoj zemlji kriterijima utvrđenima u Direktivi o postupcima azila.


MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE (15.6.2016)

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU

(COM(2015)0452 – C8‑0270/2015 – 2015/0211(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Jozo Radoš

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću predstavila prijedlog čiji je cilj na temelju zajedničkih mjerila utvrđenih Direktivom 2013/32/EU sastaviti zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla. Na temelju informacija dobivenih od Europske službe za vanjsko djelovanje, država članica, Europskog potpornog ureda za azil, Vijeća Europe, visokog povjerenika UN-a za izbjeglice i ostalih relevantnih međunarodnih organizacija u ovoj se fazi predlaže da se na popis uvrsti šest zemalja zapadnog Balkana i Turska.

Izvjestitelj pozdravlja ovaj prijedlog kojim bi se trebala ubrzati obrada zahtjeva za azil osoba koje dolaze iz tih zemalja i ublažiti razilaženja među postojećim državnim popisima. U spomenuti prijedlog uključene su i odredbe o redovitom nadziranju stanja u zemljama s popisa te odredbe o njihovu uklanjanju s liste u slučaju neočekivane promjene situacije.

Važno je naglasiti da činjenica da je određena treća zemlja navedena na zajedničkom popisu nije apsolutno jamstvo sigurnosti za državljane te zemlje te da se time ne ukida potreba da se zahtjevi za međunarodnu zaštitu pojedinačno razmotre na odgovarajući način.

Izvjestitelj napominje da je u slučaju Turske postotak zahtjeva za azil koji su u državama članicama EU-a ocijenjeni kao utemeljeni relativno velik, što je dokaz da su u toj zemlji diskriminacija i kršenje ljudskih prava osoba koje pripadaju ranjivim skupinama još uvijek prisutni. Premda se izvjestitelj slaže sa zaključkom Komisije prema kojemu je u okviru Direktive 2013/32/EU Turska sigurna zemlja porijekla, smatra da je posebno važno u potpunosti poštovati obvezu da se svaki zahtjev za azil pojedinačno razmotri.

MIŠLJENJE

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5.a)  U skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda iz 1989. o pravima djeteta, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, najbolji interes djeteta i poštovanje obiteljskog života treba biti najvažnija briga država članica u primjeni ove Uredbe. Nadalje, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti posebno ugroženim osobama u smislu članka 20. stavka 3. Direktive 2011/95/EU te pripadnicima nacionalnih manjina i skupine LGBTI.

Amandman    2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Komisija bi trebala redovito nadzirati situaciju u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla. U slučaju naglog pogoršanja situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu isključenja te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana ako na temelju potkrijepljene ocjene Komisija smatra da uvjeti iz Direktive 2013/32/EU na temelju kojih se određenu zemlju smatra sigurnom zemljom porijekla više nisu ispunjeni. Za potrebe potkrijepljene ocjene Komisija bi trebala uzeti u obzir različite dostupne vrste izvora informacija, posebice uključujući godišnja izvješća o napretku trećih zemalja koje je Europsko vijeće proglasilo zemljama kandidatkinjama, redovita izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i informacije država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija. Komisija bi trebala moći produljiti isključenje treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na najviše godinu dana ako je predložila izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja te treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(6)  Komisija bi trebala stalno nadzirati situaciju u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla i u tom smislu obavljati pregled najmanje svakih šest mjeseci.. U slučaju naglog pogoršanja situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu isključenja te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana ako na temelju potkrijepljene ocjene Komisija smatra da uvjeti iz Direktive 2013/32/EU na temelju kojih se određenu zemlju smatra sigurnom zemljom porijekla više nisu ispunjeni. Za potrebe potkrijepljene ocjene Komisija bi trebala uzeti u obzir različite dostupne vrste izvora informacija, posebice uključujući godišnja izvješća o napretku trećih zemalja koje je Europsko vijeće proglasilo zemljama kandidatkinjama, redovita izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i informacije država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija. Delegacije EU-a u tim zemljama trebale bi imati zadaću nadzora slučajeva prisilnog vraćanja i, ako oni postoje, odmah izvijestiti o njima. Komisija bi trebala moći produljiti isključenje treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na najviše godinu dana ako je predložila izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja te treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

Amandman    3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  U pogledu Albanije, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u četiri od 150 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 7,8 % (1040) zahtjeva za azil državljana Albanije osnovano. Najmanje osam država članica odredilo je Albaniju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Albaniju zemljom kandidatkinjom. Tada je ocijenjeno da Albanija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Albanija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

(10)  U pogledu Albanije, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je četiri slučaja povrede. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 7,8 % (1040) zahtjeva za azil državljana Albanije osnovano. Najmanje osam država članica odredilo je Albaniju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Albaniju zemljom kandidatkinjom. Tada je ocijenjeno da Albanija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Albanija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Obrazloženje

Činjenica da je udio presuda kojima su dokazane povrede u odnosu na ukupni broj zahtjeva u nekoj godini bio relativno nizak nije relevantan pokazatelj i može zavarati jer se u većini zahtjeva nije razmatrao meritum stvari, dio njih je rezultat nagodbe, a o nekima od njih se još odlučuje.

Amandman    4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  U pogledu Bosne i Hercegovine, njezinim se Ustavom osigurava osnova za podjelu ovlasti među konstitutivnim narodima zemlje. Pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u pet od 1196 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 4,6 % (330) zahtjeva za azil državljana Bosne i Hercegovine osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Bosnu i Hercegovinu kao sigurnu zemlju porijekla.

(11)  U pogledu Bosne i Hercegovine, njezinim se Ustavom osigurava osnova za podjelu ovlasti među konstitutivnim narodima zemlje. Pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je pet slučajeva povrede. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 4,6 % (330) zahtjeva za azil državljana Bosne i Hercegovine osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Bosnu i Hercegovinu kao sigurnu zemlju porijekla.

Obrazloženje

Činjenica da je udio presuda kojima su dokazane povrede u odnosu na ukupni broj zahtjeva u nekoj godini bio relativno nizak nije relevantan pokazatelj i može zavarati jer se u većini zahtjeva nije razmatrao meritum stvari, dio njih je rezultat nagodbe, a o nekima od njih se još odlučuje.

Amandman    5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  U pogledu bivše jugoslavenske republike Makedonije, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u šest od 502 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 0,9 % (70) zahtjeva za azil državljana bivše jugoslavenske republike Makedonije osnovano. Najmanje sedam država članica odredilo je bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju zemljom kandidatkinjom. Tada je ocijenjeno da bivša jugoslavenska republika Makedonija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će bivša jugoslavenska republika Makedonija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

(12)  U pogledu bivše jugoslavenske republike Makedonije, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je šest slučajeva povrede. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 0,9 % (70) zahtjeva za azil državljana bivše jugoslavenske republike Makedonije osnovano. Najmanje sedam država članica odredilo je bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju zemljom kandidatkinjom. Tada je ocijenjeno da bivša jugoslavenska republika Makedonija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će bivša jugoslavenska republika Makedonija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Obrazloženje

Činjenica da je udio presuda kojima su dokazane povrede u odnosu na ukupni broj zahtjeva u nekoj godini bio relativno nizak nije relevantan pokazatelj i može zavarati jer se u većini zahtjeva nije razmatrao meritum stvari, dio njih je rezultat nagodbe, a o nekima od njih se još odlučuje.

Amandman    6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  U pogledu Crne Gore, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u jednom od ukupno 447 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 3,0 % (40) zahtjeva za azil državljana Crne Gore osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Crnu Goru kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Crnu Goru zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Crna Gora ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Crna Gora morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

(14)  U pogledu Crne Gore, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je jedan slučaj povrede. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 3,0 % (40) zahtjeva za azil državljana Crne Gore osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Crnu Goru kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Crnu Goru zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Crna Gora ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Crna Gora morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Obrazloženje

Činjenica da je udio presuda kojima su dokazane povrede u odnosu na ukupni broj zahtjeva u nekoj godini bio relativno nizak nije relevantan pokazatelj i može zavarati jer se u većini zahtjeva nije razmatrao meritum stvari, dio njih je rezultat nagodbe, a o nekima od njih se još odlučuje.

Amandman    7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  U pogledu Srbije, Ustavom se osigurava osnova za samoupravu manjinskih skupina u području obrazovanja, upotrebe jezika, informiranja i kulture. Pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u 16 od ukupno 11 490 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 1,8 % (400) zahtjeva za azil državljana Srbije osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Srbiju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Srbiju zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Srbija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Srbija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

(15)  U pogledu Srbije, Ustavom se osigurava osnova za samoupravu manjinskih skupina u području obrazovanja, upotrebe jezika, informiranja i kulture. Pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je 16 slučajeva povrede. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 1,8 % (400) zahtjeva za azil državljana Srbije osnovano. Najmanje devet država članica odredilo je Srbiju kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Srbiju zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Srbija ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Srbija morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

Obrazloženje

Činjenica da je udio presuda kojima su dokazane povrede u odnosu na ukupni broj zahtjeva u nekoj godini bio relativno nizak nije relevantan pokazatelj i može zavarati jer se u većini zahtjeva nije razmatrao meritum stvari, dio njih je rezultat nagodbe, a o nekima od njih se još odlučuje.

Amandman    8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16) U pogledu Turske, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je povrede u 94 od ukupno 2899 zahtjeva. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Države članice smatrale su 2014. da je 23,1 % (310) zahtjeva za azil državljana Turske osnovano. Jedna država članica odredila je Tursku kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Tursku zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Turska ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Turska morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku.

(16)  U pogledu Turske, pravna osnova za zaštitu od progona i zlostavljanja primjereno je osigurana materijalnim i postupovnim zakonodavstvom o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije, među ostalim i pristupanjem svim glavnim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima. Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio je 94 slučaja povrede. Nije bilo slučajeva prisilnog vraćanja vlastitih građana. Međutim, države članice smatrale su 2014. da je 23,1 % (310) zahtjeva za azil državljana Turske osnovano. Samo je jedna država članica odredila Tursku kao sigurnu zemlju porijekla. Europsko vijeće proglasilo je Tursku zemljom kandidatkinjom i pregovori su otvoreni. Tada je ocijenjeno da Turska ispunjava kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina te će Turska morati nastaviti ispunjavati te kriterije da bi postala članica u skladu s preporukama iz godišnjeg izvješća o napretku. S obzirom na brojne dojave o kršenjima slobode izražavanja i aktualni oružani sukob u istočnim i jugoistočnim područjima Turske s kurdskom manjinom, pri ocjenjivanju pridržava li se Turska trenutačno kriterija iz Direktive 2013/32/EU treba biti vrlo oprezan. Trebalo bi provesti odluku prema kojoj se Turska određuje kao sigurna zemlja podrijetla, ali pritom posebno uzeti u obzir odredbe iz te Direktive koje se tiču nužnosti odgovarajućeg pojedinačnog razmatranja svakog zahtjeva za međunarodnu zaštitu te u potpunosti poštovati obveze određene Direktivom u pogledu osobnih razgovora.

Amandman    9

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Komisija redovito nadzire situaciju u trećim zemljama navedenima na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući redovita izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija.

2.  Komisija dva puta godišnje nadzire situaciju u trećim zemljama navedenima na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući redovita izvješća ESVD-a i delegacija Unije u tim zemljama, te informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, FRA-e, Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija. Komisija pravovremeno i na odgovarajući način obavještava Europski parlament.

Obrazloženje

Treba uzeti u obzir sve relevantne izvore informacija, a Europski parlament kao suzakonodavac mora se redovito, na odgovarajući način i pravovremeno obavještavati.

Amandman    10

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 3. kako bi isključila određenu treću zemlju iz zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

4.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 3. kako bi bez odgode isključila određenu treću zemlju iz zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Komisija će u roku od tri mjeseca od isključenja podnijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu Uredbe kako bi se treća zemlja uklonila sa zajedničkog popisa EU-a. Ponovna odluka o dotičnoj zemlji iziskuje izmjenu koja se donosi u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

Obrazloženje

Postupak isključenja zemlje sa zajedničkog popisa EU-a i njezino ponovno uvrštavanje na popis treba podrobnije definirati. Delegirani akt služi za potrebe hitnog djelovanja u pogledu isključenja, ali ne bi smio ugroziti pravo Parlamenta kao suzakonodavca i njegovu mogućnosti da oblikuje konačnu odluku odnosno utječe na nju.

Amandman    11

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4.a  Europski parlament i/ili Vijeće mogu pozvati Komisiju da podnese prijedlog za uvrštavanje zemlje na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla ili za njezino uklanjanje s tog popisa.

Obrazloženje

Ne dovodeći u pitanje primarnu ulogu Europske komisije u zakonodavnoj inicijativi, Europski parlament trebao bi, u skladu s člankom 225. UFEU-a, imati mogućnost Komisiji predložiti poduzimanje inicijative.

Amandman    12

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  U slučaju iznenadne promjene situacije u trećoj zemlji navedenoj na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla, Komisija provodi potkrijepljenu ocjenu ispunjava li ta zemlja uvjete iz Priloga I. Direktivi 2013/32/EU i, ako ti uvjeti više nisu ispunjeni, donosi u skladu s člankom 290. UFEU-a odluku o isključenju te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana.

2.  U slučaju iznenadne promjene situacije u trećoj zemlji navedenoj na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla, Komisija provodi potkrijepljenu ocjenu ispunjava li ta zemlja uvjete iz Priloga I. Direktivi 2013/32/EU. Ako ti uvjeti više nisu ispunjeni, ona u razumnom roku usklađenom s hitnošću situacije na terenu i u skladu s člankom 290. UFEU-a donosi odluku o isključenju te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana.

Obrazloženje

Rok u kojem Komisija mora provesti potkrijepljenu ocjenu trebao bi biti u skladu s hitnošću situacije na terenu.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Utvrđivanje zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe zajedničkih postupala za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite

Referentni dokumenti

COM(2015)0452 – C8-0270/2015 – 2015/0211(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

LIBE

16.9.2015

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AFET

16.9.2015

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Jozo Radoš

19.11.2015

Razmatranje u odboru

18.4.2016

 

 

 

Datum usvajanja

14.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

11

18

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Jaromír Štětina, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Ana Gomes, Takis Hadjigeorgiou, Liisa Jaakonsaari, Javi López, Antonio López-Istúriz White, Norica Nicolai, Urmas Paet, Igor Šoltes, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Eleni Theocharous, Ernest Urtasun, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Heidi Hautala, Hans-Olaf Henkel


MIŠLJENJE  oDBORA ZA RAZVOJ (22.4.2016)

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU

(COM(2015)0452 – C8‑0270/2015 – 2015/0211(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Seb Dance

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću podnijela prijedlog kojemu je cilj na temelju zajedničkih mjerila utvrđenih Direktivom 2013/32/EU sastaviti zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla. Na temelju informacija dobivenih od Europske službe za vanjsko djelovanje, država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), Vijeća Europe, visokog povjerenika UN-a za izbjeglice i ostalih relevantnih međunarodnih organizacija u ovoj se fazi predlaže da se na popis uvrsti šest zemalja zapadnog Balkana (četiri zemlje kandidatkinje: Albanija, Crna Gora, bivša jugoslavenska republika Makedonija i Srbija, te dvije potencijalne kandidatkinje: Bosna i Hercegovina i Kosovo) i Turska (zemlja kandidatkinja).

Izvjestitelj izražava zabrinutost zbog prijedloga i ocjene koju je Komisija koristila za uvrštavanje navedenih zemalja na popis, kao i zbog korištene metodologije. Prijedlog također izaziva zabrinutost zbog svog mogućeg utjecaja na harmonizaciju i načina na koji će se popis usvajati i izmjenjivati.

Izvjestitelj smatra da bi u ovom času bolji bio djelomični mandat Parlamenta iz kojeg bi bilo isključeno stajalište o predloženim sigurnim zemljama porijekla. Nadležni Odbor LIBE službeno je zatražio stručno mišljenje i od Agencije Europske unije za temeljna prava i od EASO-a, a Parlament bi dobro postupio kad bi pričekao rezultate tih mišljenja.

Izvjestitelj primjećuje da ovaj prijedlog ostavlja prostora za uključivanje dodatnih trećih zemalja na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla koji se prijedlogom želi utvrditi i u vezi s tim sa zabrinutošću konstatira da se prijedlogom već imaju u vidu neke zemlje u razvoju kao zemlje koje bi mogle biti uvrštene na neki novi zajednički popis EU-a sigurnih zemalja porijekla. Izvjestitelj izražava veliku zabrinutost zbog rečenice navedene u obrazloženju Komisije u kojoj se navodi sljedeće: „Prednost će imati treće zemlje iz kojih potječe znatan broj podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u EU-u kao što su Bangladeš, Pakistan i Senegal”; on žali zbog toga što bi navedeno moguće uvrštavanje moglo služiti jedino internim migracijskim razlozima u EU-u te štetiti razvojnoj politici EU-a s dotičnim zemljama i načelu osiguravanja usklađene politike razvoja u djelovanju EU-a.

Iako izvjestitelj podržava učinkovitu obradu zahtjeva za azil, Komisija mora biti svjesna mogućnosti da utvrđivanje sigurne zemlje porijekla nerazmjerno utječe na najugroženije skupine. Možda ima razloga za zabrinutost da se načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja neće poštovati u odnosu na manjine jer se uredbom pojedincima može nametnuti teret dokazivanja svog manjinskog statusa kako bi ostvarili pristup potpunijem razmatranju svojih pojedinačnih zahtjeva za azil. Izvjestitelj podsjeća da je kolektivno protjerivanje zabranjeno. On ističe da bi ta dva apsolutna prava osobe koja ne dopuštaju nikakva ograničenja – zabrana prisilnog udaljenja ili vraćanja i zabrana kolektivnog protjerivanja – mogla biti osobito primjerena kad je riječ o položaju djece kojima je potrebna međunarodna zaštita i koja su pobjegla iz zemalja u razvoju u kojima vladaju sukobi, ali i kad je riječ o situaciji lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba koje tvrde da bježe od progona u nekim zemljama u razvoju.

U sklopu svog postupka ocjene Komisija mora biti u stalnom kontaktu s organizacijama civilnog društva kako bi ocijenila stvarnu provedbu na terenu i pristup pravnim sredstvima protiv kršenja prava i sloboda utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.

AMANDMANI

Odbor za razvoj poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3) Zbog naglog porasta broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih u Uniji od 2014. te nezapamćenog pritiska na sustave azila država članica, Unija je potvrdila da je potrebno ojačati primjenu odredaba Direktive 2013/32/EU o sigurnim zemljama porijekla kao osnovnog sredstva za podupiranje brze obrade zahtjeva koji su vjerojatno neosnovani. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 25. i 26. lipnja 2015., kad je riječ o potrebi da se ubrza obrada zahtjeva za azil, spomenulo namjeru Komisije, kako je navedeno u Komunikaciji o Europskom migracijskom programu8, da se te odredbe ojačaju, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla. Nadalje, Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u svojim zaključcima o sigurnim zemljama porijekla od 20. srpnja 2015. podržalo je namjeru Komisije da se ojačaju odredbe o sigurnim zemljama porijekla iz Direktive 2013/32/EU, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

(3) Zbog naglog porasta broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih u Uniji od 2014. te nezapamćenog pritiska na sustave azila država članica, Unija je potvrdila da je potrebno ojačati primjenu odredaba Direktive 2013/32/EU o sigurnim zemljama porijekla kao osnovnog sredstva za podupiranje brze obrade zahtjeva koji bi mogli biti neosnovani. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 25. i 26. lipnja 2015., kad je riječ o potrebi da se ubrza obrada nekih zahtjeva za azil, spomenulo namjeru Komisije, kako je navedeno u Komunikaciji o Europskom migracijskom programu8, da se te odredbe ojačaju, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla. Nadalje, Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u svojim zaključcima o sigurnim zemljama porijekla od 20. srpnja 2015. podržalo je namjeru Komisije da se ojačaju odredbe o sigurnim zemljama porijekla iz Direktive 2013/32/EU, uključujući moguće utvrđivanje zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla.

________________

________________

8 COM (2015) 240 završna verzija, 13.5.2015.

8 COM (2015) 240 završna verzija, 13.5.2015.

Obrazloženje

Važno je priznati da zemlje navedene na potencijalnom popisu i dalje mogu imati neriješena pitanja u pogledu ljudskih prava manjina. Uobičajeni razlog za podnošenje zahtjeva za azil je izbjegavanje progona, stoga ne mogu svi zahtjevi biti „vjerojatno” neosnovani pa ta formulacija podrazumijeva izvjesni stupanj predrasude u pogledu ishoda zahtjeva.

Amandman    2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Odredbe Direktive 2013/32/EU o primjeni koncepta sigurne zemlje porijekla trebale bi biti primjenjive u odnosu na treće zemlje koje su navedene na zajedničkom popisu EU-a utvrđenom ovom Uredbom. To posebno znači da činjenica da je određena treća zemlja navedena na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla nije apsolutno jamstvo sigurnosti za državljane te zemlje te se time ne ukida potreba da se zahtjevi za međunarodnu zaštitu pojedinačno razmotre. Osim toga, potrebno je napomenuti da se određivanje određene države sigurnom ne može primjenjivati na podnositelja zahtjeva koji dokaže da postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se određena država ne može smatrati sigurnom u njegovu posebnom slučaju.

(5) Odredbe Direktive 2013/32/EU o primjeni koncepta sigurne zemlje porijekla trebale bi biti primjenjive u odnosu na treće zemlje koje su navedene na zajedničkom popisu EU-a utvrđenom ovom Uredbom. To posebno znači da činjenica da je određena treća zemlja navedena na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla nije jedini kriterij ili sustavno i apsolutno jamstvo sigurnosti za državljane te zemlje te se time ne bi trebala ukinuti obveza nacionalnih tijela da zahtjeve za međunarodnu zaštitu pojedinačno i temeljito razmotre. Osim toga, potrebno je napomenuti da se, s obzirom na pojedinačnu situaciju podnositelja zahtjeva, određivanje određene države sigurnom ne može primjenjivati ako postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se određena država ne može smatrati sigurnom u njegovu posebnom slučaju. Države članice trebale bi biti svjesne da za neke manjinske skupine kao što su lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe (LGBTI), a koje u okviru postupka azila tvrde da pripadaju toj manjini, pripadnost toj manjini može sama po sebi biti dovoljna da ih izloži opasnosti u njihovoj zemlji porijekla. Stoga teret dokazivanja da pokaže ili dokaže pripadnost ugroženoj ili manjinskoj skupini ne može biti na podnositelju zahtjeva, posebno kad se tim teretom dokazivanjem krši dostojanstvo osobe. Također je podnositelju zahtjeva u slučaju donošenja negativne odluke potrebno zajamčiti pravo na učinkoviti pravni lijek.

Amandman    3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6) Komisija bi trebala redovito nadzirati situaciju u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla. U slučaju naglog pogoršanja situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu isključenja te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana ako na temelju potkrijepljene ocjene Komisija smatra da uvjeti iz Direktive 2013/32/EU na temelju kojih se određenu zemlju smatra sigurnom zemljom porijekla više nisu ispunjeni. Za potrebe potkrijepljene ocjene Komisija bi trebala uzeti u obzir različite dostupne vrste izvora informacija, posebice uključujući godišnja izvješća o napretku trećih zemalja koje je Europsko vijeće proglasilo zemljama kandidatkinjama, redovita izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i informacije država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija. Komisija bi trebala moći produljiti isključenje treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na najviše godinu dana ako je predložila izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja te treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(6) Komisija bi trebala redovito nadzirati situaciju u trećim zemljama koje se nalaze na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla. U slučaju naglog pogoršanja situacije u trećoj zemlji koja se nalazi na zajedničkom popisu EU-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu isključenja te treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na godinu dana ako na temelju potkrijepljene ocjene Komisija smatra da uvjeti iz Direktive 2013/32/EU na temelju kojih se određenu zemlju smatra sigurnom zemljom porijekla više nisu ispunjeni. Za potrebe potkrijepljene ocjene Komisija bi trebala uzeti u obzir različite dostupne vrste izvora informacija, posebice uključujući godišnja izvješća o napretku trećih zemalja koje je Europsko vijeće proglasilo zemljama kandidatkinjama, redovita izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i informacije država članica, Europskog potpornog ureda za azil (EASO), visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Vijeća Europe, skupina civilnog društva te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija. Komisija bi trebala moći produljiti isključenje treće zemlje iz zajedničkog popisa EU-a na najviše godinu dana ako je predložila izmjenu ove Uredbe radi uklanjanja te treće zemlje sa zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. Komisija mora biti u mogućnosti brzo i učinkovito odgovoriti na humanitarne krize poštujući obveze Unije prema trećim zemljama i izbjeglicama.

Obrazloženje

Ne smije postojati diskrepancija između razdoblja humanitarne krize velikih razmjera u trećoj zemlji i dostupnosti cjelokupnog postupka obrade zahtjeva za azil zainteresiranim osobama u skladu sa Ženevskom konvencijom o izbjeglicama iz 1951. godine.

Amandman    4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8) U skladu s Direktivom 2013/32/EU zemlja se smatra sigurnom zemljom porijekla ako se, na temelju pravnog položaja, primjenom prava u okviru demokratskog sustava i općih političkih okolnosti može zaključiti da općenito i trajno nema progona kako je definiran u članku 9. Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća10, nema mučenja ili nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i da nema prijetnje zbog općeg nasilja u razmjerima međunarodnog ili unutarnjeg oružanog napada.

(8) U skladu s Direktivom 2013/32/EU zemlja se smatra sigurnom zemljom porijekla ako se, na temelju pravnog položaja, stvarne primjene prava i lakog pristupa pravdi u okviru demokratskog sustava i općih političkih okolnosti može zaključiti da općenito i trajno nema progona, kako je definiran u članku 9. Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća, stanovništva općenito, ugroženih osoba, etničkih manjina, osoba koje se izjašnjavaju kao pripadnici LGBTI zajednice ili osoba koje pripadaju nekoj manjinskoj skupini, nema mučenja ili nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i da nema prijetnje zbog općeg nasilja u razmjerima međunarodnog ili unutarnjeg oružanog napada.

____________

____________

10 Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (preinačena) (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

10 Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (preinačena) (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

Obrazloženje

Prilikom ocjenjivanja sigurnosti treće zemlje trebalo bi uzeti u obzir ne samo važeće zakone i običaje, nego i način njihove primjene. Komisija je i sama za svaku od navedenih zemalja priznala da postoje neriješena pitanja u pogledu nekih manjina. Prijedlogom bi trebalo razmotriti postojanje običaja sustavnog progona nekih manjina i djelovati zajedno s civilnim društvom da se ocijeni stvarna dostupnost pravnih sredstava koja građanima u tim zemljama stoje na raspolaganju. Skupine civilnog društva iz trećih zemalja ili koje s tim trećim zemljama usko surađuju često su u najboljem položaju da daju povratne informacije o običajima s kojima se suočavaju manjine na terenu, a to su takozvani subjektivni podaci koji se mogu propustiti u drugim empirijskim ocjenama.

Amandman    5

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Treće zemlje navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi sigurne su zemlje porijekla.

1. Treće zemlje navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi sigurne su zemlje porijekla ovisno o pojedinačnim okolnostima podnositelja zahtjeva.

Obrazloženje

Uredbom bi trebalo poštovati načela usklađenosti razvojnih politika i zajamčiti pravilnu ocjenu potencijalnog utjecaja, posebno kad je riječ o dodavanju zemalja na popis.

Amandman    6

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Komisija redovito nadzire situaciju u trećim zemljama navedenima na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući redovita izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija.

2. Komisija sustavno nadzire utjecaj Uredbe na razvojnu politiku EU-a uzimajući u obzir načelo usklađenosti razvojnih politika. Osim toga, Komisija redovito nadzire situaciju u trećim zemljama navedenima na zajedničkom popisu EU-a sigurnih zemalja porijekla na temelju različitih izvora informacija, posebice uključujući redovita izvješća ESVD-a i informacije država članica, EASO-a, UNHCR-a, Vijeća Europe, skupina civilnog društva te drugih mjerodavnih međunarodnih organizacija.

Obrazloženje

Uredbom bi trebalo poštovati načela usklađenosti razvojnih politika i zajamčiti pravilnu ocjenu potencijalnog utjecaja, posebno kad je riječ o dodavanju zemalja na popis.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Utvrđivanje zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe zajedničkih postupala za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite

Referentni dokumenti

COM(2015)0452 – C8-0270/2015 – 2015/0211(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

LIBE

16.9.2015

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE

10.3.2016

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Seb Dance

4.3.2016

Prethodni/-a izvjestitelj(ica) za mišljenje

Seb Dance

Razmatranje u odboru

15.3.2016

 

 

 

Datum usvajanja

20.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

2

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Brian Hayes, Paul Rübig, Patrizia Toia

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Amjad Bashir, Tiziana Beghin, Miroslav Poche


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Utvrđivanje zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe zajedničkih postupaka za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite

Referentni dokumenti

COM(2015)0452 – C8-0270/2015 – 2015/0211(COD)

Datum podnošenja EP-u

8.9.2015

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

LIBE

16.9.2015

 

 

 

Odbor(i) čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AFET

16.9.2015

DEVE

10.3.2016

 

 

Izvjestitelj(i)

       Datum imenovanja

Sylvie Guillaume

1.10.2015

 

 

 

Razmatranje u odboru

22.9.2015

14.1.2016

28.4.2016

30.5.2016

 

27.6.2016

 

 

 

Datum usvajanja

27.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

10

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Michał Boni, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Mariya Gabriel, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Iliana Iotova, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Monica Macovei, Barbara Matera, Roberta Metsola, Louis Michel, Claude Moraes, József Nagy, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Kristina Winberg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anna Maria Corazza Bildt, Dennis de Jong, Gérard Deprez, Anna Hedh, Petr Ježek, Petra Kammerevert, Jean Lambert, Gilles Lebreton, Andrejs Mamikins, Salvatore Domenico Pogliese, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georg Mayer


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJEU NADLEŽNOM ODBORU

36

+

ALDE

Gérard Deprez, Nathalie Griesbeck, Filiz Hyusmenova, Petr Ježek, Louis Michel

ECR

Monica Macovei,

PPE

Heinz K. Becker, Michał Boni, Anna Maria Corazza Bildt, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Mariya Gabriel, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Barbara Kudrycka, Barbara Matera, Roberta Metsola, József Nagy, Salvatore Domenico Pogliese, Csaba Sógor, Traian Ungureanu

S&D

Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Monika Flašíková Beňová, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Iliana Iotova, Petra Kammerevert, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Marju Lauristin, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel

10

-

EFDD

Kristina Winberg

ENF

Lorenzo Fontana, Gilles Lebreton

GUE/NGL

Cornelia Ernst, Barbara Spinelli, Dennis de Jong

VERTS/ALE

Jan Philipp Albrecht, Eva Joly, Jean Lambert, Judith Sargentini

3

0

ECR

Jussi Halla-aho

EFDD

Laura Ferrara

ENF

Georg Mayer

Objašnjenje korištenih znakova

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti