Postupak : 2015/2320(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0248/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0248/2016

Rasprave :

PV 14/09/2016 - 19
CRE 14/09/2016 - 19

Glasovanja :

PV 15/09/2016 - 11.12
CRE 15/09/2016 - 11.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0359

IZVJEŠĆE     
PDF 567kWORD 250k
25.7.2016
PE 575.159v02-00 A8-0248/2016

o najboljem načinu iskorištavanja potencijala malih i srednjih poduzeća za otvaranje radnih mjesta

(2015/2320(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj: Zdzisław Krasnodębski

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o najboljem načinu iskorištavanja potencijala malih i srednjih poduzeća za otvaranje radnih mjesta

(2015/2320(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 173. i 49.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Akt o malom poduzetništvu za Europu (COM(2008)0394),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o primjerenosti propisa EU-a (COM(2013)0685),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za poduzetništvo do 2020.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzetništva” (COM(2011)0870),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir Plan ulaganja za Europu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. o oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanom pristupu financiranju malih i srednjih poduzeća(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. naslovljenu „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu o zakašnjelim plaćanjima (Direktiva 2011/7/EU),

–  uzimajući u obzir Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI),

–  uzimajući u obzir program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020.,

–  uzimajući u obzir program EU-a za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2014. o postupku savjetovanja „Top 10” i smanjivanju opterećenja koje se propisima EU-a nameće malim i srednjim poduzetnicima(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije „Smanjenje regulatornog opterećenja za mala i srednja poduzeća – prilagođavanje propisa EU-a potrebama mikropoduzeća” COM(2011)0803),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije o malim i srednjim poduzećima za 2013./2014. – Djelomičan i slab oporavak,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz siječnja 2013. naslovljeno „Rođeni u globalnom okruženju: potencijal za otvaranje radnih mjesta u novim međunarodnim poduzećima”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2013. naslovljeno „Javna politika i potpora restrukturiranju MSP-ova”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2016. o godišnjem izvješću Europskog centra za praćenje restrukturiranja za 2015.: otvaranje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2012. o javnim mjerama za potporu samozapošljavanju i otvaranju radnih mjesta u poduzećima koja zapošljavaju samo jednu osobu i mikropoduzećima,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2011. o malim i srednjim poduzećima u krizi, zapošljavanju, industrijskim odnosima i lokalnom partnerstvu,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2011. o zastupanju radnika na razini poduzeća u Europi,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2014. o socijalnom dijalogu u mikropoduzećima i malim poduzećima,

–  uzimajući u obzir anketu Europske komisije iz 2015. o pristupu financiranju poduzeća (SAFE),

–  uzimajući u obzir „Godišnje izvješće Komisije o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. – Mala i srednja poduzeća opet počinju zapošljavati”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize,(5)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o Inicijativi za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenoga gospodarstva za stvaranje radnih mjesta,(6)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012.o „malim i srednjim poduzećima: konkurentnost i poslovne prilike”,(7)

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2003/361 o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća,

–  uzimajući u obzir anketu Eurobarometra iz 2015. o internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća,

–  uzimajući u obzir studiju OECD-a iz 2015. naslovljenu „Financiranje malih i srednjih poduzeća i poduzetnika 2015. – Pokazatelji OECD-a”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za proračune i Odbora za regionalni razvoj (A8-0248/2016),

A.  budući da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) (u 28 država članica EU-a 2014. godine bilo ih je aktivno 22,3 milijuna(8)) otvaraju više radnih mjesta nego ostala trgovačka društva iz privatnog sektora, osiguravajući tako otprilike dvije trećine ukupnog zapošljavanja u privatnom sektoru u EU-u te budući da poduzetnici i MSP-ovi daju važan doprinos društveno-gospodarskom rastu i razvoju EU-a; ističe da pružanje podrške MSP-ovima pridonosi borbi protiv nezaposlenosti u Europi, koja iznosi 8,9 %, dok je stopa nezaposlenosti mladih 19,4 %;(9) budući da broj nezaposlenih, koji je 2015. iznosio otprilike 23 milijuna, nikada nije bio tako visok;

B.  budući da su 2014. MSP-ovi uvelike pridonijeli rastu zaposlenosti, do 71 % u nefinancijskom sektoru gospodarstva;

C.  budući da na otvaranje radnih mjesta u MSP-ovima utječe niz unutarnjih i vanjskih čimbenika; među vanjskim čimbenicima ključni uvjeti jesu tržišno natjecanje kojim se može upravljati (uključujući multinacionalne korporacije i sivu ekonomiju), administrativna opterećenja kojima se može upravljati i ukupni troškovi proizvodnje, kao i pristup financijskim sredstvima i kvalificiranim radnicima;

D.  budući da je nedavno istraživanje Eurofounda pokazalo da su MSP-ovi koji otvaraju radna mjesta često mladi, inovativni i djeluju na međunarodnoj razini, smješteni u gradskim područjima i imaju kvalificirane upravitelje te sveobuhvatne strategije rasta i ulaganja;

E.  budući da MSP-ovi imaju važnu ulogu u jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, pridonoseći također pametnijem, održivom i uključivom rastu; budući da je sektor MSP-ova važan na regionalnoj razini, posebno u ruralnim regijama;

F.  budući da, unatoč činjenici da se 90 % svjetskog rasta ostvaruje izvan EU-a, samo 13 % MSP-ova posluje na međunarodnoj razini izvan EU-a;

G.  budući da postoje razlike u značajkama MSP-ova diljem EU-a, tj. u veličini i utjecaju na nacionalna gospodarstva; budući da za te razlike postoje povijesni razlozi;

H.  budući da se diljem EU-a javlja nedostatak kvalificirane radne snage i nejednakosti, kao i odljev kvalificiranih radnika uglavnom iz država članica koje su pristupile EU-u nakon proširenja 2004. i iz zemalja europodručja pogođenih krizom u druge države članice, zbog čega nastaju periferne regije s nedovoljnim brojem kvalificiranih radnika zbog fenomena odljeva mozgova;

I.  budući da, unatoč pravilima unutarnjeg tržišta, u cijelom EU-u i dalje postoje znatne razlike u pogledu regulatornih okvira za MSP-ove, posebno u pogledu sigurnosti budućeg razvoja propisa i pravne kvalitete propisivanja općenito;

J.  budući da predstavnici MSP-ova upućuju na velike troškove radne snage kao jednu od glavnih prepreka otvaranju radnih mjesta te očekuju smanjenje tih troškova, pri čemu su najveći troškovi rada utvrđeni u sustavima s previše propisa i birokracije;

K.  budući da, zbog svoje manje veličine, MSP-ovi se u manjoj mjeri mogu pridržavati regulatornih normi nego velika trgovačka društva;

L.  budući da zastupljenost zaposlenika i socijalni dijalog nisu toliko učestali u MSP-ovima kao što je to slučaj u većim trgovačkim društvima, a prioritet sindikata u nekim zemljama jest pokušati povećati zastupljenost zaposlenika u MSP-ovima, primjerice pokušavajući potaknuti osnivanje vijeća radnika u MSP-ovima(10);

M.  budući da je u okviru socijalne i solidarne ekonomije zaposleno više od 14 milijuna osoba, što čini oko 6,5 % radnika u EU-u; budući da u EU-u djeluje dva milijuna poduzeća iz područja socijalne i solidarne ekonomije, što čini 10 % poduzeća u Uniji; budući da su se socijalna poduzeća pokazala otpornima tijekom gospodarske krize;

N.  budući da su MSP-ovi otporniji na gospodarsku krizu kad je riječ o gubitku radnih mjesta; konkretno, zadruge u industrijskim i uslužnim djelatnostima pokazale su se otpornijima od razdoblja krize iz 2008. nego ostala poduzeća u istim sektorima;

O.  budući da su prijenosi poduzeća na zaposlenike primjenom zadružnog modela uspješni oblici prijenosa poduzeća, što je dokazano visokim stopama njihova opstanka;(11)

P.  budući da je velik broj mjesta i dalje nepopunjen zbog slabe mobilnosti radne snage te neprikladnosti nekih sustava obrazovanja i osposobljavanja za današnje tržište rada;

Q.  budući da je zeleni sektor bio jedan od glavnih stvaratelja neto radnih mjesta u Europi tijekom recesije, a MSP-ovi s dugoročnim planom za rad u zelenoj ekonomiji otvaraju radna mjesta koja su otpornija na trenutačne vanjske učinke globalizirane ekonomije;(12)

R.  budući da je u načelu teško naći podatke o ugovornim aranžmanima i organizaciji rada u MSP-ovima;

S.  budući da su, prema podacima Eurofounda, uvjeti rada u mnogim zemljama, uključujući radno vrijeme, često fleksibilniji u MSP-ovima nego u većim trgovačkim društvima te se neformalno dogovaraju; budući da se doima da je početni učinak krize povećao postojeće „unutarnje” fleksibilnosti jer se organizacije pokušavaju prilagoditi promjenjivim vanjskim okolnostima i zahtjevima;

T.  budući da neki MSP-ovi zaobilaze regulatorne sustave izbjegavanjem poreza i socijalnih doprinosa, lažnim samozapošljavanjem, nesigurnim uvjetima rada i aktivnostima u okviru sive ekonomije, narušavajući interese zaposlenika i poslodavaca, pri čemu poslodavci ne mogu privući kvalificirane radnike; budući da ta pitanja imaju više negativnih posljedica za sektor MSP-ova, kao što je nepošteno tržišno natjecanje te više stope poreza i socijalnih doprinosa;

U.  budući da ESB tvrdi da je državna dužnička kriza povećala troškove financiranja banaka u zemljama europodručja pogođenima krizom, koji su zatim preneseni na MSP-ove u obliku viših kamatnih stopa za zajmove ili manjih zajmova;

V.  budući da bi se proračunom EU-a trebalo pridonijeti poticanju otvaranja dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta i radnih mjesta za kvalificiranu radnu snagu te potencijalu MSP-ova da otvaraju pristojna i održiva radna mjesta;

W.  budući da je pristup financiranju i dalje jedna od glavnih prepreka osnivanju i rastu MSP-ova, posebno kada je riječ o poduzećima socijalne ekonomije, s obzirom na, među ostalim, nedostatak dovoljno raznolikog izbora vlasničkih instrumenata i rizičnog kapitala u Uniji, koji je poduzeću potreban za rast;

X.  budući da iz povijesnih razloga neka društva imaju negativno mišljenje o poduzetnicima, koje se katkad ogleda i u tome što država diskriminira sektor MSP-ova, za razliku od, primjerice, povoljnog ozračja u tim zemljama za strana ulaganja, posebno za multinacionalne korporacije;

Y.  budući da nejednaki uvjeti između multinacionalnih korporacija i MSP-ova također nastaju iz prakse premještanja dobiti na države članice ili treće zemlje koje se smatraju poreznim oazama;

Z. budući da studije Komisije ne daju detaljnu procjenu mogućeg utjecaja budućeg Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) na MSP-ove u različitim državama članicama;

Potencijal za otvaranje radnih mjesta i kvalificirana radna snaga

1.  podsjeća da gotovo 99 % europskih trgovačkih društava čine MSP-ovi te su, prema tome, okosnica gospodarstva EU-a;

2.  smatra da države članice i Komisija, kako bi zajamčile bolje uvjete za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u sektoru MSP-ova, moraju riješiti sljedeće probleme koji su u različitim omjerima zastupljeni u različitim državama članicama i regijama: manjak vještina, nedovoljna procjena vještina koje će biti potrebne u budućnosti, neusklađenost vještina, odljev mozgova, nepotrebna regulatorna opterećenja i regulatorna nesigurnost u svim područjima, nedovoljan dijalog između dionika na tržištu rada, ograničen pristup financijama i javnoj nabavi, slab inovacijski kapacitet i pristup novim tehnologijama, nedovoljna podrška MSP-ovima u okviru politike javnih ulaganja, siva ekonomija i prijevare, kao i privilegiran položaj multinacionalnih korporacija;

3.  smatra da bi rješavanje navedenih strukturnih problema moglo, među ostalim, rezultirati poštenijim tržišnim natjecanjem te proširenjem primjene socijalnih doprinosa i porezne osnovice na veći broj gospodarskih subjekata, što bi državama članicama dalo priliku za financiranje politika koje pogoduju zapošljavanju, posebno za MSP-ove, te zajamčilo pošteno tržišno natjecanje među državama članicama i poštenije tržišne uvjete;

4.  ističe potrebu za regulatornim okruženjem u kojem se potiče ulaganje koje istodobno potiče održivi rast i kvalitetna radna mjesta;

5.  prepoznaje da, među ostalim, troškovi rada, kao dio poslovanja, imaju utjecaj na potencijal MSP-ova za otvaranje radnih mjesta te mogu utjecati na konkurentnost; u tu svrhu ističe da je porezno opterećenje potrebno preusmjeriti s rada na ostale izvore oporezivanja koji manje štete zapošljavanju i rastu te istodobno jamče odgovarajuću socijalnu zaštitu;

6.  ističe da se mora postići visok standard zaštite radnika te da smanjenje troškova rada smanjivanjem zaštite radnika ne bi smjelo biti sredstvo za smanjenje broja nezaposlenih; nadalje upozorava da bi smanjenje plaća i prava radnika moglo potaknuti veće odljeve visokokvalificiranih radnika i ugroziti sigurnost radnih mjesta te izložiti MSP-ove nedovoljnom broju kvalificiranih radnika i istodobno stvoriti nesigurnost u Europi; smatra da povećanje fleksibilnosti tržišta rada ne bi smjelo dovesti do smanjenja zaštite radnika jer se njime ne povećava potencijal MSP-ova za otvaranje radnih mjesta;

7.  smatra da nepotrebna akademizacija nekih zanimanja ne pridonosi rješavanju problema nedostatka kvalificirane radne snage u MSP-ovima; smatra da bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje, a posebno dualni sustavi koji funkcioniraju u suradnji s MSP-ovima, trebali dobiti veću potporu javnosti; ističe da je dualno strukovno obrazovanje i osposobljavanje važan alat u smanjenju nezaposlenosti mladih te poziva da se pruži podrška MSP-ovima koji obučavaju mlade kako bi postali kvalificirani radnici te tako daju važan doprinos uključivanju mladih osoba na tržište rada i u društvo; ističe da sustav dualnog obrazovanja koji se primjenjuje u jednoj državi članici ne može tek tako preuzeti neka druga država članica;

8.  traži od država članica da potiču razvoj snažne poduzetničke kulture uključivanjem povezanih vještina u obrazovanje i osposobljavanje;

9.  smatra da države članice trebaju poticati programe naukovanja u MSP-ovima, uključujući preko poreznih i financijskih poticaja, kao i s pomoću kvalitetnih okvira kojima se obuhvaća odgovarajuća zaštita zdravlja i sigurnosti; podsjeća na to da MSP-ovi trebaju vrlo specifične vještine; ističe da se, u tom pogledu, također moraju poticati programi dualnog obrazovanja te kombinacija obrazovanja i mogućnosti pripravničkog stažiranja jer imaju ključnu gospodarsku i društvenu ulogu kao instrumenti za promicanje jednakih mogućnosti za sve građane;

10.  potiče države članice da razviju oblike suradnje koji uključuju sve razine upravljanja, poduzeća (uključujući poduzeća povezana sa socijalnom ekonomijom), sindikate, obrazovne ustanove i druge dionike u cilju prilagođavanja njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi se riješio problem neusklađenosti između vještina/kvalifikacija i potreba tržišta rada, posebno što se tiče MSP-ova; poziva na poticanje neformalnijeg osposobljavanja, uključujući obuke na radnom mjestu i razmjenu znanja među zaposlenicima;

11.  ističe ključnu ulogu poduzeća, uključujući MSP-ove i mikropoduzeća, u suradnji s tvorcima politika i socijalnim partnerima u preoblikovanju obrazovnih sustava i programa strukovnog osposobljavanja u Europi, kako u pogledu metoda poučavanja, tako i u pogledu osmišljavanja nastavnih planova i programa, kako bi se veća pozornost obratila na razvoj radnih vještina za 21. stoljeće, posebno digitalnih vještina, kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i timskog rada; u tom kontekstu ističe važnost praktičnog iskustva i iskustva u stvarnim životnim uvjetima;

12.  naglašava da je važno riješiti problem nedostatka vještina s kojim su suočeni inovativni MSP-ovi; smatra da Komisija treba naglasiti važnost omogućivanja relevantnog osposobljavanja i obrazovanja, kojima se može pridonijeti rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina nužnih za inovativne MSP-ove;

13.  smatra da, u cilju postizanja ravnoteže između ponude i potražnje u zapošljavanju, države članice trebaju napraviti reformu svojih obrazovnih sustava kako bi se uzeo u obzir izmijenjeni društveni kontekst u pogledu važnosti poučavanja i učenja jednoga ili više jezika te tehnoloških inovacija;

14.  poziva države članice da pruže odgovarajuće osposobljavanje i zajamče trajni profesionalni razvoj učitelja kako bi se poticale suvremene metode poučavanja i razvoj vještina i kompetencija za 21. stoljeće;

15.  poziva na poduzimanje dodatnih mjera za integraciju naraštaja osoba starijih od 50 godina na tržište rada, u poslovanje, obrazovanje ili osposobljavanje radi sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti i rizika od društvene isključenosti te kategorije radnika i njihovih obitelji;

16.  smatra da MSP-ovi imaju važnu ulogu u stvaranju zelenih poslova; potiče dodatno ulaganje u potencijal MSP-ova da ekološke izazove pretvore u poslovne prilike;

17.  prepoznaje sve veći značaj samozapošljavanja i mikropoduzeća koji su ključni za poticanje inovacija i poduzetništva; međutim, zabrinut je zbog sve češće pojave lažnog samozapošljavanja u cijelom EU-u, koja se ne bi smjela smatrati pozitivnim doprinosom sve većem broju mikropoduzeća, nego naprotiv, uzrokuje nesigurnost zapošljavanja, vodi ka nepovoljnim uvjetima rada i smanjenoj socijalnoj zaštiti ili njezinu potpunom izostanku te ugrožava sliku koja postoji o poduzetništvu i dovodi mnoge osobe u nepovoljne situacije te tako stvara nove socijalne probleme koji se moraju riješiti;

18.  ističe da je administrativno opterećenje donošenja propisa nerazmjerno više za samozaposlene osobe i mikropoduzeća nego za veća trgovačka društva; u tom pogledu smatra da sve mjere koje se odnose na „lažno samozaposlene radnike” moraju biti jasno usmjerene te ne smiju stavljati dodatno administrativno opterećenje na pojedince;

19.  zabrinut je zbog nesigurnih uvjeta rada velikog broja samozaposlenih radnika i njihova sve većeg osiromašenja; poziva Komisiju i države članice da promiču mreže suradnje mikropoduzeća i malih poduzeća primjenom zadružnog modela (kao što su zadruge pojedinačnih proizvođača, zadruge honorarnih radnika, zadruge MSP-ova, zadruge za poticanje poslovne aktivnosti i zapošljavanja) jer takve mreže znatno jačaju održivost i mogućnost zapošljavanja jedinica od kojih se sastoje;

20.  upoznat je s Planom ulaganja za Europu, koji je osmišljen za otvaranje novih radnih mjesta i poticanje inovacija i konkurentnosti, te se nada da će Europski portal investicijskih projekata, kao transparentan popis projekata u EU-u u koje je moguće ulagati, pomoći ulagačima da se usmjere na postojeće prilike, u korist financiranja MSP-ova i razvoja novoosnovanih poduzeća kao važnog i održivog načina za smanjenje nezaposlenosti i promicanje dugoročnog kvalitetnog zapošljavanja; stoga poziva da se različite kategorije s odgovarajućim pragovima uključe u Europski portal investicijskih projekata kako bi se MSP-ovima i novim poduzećima omogućilo da u cijelosti iskoriste njegovo funkcioniranje;

21.  podsjeća da se EU obvezao na jačanje svoje industrijske baze postavivši cilj prema kojemu će industrijska proizvodnja do 2020. činiti barem 20 % BDP-a, što bi se do 2030. trebalo povećati na 30 %; smatra da je to nužan preduvjet za učinkovito poboljšanje stanja u pogledu zapošljavanja u Europi;

22.  ističe ulogu donošenja propisa okrenutih budućnosti i omogućavanja procesa u kontekstu brzog razvoja u sektoru MSP-ova, koji se temelji na znanju i inovacijama, uključujući poduzeća socijalne ekonomije i zadružno poduzetništvo, te naglašava njegovu ulogu u pametnoj specijalizaciji imajući u vidu Plan EU-a za gradove te vodeći računa o Amsterdamskom paktu i ulozi struktura za umrežavanje i krovnih struktura kao što je Europsko partnerstvo za inovacije;

23.  napominje da bi MSP-ovi u državama članicama koje nemaju javne investicijske banke mogli biti u nepovoljnom položaju u odnosu na MSP-ove u zemljama u kojima postoje djelatne investicijske banke u javnom vlasništvu, s obzirom na to da privatnim bankovnim institucijama procjena javnog interesa nije prioritet;

24.  poziva države članice da provode zakonodavstvo o jednakom pristupu javnoj nabavi za MSP-ove;

25.   poziva države članice da potiču otvaranje i razvoj zadružnih poduzeća s obzirom na to da je dokazano da su otpornija tijekom krize i da se u njima rjeđe gube radna mjesta nego u običnim poduzećima te da otvaraju kvalitetna radna mjesta koja ne izmiještaju proizvodnju; poziva Europsku investicijsku banku (EIB) i Komisiju da obavještavaju Parlament o konkretnim mjerama koje su dosad poduzete u cilju poboljšanja pristupa financiranju za zadruge i socijalna poduzeća;

26.  smatra da politike EU-a i nacionalne politike ne bi smjele biti usredotočene samo na nove MSP-ove i otvaranje novih radnih mjesta u MSP-ovima te poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati prijenose poduzeća kao alat za zadržavanje postojećih radnih mjesta u MSP-ovima kojima prijeti opasnost od zatvaranja; poziva na poticanje prijenosa poduzeća na zaposlenike primjenom zadružnog modela kao uspješnog načina prijenosa poduzeća;

27.  poziva Komisiju da na bolji način uključi države članice, lokalne i regionalne vlasti, ustanove za visokoškolsko obrazovanje i osposobljavanje, udruženja civilnog društva, poduzeća, sindikate i financijske institucije kako bi se promicali i u cijelosti iskoristili financijski izvori EU-a (npr. EFSU, ESF, EFRR, COSME, Obzor 2020. i Erasmus+) radi svladavanja teškoća u pristupu informacijama, savjetovanju i financiranju, što su neke od glavnih prepreka rastu MSP-ova i njihovu potencijalu za otvaranje radnih mjesta; također ističe važnost programa prekograničnog poticanja MSP-ova u okviru europske inicijative za istraživanje EUREKA kao sredstva za daljnju suradnju MSP-ova i istraživačkih instituta; poziva Komisiju i države članice da bolje usklade različite instrumente za financiranje MSP-ova;

28.  u tom pogledu ističe da zasad obuka i informacije o takvim prilikama gotovo ne postoje, za razliku od stvarnih potreba i mnogih prilika koje bi ti fondovi mogli stvoriti;

29.  potiče Komisiju da surađuje s nacionalnim kontaktnim točkama kako bi razvila jasne i djelotvorne marketinške kampanje, izrađene isključivo za MSP-ove, o instrumentu „Brzi program za inovacije”, koji je dio programa Obzor 2020.;

30.  poziva MSP-ove (uključujući mikropoduzeća) te lokalne i regionalne vlasti da u cijelosti iskoriste postojeće mogućnosti kombiniranja europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESIF) i EFSU-a, imajući na umu da se ta dva instrumenta dopunjuju; preporučuje kombiniranje ESIF-a i EFSU-a u okviru tematskih i višedržavnih ulagačkih platformi te poziva Komisiju i Grupu EIB-a da pojačaju napore koje ulažu u uspostavljanje tih platformi u cilju promicanja proizvoda Grupe EIB-a i boljeg pristupa MSP-ova financiranju;

31.  ističe potrebu za povećanjem ulaganja u istraživanje, inovacije, kvalificirano osposobljavanje i razvoj kako bi se potaknuo kvalitativan rast i oslobodio potencijal koji europski MSP-ovi imaju za otvaranje novih radnih mjesta; naglašava činjenicu da je za potporu MSP-ovima namijenjen iznos od 75 milijardi EUR iz sredstava za MSP-ove u okviru EFSU-a; pozdravlja uspješnu provedbu financiranja MSP-ova iz EFSU-a među dosad odobrenim projektima;

32.  poziva Komisiju da, kad pregledava svoj višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., pronađe način da u cijelosti nadoknadi smanjenje proračuna EFSU-a u dodjelama sredstava programu Obzor 2020. s obzirom na njegovu važnost za gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta, posebno za MSP-ove;

33.  pozdravlja prelazak na upotrebu financijskih instrumenata za potporu MSP-ovima, ali smatra da bi financiranje bespovratnim sredstvima trebalo zadržati u slučajevima kada ono ima ključnu i nužnu ulogu u promicanju inovacija, razvoja i istraživanja, što je ključno za otvaranje radnih mjesta i gospodarski uspjeh Europe u budućnosti;

34.  poziva države članice i Komisiju da u okviru cjelovitog pristupa potpori MSP-ovima do 2017. ostvare znatan napredak u daljnjem pojednostavljenju financiranja sredstvima EU-a, i to u pogledu podnošenja zahtjeva, upravljanja projektima i praćenja/kontrole projekata, posebice uvođenjem ujednačenog postupka elektroničke javne nabave na razini EU-a, potpunom e-kohezijom, jedinstvenom revizijom koja se temelji na načelu rizika, ublažavanjem uvjeta u pogledu podataka i izvješćivanja te rješavanjem problema prekomjernih propisa njihovom opsežnom optimizacijom; međutim, naglašava da je potrebno zajamčiti pravilnu ravnotežu između pojednostavnjenja, s jedne strane, te otkrivanja i sprečavanja nepravilnosti, uključujući prijevare, s druge strane; traži od Komisije da predstavi prijedloge za zakonodavne promjene propisa o kohezijskoj politici tijekom preispitivanja/revizije sredinom provedbenog razdoblja kako bi se MSP-ovima, a posebice novoosnovanim poduzećima koja žele rasti, olakšao pristup financijskim sredstvima; podsjeća da bi se na temelju izračuna Komisije europskom elektroničkom javnom nabavom, transparentnošću i smanjenjem administrativnih troškova godišnje moglo uštedjeti i do 50 milijardi EUR;

35.  poziva Komisiju da, prije nego što započne s iscrpnom raspravom s Parlamentom o budućem financijskom okviru i kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2020., provede kvantitativne studije potrebne za procjenu utjecaja politika i instrumenata potpore MSP-ovima, što bi omogućilo provođenje pripremnog rada s pomoću praćenja rezultata i ocjenjivanja njegove učinkovitosti u odnosu na druge oblike pomoći koja nije namijenjena za poduzeća manja od određene veličine;

36.  ističe važnost mogućnosti pristupa mjerama potpore EU-a za financiranje i elektronički dostupnim javnim uslugama za MSP-ove smještene u manjim gradskim zonama i ruralnim područjima, čime se povećava njihov potencijal za zapošljavanje i pridonosi gospodarskom razvoju u područjima kojima prijeti depopulacija;

37.  poziva MSP-ove da premoste rodni jaz na tržištu rada, među ostalim, u pogledu zapošljavanja i plaća osiguravanjem ili podržavanjem ustanova za skrb o djeci, dopusta za njegovatelje i fleksibilnog radnog vremena za njegovatelje te da zajamče jednaku plaću za jednaki rad koji obavljaju muškarci i žene;

38.  poziva države članice da zajamče pružanje lokalne infrastrukture za ustanove za skrb o djeci kako bi se olakšao pristup roditelja zaposlenju;

39.  poziva Komisiju i države članice da potaknu osposobljavanje i obrazovanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) te znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM – Science, Technology, Engineering and Mathematics) kako bi sadašnja i buduća radna snaga stekla relevantne e-vještine; potiče Komisiju i države članice da podupiru programe, kao što su otvoreni internetski tečajevi, preko kojih nezaposlene mlade osobe mogu steći e-vještine, a potiče da isto učine i za naraštaj osoba starijih od 50 godina i aktivnih starijih osoba;

40.  ističe potrebu za ciljanim poticajima novoosnovanim poduzećima, MSP-ovima i mikropoduzećima kako bi se olakšalo njihovo osnivanje i rad, kao i potrebu da se olakša zapošljavanje kvalificirane radne snage i obuka zaposlenika;

41.  zauzima stajalište da se mobilnost u europskim programima naukovanja i profesionalnog osposobljavanja mora dodatno ojačati;

42.  potiče države članice, regionalne vlasti, obrazovne ustanove i socijalne partnere na stvaranje mogućnosti s pomoću kojih mlade osobe mogu steći poduzetničke vještine te da bolje prepoznaju i vrednuju neformalno obrazovanje i vještine; također naglašava važnost poslovnog mentorstva za mlade poduzetnike i MSP-ove u početnim fazama u cilju povećanja stope uspjeha i održivosti trgovačkih društava i radnih mjesta;

43.  čvrsto vjeruje da se mora zadržati certifikat majstora stručnjaka;

44.  pozdravlja program „Erasmus za mlade poduzetnike” koji pruža mladim poduzetnicima znanja i korisne vještine za pokretanje i/ili uspješno poslovanje; smatra da države članice i Komisija trebaju dodatno poticati takve programe kako bi postali popularniji među ciljanim skupinama i kako bi pomogli mladim osobama da razviju svoja poduzeća i postignu uspjeh;

45.  poziva države članice da usvoje povoljne zakonodavne okvire kako bi promicale i pružale podršku zapošljavanju mladih osoba u MSP-ovima ili ih potaknule da otvore vlastita poduzeća, uključujući boljim pristupom informacijama i prilagođenom savjetovanju, olakšavanjem pristupa kreditiranju i financiranju te stvaranjem jedinstvenih mjesta za pružanje usluga; smatra da bi takvi okviri također trebali uključivati promicanje programa stažiranja za studente kako bi mogli dobiti svoje prvo praktično iskustvo u MSP-u, pritom jamčeći odgovarajuću socijalnu zaštitu;

46.  napominje da je potrebno poduzeti mjere kako bi se bolje omogućilo priznavanje kvalifikacija i diploma diljem Europe, uključujući diplome i svjedodžbe stečene preko interneta, kao što su one koje pružaju masovni otvoreni internetski tečajevi (MOOC), te priznavanje neformalnog učenja kako bi se stručnjacima omogućilo da svojim znanjem i vještinama daju doprinos u cijeloj Europi;

47.  pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije o nelikvidnosti poduzeća, uključujući rano restrukturiranje i druge prilike, u cilju otklanjanja straha od bankrota i jamčenja pružanja druge prilike poduzetnicima;

48.  ističe da društveno odgovorno poslovanje ima dugu tradiciju u Europi i da društveno odgovorna poduzeća i danas pružaju dobar primjer; ističe da MSP-ovi mogu imati važnu ulogu u jamčenju ekološki, socijalno i ekonomski održivog rasta;

Povoljno i stabilno regulatorno okruženje

49.  poziva države članice da izbjegnu pretjerano donošenje propisa kojim se guši konkurentnost poduzeća i njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta; smatra da je uklanjanje nepotrebnoga regulatornog i administrativnog opterećenja, zajedno s razvojem dobre i održive regulacije, uključujući sustavnu uporabu „testa MSP-ova” i djelotvornu provedbu u državama članicama, pravi put prema nižim troškovima za MSP-ove i povećanju njihova potencijala za otvaranje radnih mjesta; ističe da to ne bi smjelo umanjiti zaštitu radnika;

50.  smatra da je povoljno i stabilno regulatorno okruženje koje uključuje jasnoću samih pravila ključan preduvjet za održivo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u MSP-ovima; smatra da ta regulatorna sigurnost, među ostalim, mora obuhvatiti ugovorno pravo te porezne i socijalne propise, zaštitu radnika i porezne propise, kao i pravnu sigurnost i proceduralnu učinkovitost; smatra da se stabilnost regulatornog okruženja najbolje postiže stalnom uključenošću socijalnih partnera u postupak donošenja odluka;

51.  poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir da ako utjecaj administrativnih zahtjeva nerazmjerno pogađa MSP-ove, potrebno je sustavno razmotriti poduzimanje mjera za smanjenje opterećenja i prepreka uz istodobno jamčenje odgovarajuće zaštite sigurnosti i zdravlja zaposlenicima; u tom pogledu ističe da konkretne prepreke trebaju prilagođena rješenja kojima se uzima u obzir širok spektar različitih MSP-ova;

52.  ističe važnost javne administracije u državama članicama koja vodi računa o MSP-ovima te je djelotvorna, fleksibilna i odgovara na njihove potrebe, u cilju promicanja poduzetničkih vrijednosti, lakšeg rasta MSP-ova te kako bi im se omogućilo da u cijelosti ostvare svoj potencijal za stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta;

53.  poziva Komisiju da omogući djelotvornu razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu njihovih različitih regulatornih okruženja za MSP-ove; u tom smislu pozdravlja mrežu izaslanika za MSP-ove čija je uloga poboljšati postupak savjetovanja s nacionalnim MSP-ovima i suradnju između država članica EU-a; također potiče suradnju između MSP-ova i lokalnih vlasti te obrazovnog sektora, koja može biti od koristi za otvaranje poduzetničkih klastera i inkubatora te time povećati njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta; potiče MSP-ove da postanu članovi predstavničkih organizacija kako bi se njihov glas čuo na nacionalnoj i europskoj razini, kao što je uglavnom slučaj s multinacionalnim korporacijama; također potiče udruženja MSP-ova da daju veću podršku MSP-ovima i preuzmu snažniju ulogu kao pouzdan socijalni partner;

54.  poziva države članice da u cilju uklanjanja neopravdanih opterećenja s kojima se suočavaju MSP-ovi i postizanja regulatorne i fiskalne sigurnosti kao preduvjeta za stabilnost i kvalitetu radnih mjesta revidiraju propise koji utječu na MSP-ove te u cijelosti primijene načelo „počnimo od malih”;

55.  ističe da je važno ispuniti ex ante uvjete koji se odnose na Akt o malom poduzetništvu, što će pridonijeti poboljšanju okruženja i upravnih postupaka za razvoj poduzeća i poduzetništvo te većoj iskorištenosti mogućnosti koje MSP-ovi imaju za financiranje;

56.  smatra da MSP-ovi trebaju imati pravo na povoljan porezni tretman iz dvaju konkretnih razloga: kako bi uklonili temeljne nejednakosti između MSP-ova i multinacionalnih poduzeća; kako bi mogli iskoristiti dodatne resurse, zajedno s javnim ulaganjima, radi otvaranja radnih mjesta;

57.  poziva države članice da oporezivanjem potaknu rast i razvoj sektora poslovnih anđela, fondova početnog rizičnog kapitala i aktera na tržištu u ranim fazama;

58.  skreće pozornost na regionalne razlike i neravnoteže u pristupu MSP-ova sredstvima iz nacionalnih razvojnih banaka, programima koje financira EU i drugim privatnim i javnim financijskim institucijama; poziva na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve MSP-ove u pogledu pristupa financiranju iz instrumenata koje financira EU uz pomoć posrednika, uz poseban naglasak na manje razvijenim, siromašnijim i udaljenijim ili izoliranim regijama koje se suočavaju s ozbiljnim problemima depopulacije i/ili disperzije te na zemljama suočenima s financijskim i ekonomskim ograničenjima;

59.  smatra da se stabilna financijska situacija koja potiče rast i održava zaposlenost može stvoriti samo s pomoću poboljšanog pristupa financiranju preko korekcijskog faktora MSP-ova;

60.   naglašava da je mikrokreditiranje, koje je uglavnom usmjereno na mikropoduzetnike i osobe u nepovoljnom položaju koje se žele samozaposliti, jedan od načina za prevladavanje prepreka za pristup tradicionalnim bankovnim uslugama; pozdravio bi inicijative za pametno pojednostavljenje čiji je cilj poboljšati djelotvornost procjene projekata kojima trebaju mikrokrediti; pozdravio bi također mjere odgovornosti usmjerene na financijske posrednike kojima se ne nameće preveliko opterećenje niti dolazi do nerazumnog povećanja troškova;

61.  skreće pozornost na rizik od nelikvidnosti i stečaja MSP-ova koji se suočavaju s kašnjenjem u plaćanjima; poziva Komisiju i države članice da osnaže provedbu Direktive o zakašnjelim plaćanjima; nadalje, poziva države članice da razmotre odgovarajuće financijske mehanizme, kao što su bankovna jamstva;

62.  poziva Komisiju da napravi europsku okvirnu uredbu kojom će se olakšati stvaranje paneuropskih tržišta za skupno financiranje i skupno ulaganje;

63.  poziva Komisiju da olakša sekuritizaciju kredita mikropoduzećima i MSP-ovima kako bi se povećao iznos kredita koji im je dostupan;

64.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju regulatorni okvir za socijalna poduzeća;

65.  priznaje važnost toga da mikropoduzeća i mala poduzeća uzmu u obzir situacije, posebne potrebe i teškoće u pogledu usklađenosti u kontekstu provedbe mjera za zdravlje i sigurnost na radu na razini poduzeća; ističe da su podizanje razine osviještenosti, razmjena dobrih praksi, savjetovanje, praktične smjernice i internetske platforme iznimno važni kako bi se pomoglo MSP-ovima i mikropoduzećima da djelotvornije poštuju regulatorne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu; poziva Komisiju, Europsku agenciju za zdravlje i sigurnost na radu te države članice da nastave razvijati praktične alate i smjernice kojima se potiče, olakšava i poboljšava usklađenost MSP-ova i mikropoduzeća sa zahtjevima za zdravlje i sigurnost na radu;

66.  pozdravlja internetsku interaktivnu procjenu rizika koju je uvela agencija EU-OSHA te ostale e-alate u državama članicama koji olakšavaju procjenu rizika i kojima je cilj promicanje usklađenosti i kulture prevencije, posebno u mikropoduzećima i malim poduzećima; potiče države članice da se koriste europskim fondom za aktivnosti općenito povezane sa zdravljem i sigurnošću na radu te za razvoj e-alata osobito radi potpore MSP-ovima;

67.  poziva Komisiju da pri reviziji strateškog okvira i dalje vodi računa o posebnosti i stanju MSP-ova i mikropoduzeća kako bi se tim poduzećima pomoglo u ostvarivanju ciljeva postavljenih u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radnom mjestu;

68.  poziva Komisiju da, prema potrebi i u okviru preporuka europskog semestra za pojedinu zemlju, usvoji različit pristup poboljšanju okruženja za MSP-ove, uzimajući u obzir okolnosti pojedine zemlje i strukturne razlike specifične za regije EU-a, kako bi se potaknula veća gospodarska, društvena i teritorijalna kohezija; nadalje, poziva Komisiju da se usredotoči na MSP-ove, posebno na mikropoduzeća;

69.  napominje da se zbog tematskog cilja br. 3 „jačanje konkurentnosti MSP-ova” države članice u operativnim programima usredotočuju na jačanje potencijala MSP-ova za rast i otvaranje radnih mjesta; ističe da ni buduće neočekivane krize ni velike inicijative na razini Unije ne bi smjele dovesti do smanjenja obveza ili plaćanja povezanih s tematskim ciljem br. 3 i relevantnim instrumentima iz naslova 1.b općeg proračuna EU-a; uviđa da MSP-ovi imaju slab vlasnički kapital te stoga ističe da je potrebno maksimalno skratiti odgode plaćanja računa u okviru kohezijske politike kako bi se smanjio rizik nelikvidnosti; potiče Komisiju i države članice da u skladu s time dodatno ubrzaju isplate MSP-ovima;

70.  ističe da Godišnje izvješće o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. i Godišnji pregled rasta za 2016. otkrivaju regionalna odstupanja u okruženju MSP-ova i druge nejednakosti koje bi države članice trebale učinkovito riješiti prije završetka programskog razdoblja te uložiti napore u veću internacionalizaciju MSP-ova uklanjanjem necarinskih prepreka;

71.  poziva države članice s ograničenom decentralizacijom upravljanja fondovima EU-a da administrativni kapacitet za tehničku pomoć te lokalne i regionalne sustave potpore za MSP-ove (i mikropoduzeća), uključujući bolji pristup sustavima financiranja i obavješćivanja, usmjere na lokalne vlasti jer će to omogućiti veću ravnotežu u pogledu ishoda i stopa apsorpcije na regionalnoj razini, posebice u slabije razvijenim regijama.

72.  ističe potrebu da se ujedine osobe koje razvijaju poslovanje i poduzetnički inkubatori kako bi novoosnovana poduzeća učinili važnim alatom za stvaranje dugotrajnih radnih mjesta i zadržali potencijal u trgovačkim društvima, odvraćajući ih od „prodaje važne ideje” samo radi ostvarivanja dobiti;

73.  ističe potrebu da se olakša pristup jedinstvenom tržištu uklanjanjem preostalih neopravdanih administrativnih prepreka i borbom protiv nepravednog tržišnog natjecanja, narušavanja tržišta, lažnog samozapošljavanja i fiktivnih trgovačkih društava; poziva države članice da MSP-ovima zajamče jednake uvjete pristupa njihovim nacionalnim tržištima, posebno pružajući prekogranične usluge; u tom pogledu pozdravlja snažnu usredotočenost na MSP-ove u strategiji jedinstvenog tržišta iz 2015. te potiče Komisiju i države članice da slijede pozitivne inicijative s posebnim i konkretnim mjerama za MSP-ove;

74.  poziva države članice da donesu povoljne zakonodavne okvire za osnivanje poduzeća kao jednog od načina za suzbijanje sive ekonomije, koja posebno stavlja MSP-ove u nepovoljan položaj, te da u cijelosti iskoriste nedavno osnovanu platformu za borbu protiv neprijavljenog rada; prepoznaje da su gospodarska recesija i mjere provedene u mnogim državama članicama pridonijele rastu sive ekonomije;

75.  čvrsto vjeruje da će integracija izbjeglica na tržište rada biti nemoguća bez aktivne, čvrste potpore mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u EU-u;

76.  ističe da je iznimno važno sveobuhvatno jezično obučavanje izbjeglica; ističe da bi takvo obučavanje trebalo početi što prije te da je poznavanje jezika povezanog s poslom ključno kako bi se izbjeglice integrirale u trgovačka društva;

77.  ističe da su potrebni dodatni napori i poticaji kako bi se osobe iz ugroženih skupina potaknulo na osnivanje MSP-ova, uključujući socijalna poduzeća i mikropoduzeća, i olakšalo taj postupak te kako bi se suzbila diskriminacija u tom pogledu; ističe da su cjeloživotni razvoj vještina i savjetovanje važan alat kojim se jamče jednake mogućnosti; smatra da odgovarajuća tijela država članica moraju pružiti MSP-ovima podršku i savjete o integraciji ugroženih skupina na tržište rada;

78.  poziva da se od mikropoduzeća i MSP-ova ni na koji način ne zahtijeva otkrivanje nefinancijskih informacija o njihovu dobrovoljnom društvenom angažmanu; naglašava da takvo otkrivanje može prouzročiti nerazmjerno visoke birokratske troškove te bi ugrozilo, a ne potaknulo, društveni angažman poduzeća;

79.  ističe činjenicu da je u svojoj rezoluciji od 6. veljače 2013. o društveno odgovornom poslovanju(13) sasvim jasno utvrdio da u slobodnom društvu društveno odgovorno poslovanje nikad ne može učiniti obveznim dobrotvorno djelovanje; čvrsto vjeruje da bi ljudi, kad bi društveno odgovorno poslovanje bilo obvezno, bili manje spremni na podržavanje dobrotvornih akcija;

80.  ističe da je industrija privremenog zapošljavanja posebno važna za MSP-ove i da ju je potrebno promatrati iz više različitih kutova, a to se posebno odnosi za njezine kolektivne sustave; potiče Komisiju i države članice da podržavaju sve oblike privremenog zapošljavanja, posebno one koji su poveznica s trajnim zaposlenjem;

Jednaki uvjeti tržišnog natjecanja

81.  primjećuje da bi u nekim slučajevima politika tržišnog natjecanja u EU-u mogla rezultirati prednošću od koje najviše koristi imaju veliki gospodarski subjekti prisutni na tržištu i koje karakteriziraju veće ekonomije razmjera nego što je to slučaj s MSP-ovima; u tom pogledu ističe da pravila EU-a za tržišno natjecanje moraju jamčiti jednake uvjete malim, srednjim i velikim poduzećima kako bi mogla nadoknaditi nedostatak ekonomija razmjera MSP-ova, omogućujući tako njihovu internacionalizaciju i jačajući njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta, posebno u kontekstu novih međunarodnih trgovinskih sporazuma;

82.  apelira na javna tijela država članica da se pri pružanju usluga službeno ograniče na svoj zakonski sektor kako njihov posebni porezni položaj ne bi pridonio problemima MSP-ova zbog narušenog tržišnog natjecanja;

83.  ističe da MSP-ovi u cijeloj Europi imaju različite poslovne modele i pravne oblike te da se svima njima, uključujući subjekte socijalne ekonomije, trebaju zajamčiti jednaki uvjeti;

84.  smatra da nejednak pristup MSP-ova tržištima, informacijama, savjetovanju, javnim uslugama, kvalificiranoj radnoj snazi i financiranju u cijelom EU-u šteti izgledima za otvaranje radnih mjesta te je posljedica brojnih strukturnih razlika u pogledu veličine i uspješnosti poduzeća; stoga smatra da se te razlike trebaju uzeti u obzir pri ocjeni politike tržišnog natjecanja EU-a i funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a;

85.  smatra da je viđenje MSP-ova kao poželjnih poslodavaca, temeljeno na dobrim uvjetima rada i zapošljavanja, važna konkurentska prednost u pogledu zapošljavanja stručnog osoblja;

86.  zauzima stajalište da propisi služe općem interesu te su namijenjeni, među ostalim, za stvaranje konkurentnog i poštenog tržišta, zaštitu zaposlenika, zaštitu sigurnosti i zdravlja, poticanje inovacija i očuvanje prirodnog okruženja; ističe hitnu potrebu za jasnim i djelotvornim regulatornim okvirom kojim se MSP-ovima ne nameće nepotrebno administrativno opterećenje kada ga trebaju primijeniti;

87.  napominje da bi u područjima u kojima je gospodarski razvoj usmjeren na privlačenje izravnih stranih ulaganja multinacionalne korporacije u nekim slučajevima mogle biti privilegirane u zakonodavnim pitanjima; smatra da bi povlašteno postupanje prema multinacionalnim korporacijama trebalo ispitati radi smanjenja njihova mogućeg negativnog učinka na MSP-ove kako bi im se zajamčili jednaki uvjeti i osnažio njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta; također prepoznaje činjenicu da su mnogi MSP-ovi osnovani radi davanja podrške multinacionalnim korporacijama i njihovim zaposlenicima preko isporuke proizvoda i pružanja usluga iz lanca opskrbe; ističe potrebu da se pomno prati poštovanje prava radnika u tim slučajevima te pozdravlja mjeru OECD-a da poveća transparentnost u međunarodnom poreznom sustavu i poziva na brzu provedbu mjera protiv smanjivanja porezne osnovice i prijenosa dobiti;

88.  poziva države članice da usvoje načelo oporezivanja dohotka na mjestu gdje je ostvaren i druge mjere protiv praksi prijenosa dobiti multinacionalnih korporacija radi jamčenja jednakih uvjeta MSP-ovima i povećanja njihova potencijala za otvaranje radnih mjesta;

89.  napominje da poboljšani regulatorni okvir i djelotvorno provođenje zakona mogu pridonijeti rješavanju problema sive ekonomije i izbjegavanja poreza;

90.  smatra da bi se trgovinskim sporazumima s trećim zemljama trebale uzimati u obzir posebne strukturne razlike regija EU-a u sektoru MSP-ove diljem Unije te procijeniti njihov utjecaj na izglede za zapošljavanje u budućnosti te na prava radnika i plaće zaposlenika u MSP-ovima;

91.  poziva Komisiju da provede procjenu učinka u pogledu utjecaja budućeg sporazuma o TTIP-u i dodjele statusa tržišnog gospodarstva Kini na broj i kvalitetu radnih mjesta u sektoru MSP-ova u svim državama članicama; ističe da bi takva procjena učinka trebala sadržavati detaljnu analizu vrsta MSP-ova i sektora na koje bi to moglo imati posljedice;

92.  napominje mogućnosti jedinstvenoga digitalnog tržišta; međutim, ističe potrebu za evaluacijom potencijala, koristi i izazova za MSP-ove s obzirom na njihov rast i potencijal za otvaranje radnih mjesta u različitim državama članicama, kao i s obzirom na utjecaj na radnike i sustave socijalnog osiguranja; preporučuje Komisiji da stvori potrebne uvjete za MSP-ove kako bi se prilagodili i postupno prešli na jedinstveno digitalno tržište;

93.   smatra da bi poticanje digitalizacije u javnom sektoru (e-vlada) i povećanje širokopojasne dostupnosti u udaljenim područjima smanjilo troškove osnivanja i rada MSP-ova, čime bi im se omogućilo da dodatno povećaju svoj potencijal za otvaranje radnih mjesta;

94.  traži od MSP-ova da potiču rad na daljinu i tzv. pametan rad, koji su djelotvorni alati za smanjenje materijalnih troškova trgovačkih društava i omogućivanje radnicima da bolje usklade svoj posao i privatni život;

95.  pozdravlja postojanje informativnih portala koji su posebno usmjereni na mala i srednja poduzeća, kao što je portal Pristup financiranju na stranici Your Europe, i poziva Komisiju da dodatno poboljša njihovu funkcionalnost i dostupnost te da ih pretvori u interaktivnije instrumente; posebno ističe važnost stvaranja jedinstvenoga digitalnog pristupnika najavljenog u strategiji jedinstvenog tržišta kao internetske pristupne točke svim informacijama i uslugama povezanima s jedinstvenim tržištem;

96.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 332 E, 15.11.2013., str. 18.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0394.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0459.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0264.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0387.

(8)

Godišnje izvješće o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. (http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/performance-review/index_en.htm)    

(9)

Podaci iz veljače 2016. (http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7225076/3-04042016-BP-EN.pdf/e04dadf1-8c8b-4d9b-af51-bfc2d5ab8c4a)

(10)

Izvješće Eurofounda iz 2011. o zastupljenosti zaposlenika na razini poduzeća u Europi.

(11)

Publikacija CECOP-a iz 2013. naslovljena „Prijenos poduzeća na zaposlenike primjenom zadružnog modela u Europi” („Business Transfers to Employees under the Form of a Cooperative in Europe”).

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0264.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0049.


OBRAZLOŽENJE

Nezaposlenost i migracijski tokovi, koji višestruko utječu na budućnost, najveći su izazovi s kojima se Europa sada suočava. Visoka nezaposlenost ugrožava izglede za demografski razvoj jer mnogi mladi koji su nezaposleni odgađaju zasnivanje obitelji. Dugoročno gledano takvo stanje stvara pritisak na sustave socijalne zaštite i mirovinske sustave, ugrožavajući također budućnost sadašnje generacije. Visoka nezaposlenost u južnoj i istočnoj Europi uzrokuje velike priljeve mladih koji iz perifernih zemalja Unije dolaze u srednju Europu što dovodi do društvenih napetosti u zemljama domaćinima, kao što je to primjer u Velikoj Britaniji.

Broj nezaposlenih u cijelom EU-u nije nikada bio tako visok. To podrazumijeva 23 milijuna građana 2015. od kojih je 4,5 milijuna mladih muškaraca i žena mlađih od 25 godina ili bez posla ili su neobrazovani. Nedavni dolazak stotina tisuća migranata drugi je veliki društveni izazov jer je potrebno sve više radnih mjesta kako bi se ljudi koji se naseljavaju u Europi adekvatno integrirali.

S obzirom na te izazove ključno je jačanje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta u svim perifernim i središnjim državama članicama EU-a. Europska gospodarska struktura uglavnom se zasniva na malim i srednjim poduzećima koja su izvor novih radnih mjesta i pokretač europskog gospodarstva. Mala i srednja poduzeća u proteklom su desetljeću zaslužna za otvaranje 85 % radnih mjesta u Europi. Mala su poduzeća 2015. doprinijela porastu zapošljavanja od čak 71 % u nefinancijskom poslovnom gospodarstvu. Stoga bi mala i srednja poduzeća trebala biti ključna u oblikovanja politike poduzeća u Europskoj uniji te bi trebalo poduzeti sve potrebne korake za jačanje potencijala za otvaranje radnih mjesta u tom sektoru. To je moguće samo na temelju detaljne analize postojećih ograničenja. Izvješće nudi takvu analizu problema.

Mala i srednja poduzeća heterogena su skupina, a u Europi postoje različiti modeli za mala poduzeća. Glavne su razlike primijećene u veličini poduzeća i njihovu utjecaju na gospodarstvo; na primjer, najveća mala i srednja poduzeća iz južne, pa i srednje i istočne Europe mogu se smatrati malim poduzećima u odnosu na njihove pandane u zapadnoj Europi. Istovremeno usprkos propisima za unutarnje tržište u Europskoj uniji i dalje postoje velika odstupanja u pogledu regulatornog okvira za mala i srednja poduzeća, posebno s obzirom na razinu stabilnosti i sigurnosti.

U izvješću se ističe da se za postizanje učinkovitog okruženja za razvoj poduzeća i jačanje potencijala za otvaranje radnih mjesta, nacionalnim i europskim politikama prvenstveno moraju riješiti pitanja kvalificirane radne snage (nedostatak, neusklađenost, odljev mozgova), regulatorne nesigurnosti i administrativnog opterećenja, kao i pitanje neprijavljenog rada te de facto povlašteni položaj multinacionalni poduzeća.

I dok se u stabilnim gospodarstvima rast stvara na temelju učinkovitog međudjelovanja malih i srednjih poduzeća i velikih poduzeća, u mnogim južnim i istočnim državama članicama teške gospodarske prilike sputavaju adekvatan razvoj malih i srednjih poduzeća. Štoviše, u gospodarstvima koja su usmjerena na privlačenje stranih ulaganja, predstavnici poduzeća izvješćuju o diskriminirajućem pristupu javnih tijela prema mikro i malim poduzećima, posebno na poreznoj i pravnoj razini. Mreže i organizacije predstavnika malih i srednjih poduzeća općenito su slabije razvijene u novim državama članicama, a njihov položaj u odnosu na nacionalnu administraciju i financijske ustanove je slab. U tim se područjima mala i srednja poduzeća suočavaju s problemom slabe kapitalizacije što dovodi do lošijeg položaja na tržištu i sprečava pošteno tržišno natjecanje.

Nedostatak makroekonomske stabilnosti kao i predvidivih i transparentnih propisa dovodi do toga da mnoga mala i srednja poduzeća u mnogim državama koji su pristupile Uniji nakon proširenja 2004. i u državama europodručja koje je zahvatila kriza imaju nepovoljne uvjete razvoja.

Stoga bi se prilikom oblikovanja regulatornog okvira EU-a analizom učinka politike trebalo razlikovati multinacionalna poduzeća od malih i srednjih poduzeća. Istovremeno bi se dodatno trebala razmotriti velika regionalna razlika među državama članicama kod procjene i vrednovanja rezultata politike EU-a. S obzirom na to da se prepreke za otvaranju radnih mjesta razlikuju, dokazano je da je univerzalno načelo diskriminirajuće za sektor malih i srednjih poduzeća.

U izvješću se ističe važnost stabilnog regulatornog okruženja, poboljšane kvalitete propisa i provedbe kao pravog puta za smanjenje opterećenja za mala i srednja poduzeća, uključujući troškove radne snage. To je glavni preduvjet za stabilnost radnih mjesta i za potencijal malih i srednjih poduzeća za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

U tom smislu posebna se pozornost posvećuje posebnim mjerama koje su potrebne za bolji pristup malih i srednjih poduzeća kvalificiranoj radnoj snazi. U izvješću se posebno pozdravlja daljnji razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje omogućuje učenje temeljeno na radu i naukovanje.

Konačno, u izvješću se ističe da je potrebno zajamčiti jednake uvjete za mala i srednja poduzeća s obzirom na njihovu konkurentnost u odnosu na velike korporacije. Administrativni sustavi s previše propisa i birokracije posebno ne pogoduju malim i lokalnim poduzećima jer povlače veće fiksne troškove za poduzeća. U nekim slučajevima sama politika tržišnog natjecanja EU-a rezultira povlasticama za velike operatere koji su gospodarski učinkovitiji od malih i srednjih poduzeća. U tom smislu ovim se izvješćem ističe da su potrebne posebne mjere za mala i srednja poduzeća kako bi se smanjila njihova tržišna neekonomičnosti te tako omogućili internacionalizacija i poticanje potencijala za otvaranje radnih mjesta.

Izvješćem se također upozorava na paradoksalnu situaciju na tržištu rada na kojem je oko 2 milijuna radnih mjesta koja je teško popuniti zbog neusklađenosti na tržištu rada u Europi. Neka druga radna mjesta u malim i srednjim poduzećima mogla bi biti spašena kad bi poduzetnici mogli spriječiti zatvaranje vlastitih poduzeća zbog slabe kapitalizacije, zakašnjelih plaćanja podugovaratelja, složenog postupka nasljeđivanja i poslovnih transfera, nepoštenog tržišnog natjecanja zbog sive ekonomije i zlouporabe multinacionalnih poduzeća.

Prije svega države članice trebale bi uvesti načelo „počnimo od malih” i pružati poticajne zakonodavne okvire za novoosnovana mala i srednja poduzeća.

24.5.2016


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE ()

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o najboljem načinu iskorištavanja potencijala malih i srednjih poduzeća za otvaranje radnih mjesta

(2015/2320(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Liadh Ní Riada

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da bi se proračunom EU-a trebalo doprinijeti poticanju otvaranja dugoročnih kvalitetnih i kvalificiranih radnih mjesta te potencijalu malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) da otvaraju pristojna i održiva radna mjesta;

B.  budući da je pristup financiranju i dalje jedna od glavnih prepreka osnivanju i rastu MSP-ova, posebno kada je riječ o poduzećima socijalne ekonomije, s obzirom na, među ostalim, nedostatak dovoljno raznolikog izbora vlasničkih instrumenata i rizičnog kapitala u Uniji, koji je poduzeću potreban za rast;

C.  budući da MSP-ovi imaju važnu ulogu u jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, pridonoseći također pametnijem, održivom i uključivom rastu;

D.  budući da je samo 13 % MSP-ova aktivno na međunarodnoj razini izvan EU-a, premda se 90 % globalnog rasta odvija izvan EU-a;

1.  ističe potrebu za povećanjem ulaganja u istraživanje, inovacije, kvalificirano osposobljavanje i razvoj kako bi se potaknuo kvalitativan rast i oslobodio potencijal koji europski MSP-ovi imaju za otvaranje novih radnih mjesta; naglašava činjenicu da je za potporu MSP-ovima namijenjen iznos od 75 milijardi EUR iz sredstava za MSP-ove u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); pozdravlja uspješnu provedbu financiranja MSP-ova iz EFSU-a među dosad odobrenim projektima;

2.  pozdravlja prelazak na upotrebu financijskih instrumenata za potporu MSP-ovima, ali smatra da bi financiranje bespovratnim sredstvima trebalo zadržati u slučajevima kada ono ima ključnu i nužnu ulogu u promicanju inovacija, razvoja i istraživanja, što je ključno za otvaranje radnih mjesta i gospodarski uspjeh Europe u budućnosti;

3.  podsjeća da se Europska unija obvezala na jačanje svoje industrijske baze postavivši cilj prema kojem bi industrijska proizvodnja do 2020. trebala činiti barem 20 % BDP-a, što bi do 2030. trebalo povećati na 30 %; smatra da je to nužan preduvjet za učinkovito poboljšanje stanja u pogledu zapošljavanja u Europi;

4.  napominje da bi MSP-ovi u državama članicama koje nemaju javne investicijske banke mogli biti u nepovoljnom položaju u odnosu na MSP-ove u zemljama u kojima postoje djelatne investicijske banke u javnom vlasništvu, s obzirom na to da privatnim bankovnim institucijama procjena javnog interesa nije prioritet;

5.  pozdravio bi inicijative za pametno pojednostavljenje čiji bi cilj bio poboljšati postupke prijave i ex-ante ocjenu projekata, posebno u slučaju mikrofinanciranja; pozdravio bi također mjere odgovornosti usmjerene na financijske posrednike kojima se ne MSP-ovima ne nameće preveliko opterećenje niti dolazi do nerazumnog povećanja troškova;

6.  ustraje u tome da bi trebalo osnažiti i javnu i privatnu potporu mladim osobama, onu vrstu potpore kojom se ulaganja usmjeravaju prema obrazovanju i stjecanju vještina te kojom se pomaže mladima da steknu poduzetničke i financijske vještine i koja odgovara na potrebe MSP-ova za kvalificiranim radnicima; ističe da bi tu potporu trebalo pružiti i za osnivanje poduzeća i za poboljšanje vođenja već osnovanih poduzeća i upravljanja njima, uključujući poduzeća koja svoje poslovne aktivnosti provode ili namjeravaju provoditi izvan granica EU-a; također napominje da se žene poduzetnice često suočavaju s dodatnim preprekama i naglašava da treba poduzeti više kako bi se oslobodio njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta i pokretanje gospodarskog rasta; ističe da bi Komisija u svojim izvješćima Parlamentu to trebala smatrati mjerom uspjeha ili neuspjeha te poziva Komisiju i države članice da pruže dodatnu potporu ženskom poduzetništvu s obzirom na to da žene još uvijek moraju premostiti znatne rodne prepreke kako bi osnovale i razvile poduzeće;

7.  naglašava da su, kako bi se prebrodila kriza migranata i tražitelja azila, potrebni dodatni napori i poticaji, posebno za žene i migrante kako bi postali poduzetnici u cilju poticanja zapošljavanja; posebno smatra da bi se, u okviru konkretnih mjera koje se poduzimaju kako bi se državama članicama pomoglo u jačanju naseljavanja i integracije migrantskih zajednica, europskim ciljevima veće lokalne, regionalne i nacionalne integracije i teritorijalne kohezije u EU-u doprinijelo poboljšanjem i olakšavanjem mogućnosti za migrante pod međunarodnom zaštitom da osnivaju mikropoduzeća, socijalna poduzeća ili MSP-ove, pri čemu se ne misli samo na omogućavanje pristupa tržištu rada;

8.  vjeruje u golem potencijal koji za otvaranje radnih mjesta ima jedinstveno digitalno tržište i smatra da bi politikama EU-a trebalo odgovoriti na nove potrebe tržišta rada potaknute digitalizacijom industrije;

9.  skreće pozornost na regionalne razlike i neravnoteže u pristupu MSP-ova sredstvima iz nacionalnih razvojnih banaka, programima koje financira EU i drugim privatnim i javnim financijskim institucijama; poziva na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve MSP-ove u pogledu pristupa financiranju iz instrumenata koje financira EU uz pomoć posrednika, uz poseban naglasak na manje razvijenim, siromašnijim i udaljenijim ili izoliranim regijama koje se suočavaju s ozbiljnim problemima depopulacije i/ili disperzije te na zemljama suočenim s financijskim i ekonomskim ograničenjima,

10.  poziva Komisiju da, prije nego što započne s iscrpnom raspravom s Parlamentom o budućem financijskom okviru i o kohezijskoj politici za razdoblje poslije 2020., provede kvantitativne studije potrebne za procjenu utjecaja politika i instrumenata potpore MSP-ovima, što bi omogućilo provođenje pripremnog rada s pomoću praćenja rezultata i ocjenjivanja njegove učinkovitosti u odnosu na druge oblike pomoći koja nije namijenjena za poduzeća manja od određene veličine;

11.  poziva Europsku investicijsku banku i Komisiju da obavještavaju Parlament o konkretnim mjerama koje su dosad poduzete u cilju poboljšanja pristupa financiranju za zadruge i poduzeća socijalne ekonomije koji, zajedno s MSP-ovima, mogu imati važnu ulogu u otvaranju održivijih i pristojnijih radnih mjesta;

12.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju kanale informiranja i osposobljavanja za mala poduzeća i poduzetnike o raznim mogućnostima financiranja europskim sredstvima kojima imaju pristup, kako bi bili informirani o svim financijskim instrumentima koji su im na raspolaganju u okviru proračuna EU-a; poziva na što veće pojednostavljenje i dokumentacije i procedura kako bi se olakšao pristup tim financijskim instrumentima te na veću fleksibilnost u tom pogledu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA

U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, José Manuel Fernandes, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Sophie Montel, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Urmas Paet, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Paul Tang, Daniele Viotti

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georgios Kyrtsos, Andrej Plenković, Ivan Štefanec, Nils Torvalds, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Laura Agea, Rainer Wieland

25.5.2016


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj ()

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o najboljem načinu iskorištavanja potencijala malih i srednjih poduzeća za otvaranje radnih mjesta

(2015/2320(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Andrey Novakov

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva države članice da se usredotoče na omogućavanje odgovarajuće kombinacije sredstava EU-a za mala i srednja poduzeća (MSP), a posebno za samozaposlene, kojom su obuhvaćena bespovratna sredstva, zajmovi, jamstva, vlasnički kapital i mikrofinanciranje, ovisno o lokaciji, sektoru i fazi u ciklusu razvoja, s obzirom na sve važniju ulogu financijskih instrumenata i sinergija među instrumentima koji se financiraju iz proračuna EU-a preko EFRR-a, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i programa s izravnim upravljanjem kao što su Obzor 2020., a posebice instrument za MSP-ove u okviru Obzora 2020., te PSCI, COSME LIFE i Erasmus +; napominje da je važno provesti analizu načina za poboljšanje provedbe tih programa; predlaže da bi osiguravanje boljih informacija i empirijskih dokaza pozitivno utjecalo na te financijske instrumente, koje bi trebalo dosljedno koristiti u cilju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; traži od Komisije da predstavi jasne smjernice kojima se utvrđuju okolnosti u kojima se potrebno koristiti bespovratnim sredstvima, zajmovima i jamstvima; poziva Komisiju da ocijeni uporabu instrumenta za MSP-ove u državama članicama te da utvrdi razloge zbog kojih se države članice koriste ili ne koriste tim instrumentom;

2.  potiče Komisiju i države članice da svoje napore usredotoče na regije s niskom stopom korištenja financijskih instrumenata, uključujući povećanje iznosa financijskih sredstava za prerastanje novoosnovanih (start-up) poduzeća u MSP-ove, s obzirom na važnu ulogu financijskih proizvoda u operativnim programima, EFSU-u i operacijama Grupe EIB-a; poziva Komisiju i države članice da malim i srednjim poduzećima pruže poticaje u regijama koje su suočene s recesijom, dugoročnom nezaposlenošću ili izbjegličkom krizom;

3.  poziva mala i srednja poduzeća (uključujući mikropoduzeća) te tijela lokalne i regionalne vlasti da u cijelosti iskoriste postojeće mogućnosti kombiniranja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i EFSU-a, imajući na umu da se ta dva instrumenta dopunjuju; preporučuje kombiniranje ESIF-a i EFSU-a u okviru tematskih i višedržavnih ulagačkih platformi te poziva Komisiju i Grupu EIB-a da pojačaju napore koje ulažu u uspostavljanje tih platformi u cilju promicanja proizvoda Grupe EIB-a i boljeg pristupa malih i srednjih poduzeća financiranju;

4.  poziva i države članice i Komisiju da u okviru cjelovitog pristupa potpori malim i srednjim poduzećima do 2017. ostvare znatan napredak u daljnjem pojednostavljenju financiranja sredstvima EU-a, i to u pogledu podnošenja zahtjeva, upravljanja projektima i praćenja/kontrole projekata, posebice uvođenjem ujednačenog postupka elektroničke javne nabave na razini EU-a, potpunom e-kohezijom, jedinstvenom revizijom koja se temelji na načelu rizika, ublažavanjem uvjeta u pogledu podataka i izvješćivanja te rješavanjem problema prekomjernih propisa njihovom opsežnom optimizacijom; međutim, naglašava da je potrebno zajamčiti pravilnu ravnotežu između pojednostavnjenja s jedne strane te otkrivanja i sprečavanja nepravilnosti, uključujući prijevare, s druge strane; traži od Komisije da predstavi prijedloge za zakonodavne promjene propisa o kohezijskoj politici tijekom preispitivanja/revizije sredinom provedbenog razdoblja kako bi se malim i srednjim poduzećima, a posebice novoosnovanim poduzećima koja žele rasti olakšao pristup financijskim sredstvima; podsjeća da bi se na temelju izračuna Komisije europskom elektroničkom javnom nabavom, transparentnošću i smanjenjem administrativnih troškova godišnje moglo uštedjeti i do 50 milijardi EUR;

5.  ističe da je važno ispuniti ex ante uvjete koji se odnose na Akt o malom poduzetništvu, što će doprinijeti poboljšanju okruženja i upravnih procedura za razvoj poduzeća i poduzetništvo te većoj iskorištenosti mogućnosti koje mala i srednja poduzeća imaju za financiranje;

6.  naglašava da je mikrokreditiranje, koje je uglavnom usmjereno na mikropoduzetnike i ljude u nepovoljnom položaju koji se žele samozaposliti, ključno u prevladavanju prepreka za pristup tradicionalnim bankovnim uslugama;

7.  ističe ulogu donošenja propisa okrenutih budućnosti i omogućavanja procesa u kontekstu brzog razvoja u sektoru MSP-ova, koji se temelji na znanju i inovacijama, uključujući poduzeća socijalne ekonomije i zadružno poduzetništvo, te naglašava njegovu ulogu u pametnoj specijalizaciji imajući u vidu Plan EU-a za gradove te vodeći računa o Amsterdamskom paktu i ulozi struktura za umrežavanje i krovnih struktura kao što je Europsko partnerstvo za inovacije;

8.  naglašava da se omogućavanjem pristupa trostruke zavojnice može potaknuti rast i otvaranje radnih mjesta za mala i srednja poduzeća;

9.  naglašava da je važno smanjiti nedostatak vještina s kojima su suočena inovativna mala i srednja poduzeća; smatra da Komisija treba naglasiti važnost omogućavanja relevantnog osposobljavanja i obrazovanja, kojima se može doprinijeti smanjenju nedostatka digitalnih vještina nužnih za inovativne MSP-ove;

10.  naglašava da je važno poticati i podupirati udruženja i poduzeća iz privatnog sektora, koja su u stanju pružati informacije o tržištima i normama i savjete o strategijama te koja imaju pristup tehnologiji i inovacijama zajedno s odgovarajućim paketima za financiranje u cilju promicanja alata, kao što je analiza lanca vrijednosti, zahvaljujući čemu poduzetnici mogu vidjeti s kojim se problemima i izazovima moraju suočiti i unutar svojih granica i izvan njih te koji su im partneri potrebni za pomoć;

11.  napominje da se zbog tematskog cilja br. 3 „jačanje konkurentnosti MSP-ova” države članice u operativnim programima usredotočuju na jačanje potencijala malih i srednjih poduzeća za rast i otvaranje radnih mjesta; ističe da ni buduće neočekivane krize ni velike inicijative na razini Unije ne bi smjele dovesti do smanjenja obveza ili plaćanja povezanih s tematskim ciljem br. 3 i relevantnim instrumentima iz naslova 1.b Općeg proračuna

EU-a; uviđa da mala i srednja poduzeća imaju slab vlasnički kapital te stoga ističe da je potrebno maksimalno skratiti odgode plaćanja računa u okviru kohezijske politike kako bi se smanjio rizik nelikvidnosti; potiče Komisiju i države članice da u skladu s time dodatno ubrzaju isplate malim i srednjim poduzećima;

12.  poziva Komisiju i Vijeće da tijekom razdoblja nakon 2020. pruže dodatnu potporu programima COSME, Obzor 2020. i Erasmus za mlade poduzetnike u kontekstu preispitivanja/revizije VFO-a, uzimajući u obzir presudnu ulogu tih programa za mala i srednja poduzeća na lokalnoj i regionalnoj razini te važan utjecaj inovacija i stvaranja klastera;

13.  smatra da bi financiranje i osposobljavanje poduzetnika (što bi trebalo biti sastavni dio školskih programa) trebalo promatrati kao neodvojive elemente za povećanje prihoda i otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta, uključujući na primjer zelena radna mjesta, među ostalim u kontekstu načela kružnog gospodarstva; poziva Komisiju i države članice da pruže dodatnu potporu i poduzetništvu žena i poduzetništvu mladih; naglašava da mala i srednja poduzeća imaju ključnu ulogu u ruralnim područjima, posebno u regijama u kojima je velika nezaposlenost mladih ili iz kojih stanovništvo odlazi;

14.  potiče na dodatno ulaganje u napore kojima se koristi potencijal MSP-ova za pretvaranje ekoloških izazova u poslovne prilike (kao što je slučaj sa Zelenim akcijskim planom za mala i srednja poduzeća) te za promicanje prijelaza na zeleno gospodarstvo; podržava stvaranje poslovnih prilika s pomoću integracije zelenih poslovnih modela i zelenih tehnologija te postupka zelene javne nabave na svim razinama vlasti;

15.  poziva Komisiju da predstavi raspored iscrpne rasprave s Parlamentom o budućnosti kohezijske politike, koja bi započela već 2016. i obuhvaćala scenarije i pripremni rad za razdoblje nakon 2020., čime bi se regijama te malim i srednjim poduzećima dalo dovoljno vremena za pripremu;

16.  poziva Komisiju da osigura veću i aktivniju uključenost malih i srednjih poduzeća i njihovih organizacija na svim razinama u izradi strategije za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje nakon 2020.; u tom kontekstu poziva Komisiju da omogući razmjenu najboljih praski među državama članicama u pogledu različitih regulatornih okruženja za mala i srednja poduzeća;

17.  traži bržu i pravedniju provedbu pojedinačnih preporuka za države i nacionalnih programa reformi koji se odnose na poduzetničko okruženje i dimenziju MSP-ova u regijama Europske unije kako bi se izbjeglo dosadašnje neuvažavanje lokalnih posebnosti i nedovoljna razina ulaganja u regije iz proračuna EU-a;

18.  ističe da Godišnje izvješće o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. i Godišnji pregled rasta za 2016. otkrivaju regionalna odstupanja u okruženju MSP-ova i druge nejednakosti koje bi države članice trebale učinkovito riješiti prije završetka programskog razdoblja te uložiti napore u veću internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća uklanjanjem necarinskih prepreka;

19.  poziva države članice s ograničenom decentralizacijom upravljanja fondovima EU-a da administrativni kapacitet za tehničku pomoć te lokalne i regionalne sustave potpore za mala i srednja poduzeća (i mikropoduzeća), uključujući bolji pristup sustavima financiranja i obavješćivanja, usmjere na tijela lokalne vlasti jer će to omogućiti veću ravnotežu u pogledu ishoda i stopa apsorpcije na regionalnoj razini, posebice u slabije razvijenim regijama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA

U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Rosa D’Amato, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ivana Maletić, Miroslav Mikolášik, Sophie Montel, Dimitrios Papadimoulis, Tonino Picula, Maurice Ponga, Branislav Škripek, Davor Škrlec, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Milan Zver


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

 

Datum usvajanja

13.7.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Javi López, Thomas Mann, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Deirdre Clune, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Zdzisław Krasnodębski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Csaba Sógor, Neoklis Sylikiotis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Isabella De Monte


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

46

+

ALDE

ECR

EFDD

ENF

PPE

 

S&D

Verts/ALE

Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Yana Toom, Renate Weber

Arne Gericke, Czesław Hoc, Zdzisław Krasnodębski, Anthea McIntyre, Ulrike Trebesius

Laura Agea, Daniela Aiuto, Tiziana Beghin

Mara Bizzotto

David Casa, Deirdre Clune, Danuta Jazłowiecka, Dieter-Lebrecht Koch, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jérôme Lavrilleux, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Csaba Sógor, Romana Tomc

Guillaume Balas, Brando Benifei, Ole Christensen, Isabella De Monte, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Edouard Martin, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog

Jean Lambert, Terry Reintke, Tatjana Zdanoka

6

-

GUE/NGL

NI

Tania González Peñas, Kostadinka Kuneva, Patrick Le Hyaric, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis

Lampros Fountoulis

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti