IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo*)
9.9.2016 - (COM(2016)0277 – C8-0177/2016 – 2016/0139(COD)) - ***I
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Izvjestiteljica: Tanja Fajon
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo*)
(COM(2016)0277 – C8-0177/2016 – 2016/0139(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0277),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0177/2016),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0261/2016),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju preuzimajući prijedlog Komisije;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
OBRAZLOŽENJE
Europska unija je 2003. godine u Solunskom programu potvrdila svoju neupitnu predanost i potporu europskoj perspektivi za zemlje zapadnog Balkana. Proces stabilizacije i pridruživanja od tada je temeljni okvir europske perspektive za države zapadnog Balkana, sve do njihova budućeg pristupanja, a liberalizacija viznog režima posebno je važan korak u tom procesu.
Od tada su zaključeni sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju koji su stupili na snagu u svim državama zapadnog Balkana, uključujući 1. travnja 2016. u Kosovu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prva je ugovorna veza između Europske unije i Kosova, kao i važan povijesni korak za njegovu europsku perspektivu. Nadalje, ukidanje viza za građane bivše jugoslavenske Republike Makedonije, Crne Gore i Srbije 2009., zatim Albanije i Bosne i Hercegovine 2010. važan je korak prema europskoj integraciji kojim je dokazano da su države regije sposobne provesti potrebne reforme. Međutim, taj je korak izdvojio Kosovo kao jedinu balkansku državu u kojoj nije liberaliziran vizni režim.
Izolacija zemlje imala je teške posljedice na svakodnevan život Kosovljanina. Ne smijemo zaboraviti užase koji su se dogodili nakon raspada Jugoslavije kada su okrutni ratovi nasilno podijelili regiju i ostavili duboke tragove u sjećanjima i srcima stanovnika. Stotine tisuća izbjeglica i migranata pobjeglo je iz regije i tada smo bili svjedoci stasanju nove generacije odsječene od ostatka ujedinjene i prosperitetne Europe. Zacjeljivanje te rane još je značajnije za stanovnike Kosova.
Kosovu je plan liberalizacije viznog režima predstavljen tek u lipnju 2012., četiri godine kasnije u odnosu na ostale države iz regije. Iako u glavnim crtama sličan drugima, plan za Kosovo bio je puno precizniji i detaljniji i sadržavao je 95 kriterija. Komisija je predstavila četiri izvješća o napretku dijaloga s Kosovom o vizama: u veljači 2013., srpnju 2014., prosincu 2015. i četvrto i završno izvješće u lipnju 2016., kada je predstavila i zakonodavni prijedlog za liberalizaciju viza.
Putovanje bez viza ne omogućuje samo međuljudske kontakte, bolju prekograničnu suradnju, kulturnu, obrazovnu i profesionalnu razmjenu nego pomaže suzbiti i nezakonitu imigraciju ostavljajući kriminalce bez posla. Liberaliziran vizni režim građanima će omogućiti turistička putovanja u inozemstvo, kao i posjete rođacima i prijateljima bez prolaska kroz dugotrajne i skupe postupke dobivanja vize. Također će im pomoći u nadilaženju osjećaja izoliranosti. Bezvizni režim jedan je od najopipljivijih i najkonkretnijih ostvarenja u smjeru europske perspektive i njime se ostvaruje sloboda kretanja kao jedno od temeljnih načela europskog projekta.
Izvjestiteljica snažno podržava taj vrlo potreban prijedlog kojim će se osigurati da Kosovo ne izgubi nadu i ne prestane težiti pristupanju Europskoj uniji. Europska perspektiva prvi je jamac stabilnosti i glavni pokretač reformi za zemlju i za regiju. Iz iskustva smo naučili da se mir i stabilnost mogu postići daljnjim poboljšanjem pristupnog procesa EU-a te omogućavanjem građanima da ga u što većoj mjeri dožive i osjete.
Europski parlament snažno zagovara i podržava Kosovo i njegovu europsku perspektivu, uključujući liberalizaciju viznog režima te je opetovano pozivao kosovska nadležna tijela na suradnju i ispunjenje zadanih kriterija, a Komisiju na pružanje potpore u cilju ubrzanja procesa.
Važno je napomenuti da se, u skladu s pravilima EU-a o vizama, svaka država ocjenjuje u odnosu na svoj napredak. Odluka o tome treba li ukinuti obvezu posjedovanja vize za građane te države donosi se na temelju dobro promišljene pojedinačne ocjene niza kriterija. Pošten pristup utemeljen na napretku, a ne na političkim pregovorima, vodeće je načelo i ovog prijedloga. Izvjestiteljica stoga odbija uspoređivati taj prijedlog s drugim zakonodavnim prijedlozima ili u njemu postavljati uvjete na temelju drugih zakonodavnih prijedloga o kojima se trenutno raspravlja u Vijeću ili Parlamentu.
Nadalje, Komisija je 2010. uspostavila mehanizam za praćenje stanja nakon provedbe liberalizacije viznog režima kako bi preispitala funkcioniranje sustava putovanja bez viza i riješila eventualne nedostatke u njegovoj provedbi. Uz to, uvođenjem mehanizma suspenzije 2014. državama članicama osiguran je dodatan način rješavanja eventualne zlouporabe bezviznog režima u okviru kojeg im se omogućuje ponovno uvođenje viza.
Problem nepriznavanja nesumnjivo je imao i snažan utjecaj na gospodarstvo i razvoj Kosova, kao i na svakodnevan život njegovih stanovnika. Iako je potreba za rješavanjem statusa Kosova, kao i njegova veza s Europskom unijom, bila u središtu pozornosti u pogledu regije, utjecala je i na usporavanje njegova procesa europske integracije. Države članice obvezale su se na liberalizaciju viznog režima za Kosovo u onom trenutku kada Kosovo ispuni uvjete ne dovodeći u pitanje stajalište država članica o njegovu statusu.
Izvjestiteljica se nada da priznavanje statusa Kosova neće imati negativne posljedice na postupak usvajanja ovog prijedloga. Izvjestiteljica bi stoga željela ponoviti poziv Europskog parlamenta upućen državama članicama koje još nisu priznale Kosovo, a njih je pet, da to i učine. To neće pozitivno utjecati samo na pristupni proces Kosova EU-u, već i na: njegove odnose u regiji, normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, kao i na političke te socioekonomske odnose s ostatkom svijeta. Politička je odgovornost Europske unije provesti taj proces.
MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE (7.7.2016)
upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo)
(COM(2016)0277 – C8-0177/2016 – 2016/0139(COD))
Izvjestiteljica za mišljenje: Ulrike Lunacek
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Cilj je prijedloga Europske komisije izmijeniti Uredbu (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo) (2016/0139(COD)). Naime, odnosi se konkretno na uvođenje bezviznog režima za Kosovo premještanjem Kosova iz Priloga I. u Prilog II. Time će se građanima Kosova koji posjeduju biometrijsku putovnicu odobriti bezvizni pristup na putovanjima u EU, osim Ujedinjene Kraljevine i Irske, te uključujući Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku, za kratkotrajan boravak od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Odbor za vanjske poslove u više je navrata izrazio potporu pojednostavljenju i liberalizaciji viznog režima sa svim zemljama zapadnog Balkana kao načinu promicanja kontakata među narodima i poboljšanja odnosa s EU-om. Od 2010. Kosovo je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ne profitira od sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza i trenutačno je jedina zemlja čiji građani trebaju vizu za putovanja u EU. Ta je situacija među stanovnicima izazvala snažan osjećaj da su „zarobljeni” i „građani drugog reda”, čime se stvara pritisak koji je u prošlosti građane navodio da razmatraju druge načine putovanja u EU.
Dijalog o liberalizaciji viznog režima s Kosovom započet je 19. siječnja 2012. Prije toga Komisija je inzistirala na tome da je potrebno postići dostatan napredak u područjima ponovnog prihvata i reintegracije kao ključnih elemenata te je bila zadovoljna radom kosovskih vlasti. Komisija je predstavila četiri izvješća o napretku, a posljednje od njih 4. svibnja 2016. U tom posljednjem izvješću procijenjeno je da je Kosovo ispunilo zahtjeve iz plana za liberalizaciju viznog režima uz uvjet da, prije nego što Europski parlament i Vijeće donesu ovaj prijedlog, Kosovo ratificira sporazum o razgraničenju s Crnom Gorom i postigne dodatne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Odbor za vanjske poslove uvijek je isticao važnost vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i poštovanja demokratskih načela. Godišnjim rezolucijama o napretku Kosova na putu prema integraciji u EU Odbor prati i ocjenjuje razvoj događaja te jamči daljnje praćenje tih pitanja, kojima će i dalje posvećivati posebnu pozornost. Liberalizacijom viznog režima građanima Kosova pružit će se osjećaj normalnosti. To bi također trebao biti poticaj kosovskim vlastima da poduzmu daljnje napore u provedbi potrebnih reformi, a posebno zahtjeva u okviru Sporazuma o stabilizaciji i udruživanju.
Naposljetku, s obzirom na važnost liberalizacije viznog režima za građane Kosova, Odbor se nada brzom zaključenju postupka i što skorijem stupanju na snagu izmijenjene uredbe kako bi građani od nje mogli imati koristi.
******
Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor predloži da Europski parlament usvoji stajalište u prvom čitanju preuzimajući prijedlog Komisije.
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo*) |
||||
Referentni dokumenti |
COM(2016)0277 – C8-0177/2016 – 2016/0139(COD) |
||||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
LIBE 6.6.2016 |
|
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
AFET 6.6.2016 |
||||
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Ulrike Lunacek 24.5.2016 |
||||
Razmatranje u odboru |
14.6.2016 |
|
|
|
|
Datum usvajanja |
7.7.2016 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
38 7 6 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Pier Antonio Panzeri, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Jaromír Štětina, László Tőkés, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Boris Zala |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Laima Liucija Andrikienė, Andrzej Grzyb, András Gyürk, Paavo Väyrynen, Janusz Zemke |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Heidi Hautala |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
25 |
+ |
|
ALDE |
Nathalie Griesbeck, Filiz Hyusmenova, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström, Sophia in 't Veld |
|
GUE/NGL |
Cornelia Ernst |
|
PPE |
Jaromír Štětina |
|
S&D |
Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Evelyne Gebhardt, Ana Gomes, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Clare Moody, Luigi Morgano, Péter Niedermüller, Emilian Pavel, Birgit Sippel, Daniele Viotti, Josef Weidenholzer |
|
VERTS/ALE |
Eva Joly, Judith Sargentini, Josep-Maria Terricabras, Bodil Valero |
|
24 |
- |
|
ECR |
Daniel Dalton, Jussi Halla-aho, Timothy Kirkhope, Branislav Škripek |
|
EFDD |
Gerard Batten, Ignazio Corrao, Beatrix von Storch |
|
ENF |
Sylvie Goddyn |
|
NI |
Udo Voigt |
|
PPE |
Burkhard Balz, Andrea Bocskor, Michał Boni, Pál Csáky, Mariya Gabriel, Kinga Gál, Monika Hohlmeier, Andrey Kovatchev, Barbara Kudrycka, Traian Ungureanu, Vladimir Urutchev, Axel Voss, Rainer Wieland, Joachim Zeller |
|
S&D |
Juan Fernando López Aguilar |
|
2 |
0 |
|
PPE |
Frank Engel, József Nagy |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo*) |
||||
Referentni dokumenti |
COM(2016)0277 – C8-0177/2016 – 2016/0139(COD) |
||||
Datum podnošenja EP-u |
4.5.2016 |
|
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
LIBE 6.6.2016 |
|
|
|
|
Odbori čije se mišljenje traži Datum objave na plenarnoj sjednici |
AFET 6.6.2016 |
|
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Tanja Fajon 23.5.2016 |
|
|
|
|
Razmatranje u odboru |
26.5.2016 |
|
|
|
|
Datum usvajanja |
5.9.2016 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
25 24 2 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Gerard Batten, Michał Boni, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Mariya Gabriel, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Timothy Kirkhope, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, József Nagy, Péter Niedermüller, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Udo Voigt, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Andrea Bocskor, Pál Csáky, Daniel Dalton, Angelika Mlinar, Luigi Morgano, Emilian Pavel, Jaromír Štětina, Josep-Maria Terricabras, Daniele Viotti, Axel Voss |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Burkhard Balz, Evelyne Gebhardt, Sylvie Goddyn, Andrey Kovatchev, Clare Moody, Vladimir Urutchev, Rainer Wieland, Joachim Zeller |
||||
Datum podnošenja |
9.9.2016 |
||||