o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 19/2013 o primjeni bilateralnih zaštitnih klauzula i mehanizma stabilizacije za banane iz Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane, i o izmjeni Uredbe (EU) br. 20/2013 o primjeni bilateralne zaštitne klauzule i mehanizma stabilizacije za banane iz Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Središnje Amerike, s druge strane

(COM(2015)0220 – C8-0131/2015 – 2015/0112(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0220),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0131/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0277/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, kao što je navedeno u nastavku;

2.  odobrava zajedničke izjave Parlamenta i Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  zahtijeva od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

ZAJEDNIČKA IZJAVA

Europski parlament i Komisija suglasni su o važnosti bliske suradnje u praćenju provedbe Sporazuma i Uredbe (EU) br. 19/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o primjeni bilateralnih zaštitnih klauzula i mehanizma stabilizacije za banane iz Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije, Ekvadora i Perua, s druge strane [1]. S tim ciljem suglasni su oko sljedećeg.

–  Komisija nadležni odbor Europskog parlamenta na njegov zahtjev izvješćuje o konkretnim razlozima za zabrinutost u vezi s ispunjavanjem obveza Kolumbije, Ekvadora ili Perua koje se odnose na trgovinu i održiv razvoj.

–  Ako Europski parlament usvoji preporuku o pokretanja zaštitnog ispitnog postupka, Komisija će pomno ispitati jesu li ispunjeni uvjeti iz Uredbe (EU) br. 19/2013 za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Ako Komisija smatra da uvjeti nisu ispunjeni, predstavit će izvješće nadležnom odboru Europskog parlamenta, uključujući objašnjenje svih čimbenika važnih za pokretanje takvog ispitnog postupka.

–  Komisija najkasnije do 1. siječnja 2019. vrši procjenu položaja europskih proizvođača banana kao što se navodi u članku 15. stavku 7.a ove Uredbe. Ako se utvrdi teško pogoršanje ili prijetnja od teškog pogoršanja na tržištu ili položaja europskih proizvođača, razmatra se donošenje odgovarajućih mjera, bilo u obliku produženja razdoblja valjanosti mehanizma uz pristanak sporazumnih stranaka bilo u obliku donošenja kompenzacijskih mjera. Komisija i nakon 2020. izrađuje godišnje analize stanja na tržištu europskih proizvođača, što ovisno o slučaju može rezultirati donošenjem mjera potpore.

ZAJEDNIČKA IZJAVA

Europski parlament i Komisija suglasni su u pogledu važnosti bliske suradnje u praćenju provedbe Sporazuma i Uredbe (EU) br. 20/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o primjeni bilateralnih zaštitnih klauzula i mehanizma stabilizacije za banane iz Sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, te Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane (1). S tim ciljem suglasni su oko sljedećeg.

–  Komisija nadležni odbor Europskog parlamenta na njegov zahtjev izvješćuje o konkretnim razlozima za zabrinutost u vezi s ispunjavanjem obveza Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname koje se odnose na trgovinu i održiv razvoj.

–  Ako Europski parlament usvoji preporuku o pokretanju zaštitnog ispitnog postupka, Komisija će pomno ispitati jesu li ispunjeni uvjeti iz Uredbe (EU) br. 20/2013 za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Ako Komisija smatra da uvjeti nisu ispunjeni, podnijet će izvješće nadležnom odboru Europskog parlamenta, s objašnjenjem svih čimbenika važnih za pokretanje takvog ispitnog postupka.

–  Komisija najkasnije do 1. siječnja 2019. vrši procjenu položaja europskih proizvođača banana kao što se navodi u članku 15. stavku 7.a ove Uredbe. Ako se utvrdi teško pogoršanje ili prijetnja od teškog pogoršanja na tržištu ili položaja europskih proizvođača, razmatra se donošenje odgovarajućih mjera, bilo u obliku produženja razdoblja valjanosti mehanizma uz pristanak sporazumnih stranaka bilo u obliku donošenja kompenzacijskih mjera. Komisija i nakon 2020. izrađuje godišnje analize stanja na tržištu europskih proizvođača, što ovisno o slučaju može rezultirati donošenjem mjera potpore.

1. Trenutačno stanje na tržištu banana u Europskoj uniji

1.1. Konzumacija

Banana je najkonzumiranije voće na svijetu. Europska unija njezino je najveće tržište s gotovo jednom trećinom svjetskog izvoza. U Uniji ih je 2015. konzumirano 5,8 milijuna tona i njihova potražnja posljednjih godina raste. Europljani uglavnom uvoze iz zemalja Srednje i Latinske Amerike. Ekvador je najveći izvoznik u Uniju s 1 360 811 tona banana izvezenih u 2015. Slijede ga Kolumbija i Kostarika s 1 314 955, odnosno 947 749 tona u 2015. godini. EU ukupno uvozi 5,2 milijuna tona banana, od čega je 1,1 milijun tona iz zemalja AKP-a oslobođeno od carine. Tim je uvozom pokriveno 88,7 % banana konzumiranih u Europi. Preostali udio na tržištu, tj. 11,4 % banana konzumiranih u Europi, otpada na europske proizvođače. Taj se udio tijekom godina smanjio, a prije tri godine iznosio je 12,6 %. Od tog su smanjenja koristi imale isključivo zemlje izvan AKP-a, dok se udio banana iz zemalja AKP-a u europskom uvozu istodobno smanjio za 1,2 %.

1.2. Proizvodnja

Tijekom 2015. europski proizvođači banana na unutarnjem su tržištu plasirali 669 673 tona banana – njihova je proizvodnja namijenjena isključivo za to tržište. Pet europskih zemalja ubraja se u proizvođače banana. Španjolska je najveći proizvođač i odgovorna je za polovicu europske ponude (381 827 tona 2015.), Francuska je drugi proizvođač (263 022 tona 2015.) i Portugal je treći (18 645 tona 2015.). Proizvodnja tih triju zemalja odvija se isključivo u njihovim najudaljenijim regijama: na Kanarskim otocima u Španjolskoj, na Gvadalupi i Martiniqueu u Francuskoj i na Madeiri i Azorima u Portugalu. Među zemlje proizvođače ubrajaju se i Cipar i Grčka, no njihova je proizvodnja ipak manja.

Sektor proizvodnje banana ima vrlo važnu ekonomsku ulogu u tim otočnim područjima. U njemu je izravno ili neizravno zaposleno 37 000 osoba, zbog čega je riječ o jednoj od glavnih djelatnosti u tim regijama. Njime se jamči održivost usluga pomorskog prijevoza, čime se omogućuje redovito snabdijevanje tih regija iz kontinentalne Europe i smanjuju troškovi života na otocima. Osim toga, taj sektor može poslužiti kao primjer kada je riječ o održivosti. Europski proizvođači pridržavaju se socijalnih, sanitarnih i ekoloških normi koje su među najvišima na svijetu. Čelnici tog sektora na Francuskim su Antilima uložili u stručno osposobljavanje kako bi se promicale dobre prakse u području održive poljoprivrede, istraživanja i razvoja.

2. Zaštita banane, „osjetljivog” poljoprivrednog proizvoda, u okviru trgovinskih sporazuma

2.1. Razvoj europskog tržišta

Europsko tržište banana postupno se otvaralo konkurenciji proizvođača iz trećih zemalja. U okviru Zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda osnovane u veljači 1993. Unija je proizvođačima banana iz zemalja AKP-a odlučila dodijeliti bescarinski pristup. Međutim, tu je trgovinsku povlasticu, koja je na temelju prava WTO-a ocijenjena diskriminatornom, osporavalo više zemalja Latinske Amerike i Sjedinjene Države. Slijedom odluke koju je donijela ta organizacija, Unija je morala pristati na godišnje dokidanje carinske stope na 114 eura po toni za banane porijeklom iz zemalja izvan AKP-a do 2017. u okviru sporazuma iz Ženeve iz 2009.

Unija je istodobno u prosincu 2012. sklopila sporazum o slobodnoj trgovini s Kolumbijom i Peruom te sporazum o pridruživanju sa Srednjom Amerikom kojim se predviđa postupno dokidanje carina na banane na 75 eura po toni do 1. siječnja 2020. Ekvador, koji će sporazumu s Kolumbijom i Peruom pristupiti nakon što stranke taj sporazum ratificiraju, također će imati koristi od tih dokidanja.

Te carinske povlastice dodijeljene konkurentskim zemljama Unije na tržištu banana rezultirale su povećanjem uvoza. On je porastao za 3 % 2015., 6 % 2014. i 5 % 2013.

2.2. Europski instrumenti za zaštitu banana u okviru Sporazuma

Povećana međunarodna konkurencija zbog smanjivanja carina na banane iz zemalja izvan AKP-a dovela je do toga da Komisija banane uvrsti na popis „osjetljivih” poljoprivrednih proizvoda Unije i da ih zaštiti trgovinskim instrumentima. Sporazum između Europske unije, Kolumbije i Perua, kojemu se pridružuje Ekvador, kao i sporazum o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike, sadržava dva mehanizma zaštite koji štite od toga da masivni uvoz iz jedne od tih zemalja ili više njih destabilizira europsko tržište i europske proizvođače dovede u nepovoljan položaj. Uredbe 19/2013 i 20/2013 Parlamenta i Vijeća pravni su instrumenti kojima se uređuje njihova provedba i kojima se primjenjuju odredbe sporazuma o slobodnoj trgovini i pridruživanju. U izmjeni koju je predložila Komisija vodi se računa o pristupanju Ekvadora Sporazumu s Kolumbijom i Peruom.

Prvi od tih dvaju instrumenata jest bilateralna zaštitna klauzula koja je na snazi tijekom prvih deset godina primjenjivanja sporazuma. Njome će se stabilizirati dokidanje ili podizanje carina u slučaju znatnog porasta uvoza iz Kolumbije, Perua, Ekvadora ili Srednje Amerika koji bi mogao nanijeti ozbiljnu štetu europskim proizvođačima. Odgođeno pristupanje Ekvadora znači da će se ta klauzula na tu zemlju primjenjivati sa zakašnjenjem u odnosu na Kolumbiju i Peru kako bi se naposljetku za svakog od triju trgovinskih partnera primjenjivala tijekom razdoblja od deset godina.

Drugi je mehanizam tzv. mehanizam „stabilizacije”. Njegov je učinak istovjetan učinku navedene klauzule, osim što za njegovu aktivaciju nije potrebno otvoriti istražni postupak kako bi se utvrdilo je li prouzročena šteta. Može se aktivirati nakon što se prekorači količinski prag za uvoz banana u Uniju, koji se za stranke Sporazuma svake godine iznova određuje. Time se olakšava njegova primjena jer je Komisija obvezna reagirati u slučaju prekoračenja praga. Komisija može, nakon što ispita učinak tog prekoračenja na europsko tržište, izravno aktivirati mehanizam. U praksi ga Komisija nikada nije aktivirala, unatoč tome što ga je tijekom tri godine zaredom, od 2013. do 2015., prekoračio Peru, a 2015. Gvatemala. Komisija je tom prilikom ocijenila da ta prekoračenja nisu destabilizirala europsko tržište i da ne opravdavaju aktiviranje tog mehanizma. Kao i zaštitna klauzula taj je mehanizam privremen i prestat će se primjenjivati 1. siječnja 2020.

3. Pružanje bolje zaštite europskim proizvođačima

3.1. Veća transparentnost

Izmjenom Uredbe trebala bi se zajamčiti djelotvorna zaštita europskih proizvođača. Na temelju nje trebalo bi bolje predvidjeti povećanja uvoza banana u Uniju, bolje ih anticipirati i reagirati.

Zato izvjestitelj predlaže da Komisija od sada kontinuirano obavještava Europski parlament i Vijeće o kretanjima uvoza banana na tržištu Unije, na temelju čega će se anticipirati rizici od prekoračenja. Tako će u slučaju osjetnih povećanja uvoza u određenoj zemlji, koji bi mogli dovesti do toga da aktivacijski prag mehanizma stabilizacije bude dosegnut, Komisija o tome morati obavijestiti Europski parlament i Vijeće. Ta se obavijesti podnosi pismeno.

Nadalje, baze podataka Eurostata kojima se Komisija koristi pri ocjeni stanja na europskom tržištu banana moraju se poboljšati i uskladiti kako bi se dobio jasan uvid u stanje na tržištu Unije.

Naposljetku, izvjestitelj želi da Komisija razmotri mogućnost nastavka primjene mehanizma stabilizacije i nakon 2020. kako bi se europske proizvođače zaštitilo od porasta uvoza iz trećih zemalja. To bi se moglo učiniti u okviru zajedničke izjave s Parlamentom, kojoj bi se Vijeće moglo pridružiti. Ako sve države stranke ne odobre to produženje, Komisija bi trebala razmotriti donošenje korektivnih mjera.

3.3. Očuvanje visoko postavljenih standarda u europskom sektoru „banana”

Važnost sektora „banana” za gospodarski razvoj brojnih najudaljenijih europskih regija i trud koji je u tom sektoru uložen kako bi proizvodnja banana bila što održivija trebali bi nas potaknuti da zaštitimo taj sektor i da se pobrinemo za to da potpisani međunarodni sporazumi ne predstavljaju prijetnju toj proizvodnji.

Visoke socijalne i ekološke norme koje Europska unija nameće svojim proizvođačima trebale bi biti prednost za naše proizvođače.

Naša trgovinska politika trebala bi stoga doprinijeti očuvanju visoke razine tih europskih normi i poštovanju jednakovrijednih normi na međunarodnom planu, a ne njihovu srozavanju.

Zato je odgovarajuća i djelotvorna zaštita banana kao „osjetljivog” europskog proizvoda od ključne važnosti.