Postupak : 2016/2059(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0278/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0278/2016

Rasprave :

PV 24/10/2016 - 19
CRE 24/10/2016 - 19

Glasovanja :

PV 25/10/2016 - 7.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0406

IZVJEŠĆE     
PDF 738kWORD 79k
29.9.2016
PE 582.327v02-00 A8-0278/2016

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

(2016/2059(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: András Gyürk

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 MIŠLJENJE oDBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA PROMET I TURIZAM
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

(2016/2059(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (COM(2016)0049),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače 2015. naslovljenu „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015)0080) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir energetsku strategiju za 2030., koja je predstavljena u komunikaciji Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenoj „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030.” (COM(2014)0015),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2014. naslovljenu „Energetska učinkovitost i njezin doprinos energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030.” (COM(2014)0520),

–  uzimajući u obzir 5. izvješće o ocjeni Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama (IPCC) – izvješće radne skupine I. naslovljeno „Klimatske promjene 2013.: znanstveni temelji”,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(1),

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Pariza postignut u prosincu 2015. na 21. Konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan za 2050.” (COM(2011)0885),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika 2050.” (COM(2011)0112),

–  uzimajući u obzir treći energetski paket,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. naslovljenu „Strategija EU-a za grijanje i hlađenje” (COM(2016)0051),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ,

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće 2015./2016. Revizorskog suda naslovljeno „Povećanje sigurnosti opskrbe energijom razvojem unutarnjeg energetskog tržišta: nužni su dodatni napori”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2015. naslovljenu „Ususret europskoj energetskoj uniji”(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za promet i turizam (A8-0278/2016),

A.  budući da plin može još desetljećima imati važnu ulogu u energetskom sustavu EU-a, u industrijskoj proizvodnji, kao izvor topline u zgradama i kao potpora obnovljivoj energiji te da će Europska unija istovremeno ispunjavati svoje ciljeve o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije i prelaziti na gospodarstvo s niskim stopama emisija ugljika, u kojem će uloga plina postupno slabjeti u korist čiste energije;

B.  budući da se Europska unija obvezala do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 % do 95 % u odnosu na vrijednosti iz 1990.;

C.  budući da se očekuje da će europska ovisnost o uvoznom plinu u nadolazećim godinama porasti, a u određenim državama članicama u kojima nema alternativnih isporučitelja ili opskrbnih pravaca ili je njihov broj ograničen ta ovisnost već je dosegnula razinu od 100 %;

D.  budući da ukapljeni prirodni plin (UPP) predstavlja priliku za Europu, kako u smislu povećanja konkurentnosti izvršavanjem pritiska na pad cijena prirodnog plina, tako i u smislu povećavanja sigurnosti opskrbe; budući da je, za razliku od obnovljivih izvora energije, prirodni plin fleksibilan rezervni energent za proizvodnju električne energije;

E.  budući da bi se upotrebom prirodnog plina u prometu (SPP (stlačeni prirodni plin) i UPP) u skladu s Direktivom 2014/97/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva ostvarile velike ekološke prednosti;

F.  budući da bi Europska unija trebala aktivno težiti razvoju vlastitih, domaćih konvencionalnih izvora plina, poput onih koji su otkriveni na Cipru;

G.  budući da bi Europska unija, kao drugi najveći svjetski uvoznik ukapljenog prirodnog plina na svijetu, trebala imati proaktivniju ulogu u međunarodnoj energetskoj diplomaciji;

H.  budući da je važno promicati cjelovit prijedlog za upotrebu vlastitih izvora energije, poput ležišta prirodnog plina u isključivom gospodarskom pojasu Cipra, te poticati izgradnju terminala za ukapljivanje prirodnog plina na Cipru kako bi se i u susjednim područjima omogućila eksploatacija;

I.  budući da Europska unija zbog nedostatne međusobne povezanosti i usklađenosti te nepotpune provedbe trećeg energetskog paketa još uvijek ne uspijeva u potpunosti iskoristiti prednosti integriranog unutarnjeg energetskog tržišta;

J.  budući da se u okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom navodi pet tijesno povezanih elemenata koji se međusobno potiču i to: energetska sigurnost, potpuno integrirano europsko energetsko tržište, energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva te istraživanje, inovacije i konkurentnost; budući da bi se tom strategijom također trebale promicati svima pristupačne cijene energenata;

Uvod

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina”; vjeruje da će unutarnje energetsko tržište koje će u potpunosti obuhvaćati ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina igrati značajnu ulogu u postizanju krajnjeg cilja otporne energetske unije;

2.  podsjeća da je strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina jedan od elemenata energetske unije, čiji je cilj realizirati težnju Europske unije za brzim prelaskom na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav, te također okončati ovisnost o vanjskim dobavljačima plina; ističe da je jedan od ciljeva energetske unije da EU postane svjetski predvodnik u području obnovljive energije;

3.  smatra da se energetska sigurnost najučinkovitije može postići boljom koordinacijom nacionalnih energetskih politika, uspostavom prave energetske unije s jedinstvenim energetskim tržištem i zajedničkom energetskom politikom te suradnjom među državama članicama u tom području u skladu s načelima solidarnosti i povjerenja; vjeruje da bi u tom kontekstu daljnja integracija energetske politike trebala biti od koristi svim državama članicama u skladu s ciljevima EU-a, međunarodnim obvezama i navedenim ciljevima te se ne bi smjela kositi s interesima država članica i njihovih građana; podržava nastojanja da se u sklopu multilateralnih energetskih institucija i okvira utvrdi zajedničko stajalište EU-a;

4.  smatra da svi građani EU-a moraju imati pristup sigurnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom; u tom kontekstu naglašava trenutačne događaje na globalnim tržištima ukapljenog prirodnog plina na kojima je prekomjerna ponuda dovela do pada cijena, što predstavlja mogućnost da se potrošačima u Uniji zbog relativno jeftinije opskrbe plin zaračuna po nižim cijenama; naglašava da je sigurna, povoljna i održiva energija ključan pokretač europskog gospodarstva te da je nužna za industrijsku konkurentnost; poziva Europsku uniju i države članice da u okviru energetske strategije EU-a prednost daju ukidanju energetskoga siromaštva te da dijeljenjem najboljih praksi na razini EU-a poboljšaju energetsku opskrbu;

5.  ističe da strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin mora biti u skladu s okvirnom strategijom za otpornu energetsku uniju kako bi se doprinijelo većoj sigurnosti opskrbe energijom, dekarbonizaciji, dugoročnoj održivosti gospodarstva te jamčenju povoljnih i konkurentnih cijena energenata;

6.  slaže se s procjenom Komisije da države članice u području Baltičkog mora, srednje i jugoistočne Europe te Irska još uvijek uvelike ovise o jednom jedinom dobavljaču te su, unatoč ogromnim infrastrukturnim naporima koje su poduzele određene države članice, izložene šokovima i prekidima u opskrbi;

7.  svjestan je da bi dostupnost UPP-a i popratne cjevovodne infrastrukture u tim državama članicama mogla značajno poboljšati trenutačno stanje sigurnosti opskrbe ne samo u fizičkom, nego i ekonomskom smislu, doprinoseći konkurentnosti cijena energenata;

8.  poziva Komisiju i države članice da promiču i daju poticaje za učinkovitije i bolje korištenje postojeće infrastrukture, uključujući skladišta plina;

9.  skreće pozornost na potencijal koji tehnologija za pretvaranje električne energije u plin ima za skladištenje obnovljive energije i za mogućnost da se za prijevoz, grijanje i proizvodnju električne energije upotrebljava kao plin bez ugljičnog otiska;

10.  ističe da je potrebno povećati raznolikost i fleksibilnost plinskog sustava EU-a te time doprinijeti ključnom cilju energetske unije, a to je sigurna, otporna i konkurentna opskrba plinom; poziva Komisiju da izradi strategiju u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti EU-a o plinu, u skladu s obvezom Unije da do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 % do 95 % u odnosu na vrijednosti iz 1990. te u tom pogledu ističe da bi energetsku učinkovitost trebalo smatrati „prvim načelom” i postupno ukidati subvencije za fosilna goriva, čime bi se znatno smanjila ovisnost EU-a o uvoznim fosilnim gorivima;

11.  podsjeća da je Parlament više puta pozivao da se postave obvezujući klimatski i energetski ciljevi za 2030., prema kojima bi se emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji smanjile za najmanje 40 %, udio obnovljive energije iznosio najmanje 30 %, a energetska učinkovitost povećala za 40 %, što bi se ostvarilo u okviru pojedinačnih nacionalnih ciljeva;

12.  ističe da je prije izgradnje novih terminala za uplinjavanje, potrebno promicati najučinkovitiji način korištenja postojećih terminala za UPP s prekograničnom perspektivom kako bi se izbjegao rizik ovisnosti o određenoj tehnologiji ili neupotrebljivost imovine u odnosu na infrastrukturu za fosilna goriva te zajamčilo da kupci ne moraju snositi troškove novih projekata; smatra da Komisija treba pažljivo preispitati svoju analizu potražnje za plinom te procjenu rizika i potreba;

Dovršenje infrastrukture koja nedostaje

Infrastruktura za UPP

13.  podsjeća da je Europska unija kao cjelina dostatno opremljena terminalima za uplinjavanje UPP-a i potvrđuje da zbog slabe unutarnje potražnje za plinom posljednjih godina i relativno visoke svjetske cijene UPP-a nekoliko terminala za uplinjavanje UPP-a u Uniji ima nisku stopu iskorištenosti; ističe da bi sve države članice, posebno one koje ovise o jednom dobavljaču, trebale izravno ili preko drugih država članica imati pristup UPP-u;

14.  ističe da bi u većini slučajeva prednost trebalo dati tržišnim rješenjima i korištenju postojeće infrastrukture za UPP na regionalnoj razini; svjestan je međutim da se rješenja mogu razlikovati ovisno o nacionalnim i tržišnim posebnostima, kao što je razina međupovezanosti, dostupnost rješenja za skladištenje i tržišna struktura;

15.  ističe da je prije donošenja odluke o novoj infrastrukturi te kako bi se izbjeglo stvaranje neupotrebljive imovine, potrebno provesti pomnu analizu alternativa i mogućnosti opskrbe UPP-om iz regionalne perspektive i perspektive ekološke održivosti, vodeći računa o klimatskim i energetskim ciljevima EU-a i načelu geografske uravnoteženosti u cilju veće energetske sigurnosti te kao jamstvo najučinkovitije upotrebe postojeće infrastrukture;

16.  ističe važnost regionalne suradnje pri gradnji novih terminala za UPP i međusobnih veza te naglašava da bi države članice s izlazom na more trebale tijesno surađivati s državama bez izlaza na more kako bi se izbjeglo pretjerano ulaganje u nepotrebne i neisplative projekte; u vezi s tim ističe da bi se optimalnom upotrebom koridora zapad – istok i sjever – jug s poboljšanim kapacitetom povratnog toka povećale mogućnosti opskrbe UPP-om; smatra da bi se znanje i informacije o temama kao što su skladišta energije te postupci javne nabave za UPP i spojne plinovode mogli zajednički razvijati; čvrsto vjeruje da se strategijom EU-a mora u cijeloj Europi zajamčiti dostupnost UPP-a na regionalnoj razini;

17.  apelira na Komisiju i države članice da uspostave strategije kako bi se poduprli objekti koji se u budućnosti mogu iskoristiti za upravljanje prijenosom i skladištenjem obnovljivog prirodnog plina;

18.  ističe da bi ta strategija trebala uključivati i upotrebu UPP-a kao alternative razvoju infrastrukture za distribuciju i transport plina u područjima u kojima to trenutačno nije isplativo; smatra da mala postrojenja za UPP mogu pružiti optimalnu infrastrukturu za veću upotrebu prirodnog plina u područjima u kojima su ulaganja u plinsku infrastrukturu neisplativa, kao i za veću upotrebu plina u svrhu proizvodnje topline, čime bi se smanjile tzv. emisije iz niskih izvora;

19.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu ključne projekte od zajedničkog interesa i da status visokog prioriteta dodjele prvenstveno najisplativijim i ekološki najučinkovitijim projektima koje su izdvojile tri regionalne skupine na visokoj razini; ističe da gradnja terminala za UPP, iako nužna za ispunjavanje potražnje za plinom i s njom u skladu, nije dovoljna te da je neophodna popratna cjevovodna infrastruktura i odgovarajuće tarife kako bi se prednosti osjetile i izvan zemalja koje primaju plin;

20.  pozdravlja činjenicu da se važni projekti UPP-a (npr. koridor sjever – jug) definiraju kao projekti od zajedničkog interesa; poziva Komisiju da u planiranje daljnje obnove plinovoda i mreže TEN-E u potpunosti uključi balkanske zemlje kako bi se energetskom sektoru EU-a omogućila ključna uloga u toj regiji;

21.  podržava prijedlog Komisije da se prilikom aktualne revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe provede ponovna procjena postojećih izuzeća fizičkog povratnog protoka za spojne plinovode te potiče da Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) u tom postupku ima važniju ulogu; prima na znanje da Agenciji za suradnju energetskih regulatora nedostaje osoblja i resursa; naglašava da agenciji treba osigurati potrebna sredstva, prije svega dovoljan broj vlastitog osoblja, kako bi mogla ispunjavati zadatke koji su joj zakonom dodijeljeni;

Infrastruktura za skladištenje

22.  podsjeća da je geologija važan odlučujući faktor za izgradnju novih skladišta plina i napominje da trenutačno postoji višak europskih kapaciteta za skladištenje plina; naglašava da bi se stopa iskoristivosti postojećih skladišta plina mogla značajno povećati regionalnom suradnjom, odgovarajućom količinom spojnih plinovoda te uklanjanjem unutarnjih uskih grla; ističe da je u planiranju, izgradnji i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin potrebno osigurati primjenu najviših ekoloških standarda;

23.  podsjeća da je prekogranični pristup skladištima plina jedan od ključnih instrumenata za provedbu načela energetske solidarnosti tijekom nestašica plina i izvanrednih stanja;

24.  naglašava da će raširenija upotreba ukrajinskih skladišnih kapaciteta biti moguća samo ako u Ukrajini budu zajamčeni prikladan i stabilan trgovinski i pravni okvir te cjelovitost opskrbne infrastrukture te ako postoji odgovarajući broj spojnih plinovoda kako bi energija mogla slobodno kolati preko granica bez fizičkih prepreka; nadalje naglašava da će zbog kratkoročnog porasta ukrajinskog industrijskog sektora, koji ovisi o plinu, biti potrebno uvesti dodatne zalihe plina; smatra da bi Europska unija trebala podržati Ukrajinu, koja se odmiče od ovisnosti o ruskom prirodnom plinu u korist UPP-a;

Povezivanje UPP-a i skladišta s tržištima

25.  ističe važnost rada regionalnih skupina na visokoj razini, kao što su Skupina na visokoj razini za povezanost plinom središnje, istočne i južne Europe, Plan međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta i Skupina za jugozapadnu Europu; vjeruje da je takva vrsta dobrovoljne regionalne koordinacije vrlo učinkovita i pozdravlja posredničku ulogu Komisije u tim dogovorima; naglašava da je potrebna pragmatična i pravovremena izvedba odobrenih akcijskih planova te poziva na pomno praćenje provedbe;

26.  ističe da je važno pronaći isplative i ekološki održive načine opskrbe energijom kako bi se povećala dugoročna sigurnost opskrbe za Pirenejski poluotok, središnju i jugoistočnu Europu, baltičke države i Irsku, koje su sve nedovoljno povezane i/ili uključene u unutarnje energetsko tržište te zavrjeđuju punu potporu Europske unije u ime načela solidarnosti; također naglašava da je potrebno pružiti potporu najugroženijim državama koje su i dalje energetski izolirane, kao što su Cipar i Malta, kako bi diversificirale svoje izvore i opskrbne pravce; naglašava da u tom kontekstu UPP i skladištenje plina moraju doprinijeti okončanju svih oblika energetske izolacije kojima su izložene države članice i regije u Europskoj uniji;

27.  poziva da se proizvodnja plina u Sredozemnom moru, Crnom moru i kaspijskoj regiji odredi kao prioritet te poziva da se zemlje središnje i jugoistočne Europe bez izlaza na more povežu s tim novim mogućnostima kako bi se u tim regijama diversificirali izvori opskrbe; napominje da će to omogućiti konkurentnost plina iz brojnih izvora i zamijeniti uvoz prirodnog plina u okviru ugovora indeksiranih prema cijenama nafte, čime će se povećati pregovaračka moć država članica; naglašava da se energetske potrebe Unije nikada neće moći zadovoljiti jednim izvorom energije te da je i u slučaju domaćih i u slučaju stranih tržišta neophodna raznolikost; stoga smatra da bi trebalo aktivno težiti razvoju vlastitih konvencionalnih izvora plina koji su otkriveni na Cipru;

28.  podržava ambiciju Komisije da nositeljima projekata pruži više informacija i pomoći u pogledu različitih mogućnosti financiranja projekata, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europski strukturni i investicijski fondovi, te u pogledu različitih tehničkih rješenja;

29.  napominje da bi pronalazak isplativih i ekološki održivih rješenja trebao biti ključno načelo u postizanju najboljeg ishoda na europskoj i regionalnoj razini te poziva Komisiju, države članice i nacionalna regulatorna tijela da ograničena dostupna sredstva dodijele za razvoj kritične infrastrukture kako bi se privukla privatna ulaganja u infrastrukturu za UPP i spojne plinovode;

30.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je uvoz plina iz Rusije 2015. bio 7 % veći nego 2014. te zbog činjenice da je 41 % plina iz zemalja izvan EU-a 2015. uvezeno iz Rusije; ističe da je uloga ukapljenog prirodnog plina i skladištenja plina, zajedno s povećanjem učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije, ključna za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu;

31.  izražava zabrinutost zbog predloženog udvostručenja kapaciteta plinovoda Nord Stream te kontraproduktivnog utjecaja koji bi to imalo na energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora opskrbe te na načelo solidarnosti među državama članicama; ističe geopoličke implikacije tog projekta i temeljna načela potpuno povezane, sigurne, konkurentne i održive energetske unije te naglašava da se projektu zbog toga ne bi trebala pružati financijska potpora EU-a ili odstupanje od zakonodavstva EU-a; upozorava da bi udvostručenje kapaciteta plinovoda Nord Stream jednom poduzeću omogućilo dominantnu poziciju na europskom tržištu plina, što bi trebalo izbjeći;

32.  smatra da bi zbog gradnje plinovoda Nord Stream 2, ako do nje suprotno europskim interesima ipak dođe, bilo potrebno izraditi pouzdanu procjenu pristupačnosti terminala za UPP i detaljno stanje plinskog koridora sjever – jug;

Dovršenje unutarnjeg tržišta plina: trgovinski, pravni i regulatorni aspekti

Pretvaranje EU-a u tržište privlačno za UPP

33.  poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket i kodekse plinske mreže;

34.  ističe da dobro povezana čvorišta za ukapljeni plin imaju važnu ulogu na tržištima plina jer bi se njima omogućilo jedinstveno povezano tržište na kojem plin može slobodno kolati preko granica u skladu s cjenovnim signalima s tržišta;

35.  ističe da značajne rezerve plina u zemljama sjeverne Afrike i nedavna otkrića u istočnom Sredozemlju toj regiji pružaju priliku da se prometne u dinamično središte za transport plina u Europu; smatra da bi razvoj novih mogućnosti UPP-a u Sredozemlju mogao biti osnova za infrastrukturno čvorište;

36.  ustraje u tome da bi dovršenje unutarnjeg tržišta plina te uklanjanje regulatornih prepreka uvelike povećali likvidnost tržišta plina; poziva dionike da što prije dovrše uspostavu mrežnog kodeksa pravila o usklađenim tarifnim strukturama za transport plina;

37.  podsjeća da je stalno potrebna aktivna suradnja među vladama, nacionalnim regulatornim tijelima i glavnim dionicima o prekograničnim ulaganjima, vodeći uz nacionalne interese uvijek računa i o europskoj perspektivi;

Skladištenje plina na unutarnjem tržištu

38.  ističe da je potrebno razviti usklađene tarifne strukture u Europskoj uniji te povećati transparentnost u definiranju tarifa kako bi se postigao veći stupanj iskoristivosti postojećih skladišta plina; smatra da bi pri izradi mrežnog kodeksa pravila o usklađenim tarifnim strukturama za transport plina trebalo uzeti u obzir potrebu za usklađivanjem;

39.  podržava prijedlog Komisije da se omogući korištenje biometana i drugih plinova iz obnovljivih izvora koji su u skladu s relevantnim standardima kvalitete EU-a u području transporta, distribucije i skladištenja plina; naglašava da to ne bi smjelo predstavljati dodatan teret za taj sektor; u tom pogledu preporučuje da se razmotre tehnički parametri, kvaliteta plina, isplativost, ekonomija razmjera te moguća rješenja u lokalnoj ili regionalnoj mreži;

40.  poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket, posebice u pogledu odredbi o omogućavanju pristupa biometana mreži i objektima za skladištenje; u tom pogledu napominje Direktivu 2009/73/EZ, u skladu s kojom bi države članice trebale osigurati, vodeći računa o potrebnim zahtjevima s obzirom na kvalitetu, da se bioplinu i plinu iz biomase ili drugim vrstama plina odobri nediskriminirajući pristup plinskom sustavu, pod uvjetom da je takav pristup trajno uskladiv s odgovarajućim tehničkim pravilima i sigurnosnim normama;

41.  potiče operatore objekata i skladišta za UPP da u suradnji s nacionalnim regulatornim tijelima razviju nove fleksibilne proizvode i usluge, koji su usklađeni s trenutačnim propisima EU-a, kako bi se uplinjavanje UPP-a i skladištenje učinili atraktivnijim te maksimalno iskoristili postojeći objekti i skladišta za UPP;

Optimizacija uloge skladišta za sigurnost opskrbe plinom

42.  ističe ulogu neposrednih, visokofleksibilnih usluga koje u nekim državama članicama omogućava skladištenje plina te ističe da u slučaju prekida opskrbe skladištenje ima različitu ulogu od UPP-a, gdje zbog logistike u opskrbnom lancu nije moguća ista razina prilagodljivost;

43.  ističe da je važno ukloniti regulatorne prepreke razvijanju regionalnih koncepata skladištenja; vjeruje da bi određena skladišta mogla ponuditi međunarodne usluge po mjeri korisnika, tj. usluge skladištenja vezane uz prekogranični transport; predlaže da regionalne skupine na visokoj razini više surađuju kako bi pronašle inovativna rješenja za učinkovito korištenje strateški važne imovine na regionalnoj i europskoj razini;

EU kao sudionik na međunarodnim tržištima UPP-a

44.  ističe novi globalni trend povećanja kapaciteta likvifikacije i njegov mogući utjecaj na europska tržišta plina;

45.  smatra da Europska unija, kao sve važnije tržište, može doprinijeti razvoju propisa o trgovini plinom kako bi se poboljšala fleksibilnost i konvergencija globalnih tržišta plina;

46.  podupire Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice u njihovu aktivnom angažmanu u energetskoj diplomaciji u cilju promicanja transparentnog i visokofunkcionalnog globalnog tržišta plina koje se temelji na propisima;

47.  ističe da je zbog temeljnih vrijednosti EU-a i učinkovitosti njegova vanjskog djelovanja važno smanjiti ili okončati ovisnost Unije o uvozu plina i nafte iz autoritarnih režima u kojima se krše ljudska prava;

48.  poziva na snažnije približavanje i sinergiju institucija, a posebno na bolje uključivanje prioriteta vanjske energetske sigurnosti u politike koje vodi potpredsjednica Komisije / predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, te na bolju koordinaciju između potpredsjednice / Visoke predstavnice i nadležnih povjerenika; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da poboljšaju postojeće i uvedu nove načine energetske suradnje s trenutačnim i potencijalnim dobavljačima, kao i s tranzitnim državama i drugim ključnim akterima; u tom kontekstu poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da redovito obavještava Parlament o provedbi Akcijskog plana EU-a za energetsku diplomaciju;

49.  ističe da je potrebno ukloniti sve prepreke slobodnoj svjetskoj trgovini UPP-om, čija proizvodnja mora biti održiva; s tim u vezi poziva tvorce politika u SAD-u da povećaju sigurnost ulaganja uvođenjem jasnih kriterija i rokova u postupak odobrenja izvoza plina u zemlje koje nisu članice sporazuma o slobodnoj trgovini;

50.  ističe da upotreba UPP-a može dovesti i do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog i cestovnog prometa pod uvjetom da se poduzmu sve učinkovite mjere u cilju maksimalnog smanjenja emisija metana tijekom cijelog ciklusa goriva, uključujući faze proizvodnje, distribucije i izgaranja; stoga poziva na odgovarajuće mjere kako bi se maksimalno smanjile emisije metana u cjelokupnom lancu UPP-a s pomoću korištenja najboljih dostupnih tehnologija te osiguralo adekvatno financiranje za sektor istraživanja i razvoja u tu svrhu;

51.  naglašava da trgovina ima ključnu ulogu za energetsku sigurnost i da su pritom najvažniji instrumenti snažna energetska partnerstva ojačana uvrštavanjem poglavlja o energetici u trgovinske sporazume EU-a; smatra da je od ključne važnosti da se trgovinskom politikom EU-a poveća energetska diversifikacija Unije i država članica te da se smanji njihova ovisnost o uvozu energije od premalog broja dobavljača; naglašava da bi Europska unija trebala istražiti mogućnost sklapanja novih partnerstava, preispitati postojeća i pokrenuti konkretne energetske pregovore s drugim partnerima u područjima kao što su središnja Azija, sjeverna Afrika te Sjeverna i Južna Amerika, ne isključujući pritom i ostala područja; napominje da bi Europska unija trebala imati proaktivniju ulogu u međunarodnoj energetskoj diplomaciji; poziva na veću usklađenost između trgovinskih i energetskih politika EU-a; ističe da je potrebno povećati transparentnost međunarodnih pregovora o ukapljenom prirodnom plinu; smatra da bi energetsko pitanje trebalo biti važan sastavni dio trenutačnih i budućih pregovora s partnerima kao što su SAD i Australija; ističe da bi Europska unija trebala tijesno surađivati s međunarodnim partnerima u cilju konkurentnog i transparentnog globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina;

52.  podsjeća da odgovaranje na postojeće izazove i provedba ciljeva EU-a na području energije i klimatskih promjena u kontekstu globalnih ograničenja u tim područjima politike iziskuju da Unija i njezine države članice na temelju postojećih pravnih okvira i međunarodnih konvencija zajedničke mjere poduzmu i na međunarodnoj razini i to tako što će na međunarodnim trgovinskim forumima započeti raspravu o pitanjima energetske sigurnosti i održivosti, među ostalim i s partnerskim zemljama koje ovise o uvozu plina; ističe da bi Europska unija istodobno trebala podržavati i promicati energetsku učinkovitost;

53.  smatra da je posebno važna trgovinska politika kojom se stvaraju važne prilike za privatna i javna poduzeća u državama članicama EU-a u području čistih, sigurnih i energetski učinkovitih tehnologija, pogotovo s obzirom na rastuću globalnu potražnju za energijom; poziva na znatno smanjenje carina na čiste tehnologije u okviru inicijative o zelenim proizvodima te također unutar sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini, u kojima se mora riješiti pitanje necarinskih prepreka trgovini izvorima energije;

54.  ističe da je za energetsku sigurnost EU-a bitno poglavlje o energiji i sirovinama iz Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja (TTIP); pozdravlja rad Komisije na uklanjanju ograničenja za izvoz plina iz SAD-a u Europsku uniju;

55.  smatra da činjenica da je 2016. preko terminala za ukapljeni prirodni plin Sabine Pass na istočnoj obali SAD-a na tržište dodano 12,2 milijardi prostornih metara godišnje, zajedno s mogućnosti da se do 2020. zahvaljujući raznim projektima SAD-a kapacitet poveća za još 74 milijarde prostornih metara, predstavlja važnu priliku za Europu u pogledu jačanja veza u energetskoj trgovini s SAD-om; smatra da će se nakon završetka rada na poglavlju TTIP-a o energiji i sirovinama znatno poboljšati mogućnosti opskrbe EU-a plinom;

56.  smatra da se europskim poduzećima ne smije ograničavati da na energetskim tržištima trećih zemalja posluju pod jednakim uvjetima kao domaća poduzeća; ističe da poduzeća iz trećih zemalja koja posluju na europskim energetskim tržištima moraju poštovati europsko pravo; ističe da ti subjekti moraju imati transparentnu strukturu koja omogućuje praćenje njihovih dioničara;

57.  ističe da je u planiranju, izgradnji i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin te u eksploataciji domaćih rezervi i izvora potrebno osigurati najvišu razinu zaštite okoliša i poštovati međunarodne standarde rada u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu; naglašava da je potrebno senzibilizirati javnost o ekološkim, klimatskim i društvenim učincima uvezenog ukapljenog prirodnog plina; podsjeća da je potrebno uključiti lokalnu zajednicu i oslanjati se na realistične procjene u pogledu potrošnje te, u slučaju izgradnje, planiranja nove infrastrukture; naglašava potencijal koji prelazak na ukapljeni prirodni plin predstavlja za okončanje ovisnosti pomorskog prometa o ugljenu; poziva Europsku uniju da u tu svrhu europskim projektima osigura financijsku pomoć;

58.  s obzirom da se u narednim godinama očekuje porast opskrbe ukapljenim prirodnim plinom, ističe da se uz tu strategiju može izraditi procjena potrebe za tankerima za transport ukapljenog prirodnog plina i mjere kojima bi europska industrija brodogradnje tu priliku mogla iskoristiti i tako doprinijeti ostvarenju cilja da industrijski sektor 2020. godine bude zaslužan za 20 % BDP-a; poziva na poštovanje sigurnosnih standarda za transport ukapljenog prirodnog plina i njihovo postroženje u okviru mjera za sprečavanje terorizma ako se to pokaže potrebnim;

Održivost i upotreba UPP-a kao alternativnog goriva u prometu te za proizvodnju toplinske i električne energije

59.  svjestan je potencijala UPP-a kao alternativnog goriva, i u cestovnom i u pomorskom prometu; ističe da bi šira upotreba UPP-a u teretnom prometu mogla doprinijeti smanjenju globalnih emisija CO2, SOx i NOx, posebice zahvaljujući upotrebi motora na UPP u pomorskom prometu;

60.  ističe činjenicu da je infrastrukturna mreža za opskrbu UPP-om preduvjet za opsežno uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu provedbu Direktive 2014/94/EU o alternativnim gorivima, uključujući uvođenje mjesta za opskrbu UPP-om duž koridora TEN-T te u morskim i unutarnjim lukama i tako zamijene tradicionalna goriva koja više onečišćuju; međutim, u tom pogledu naglašava da UPP ne bi smio preuzeti mjesto obnovljivim izvorima energije kako bi se zajamčila usklađenost s ciljevima održivosti;

61.  poziva da se razviju pomorski pravci, posebno u Azorskom arhipelagu, koji bi s obzirom na svoj geografski položaj mogao poslužiti kao glavna postaja za opskrbu gorivom za transatlantske rute UPP-a; traži od Europske komisije da u tu svrhu stavi na raspolaganje sredstva za potporu europskim projektima;

62.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama i njihovim regijama pokrene zajednički projekt za pomorski sektor pod nazivom „plavi koridori UPP-a za otoke”, uključujući luke sa sveobuhvatnom mrežom TEN-T, kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura za UPP i ta mreža povezala s osnovnom mrežom TEN-T;

63.  poziva države članice da također zajamče provedbu Direktive 2014/94/EU u pogledu uvođenja mjesta za opskrbu UPP-om kako bi se motornim vozilima koja koriste to gorivo omogućilo kretanje u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima, a minimalno duž postojeće osnovne mreže TEN-T kako bi se tim vozilima omogućilo kretanje unutar Unije;

64.  ističe da je potrebno utvrditi zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za opskrbu UPP-om za pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i motorna vozila, kako su utvrđene u Direktivi 2014/94/EU; poziva na uvođenje strogih i usklađenih sigurnosnih pravila te osposobljavanje za skladištenje UPP-a, njegovo ukrcavanje na brod i upotrebu na brodu diljem Unije uz mogućnost istovremenog utovara goriva i tereta; napominje da bi to trebalo pripremati u tijesnoj suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost;

65.  naglašava da je u sektoru istraživanja i razvoja potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za razvijanje poboljšanih tehnologija za plovila unutarnje plovidbe, pomorska plovila i motorna vozila u cilju brzog prijelaza na flotu s nižim emisijama ugljika te za razvoj sustava za instaliranje mjesta za opskrbu UPP-om koji ne zahtijevaju ljudsku radnu snagu; također poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj plovila i motornih vozila na UPP ili za njihovu nadogradnju kako bi umjesto tradicionalnih goriva upotrebljavali UPP;

66.  poziva Komisiju i države članice da stvore poticaje za transport UPP-a željeznicom jer bi se time s jedne strane rasteretio cestovni prijevoz, a s druge strane doprinijelo ekološkom i sigurnom prijevozu održivog goriva s niskom razinom onečišćujućih tvari;

67.  poziva Komisiju da nakon savjetovanja s dionicima razmotri mogućnost da se uz Uredbu (EZ) br. 443/2009 o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile, radi informiranja potrošača uvede ekvivalent CO2 za emisije ugljikovodika;

68.  napominje da bi upotreba tehnoloških rješenja UPP-a malih razmjera u određenim područjima, kao što su transport na velike udaljenosti i industrijske primjene visokih performansi, mogli ne samo doprinijeti postizanju ciljeva klimatske politike, nego i rezultirati značajnom poslovnom dobiti;

69.  napominje da je UPP, a posebno stlačeni prirodni plin (SPP), izvedivo rješenje i za javni prijevoz te da je već dostupan i može doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka i onečišćenja bukom te poboljšati životne uvjete, posebice u gradskim aglomeracijama;

70.  napominje da iako UPP i SPP mogu predstavljati izvediva prijelazna rješenja za smanjenje utjecaja prijevoza na okoliš, njihova dugoročna korist ostvarit će se samo ako se istovremeno promiče nesmetan prijelaz na upotrebu ukapljenog bioplina (UBP) i drugih oblika obnovljive energije, ali i omogući interoperabilnost sustava UPP-a i UBP-a;

71.  ističe da je učinkovita infrastrukturna mreža za opskrbu UPP-om preduvjet za opsežno uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj takve infrastrukture kako bi se riješili postojeći nedostaci u opskrbi i izgradila opskrbna mreža na cijelom teritoriju;

72.  ističe važnost infrastrukture za UPP u pomorskim i riječnim lukama radi promicanja multimodalnosti jer se takvom infrastrukturom mogu koristiti pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i kamioni za daljnji kopneni prijevoz goriva; potiče nacionalne i regionalne operatore da usko surađuju kako bi se poboljšala multifunkcionalnost i iskoristivost te infrastrukture;

73.  smatra da je poticanje upotrebe prirodnog plina kao alternativnog goriva u prometu velik globalni izazov i poziva na predanost u postizanju smanjenja emisija putem Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO);

74.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, tajništvu Energetske zajednice te ugovornim stranama Energetske zajednice.

(1)

SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0444


MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE (14.7.2016)

upućen Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

(2016/2059(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Takis Hadjigeorgiou

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da se energetska sigurnost najučinkovitije može postići boljom koordinacijom nacionalnih energetskih politika, uspostavom prave energetske unije s jedinstvenim energetskim tržištem i zajedničkom energetskom politikom kao i suradnjom među državama članicama u tom području, u skladu s načelima solidarnosti i povjerenja; vjeruje da bi u tom kontekstu daljnja integracija energetske politike trebala biti od koristi svim državama članicama u skladu s ciljevima EU-a i međunarodnim obvezama te navedenim ciljevima te se ne bi smjela kositi s interesima država članica i njihovih građana; podržava nastojanja u svrhu postizanja zajedničkog stajališta EU-a unutar multilateralnih energetskih institucija i okvira;

2.  ističe da je energija jedno od temeljnih ljudskih dobara te da je važan cilj energetske unije zajamčiti jednak i cjenovno prihvatljiv pristup svima te suzbiti energetsko siromaštvo i monopole; vjeruje da suradnjom u području energetskih pitanja povezanih s prijenosom, sigurnošću opskrbe i proizvodnjom EU može pozitivno doprinijeti naporima u promicanju i jačanju demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u partnerskim zemljama; podsjeća da je klimatska diplomacija sastavni dio vanjske politike EU-a i u tom kontekstu poziva na potpunu integraciju klimatskih politika unutar energetske politike EU-a i na izradu sveobuhvatne strategije kojom će se ta veza učinkovito pojačati; ističe da dobavljači plina moraju djelovati u skladu s međunarodnim ljudskim pravima i normama EU-a na području zaštite okoliša;

3.  tvrdi da je za funkcioniranje energetske unije od temeljne važnosti da su države članice EU-a dovoljno dobro povezane i u pogledu plinovoda i u pogledu elektroenergetskih mreža; smatra da će samo tako biti moguće smanjiti mogući štetan utjecaj dobavljača;

4.  poziva na bolju povezanost energetskih i klimatskih politika; podsjeća da je potrebno izbjeći novu ovisnost o fosilnim gorivima i da je nužno do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80-95 % u odnosu na vrijednosti iz 1990.;

5.  naglašava da su ukapljeni prirodni plin (UPP) i skladištenje plina od posebne važnosti kako bi se izbjeglo da energetska sigurnost ovisi o jednom dobavljaču energije; prima na znanje odluku Sjedinjenih Država da izvoze u EU: u tom kontekstu poziva na promicanje i razvoj novih čvorišta prirodnog plina, koridora za prijenos i postrojenja za skladištenje UPP-a u središnjim i jugoistočnim regijama te u priobalnim područjima Baltika i Sredozemlja, kao i na maksimalno korištenje postojećih postrojenja za skladištenje UPP-a; smatra da bi se tim mjerama mogla povećati energetska sigurnost, uzevši u obzir manju potražnju za plinom diljem Europe, rizik od bezvrijedne imovine i klimatske i energetske ciljeve EU-a za 2030. i 2050.; ističe da bi Komisija u budućim ugovorima o opskrbi plinom trebala uzeti u obzir da će u budućnosti proizvodnja „umjetnog prirodnog plina” igrati važnu ulogu;

6.  ističe važnost smanjenja ili okončanja ovisnosti EU-a o uvozu plina i nafte iz autoritarnih režima koji krše ljudska prava, u skladu s temeljnim vrijednostima EU-a i učinkovitošću njegova vanjskog djelovanja;

7.  prima na znanje mogućnost znatnog povećanja globalne opskrbe UPP-om od 50 % u sljedećih nekoliko godina i, kao posljedicu toga, niže cijene; smatra da to predstavlja veliku priliku za EU, posebno u pogledu sigurnosti i otpornosti zaliha plina;

8.  vjeruje da su UPP, interkonekcije i skladištenje plina važni elementi energetske unije te bi trebali doprinijeti iskorjenjivanju svake vrste energetske izolacije država članica i regija; naglašava da je potrebno pružiti potporu najugroženijim državama kako bi diversificirale svoje izvore i opskrbne pravce; smatra da se to treba ostvariti stvaranjem novih terminala za UPP, sustava distribucije i spojnih plinovoda s mogućnošću povratnog protoka (posebno u udaljenijim i/ili slabije povezanim državama članicama kao što su Grčka, Bugarska, baltičke države i Španjolska) na način da se zajamči sigurnost pomorskih opskrbnih pravaca i ojača energetska sigurnost država članica tako što će se mjerama učinkovitosti smanjiti potražnja; podsjeća da bi se promicanjem upotrebe ukapljenog prirodnog plina države članice potaknulo da se manje oslanjaju na ostale vrste uvoza, uzevši u obzir da svako povećanje energetske učinkovitosti od 1 % rezultira padom uvoza plina u EU od 2,6 %;

9.  izražava zabrinutost zbog predloženog projekta udvostručenja trenutačnog kapaciteta plinovoda Sjeverni tok te ističe da je taj projekt u suprotnosti s temeljnim načelima potpuno integrirane, sigurne, konkurentne i održive energetske unije te izražava velike sumnje u pogledu njegove kompatibilnosti s unutarnjim energetskim tržištem, posebno trećim energetskim paketom; ističe da će Sjeverni tok 2, ako se provede, biti u suprotnosti s načelom solidarnosti i povjerenja među državama članicama, potkopati dosadašnja nastojanja u pogledu diversifikacije izvora opskrbe, posebno u srednjoj i jugoistočnoj Europi , te negativno utjecati na ekonomsku održivost i učinkovitost postojećih i budućih terminala za UPP;

10.  ističe da se, uzimajući u obzir razvojni potencijal ponude ukapljenog prirodnog plina narednih godina, ta strategija može nadopuniti evaluacijom potrebe za tankerima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina i mjerama kojima bi europska industrija brodogradnje mogla iskoristiti tu priliku i na taj način doprinijeti ostvarenju cilja da industrijski sektor 2020. godine bude zaslužan za 20 % BDP-a; poziva na poštovanje sigurnosnih standarda za prijevoz ukapljenog prirodnog plina i, u slučaju potrebe, njihovo postroženje u okviru mjera za sprečavanje terorizma;

11.  poziva na veću konvergenciju i sinergiju institucija, a posebno na bolju integraciju prioriteta vanjske energetske sigurnosti u politike koje vodi potpredsjednica Komisije / predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i na bolju koordinaciju između potpredsjednice/Visoke predstavnice i nadležnih povjerenika; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da poboljšaju postojeće i uvedu nove načine energetske suradnje s trenutačnim i potencijalnim dobavljačima, kao i tranzitnim državama i drugim ključnim akterima; u tom kontekstu poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da redovito obavještava Parlament o provođenju Akcijskog plana EU-a za energetsku diplomaciju;

12.  smatra da bi EU trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima te na međunarodnim forumima kako bi osigurao slobodno, likvidno i transparentno tržište ukapljenog prirodnog plina diljem svijeta;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.7.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

60

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Ivo Vajgl, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Andrzej Grzyb, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Soraya Post, Tokia Saïfi, Igor Šoltes, Eleni Theocharous, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Therese Comodini Cachia, Edouard Ferrand, Liliana Rodrigues


MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (31.8.2016)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

(2016/2059(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Stelios Kouloglou

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da svi građani EU-a moraju imati pristup sigurnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom; u tom kontekstu naglašava trenutačne događaje na globalnim tržištima ukapljenog prirodnog plina na kojima je prekomjerna ponuda dovela do pada cijena, što je rezultiralo mogućnosti da se potrošačima u EU-u zbog relativno jeftinije opskrbe plin zaračuna po nižim cijenama; naglašava da je sigurna, povoljna i održiva energija ključan pokretač europskog gospodarstva te da je izuzetno važna za industrijsku konkurentnost; poziva EU i države članice da u okviru energetske strategije EU-a prednost daju ukidanju energetskoga siromaštva te da u tu svrhu postave ciljeve na razini država članica, kao i da dijeljenjem najboljih praksi na razini EU-a poboljšaju energetsku opskrbu;

2.  naglašava da trgovina ima ključnu ulogu za energetsku sigurnost i da su pritom najvažniji instrumenti snažna energetska partnerstva ojačana uvrštavanjem poglavlja o energetici u trgovinske sporazume EU-a; smatra da je od ključne važnosti da se trgovinskom politikom EU-a poveća energetska diversifikacija EU-a i država članica te da se smanji njihova ovisnost o uvozu energije od premalog broja dobavljača; naglašava da bi EU trebao istražiti mogućnost sklapanja novih partnerstava, preispitati ona postojeća i pokrenuti konkretne pregovore o pitanju energije s drugim partnerima u područjima kao što su središnja Azija, sjeverna Afrika te Sjeverna i Južna Amerika, ne isključujući pritom i ostala područja; napominje da bi EU trebao imati proaktivniju ulogu na međunarodnoj sceni energetske diplomacije; poziva na veću usklađenost između trgovinskih i energetskih politika EU-a; ističe potrebu za povećanjem transparentnosti u međunarodnim pregovorima povezanima s ukapljenim prirodnim plinom; smatra da bi se u trenutačne i buduće pregovore s partnerima kao što su SAD i Australija trebala uključiti snažna energetska sastavnica; ističe da bi EU trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima u cilju konkurentnog i transparentnog globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina;

3.  ističe da bi se sigurnost opskrbe plinom na razini država članica unaprijedila većom diversifikacijom izvora opskrbe, što se može postići međunarodnom trgovinom ukapljenim prirodnim plinom i poboljšanjem prekograničnih tokova; ističe da bi državama članicama diversifikacija opskrbe trebala biti prioritet u slučajevima ovisnosti o jednom mjestu opskrbe;

4.  ističe da bi se trgovina, iako pridonosi razvoju tržišta plina na globalnoj razini, trebala usredotočiti na prioritete kao što su izgradnja relevantne infrastrukture, uključujući skladišta, i na kapacitete za ukapljivanje, i to u cilju poboljšanja sigurnosti opskrbe i ublažavanja rizika od ovisnosti o jednom izvoru ili o malom broju izvora;

5.  smatra da EU, kao važno tržište u nastajanju, može doprinijeti razvoju propisa o trgovini plinom kako bi se poboljšala fleksibilnost i konvergencija globalnih tržišta plina;

6.  smatra da bi rad na strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina trebao ići ukorak s radom na Komisijinu Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010, koji je objavljen u veljači 2016., s obzirom na to da strategija za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina može pružiti prijeko potrebna rješenja u slučaju krize opskrbe plinom;

7.  naglašava da globalno tržište ukapljenog prirodnog plina predstavlja važnu mogućnost za smanjenje energetske ovisnosti u slučajevima kada su države članice uvelike ovisne o jednom dobavljaču; ukazuje na primjer Poljske, u kojoj će se novim terminalom za ukapljeni prirodni plin uvelike diversificirati mogućnosti opskrbe isporukom 4,9 milijardi prostornih metara godišnje, što odgovara trećini godišnje potrošnje u Poljskoj, te upola smanjiti ovisnost o uvozu plinovodima iz Rusije;

8.  podsjeća na činjenicu da odgovaranje na postojeće izazove i provedba ciljeva EU-a na području energije i klimatskih promjena u kontekstu globalnih ograničenja u tim područjima politike iziskuju da EU i njegove države članice na temelju postojećih pravnih okvira i međunarodnih konvencija zajedničke mjere poduzmu i na međunarodnoj razini i to tako što će na međunarodnim trgovinskim forumima započeti raspravu o pitanjima energetske sigurnosti i održivosti, među ostalim i s partnerskim zemljama koje ovise o uvozu plina; ističe da bi EU istodobno trebao podržavati i promicati energetsku učinkovitost;

9.  ističe da je u planiranju i izgradnji postrojenja za ukapljeni prirodni plin te u njegovoj uporabi, kao i u eksploataciji domaćih rezervi i izvora, potrebno osigurati najvišu razinu zaštite okoliša te poštovati međunarodne standarde rada u vezi sa zdravstvenim i sigurnosnim propisima; naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti o ekološkim, klimatskim i društvenim učincima uvezenog ukapljenog prirodnog plina; podsjeća da je potrebno uključiti lokalne zajednice i oslanjati se na realistične procjene u pogledu potrošnje i, u slučaju izgradnje, na planiranje nove infrastrukture ; naglašava potencijal koji prelazak na ukapljeni prirodni plin predstavlja za okončanje ovisnosti pomorskog prometa o ugljenu; poziva Europsku uniju da u tu svrhu europskim projektima osigura financijsku pomoć;

10.  ističe da zalaganje za prijelaz na društva s niskim emisijama ugljika zahtijeva dugoročno smanjenje ovisnosti država članica o fosilnim gorivima, a u srednjem roku prijelaz s proizvodnje električne energije iz ugljena na proizvodnju električne energije iz plina; napominje da je, zahvaljujući niskim cijenama plina u 2015., porasla konkurentnost proizvodnje energije iz plina u usporedbi s proizvodnjom energije iz ugljena;

11.  smatra da je plin prijelazno gorivo u tranziciji iz energetskog sustava temeljenog na fosilnim gorivima na sustav temeljen na obnovljivim izvorima energije, što mora biti dugoročni cilj napora za ublažavanje učinaka klimatskih promjena;

12.  ističe potencijal ukapljenog prirodnog plina kao alternative konvencionalnim gorivima u prometu, koja su veći onečišćivači;

13.  ističe da će prema procjenama uvoz plina u EU rasti do 2030., čak i u slučaju da potražnja za plinom u EU-u istodobno stagnira ili se smanji; naglašava da su smanjenje energetske potražnje i promicanje energetski učinkovitih obnovljivih i lokalnih energetskih izvora među najučinkovitijim mjerama za smanjenje ovisnosti o uvezenoj energiji; podsjeća da je ukupni kapacitet EU-a za uvoz ukapljenog prirodnog plina znatno premašuje potrebe, ali da taj kapacitet u geografskom pogledu nije ravnomjerno raspoređen;

  a)  ističe činjenicu da će ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina doprinijeti ukidanju svih oblika energetske izolacije država članica i regija EU-a na način da će se udaljenijim i/ili slabije povezanim državama članicama i regijama pružati podrška u diversifikaciji njihovih izvora i opskrbnih pravaca i to izgradnjom novih terminala za ukapljeni prirodni plin, distribucijskih sustava i spojnih plinovoda s mogućnošću povratnog protoka;

  b)  naglašava da se proizvodnja vlastitog plina u Europi smanjuje te da je proizvodnja u EU-u 2015. iznosila 119 milijardi prostornih metara, što je za 9 % manje u odnosu na razinu iz 2014.; stoga ističe da je potrebno povećati uvoz i poziva Komisiju da i dalje teži pronalasku novih trgovinskih mogućnosti;

14.  smatra da je trgovinska politika kojom se stvaraju važne prilike za privatna i javna poduzeća u državama članicama EU-a u području tehnologija čiste, sigurne i učinkovite energije osobito važna, pogotovo u svjetlu rastuće globalne potražnje za energijom; poziva na znatna smanjenja carina na čiste tehnologije u okviru inicijative o „zelenim proizvodima” te također unutar sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini, u kojima se mora riješiti pitanje necarinskih prepreka trgovini izvorima energije;

15.  stoga poziva na potpuno iskorištavanje kapaciteta EU-a za uplinjavanje i na dostatnu integraciju terminala u plinske mreže diljem EU-a; ističe sve veću stratešku važnost skladištenja plina u smislu osiguranja funkcionalnog tržišta plina u EU-u i povećanja energetske sigurnosti;

16.  naglašava da bi EU trebao podupirati ulaganja u vezi s ukapljenim prirodnim plinom, pri čemu prednost treba dati udaljenijim i/ili slabije povezanim državama članicama i regijama preko financijskih instrumenata EU-a kao što su Europski fond za strateška ulaganja i Instrument za povezivanje Europe, čime će se privući svjetski ulagački kapital u EU;

17.  ističe da je nužno procijeniti postojeće i buduće potrebe, kao i vrstu infrastrukture za skladištenje i uplinjavanje u Uniji;

18.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je 2015. uvoz plina iz Rusije bio za 7 % veći nego 2014. te zbog činjenice da je 41 % plina iz zemalja izvan EU-a 2015. uvezeno iz Rusije; ističe da je uloga ukapljenog prirodnog plina i skladištenja plina, zajedno s povećanjem učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije, ključna za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu;

19.  ističe da je za energetsku sigurnost EU-a bitno poglavlje o energiji i sirovinama iz Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganje (TTIP); pozdravlja rad Komisije na uklanjanju ograničenja za izvoz plina iz SAD-a u EU;

20.  smatra da činjenica da je 2016. na tržište dodano 12,2 milijardi prostornih metara godišnje preko terminala za ukapljeni prirodni plin Sabine Pass na istočnoj obali SAD-a, zajedno s mogućnosti da se do 2020. zahvaljujući raznim američkim projektima kapacitet poveća za još 74 milijarde prostornih metara, predstavlja važnu priliku za Europu u pogledu jačanja veza u energetskoj trgovini sa SAD-om; smatra da će se nakon završetka rada na poglavlju TTIP-a o energiji i sirovinama znatno poboljšati mogućnosti opskrbe EU-a plinom;

21.  smatra da je kompletno, konkurentno i funkcionalno unutarnje tržište plina sa strateškim opskrbnim mjestima koja zaprimaju uvezeni ukapljeni prirodni plin iz izvora izvan EU-a ključno za jamčenje energetske sigurnosti i pristupačnosti za građane EU-a; u tom kontekstu podsjeća na popis projekata od zajedničkog interesa Unije utvrđen u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/89 te potiče države članice da rade na što bržem dovršetku 77 plinskih projekata;

22.  ističe da se cijene trgovanja ukapljenim prirodnim plinom smanjuju na međunarodnoj razini te da su se smanjile i razlike u cijeni između uvoza putem plinovoda i uvoza ukapljenog prirodnog plina; smatra da je također važno učvrstiti dugoročne ugovore u sektoru UPP-a kako bi se ograničile krize na tržištu, smanjila izloženost financijskim rizicima i privukla ulaganja u infrastrukturu; ističe da će razvoj novih terminala za ukapljeni prirodni plin i diversifikacija opskrbnih izvora, osobito u područjima Sredozemnog mora, Crnog mora i Kaspijskog jezera pogodovati konkurentnosti među izvorima plina te zamijeniti uvoz prirodnog plina u okviru ugovora indeksiranih prema cijenama nafte, čime će se povećati pregovaračka moć EU-a;

23.  podupire Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice u njihovu aktivnom angažmanu u energetskoj diplomaciji u cilju promicanja transparentnog i visokofunkcionalnog globalnog tržišta plina koje je usklađeno s propisima;

24.  ističe apsolutnu važnost sigurnih i dostupnih skladišnih kapaciteta za ukapljeni prirodni plin koji bi zajedničku infrastrukturu učinili fleksibilnijom i prilagodljivijom na moguće fluktuacije u opskrbi, što bi dovelo do znatnog smanjenja energetske ovisnosti;

25.  ističe da se europskim poduzećima trebalo omogućiti da na energetskim tržištima trećih zemalja posluju pod jednakim uvjetima kao domaća poduzeća; ističe da poduzeća iz trećih zemalja koja posluju na europskim energetskim tržištima moraju poštovati europsko pravo; ističe da ti subjekti moraju imati transparentnu strukturu koja omogućuje praćenje njihovih dioničara.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Yannick Jadot, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Edouard Ferrand, Seán Kelly, Stelios Kouloglou, Georg Mayer, Bolesław G. Piecha, Jarosław Wałęsa


MIŠLJENJE oDBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE  (8.9.2016)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

(2016/2059(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Carlos Zorrinho

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin (UPP) i skladištenje plina jedan od elemenata energetske unije, čiji je cilj realizirati težnju EU-a za brzim prelaskom na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav, te također okončati ovisnost o vanjskim dobavljačima plina; ističe da je jedan od ciljeva energetske unije da EU postane svjetski predvodnik u području obnovljive energije;

2.  ističe da se postojeća infrastruktura za ukapljeni prirodni plin u EU-u premalo koristi (2014. koristilo se 46 % plinovoda za uvoz plina i 32 % terminala za UPP) i da se europska potražnja za plinom uporno precjenjuje; stoga naglašava da bi se planiranje plinske infrastrukture trebalo temeljiti na smanjenju potražnje;

3.  podsjeća da energetsko siromaštvo rezultira ozbiljnim posljedicama za zdravlje i da se smatra da ono pogađa više od 10 % stanovništva EU-a.

4.  ističe da se Europska unija i njezine države članice trebaju u prvom redu usmjeriti na svoje obnovljive izvore i povećanje energetske učinkovitosti te u potpunosti iskoristiti svoje kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora pospješivanjem ulaganja u tim sektorima; skreće pozornost na potencijal koji tehnologija za pretvaranje električne energije u plin ima za skladištenje obnovljive energije i za mogućnost da je se upotrijebi kao plin bez ugljičnog otiska za prijevoz, grijanje i proizvodnju električne energije;

5.  naglašava da se time ne bi smjela onemogućiti nastojanja da se ostvari dodana vrijednost iz drugih segmenata energetskih tržišta, kao što je UPP, pod uvjetom da se to provodi na održiv način i uz potpuno poštovanje načela EU-a u pogledu zaštite okoliša, posebno ciljeva povezanih sa zaštitom voda, podzemnih voda, mora i prirode, te u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, pri čemu emisije metana treba svesti na najmanju moguću mjeru;

6.  ističe da je potrebno promicati interoperabilnost infrastrukture za UPP i lanca opskrbe za bioplin i plin iz biomase, pod uvjetom da je taj pristup trajno u skladu s tehničkim pravilima i sigurnosnim standardima; poziva države članice da u potpunosti iskoriste lokalnu proizvodnju bioplina;

7.  stavlja naglasak na ekološki prihvatljive i socijalno održive metode proizvodnje UPP-a;

8.  podsjeća na to da će se u sljedećim desetljećima domaća proizvodnja u EU-u nastaviti smanjivati, zbog čega je veća diversifikacija opskrbe EU-a prirodnim plinom i dalje jedan od ključnih ciljeva kako bi se državama potrošačima pružilo više sigurnosti, no ipak ističe da je riječ o kratkoročnom i srednjoročnom rješenju kojim se dopunjuju i podupiru obnovljiva energija i energetska učinkovitost, imajući na umu europsku obvezu da se postignu ciljevi Pariškog sporazuma; smatra da prirodni plin može imati samo prijelaznu ulogu i da su u srednjoročnoj perspektivi postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva te potpuni prijelaz s plina na obnovljive izvore energije nužni;

9.  ističe da se potražnja za plinom u EU-u znatno smanjila u proteklih nekoliko godina, djelomično zbog gospodarske krize, ali i zbog strukturnog pomaka u potražnji za plinom zahvaljujući uspješnoj provedbi politika usmjerenih na energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju;

10.  ističe da treba provesti procjene učinka kako bi se odredila dodana vrijednost izgradnje nove infrastrukture za transport i skladištenje UPP-a; apelira na Komisiju i države članice da promiču i daju poticaje za učinkovitije i sigurnije korištenje postojeće infrastrukture za skladištenje, među ostalim i za skladištenje plina; ističe da nova ulaganja treba usmjeriti u područja sa slabom međusobnom povezanošću ili opskrbiti najugroženije države članice; podsjeća na potencijal koji pruža proizvodnja obnovljivog prirodnog plina anaerobnom razgradnjom, u kojoj se prednost daje proizvodnji iz otpadnih voda, poljoprivrednog i organskog otpada; naglašava da nove odluke o ulaganjima u plinsku infrastrukturu ne bi smjele dovesti do izazvane ovisnosti o fosilnim gorivima i stvaranja bezvrijedne imovine;

11.  ističe potrebu za pojačanom nacionalnom i regionalnom suradnjom u cilju poboljšanja multifunkcionalnosti, iskoristivosti i učinkovitosti infrastrukture za UPP te sprečavanja prekomjernih kapaciteta; poziva na reviziju procjena potražnje i napominje da se elektroenergetskim interkonekcijama ili upotrebom obnovljivih izvora energije zajedno s primjenom mjera energetske učinkovitosti mogu ostvariti isti rezultati kao i razvojem nove infrastrukture za UPP;

12.  podsjeća da u svjetlu krize povezane s klimom EU treba pronaći načine da smanji potrošnju nafte; smatra da, prije nego što bude u mogućnosti ispuniti svoj cilj stopostotne upotrebe obnovljive energije, EU također treba uzeti u obzir prirodni plin kao alternativu ugljenu i nafti kako bi se omogućilo Europi da postigne svoje klimatske ciljeve; ističe da druga goriva i tehnologije mogu imati ulogu u tranziciji na obnovljivu energiju, ali da EU mora podržati kratkoročnu tranziciju; međutim, naglašava da se opasnosti pretjeranog oslanjanja na prirodni plin mogu prevladati samo širenjem upotrebe obnovljive energije; podsjeća da u većini slučajeva veća upotreba prirodnog plina konkurira ulaganjima u obnovljivu energiju;

13.  ističe da je potrebno dati prednost projektima od zajedničkog interesa kojima se dovršava infrastruktura koja nedostaje kako bi se okončala energetska izoliranost i ovisnost o jednom dobavljaču; ističe prioritetna geografska područja kao što su baltička regija, Pirinejski poluotok i jugoistočna Europa, kao i neke otočne regije; ističe da bi se financijskim instrumentima EU-a kao što su Europski fond za strateška ulaganja, Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za regionalni razvoj i sredstva EIB-a trebalo dati prednost takvim projektima od zajedničkog interesa;

14.  ističe da je potrebno jamčiti da se objekti za geološko skladištenje plina procjenjuju u okviru transparentnog postupka u kojem sudjeluju lokalne zajednice;

15.  ističe da bi u slučajevima gdje su postojeći kapaciteti za prihvat i skladištenje UPP-a nedovoljno iskorišteni, ulaganja u prekogranične interkonektore kojima se omogućava njihova optimalna upotreba trebala imati prednost, a regulatorne i fiskalne prepreke trebalo bi ukloniti prije podupiranja ulaganja u nove kapacitete u susjednim državama članicama;

16.  skreće pozornost na nepovratnu ekološku štetu koju emisije i brodska goriva dobivena iz nafte uzrokuju u oceanima, u polarnim regijama i na Arktiku te ističe potencijal koji prelazak na UPP ima za dekarbonizaciju pomorskog prometa i teških teretnih vozila u usporedbi s aktualnim klasičnim gorivima, naglašavajući pritom da bi šira upotreba UPP-a u teretnom prijevozu mogla doprinijeti smanjenju emisija CO2 na globalnoj razini; napominje da bi se u svrhu procjene mogućnosti uštede emisija stakleničkih plinova i sveukupnog utjecaja na okoliš trebao uzeti u obzir cjelokupni životni ciklus, uključujući uzlazno curenje metana i učinke vađenja; u tom pogledu podržava ciljeve Direktive 2014/94/EU i uspostavu usklađenog regulatornog okvira i okvira za standardizaciju kojima se potiče upotreba UPP-a u pomorskom prometu i teškim teretnim vozilima; naglašava ulogu obnove prijevoznih sredstava kako bi se postigla energetska tranzicija na UPP i obnovljivu energiju; traži od Europske komisije da stavi na raspolaganje sredstva za potporu europskim projektima u tu svrhu;

17.  poziva na to da se razviju pomorski pravci, posebno u Azorskom arhipelagu koji bi s obzirom na svoj geografski položaj mogao poslužiti kao glavna postaja za opskrbu gorivom za transatlantske rute za UPP; traži od Europske komisije da stavi na raspolaganje sredstva za potporu europskim projektima u tu svrhu;

18.  podsjeća da vađenje plina iz škriljevca hidrauličkim lomljenjem ima ozbiljne posljedice za klimu, okoliš i javno zdravlje, posebno u gusto naseljenoj Europi, i da su te posljedice transnacionalne; naglašava da treba uzeti u obzir činjenicu da bi se isti standardi koji vrijede u EU-u trebali primjenjivati na uvezeni UPP; međutim, uviđa da je istraživanje plina iz škriljevca pitanje koje je u nadležnosti država članica; u tom pogledu ističe potrebu za usklađenim okvirom EU-a za operacije lomljenja;

19.  ističe da načini skladištenja UPP-a i prirodnog plina moraju ispunjavati suvremene sigurnosne zahtjeve; navodi da to, među ostalim, znači kontinuirani nadzor zraka iznad skladišnih objekata i, u slučaju podzemnih skladišta, nadzor na razini tla i dubokog podzemlja; ističe da bi to trebalo pomoći u osiguravanju održivog i sigurnog skladištenja;

20.  apelira na Komisiju i države članice da donesu strategije kako bi se poduprli objekti koji se u budućnosti mogu iskoristiti za upravljanje prijenosom i skladištenjem obnovljivog prirodnog plina.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Catherine Bearder, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Andrzej Grzyb, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Josu Juaristi Abaunz, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Pavel Poc, Michèle Rivasi, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Nils Torvalds, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Mark Demesmaeker, Christofer Fjellner, Monika Flašíková Beňová, Elisabeth Köstinger, Gesine Meissner, Ulrike Müller, Younous Omarjee, Gabriele Preuß, Christel Schaldemose, Jasenko Selimovic, Bart Staes, Mihai Ţurcanu, Carlos Zorrinho, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Rikke Karlsson, Carolina Punset, Jean-Luc Schaffhauser, Annie Schreijer-Pierik, Jana Žitňanská


MIŠLJENJE oDBORA ZA PROMET I TURIZAM (7.9.2016)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina

(2016/2059(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Cláudia Monteiro de Aguiar

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podržava strategiju Komisije o potpori uporabi ukapljenog prirodnog plina (UPP) kao alternativnog goriva u prometu u slučajevima u kojima zamjenjuje konvencionalna goriva koja više onečišćuju, no ne zamjenjuje obnovljive izvore energije, pod uvjetom da je proizveden na održiv način i da doprinosi cilju dekarbonizacije prometa; ističe ekološke prednosti miješanja UPP-a koji se koristi u prometu s održivim tekućim biometanom dobivenim od otpada i ostataka;

2.  ističe da strategija EU-a za UPP mora biti u skladu s okvirnom strategijom za otpornu energetsku uniju i poticati veću sigurnost opskrbe energijom, dekarbonizaciju i dugoročnu održivost gospodarstva te postizanje povoljnih i konkurentnih cijena energenata za potrošače; nadalje ističe da se ta strategija mora uklopiti u šire europske klimatske i energetske ciljeve i prioritete te biti u skladu sa sporazumom COP21, s naglaskom na smanjenju potražnje, poboljšanju energetske učinkovitosti i postupnom ukidanju fosilnih goriva;

3.  ističe da se uporabom UPP-a u teškim teretnim vozilima, pomorskim plovilima i plovilima unutarnje plovidbe mogu smanjiti emisije različitih onečišćujućih tvari (SOx, NOx i čestica), a u području plovidbe omogućiti tom sektoru da zadovolji zahtjeve zakonodavstva Unije i međunarodnih propisa u području okoliša smanjenjem sadržaja sumpora i dušika u brodskim gorivima u kontrolnim područjima emisija i izvan njih;

4.  ističe da uporaba UPP-a može dovesti i do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog i cestovnog prometa pod uvjetom da se poduzmu sve učinkovite mjere u cilju maksimalnog smanjenja emisija metana tijekom cijelog ciklusa goriva, uključujući faze proizvodnje, distribucije i izgaranja; stoga poziva na odgovarajuće mjere za maksimalno smanjenje emisije metana u cjelokupnom lancu UPP-a s pomoću korištenja najboljih dostupnih tehnologija te za jamčenje adekvatnog financiranja u sektoru istraživanja i razvoja u tu svrhu;

5.  podsjeća da je Parlament više puta pozivao da se postave obvezujući klimatski i energetski ciljevi za 2030., prema kojima bi se emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile za najmanje 40 %, udio obnovljive energije iznosio najmanje 30 %, a energetska učinkovitost povećala za 40 %, što bi se ostvarilo u okviru pojedinačnih nacionalnih ciljeva;

6.  napominje da je UPP, a posebno stlačeni prirodni plin (SPP), izvedivo rješenje i za javni prijevoz te da je već dostupan i može doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka i onečišćenja bukom te poboljšati životne uvjete, posebice u gradskim aglomeracijama;

7.  napominje da iako UPP i SPP mogu predstavljati izvediva prijelazna rješenja za smanjenje utjecaja prijevoza na okoliš, njihova dugoročna korist ostvarit će se samo ako se istovremeno promiče nesmetan prijelaz na upotrebu ukapljenog bioplina (UBP) i drugih oblika obnovljive energije, ali i jamči interoperabilnost sustava UPP-a i UBP-a;

8.  ističe da je učinkovita mreža infrastrukture za opskrbu UPP-om preduvjet za znatnije uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj takve infrastrukture kako bi se riješili postojeći nedostaci u opskrbi te da izrade sasvim novu opskrbnu mrežu;

9.  poziva države članice da do 18. studenog 2016. prenesu Direktivu 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva te da zajamče njezinu provedbu u propisanom roku, posebno u vezi s uspostavom mjesta za opskrbu UPP-om, barem duž osnovne mreže TEN-T, kako bi se zajamčilo da se teška teretna vozila koja koriste UPP mogu kretati po Uniji, te u morskim i unutarnjim lukama kako bi se plovilima unutarnje plovidbe ili pomorskim plovilima omogućilo kretanje diljem osnovne mreže TEN-T; podsjeća da bi države članice u svojim nacionalnim političkim okvirima i u bliskoj suradnji s tijelima regionalne i lokalne vlasti trebale procijeniti potrebu uvođenja mjesta za opskrbu UPP-om u lukama izvan osnovne mreže TEN-T te naglašava da bi ta procjena trebala obuhvaćati detaljnu analizu troškova i koristi; također poziva Komisiju da ocijeni jesu li postojeći financijski instrumenti prikladni za pružanje podrške izgradnji mjesta za opskrbu UPP-om u lukama izvan osnovne mreže TEN-T;

10.  poziva države članice da zajamče provedbu Direktive 2014/94/EU u pogledu uvođenja mjesta za opskrbu UPP-om kako bi se motornim vozilima koja koriste to gorivo omogućilo kretanje u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima, a minimalno duž postojeće osnovne mreže TEN-T kako bi se tim vozilima omogućilo kretanje unutar Unije;

11.  ističe da je potrebno uspostaviti zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za opskrbu UPP-om za pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i motorna vozila, kako su utvrđene u Direktivi 2014/94/EU; poziva na uvođenje strogih i usklađenih sigurnosnih pravila te osposobljavanje za skladištenje UPP-a, njegovo ukrcavanje na brod i uporabu na brodu diljem Unije uz mogućnost istovremenog utovara goriva i tereta; napominje da bi to trebalo pripremati u tijesnoj suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost;

12.  naglašava da je potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva u sektoru istraživanja i razvoja za razvijanje poboljšanih tehnologija za plovila unutarnje plovidbe, pomorska plovila i motorna vozila u cilju brzog prijelaza na flotu s nižim emisijama ugljika te za razvijanje sustava za postavljanje mjesta za opskrbu UPP-om koji ne zahtijevaju ljudsku radnu snagu; poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj plovila i motornih vozila na UPP ili za njihovu nadogradnju kako bi umjesto tradicionalnih goriva upotrebljavali UPP;

13.  poziva Komisiju i države članice da osmisle poticaje za prijevoz UPP-a željeznicom jer bi se time rasteretio cestovni prijevoz te doprinijelo ekološkom i sigurnom prijevozu goriva koje je održivo i ima nisku razinu onečišćujućih tvari;

14.  poziva Komisiju da revidira Direktivu 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu kako bi se javne naručitelje, naručitelje i određene operatere potaknulo da prilikom kupovine vozila za cestovni prijevoz u obzir uzmu njihov energetski i ekološki utjecaj te kako bi se vozni parkovi obnovili u korist zamjenskih goriva poput UPP-a i bioplina;

15.  poziva Komisiju da u okviru Direktive o kvaliteti goriva odredi novi cilj koji će se odnositi na smanjenje intenziteta emisija stakleničkih plinova u životnom ciklusu goriva namijenjenih uporabi u prometu, u cilju promicanja UPP-a i bioplina, koji tijekom svojeg životnog ciklusa proizvode manje ugljika od tradicionalnih goriva;

16.  poziva Komisiju da nakon savjetovanja s dionicima razmotri mogućnost da se, uz Uredbu (EU) br. 443/2009 o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile, radi informiranja potrošača uvede ekvivalent CO2 za emisije ugljikovodika;

17.  ističe da mogućnost znatnog povećanja globalne opskrbe UPP-om od 50 % u sljedećih nekoliko godina i posljedično niže cijene predstavljaju veliku priliku za Uniju, posebno u pogledu sigurnosti i otpornosti opskrbe plinom;

18.  poziva Europsku uniju da dovrši unutarnje tržište plina kako bi slanjem odgovarajućih cjenovnih signala privukla UPP tamo gdje je on potreban te omogućila potrebna ulaganja u infrastrukturu;

19.  poziva Uniju da ulaže veće napore u tijesnu suradnju s međunarodnim partnerima u cilju promicanja slobodnih, likvidnih i transparentnih globalnih tržišta UPP-a;

20.  naglašava da se također mora omogućiti prekogranični pristup UPP-u i da se zato skladištenje UPP-a mora temeljiti na transparentnoj i nediskriminirajućoj tarifnoj strukturi koju dogovore države članice;

21.  ističe važnost infrastrukture za UPP u pomorskim i riječnim lukama radi promicanja multimodalnosti jer se njima mogu koristiti pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i kamioni za daljnji kopneni prijevoz goriva; potiče nacionalne i regionalne dionike da usko surađuju kako bi se poboljšala multifunkcionalnost i iskoristivost infrastrukture;

22.  napominje da postojeći terminali za UPP u Uniji nisu najbolje raspoređeni; ističe da pomorske luke imaju funkciju čvorišta UPP-a i stoga važnu ulogu u poboljšanju njegove distribucije u Uniji; poziva na uspostavu dugoročnog i stabilnog financijskog okvira i trajnih mogućnosti za financiranje s pomoću Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i njegovih sinergija između prometnog i energetskog sektora, morskih autocesta, Obzora 2020., europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europske investicijske banke;

23.  ističe da je Uredbom o TEN-E-u i instrumentom za povezivanje Europe uspostavljen odgovarajući politički okvir za podršku plinske infrastrukture EU-a, uključujući prijenos te terminale i skladišta za UPP, zbog čega je znatno lakše prepoznati projekte koje Unija treba te omogućiti njihovu provedbu;

24.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama odredi koja su postrojenja za skladištenje plina od regionalne važnosti te da osigura financijsku potporu za promicanje najučinkovitije izgradnje i upotrebe infrastrukture ili da postojeće kapacitete pravovremeno poboljša;

25.  smatra da pri odabiru buduće lokacije novih ili modernizacije/povećanja kapaciteta postojećih terminala za UPP sredstvima iz fondova EU-a treba uzeti u obzir načelo zemljopisne ravnoteže; naglašava da bi trebalo razmotriti sve ekonomske čimbenike u pogledu novih terminala i donijeti najisplativija rješenja kako bi sve države članice imale koristi od pristupa međunarodnim tržištima UPP-a, izravno ili preko drugih država članica;

26.  poziva Komisiju i države članice da iznesu isplativa i ekološki održiva rješenja za distribuciju i skladištenje UPP-a u Uniji, posebice u njezinim najudaljenijim regijama, te za dodjelu dostatnih sredstava kako bi se zajamčile pristupačne cijene za krajnje korisnike; ističe da je potrebno uzeti u obzir sva postojeća rješenja za skladištenje i distribuciju UPP-a, posebno u otočnim regijama, uključujući virtualne plinovode, infrastrukturu malih razmjera i upotrebu plovila za prijevoz UPP-a, vodeći računa o mogućem porastu potražnje za tim gorivom;

27.  ističe da bi ta strategija trebala uključivati i uporabu UPP-a kao alternative razvoju infrastrukture za distribuciju i prijevoz plina u područjima u kojima to trenutačno nije isplativo; smatra da mala postrojenja za UPP mogu pružiti optimalnu infrastrukturu za veću uporabu prirodnog plina u područjima u kojima su ulaganja u plinsku infrastrukturu neisplativa, kao i za veću uporabu plina u svrhu proizvodnje topline, čime bi se smanjile tzv. emisije iz niskih izvora;

28.  ističe da bi prilikom ulaganja u infrastrukturu za UPP ili plin trebalo izbjeći rizik ovisnosti o određenoj tehnologiji ili neupotrebljivost imovine u odnosu na infrastrukturu za fosilna goriva; ističe da je potrebno procijeniti alternative za opskrbu UPP-om, regionalne opcije i ekološki održiva rješenja te poticati najučinkovitiju upotrebu postojećih terminala za UPP s prekograničnim mogućnostima; naglašava da bi prednost trebalo dati tržišnim rješenjima kojima se odgovara na stvarnu potražnju za plinom te daljnjem razvoju/unapređenju međusobne povezanosti;

29.  ističe važnost regionalne suradnje pri gradnji novih terminala za UPP te naglašava da bi države članice s izlazom na more trebale tijesno surađivati s državama bez izlaza na more; u vezi s tim ističe da bi optimalna upotreba koridora zapad – istok i sjever – jug s poboljšanim kapacitetom povratnog toka omogućila prijenos UPP-a u države koje nemaju izravan pristup terminalima za uplinjavanje;

30.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama i njihovim regijama pokrene zajednički projekt „plavi koridori UPP-a za otoke” za pomorski sektor, uključujući luke sa sveobuhvatnom mrežom TEN-T, kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura za UPP i ta mreža povezala s osnovnom mrežom TEN-T;

31.  poziva na brzu provedbu ključnih projekata od zajedničkog interesa koji su već dogovoreni, a osobito onih kojima će se zajamčiti povezivanje tržišta plina Iberijskog poluotoka s ostatkom Europe;

32.  pozdravlja činjenicu da se važni projekti UPP-a (npr. koridor sjever – jug) definiraju kao projekti od zajedničkog interesa; poziva Komisiju da u planiranje daljnje izgradnje plinovoda i mreže TEN-E u cijelosti uključi balkanske zemlje kako bi se omogućila ključna uloga energetskog sektora EU-a u toj regiji;

33.  ističe važnost sigurnosti opskrbe u državama članicama crnomorske regije, koja ima sve veći potencijal za daljnji razvoj projekata UPP-a namijenjenih prijevozu prirodnog plina iz kaspijske regije u Europu;

34.  ističe da je važno nastaviti širiti infrastrukturu za opskrbu plinom iz plinskog koridora istočno Sredozemlje i istraživati mogućnosti za povećanje njegova kapaciteta kako bi postao glavni terminal za UPP na Sredozemlju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ivo Belet, Michael Gahler, Karoline Graswander-Hainz, Werner Kuhn, Jozo Radoš, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Urszula Krupa


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

10

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nicolas Bay, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, András Gyürk, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Ernest Maragall, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Carolina Punset, Michel Reimon, Paul Rübig, Sergei Stanishev, Neoklis Sylikiotis, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michał Boni, Soledad Cabezón Ruiz, David Coburn, Eugen Freund, Françoise Grossetête, Massimiliano Salini, Maria Spyraki

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Isabella Adinolfi, Andor Deli, Salvatore Domenico Pogliese


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

33

+

ENF

Barbara Kappel

PPE

Bendt Bendtsen, Michał Boni, Jerzy Buzek, Andor Deli, Christian Ehler, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Janusz Lewandowski, Angelika Niebler, Salvatore Domenico Pogliese, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Maria Spyraki, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Adina-Ioana Vălean, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D

José Blanco López, Soledad Cabezón Ruiz, Eugen Freund, Eva Kaili, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Dan Nica, Miroslav Poche, Sergei Stanishev, Patrizia Toia, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

10

-

ECR

Hans-Olaf Henkel, Evžen Tošenovský

EFDD

Isabella Adinolfi, David Borrelli, David Coburn

ENF

Nicolas Bay, Angelo Ciocca

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga

VERTS/ALE

Ernest Maragall, Michel Reimon

6

0

ALDE

Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Lieve Wierinck

GUE/NGL

Neoklis Sylikiotis

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0 : suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti