Postupak : 2015/2349(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0304/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0304/2016

Rasprave :

PV 23/11/2016 - 19
CRE 23/11/2016 - 19

Glasovanja :

PV 24/11/2016 - 8.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0455

IZVJEŠĆE     
PDF 623kWORD 73k
7.11.2016
A8-0304/2016

o novim prilikama za mala prijevoznička poduzeća, uključujući

poslovne modele temeljene na suradnji

(2015/2349(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Dominique Riquet

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o novim prilikama za mala prijevoznička poduzeća, uključujući poslovne modele temeljene na suradnji (2015/2349(INI))

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 5. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 priložen Ugovoru o Europskoj uniji o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(1),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2003/361/EZ o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije o europskim malim i srednjim poduzećima za 2014./2015.,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije naslovljene „Počnimo od malih – Akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394) i „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2011)0078),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)356),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije (COM(2016)0501),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o mogućnostima zelenog rasta za mala i srednja poduzeća(3),

–  uzimajući u obzir instrument za mala i srednja poduzeća programa Obzor 2020. te inicijativu INNOSUP, program COSME, portal Vaša Europa - poslovanje, pilot-projekt „Brzi program za inovacije” (FTI) i mogućnosti umrežavanja,

–  uzimajući u obzir Direktivu o elektroničkoj trgovini (2000/31/EZ) i Direktivu o uslugama (2006/123/EZ),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir Instrument za povezivanje Europe (CEF) uspostavljen Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0304/2016),

A.  budući da su mala i srednja poduzeća glavni pokretač europske ekonomije i da prema podacima iz 2014. ona predstavljaju 99,8 % svih poduzeća koja ne pripadaju financijskom sektoru i pružaju dvije trećine radnih mjesta;

B.  budući da mala i srednja poduzeća koja su proteklih godina stvorila radna mjesta uglavnom pripadaju uslužnom sektoru;

C.  budući da mala prijevoznička poduzeća imaju ključnu ulogu u dobrom funkcioniranju mobilnosti u Europi, ali često nailaze na poteškoće pri ulasku na tržište i pri zadržavanju svojeg položaja na njemu, prije svega zbog prisutnosti monopola na tom tržištu;

D.  budući da mala poduzeća pružaju dodanu vrijednost, osobito u udaljenim i gusto naseljenim područjima, zahvaljujući odličnom poznavanju lokalnog tržišta, bliskosti s klijentom i/ili spremnosti i sposobnosti za inovacije; budući da, uz to, ona mogu pružati usluge po mjeri i da pridonose borbi protiv socijalne isključenosti stvaranjem radnih mjesta i ekonomske aktivnosti, poboljšavanjem upravljanja mobilnošću i pridonošenjem razvoju turizma (kod kojeg su usluge mobilnosti izravno vezane za potražnju posjetitelja za novim proizvodima i iskustvima);

E.  budući da se potražnja za uslugama prijevoza, za osobe kao i za robu, i uvjeti pod kojima se one pružaju međusobno bitno razlikuju te da smanjenje mobilnosti ne dolazi u obzir;

F.  budući da organizacija prijevoza u velikim gradovima i na cestama koje vode do njih uzrokuje zagušenja i gužve u prometu, čime nastaje znatna šteta za gospodarstvo; budući da su mala i srednja poduzeća u prometnom sektoru važna nadopuna mreži javnog prijevoza u gradskim čvorištima, posebno u ono doba dana kad je javni prijevoz vrlo rijedak i u perifernim područjima u kojima prigradske usluge prijevoza nisu dobro razvijene;

G.  budući da jedna novija studija Komisije pokazuje da je 17 % europskih potrošača već koristilo usluge ekonomije dijeljenja, a da je njih 52 % upoznato s ponudom tih usluga; budući da potrošači traže lako dostupne i fleksibilne načine korištenja uslugama prijevoza uz održavanje cijena u skladu sa stvarnim troškovima pružanja usluge, kao i jednostavan pristup rezervacijama i sigurnom plaćanju ponuđenih usluga;

H  budući da ekonomija suradnje u prometnom sektoru može aktivno sudjelovati u razvoju održivih oblika mobilnosti; budući da samoregulacija nije uvijek dobro rješenje i da je potreban odgovarajući zakonodavni okvir;

I.  budući da su nužnošću održivog razvoja i revolucijom na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija stvorene nove prilike i izazovi za poduzeća svih veličina u pogledu odgovaranja na sve veću potražnju za održivom mobilnošću unutar infrastrukturnih ograničenja;

J.  budući da su eksponencijalni rast raširenosti pametnih mobilnih uređaja i sveobuhvatna pokrivenost brzim širokopojasnim mrežama doveli do novih digitalnih alata i za pružatelje usluga prijevoza i za klijente smanjenjem transakcijskih troškova i važnosti fizičke lokacije pružatelja usluga jer je, zahvaljujući digitalnim mrežama, i u udaljenim područjima omogućena internetska povezanost radi pružanja usluga, ne samo na regionalnoj već i na svjetskoj razini;

K.  budući da tehnološka otkrića, novi poslovni modeli i digitalizacija posljednjih godina znatno mijenjaju prometni sektor i snažno utječu na tradicionalne poslovne modele, kao i na radne uvjete i zapošljavanje u tom sektoru; budući da su se, iako se s jedne strane prometni sektor otvara, s druge strane radni uvjeti u mnogim slučajevima pogoršali zbog ekonomske krize, a u nekim slučajevima i zbog nedostatne provedbe postojećih propisa;

L.  budući da prometni sektor ne obuhvaća samo izravne pružatelje usluga prijevoza nego i mala i srednja poduzeća koja nude usluge kao što su održavanje prijevoznih sredstava, prodaja rezervnih dijelova, obuka osoblja te iznajmljivanje vozila i opreme; budući da postoji ogroman potencijal za stvaranje novih radnih mjesta povezanih s tim aktivnostima, među ostalim i za visokokvalificirane radnike; budući da u politikama za prometni sektor treba uzeti u obzir interese cijelog vrijednosnog lanca;

M.  budući da samo 1,7 % poduzeća u EU-u u cijelosti iskorištava mogućnosti naprednih digitalnih tehnologija, dok se 41 % njih uopće ne služi tim tehnologijama; budući da je digitalizacija svih sektora od presudne važnosti da bi se zadržala i povećala konkurentnost EU-a;

N.  budući da se ekonomija suradnje odlikuje fleksibilnošću i lakim pristupom, zbog kojih ona može ponuditi mogućnosti zapošljavanja skupinama koje su tradicionalno isključene s tržišta rada, posebno ženama, mladima i migrantima;

O.  budući da usluge prijevoza mogu biti dobar način samozapošljavanja i promicanja poduzetničke kulture;

P.  budući da internetske platforme za usluge prijevoza mogu omogućiti brzo usklađivanje korisničkih zahtjeva za uslugama i ponude radne snage koju čine registrirana poduzeća ili radnici;

Q.  budući da OECD smatra kvalitetna radna mjesta neizostavnim elementom napora u cilju rješavanja pitanja visoke razine nejednakosti i promicanja socijalne kohezije;

I.  Izazovi za mala prijevoznička poduzeća

1.  smatra da su, kako bi odgovorila na rastuću potražnju za mobilnošću uz ograničenu infrastrukturu i sve veće ekološke zahtjeve, sva prijevoznička poduzeća izložena velikim izazovima; ističe da su sva prijevoznička poduzeća pod pritiskom da ponude sigurna, održiva i visokokonkurentna rješenja kojima se istodobno štiti okoliš u skladu sa sporazumom COP21 i ograničava gužva, ali da je malim poduzećima teže i skuplje suočiti se s tim izazovom;

2.  ističe da prečesta izmjena normi emisija za vozila može rezultirati posebnim poteškoćama za mala prometna poduzeća s obzirom na trajanje amortizacije voznog parka;

3.  naglašava složenost prometnog sektora koji je obilježen višerazinskim upravljanjem (na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini) velikim dijelom još uvijek sektoriziranim po vrstama prijevoza; napominje da taj sektor podliježe visokoj razini regulacije, posebice kad je riječ o pristupu profesiji, predmetnim aktivnostima i razvoju, korištenju i prodaji usluga prijevoza (isključiva prava, gornja granica broja dozvola) i subvencioniranju; naglašava da su sigurnost i zaštita od ključne važnosti za prometni sektor, ali žali zbog toga što one, među ostalim čimbenicima, ponekad služe kao izlika za stvaranje nepostojećih prepreka;

4.  poziva države članice da okončaju praksu prekomjerne regulacije, često povezane sa protekcionističkim i korporativnim refleksom koji vodi k sve većoj fragmentaciji, složenosti i krutosti unutarnjeg tržišta, čime se povećavaju nejednakosti; smatra korisnim da države članice jednako tumače zakonitost internetskih platformi te da se spriječe jednostrane neopravdane restriktivne mjere; poziva države članice da poštuju i u potpunosti provedu Direktivu o elektroničkoj trgovini 2000/31/EZ i Direktivu o uslugama 2006/123/EZ; i dalje smatra da su slobodno kretanje pružatelja usluga i sloboda poslovnog nastana, koji su zajamčeni člancima 56. odnosno 49. UFEU-a, ključni za ostvarivanje europske dimenzije usluga te naposljetku unutarnjeg tržišta;

5.  naglašava da zbog trenutačne pravne nesigurnosti u pogledu definiranja pružatelja usluga u prijevozničkom sektoru nije moguće uspostaviti pravednu konkurenciju te žali zbog poteškoća na koje nailaze brojna mala poduzeća pri ulasku na domaće i međunarodno tržište i razvoju ili predstavljanju novih usluga; naglašava činjenicu da je zbog navedenog otežan ulazak malih i srednjih poduzeća u taj sektor;

6.  smatra da je potrebno poboljšati Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1072/2009 kako bi se razriješili ozbiljni poremećaji koji su nakon njezina uvođenja nastali na nacionalnom prometnom tržištu u nekoliko država članica;

7.  pozdravlja nove mogućnosti koje pružaju mala prijevoznička poduzeća i novi poslovni modeli temeljeni na suradnji, ali istovremeno žali zbog praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, a koje nastaju zbog neujednačene primjene propisa EU-a u državama članicama, posebno u pogledu plaća i sustava socijalnog osiguranja, i koje mogu prouzročiti ozbiljne poremećaje poput socijalnog dampinga, kao i sigurnosne izazove;

8.  poziva Komisiju i države članice na veću provedbu zakona; smatra da se svakom promjenom zakonodavstva u području socijalnih i radnih uvjeta moraju poštovati temeljne slobode EU-a, da se ne smije ograničavati pošteno tržišno natjecanje temeljeno na objektivnim konkurentnim prednostima i da se ne smiju stvarati dodatna administrativna opterećenja i dodatni troškovi za mala prijevoznička poduzeća;

9.  napominje da mala prijevoznička poduzeća moraju investirati, ne samo kako bi poslovala u skladu s mjerodavnim pravom nego i kako bi ostala konkurentna (primjerice usmjeravanjem na nove tehnologije); izražava žaljenje što im je, s jedne strane, suprotno velikim poduzećima, pristup kreditima i financiranju na tržištima novca i dalje ograničen usprkos mjerama kvantitativnog ublažavanja dok im se, s druge strane, javne financijske potpore, pogotovo europske, rijetko dodjeljuju zbog presloženih i dugih administrativnih postupaka; naglašava važnost omogućavanja širenja znanja i pružanja pomoći za mala poduzeća podnositelje zahtjeva u okviru Europskog investicijskog fonda;

10.  napominje da, u okviru rastuće urbanizacije, prijevoz mora biti organiziran na sve više integriran, digitaliziran i multimodalan način te da gradska čvorišta sve češće imaju središnju ulogu u organizaciji održive mobilnosti; naglašava da je utjecaj aplikacija za multimodalno planiranje putovanja sve veći i da je za mala poduzeća važno da budu uključena u popis dostupnih aplikacija i portfelja usluga prijevoza; napominje da bi se univerzalnim pristupom internetu potaknulo dijeljenje prijevoza i bolje planiranje putovanja;

11.  napominje da se zbog gospodarskih poteškoća i nedostatka sredstava za održavanje razgranate prometne mreže ukidaju brojne sporedne linije u mnogim regijama, posebno u onima koje su slabije povezane i rjeđe naseljene; smatra da pojava poslovnih modela temeljenih na suradnji nikako ne može opravdati ukidanje javnih usluga prijevoza u tim regijama;

12.  ističe važnost usluge najma lakih vozila poput bicikala ili skutera za gradsku mobilnost; napominje da veliku većinu pružatelja takvih usluga čine mala i srednja poduzeća; poziva na to da se potencijal tih pružatelja usluga češće uzme u obzir u okviru postupka povećanja razine gradske mobilnosti i razvoja energetski i troškovno učinkovitog gradskog prijevoza;

13.  poziva države članice i Komisiju da razmotre okupljanje malih prijevozničkih poduzeća, čime bi se među njima potaknuo razvoj partnerstva, a potrošačima pomoglo pronalaženje potrebnih usluga malih prijevozničkih poduzeća ovisno o potrebama;

14.  poziva Komisiju da pri utvrđivanju smjernica u vezi s tim pitanjem vodi računa o tome da se ti novi poslovni modeli utemeljeni na suradnji teško probijaju u ruralnim i izvangradskim područjima;

15.  napominje da razvoj poslovnih modela utemeljenih na suradnji omogućava optimizaciju upotrebe vozila i infrastrukture te time pomaže zadovoljavanju potražnje za mobilnošću na održiviji način; prima na znanje da bi rastuća uporaba podataka koje stvaraju korisnici mogla dovesti do stvaranja dodane vrijednosti u prometnom lancu; ipak, napominje da bi koncentracija podataka u rukama samo nekoliko posredničkih platformi mogla imati negativan utjecaj i na poštenu raspodjelu prihoda i na uravnoteženo sudjelovanje u ulaganju u infrastrukturu i u drugim relevantnim troškovima, a sve to izravno utječe na mala i srednja poduzeća;

16.  pozdravlja činjenicu da su posredničke platforme uvele ideju međusobnog konkuriranja, konkuriranja postojećim pružateljima usluga i korporacijskim strukturama te slabljenja postojećih i sprečavanja nastajanja novih monopola; naglašava da se tako potiče tržište koje je u puno većoj mjeri usredotočeno na potražnju potrošača i navodi države članice na preispitivanje strukture tržišta; ipak, napominje da će bez odgovarajućeg i jasnog zakonskog okvira posredničke platforme koje posluju prema načelu „pobjednik dobiva sve” doći na dominantne položaje na tržištu na štetu raznolikosti gospodarstva;

17.  skreće pozornost na prilike i izazove (npr. i mala bi poduzeća mogla doći do izražaja u tim novim područjima) koji proizlaze iz razvoja umreženih i autonomnih vozila (automobila, plovila, bespilotnih letjelica i vožnja u konvoju, tzv. platooning); stoga apelira na Komisiju da osmisli plan za umrežena i automatizirana vozila i da analizira potencijalne učinke koje bi raširena upotreba te tehnologije mogla imati na europski prijevozni sektor, posebno na mala i srednja poduzeća;

II.  Preporuke: kako pretvoriti izazove u prilike

18.  poziva na daljnje ulaganje napora u dovršavanje jedinstvenog europskog prometnog prostora; smatra da svaka regulativa kojom se malim poduzećima nameću novi uvjeti, između ostalog u poreznim, socijalnim i ekološkim pitanjima, mora biti razmjerna, jednostavna i jasna, ne smije kočiti njihov razvoj i kad je to potrebno mora odražavati regionalna i nacionalna obilježja pojedinih država članica; smatra da takve regulative moraju biti popraćene potrebnim poticajnim mjerama (regulatornim i/ili financijskim);

19.  smatra da je poticanje integriranog i koordiniranog europskog sustava mobilnosti najbolji način s pomoću kojeg će se sva poduzeća u svim vrstama prijevoza na odgovarajući način integrirati u proces zajedničke dinamike u kojem digitalizacija i promicanje inovacija iz vlastitog sektora prijevoza predstavljaju najbolju metodu da se klijentima zajamči jedinstven i koherentan sustav, a stručnjacima omogući bolji položaj u dodavanju vrijednosti;

20.  napominje da usluge koje MSP-ovi pružaju u prijevoznom sektoru nisu uvijek dovoljno prilagođene potrebama osoba s invaliditetom i starijim osobama; poziva na to da se instrumentima i programima usmjerenima na podržavanje tih pružatelja usluga uzme u obzir potreba za prilagođavanjem usluga prijevoza, koliko je to moguće, potrebama osoba s ograničenom mobilnošću;

21.  napominje da bi s obzirom na manjak investiranja u infrastrukturu, svi prijevoznici koji profitiraju od korištenja prijevoznom infrastrukturom trebali dati svoj doprinos, uzimajući u potpunosti u obzir sve postojeće prometne poreze, pristojbe i negativne utjecaje na okoliš i na zdravlje; ističe važnost internalizacije negativnih vanjskih čimbenika u cestovnom prijevozu i korištenje prihoda za prometne infrastrukture, među ostalim i prekograničnog; ipak, uviđa da bi to moglo predstavljati poseban problem za mala poduzeća, uključujući i poduzeća u najudaljenijim regijama, koji se mora uzeti u obzir kao prioritet;

22.  podsjeća na to da je EFSU uspostavljen kako bi se pridonijelo visoko inovativnim projektima utemeljenima na tržištu i stoga smatra da se radi o ključnom instrumentu za pomoć malim i srednjim poduzećima u prijevoznom sektoru pri izradi novih rješenja u području mobilnosti; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju njegovu provedbu i povećaju potporu malim i srednjim poduzećima te novonastalim poduzećima kada pripremaju te projekte;

23.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu primjerene mjere u cilju borbe protiv praksi kojima velika udružena poduzeća narušavaju tržišno natjecanje kako bi se riješio problem diskriminacije i ograničenog pristupa tržištu bez obzira na veličinu ili vrstu poduzeća, posebno kad je riječ o novim poslovnim modelima; poziva na dijalog i na poboljšanje odnosa između prijevoznika i naručitelja, posebno na novim i potencijalnim tržištima, kao i na rješavanje problema lažnog samozapošljavanja;

24.  poziva na to da se mala i srednja poduzeća uključe u planove izrade integriranih sustava izdavanja karata; napominje da će učinkovitost takvog sustava ovisiti o tome obuhvaća li se njime što veći mogući broj poduzeća i pružatelja usluga u području usluga prijevoza; napominje da razmjena informacija i iskustva između velikih pružatelja usluga i MSP-ova može dovesti do vrlo korisnih sinergija u pogledu izrade učinkovite prijevozne mreže u Europi;

25.  poziva da se u cilju veće transparentnosti revidiraju i usklade pravila o pristupu profesijama i djelatnostima koje su regulirane u Europi i njihov nadzor kako bi se novi pružatelji usluga i usluge povezane s digitalnim platformama i ekonomija suradnje mogli razvijati u okruženju koje pogoduje poduzećima, među ostalim uz veću transparentnost u pogledu zakonodavnih promjena i poslovati uz tradicionalne operatere u okružju zdravog tržišnog natjecanja; primjećuje pozitivne učinke pružatelja usluga u ekonomiji dijeljenja u pogledu stvaranja novih radnih mjesta za mlade osobe koje ulaze na tržište rada i za samozaposlene radnije;

26.  poziva Komisiju da bez odgode objavi plan za objavu podataka o prijevozu financiranom javnim sredstvima i uvede usklađene standarde za podatke o prijevozu i programska sučelja kako bi se potaknule inovacije koje uključuju veliku količinu podataka i nove usluge prijevoza;

27.  smatra da s obzirom na razvoj ekonomije suradnje rješenje nije ni u propisima za pojedinačne sektore ni u posebnim propisima za digitalne platforme i da u budućnosti propisima treba obuhvatiti sustav mobilnosti u cjelini; poziva na uspostavu moderniziranog i multimodalnog regulatornog okvira kojim se potiču inovativnost, konkurentnost i zaštita potrošača i njihovih podataka, štite prava radnika te osiguravaju jednaki uvjeti za različite pružatelje usluga; imajući to na umu, skreće pozornost na važnost interoperabilnosti u sektoru prometa s obzirom na to da ona malim poduzećima omogućuje jedinstvena rješenja;

28.  poziva države članice da procijene je li potrebno prilagoditi nacionalne zakone o radu digitalnom dobu vodeći računa o odlikama modela ekonomije suradnje i zakonima o radu svake pojedinačne države članice;

29.  smatra da je za ostvarivanje tog cilja potrebno usklađivanje modela utemeljeno na jasnim, dosljednim i međusobno razgraničenim definicijama posrednika i pružatelja usluga; poziva na razlikovanje tih posredničkih platformi, preko kojih korisnici ne mogu ostvariti dobit, i profitnih posredničkih platformi koje povezuju pružatelje usluga i klijente, uz hijerarhijski odnos između pružatelja usluge i platforme ili bez njega; predlaže da se, kako bi se svim stranama olakšalo poštovanje poreznih obveza i obveza socijalnog osiguranja i kako bi se utvrdilo da su pružatelji usluga koji se koriste platformama kompetentni i kvalificirani (da bi se zajamčila zaštita potrošača), nacionalnim tijelima omogući da od posredničkih platformi traže informacije koje smatraju nužnima; naglašava da i već postojeći sustavi za povratne informacije i ocjenjivanje pomažu posrednicima da s potrošačima izgrade osnos povjerenja i da bi se s prikupljenim podacima trebalo postupati u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća;

30.  smatra da se zbog velikog potencijala za transparentnost u ekonomiji suradnje mogu dobro pratiti operacije usluga prijevoza, u skladu s ciljem da se učvrsti postojeće zakonodavstvo; poziva Komisiju da objavi smjernice o tome kako se pravo EU-a primjenjuje na različite vrste poslovnih modela temeljenih na suradnji kako bi se, po potrebi, uklonile regulatorne praznine na području zapošljavanja i socijalne sigurnosti uz poštovanje nacionalnih nadležnosti;

31.  ističe da prijevoznička poduzeća obuhvaćaju i dionike koji ne pružaju izravno usluge prijevoza, kao što su pružatelji usluga osposobljavanja, poduzeća za iznajmljivanje vozila, radionice i centri za usluge; napominje da veliku većinu takvih pružatelja usluga čine mala i srednja poduzeća; poziva na to da se potrebe tih pružatelja usluga uzmu u obzir prilikom izrade pravnih mjera i investicijskih programa usmjerenih na podržavanje razvoja MSP-ova;

32.  potiče Komisiju da pruži podršku malim i srednjim poduzećima u prijevoznom sektoru pri formiranju klastera u tom području kojima se mogu pridružiti i potrošači i ostali dionici;

33.  napominje da većina ponuđača u ekonomiji suradnje dolazi iz država izvan EU-a; smatra da EU treba inovativnija start-up poduzeća u prijevoznom sektoru i poziva na pružanje veće podrške takvim poduzećima, posebno za obuku mladih poduzetnika u tom području;

34.  žali što su dosadašnje reakcije država članica na razvoj poslovnih modela utemeljenih na suradnji bile individualne i u nekim slučajevima neusklađene s potencijalom i korišću razvoja tog sektora i u suprotnosti s očekivanjima potrošača te smatra poželjnim usklađeno i opće djelovanje na europskoj razini kojim će se obuhvatiti pitanja poslovnih modela utemeljenih na suradnji; prima na znanje razborit pristup Komisije u pogledu tog „novog poslovnog modela” koji je izrazila u nedavnoj komunikaciji u kojoj je naglasila važnost ekonomije suradnje za budući razvoj(5);

35.  napominje golemi potencijal novih tehnologija za pojavu novih oblika pružanja usluga u sektoru prijevoza roba; posebno ističe iznimne mogućnosti bespilotnih letjelica koje već predstavljaju vrlo učinkovito sredstvo za rad u teškim uvjetima; ističe da bi EU trebao poduprijeti potencijal malih i srednjih poduzeća uključenih u izradu, proizvodnju i upotrebu bespilotnih letjelica;

36.  smatra da modeli ekonomije suradnje predstavljaju važan instrument za održiv razvoj povezivanja udaljenih, planinskih i ruralnih područja i omogućuju neizravne koristi i za sektor turizma;

37.  smatra da bi zakonodavni uvjeti trebali biti razmjerni prirodi posla i veličini poduzeća; ipak, zabrinut je zbog pitanja jesu li izuzeća za laka gospodarska vozila iz niza europskih propisa i dalje opravdana s obzirom na sve rašireniju upotrebu tih vozila u međunarodnom prijevozu dobara te poziva Komisiju da predstavi dijagnostičko izvješće o posljedičnom utjecaju na ekonomiju, okoliš i sigurnost;

38.  poziva na uspostavljanje struktura za suradnju između malih prijevozničkih poduzeća, znanstvenih istraživačkih instituta i lokalnih i regionalnih tijela kako bi se bolje organizirala održiva gradska i međugradska mobilnost i tako učinkovito reagiralo na pojavu novih usluga i proizvoda, uključujući i one koje nude mala i srednja poduzeća (npr. prvu i zadnju etapu prijevoza od vrata do vrata), usklađujući istovremeno postojeće mreže javnog prijevoza s potrebama i očekivanjima putnika; poziva na to da se informacije o uslugama mobilnosti koje nude mala poduzeća uvrste u usluge informiranja o putovanjima i usluge planiranja putovanja;

39.  poziva na osnivanje radnih skupina za inovacije koje bi omogućile potpunu provedbu koncepta gradova dijeljenja („shareable cities”) i koje pomagale lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima da učinkovito reagiraju na pojavu novih usluga i proizvoda;

40.  ističe važnost usmjerene obuke (npr. u pogledu velikih količina podataka, integriranih usluga itd.) da bi se prijevozničkim poduzećima pomoglo pri stvaranju dodane vrijednosti zahvaljujući digitalnom okružju; stoga poziva na usklađivanje načina na koji se obučavaju profesionalci s vještinama i kvalifikacijama potrebnim za nove poslovne modele, prije svega da bi se riješio problem nedostatka osoblja, posebno vozača;

41.  ističe da se mala i srednja poduzeća u prijevoznom sektoru često susprežu od širenja poslovanja zbog povećanih rizika koji se kriju u prekograničnom poslovanju, a do kojih dolazi zbog razlika u pravnim sustavima pojedinih država (članica); poziva Komisiju da u suradnji s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama izradi platforme za suradnju i komunikaciju kako bi se mala i srednja poduzeća mogla savjetovati i osposobiti u pogledu različitih programa financiranja, bespovratnih sredstava i internacionalizacije; poziva Komisiju da bolje iskoristi postojeće programe potpore malim i srednjim poduzećima te da ih približi akterima u prijevoznom sektoru u kontekstu sinergija među raznim fondovima EU-a;

42.  potiče lokalne vlasti da se aktivno posvete načelima dekarbonizacije gradskog prijevoza utvrđenima u Bijeloj knjizi o prometu, a operatere da djeluju unutar novog okvira tržišnog natjecanja i aktivnosti te da time iskoriste konkurentne prednosti ponude usluga bez štetnih emisija te postupne digitalizacije svojeg upravljanja, djelovanja i marketinga;

43.  poziva Komisiju, države članice i lokalna tijela da promiču inovacije u području ekonomije dijeljenja koje će olakšati pojava poslovnih modela utemeljenih na suradnji, kao što su dijeljenje automobila, bicikala, prijevoza tereta, taksija ili vožnje, autobusi na zahtjev i povezanost tih vrsta prijevoza s javnim prijevozom;

44.  poziva Komisiju da s pomoću bolje suradnje glavnih uprava pomno prati razvoj digitalne ekonomije i učinak zakonodavnih inicijativa u okviru „Digitalnog programa” na prijevozni sektor;

45.  poziva Komisiju i države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima redovito procjenjuju utjecaj digitalizacije na broj i vrstu radnih mjesta u sektoru prijevoza, te da se pobrinu da politike zapošljavanja i socijalne politike idu ukorak s digitalizacijom prijevozničkog tržišta rada;

46.  preporučuje da poduzeća koja posluju u okviru ekonomije suradnje i osobe zaposlene u sektoru prijevoza pronađu način da surađuju u pokušaju ostvarivanja zajedničkih interesa, na primjer u području osiguranja;

47.  pozdravlja fleksibilne modele radnog vremena o kojima se u sektoru prijevoza pregovara sa socijalnim partnerima, a koji radnicima omogućuju bolje usklađivanje posla i privatnog života; međutim, ističe da je važno nadzirati poštuju li se u sektoru prijevoza obvezna pravila o radnom vremenu, vremenu vožnje i odmoru, što bi trebalo postati lakše zahvaljujući digitalizaciji sektora prijevoza;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

OBRAZLOŽENJE

Zbog nedostatka odgovarajućih statističkih podataka, teško je shvatiti stvarno stanje malih prijevozničkih poduzeća u Europi. Iako je jasno da njihova relevantnost ovisi o vrsti prijevoza (veća je u cestovnom, riječnom i morskom prijevozu, a nešto manja u željezničkom i zračnom), ne može se precizno saznati njihov broj, udio u zapošljavanju ili udio u stvorenom bogatstvu unutar EU-a.

Izvjestitelj „prijevozničkim poduzećima” smatra ona poduzeća koja pružaju usluge prijevoza, bilo putnika bilo robe. Prijevoznička industrija i povezane usluge stoga nisu predmet ovog izvješća.

Mala prijevoznička poduzeća teško je ocjenjivati jer su njihovi profili raznovrsni i ovise o vrsti prijevoza, državi, vrsti pružene usluge i strukturi tržišta na kojem posluju. Navode se obiteljska poduzeća, mala i srednja poduzeća, mikropoduzeća, obrti i start-up poduzeća. Ovisno o tome do koje su mjere integrirani u sustav mobilnosti, svaki od njih zahtijeva drukčiji pristup. Mala i srednja poduzeća, primjerice, kao administrativna kategorija koja profitira od određenih vrsta subvencija, posluju u precizno definiranom tržišnom segmentu i često ovise o velikim poduzećima, a da nužno ne ciljaju na eksponencijalni rast. S druge strane, start-up poduzeća (koja se ne mogu administrativno definirati) u većini slučajeva sama stvaraju svoje tržište zahvaljujući iskorištavanju neke ideje, pokazuju veću prilagodljivost i često imaju potencijal za razvoj na međunarodnom tržištu.

Sva ta poduzeća imaju ključnu ulogu i u prijevozu putnika i robe olakšavajući mobilnost koju su, povijesno gledajući, oblikovali „veliki igrači”. Zahvaljujući izvrsnom poznavanju lokalnog tržišta, većoj bliskosti s klijentom i/ili često spremnosti i sposobnosti za inovacije, mala poduzeća poboljšavaju individualni prijevoz putnika, osobito na „zadnjem kilometru” u gusto naseljenim područjima. Isto tako, u udaljenim područjima gdje bi izgradnja željezničke infrastrukture ili organizacija javnog putničkog prijevoza bila preskupa, osobni automobil često je jedino moguće prijevozno sredstvo za određene skupine stanovništva.

Zato su mala poduzeća ključni element europske mobilnosti. Ona obiluju talentima koji trebaju poticajno okruženje kako bi se razvijali. Upravo u tom pogledu zakonodavac može i mora ispuniti svoju zadaću, odnosno stvoriti što je moguće poticajnije regulatorno, društveno i fiskalno okruženje. Na taj će način mala prijevoznička poduzeća moći pretvoriti u prilike brojne izazove s kojima se danas suočavaju, u prvom redu one koji su povezani s revolucijom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Važnost koju informacijske i komunikacijske potrebe imaju za prijevoznike stvorila je od tog sektora plodno tlo za digitalno gospodarstvo, a još i više za posredničke platforme. Nove tehnologije, koje su postale pristupačne malim poduzećima, snažno moderniziraju ekonomiju mobilnosti (optimizacijom korištenja vozila, smanjenjem troškova i gužvi te pojednostavljenjem veze između pružatelja usluga i klijenta). Navedene platforme, posebno one koje su povezane s ekonomijom suradnje, uvode velike promjene istovremeno optimizirajući odnos ponude i potražnje. Te promjene premašuju jednostavne okvire učinkovitosti: dovodeći u pitanje etablirane dionike potpuno se mijenja način na koji je mobilnost organizirana i pojavljuje se samoupravni sustav „prozumenata” (fr. „consommacteurs”) kojim se dovodi u pitanje odnos zaposlenik/poslodavac. Zahvaljujući kontroliranju oba kraja lanca – poznavanju potreba klijenata i sposobnosti da u pravom trenutku pruže ponudu prilagođenu okolnostima – novi dionici u digitalnom svijetu uspjeli su iskoristiti dio dodane vrijednosti te na taj način rješavaju probleme povezane s investiranjem u infrastrukturu koju koriste, a koju podržavaju javni i privatni dionici stvarnog gospodarstva.

Prvi izazov za mala poduzeća je u načinu na koji mogu iskoristiti digitalnu tranziciju. Bila ona sama aktivni dionici ili ne, poduzeća se moraju prilagoditi ili će propasti.

Zatim, uvjeti za razvoj održivih rješenja koji, usprkos ograničenim kapacitetima prijevozničke infrastrukture, odgovaraju na sve veće potrebe mobilnosti istodobno čuvajući okoliš, nikada nisu bili povoljniji. U tom pogledu treba imati na umu da ukupna razina emisije štetnih plinova opada već deset godina u svim sektorima europskog gospodarstva, osim u prometnom sektoru u kojem se i dalje povećava. Prometni sektor danas je odgovoran za otprilike jednu četvrtinu ukupne emisije štetnih plinova u EU-a. Na 21. Konferenciji stranaka o borbi protiv klimatskih promjena potvrđeno je da taj sektor hitno mora dati svoj doprinos prelasku na dekarbonizirano gospodarstvo. Vrlo brzo, već 2050. godine više od 80 % stanovništva živjet će u gradovima. Gradska mobilnost stoga će postati još važnija te će se putovanja morati organizirati na multimodalan, čist i integriran način. I ovdje će uloga zakonodavnog tijela biti stvaranje okvira za poticanje ekološke tranzicije. To znači da moramo učiniti održivi prijevoz isplativijim.

Trebamo biti svjesni da, dok su sva poduzeća podvrgnuta toj obvezi, mala poduzeća moraju uložiti više napora u njezino ispunjavanje.

Paradoksalno je da je, dok bi se u teoriji zakonodavnim okvirom trebali stvoriti najbolji mogući uvjeti za suočavanje s tim trendovima, on često dio problema, posebno u sektorima poput prometnog koji su strogo regulirani na raznim razinama – lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj.

Danas su zbog razlika u primjeni prava i loše provedbe ekonomski i društveni poremećaji tržišta i dalje uobičajeni, dok mala poduzeća sve više pate zbog nedostatka stvarnog jedinstvenog europskog prometnog prostora. Pristup zanimanjima u prometnom sektoru znatno varira od zemlje do zemlje, a rezidenti i nerezidenti ne tretiraju se uvijek ravnopravno. Iako je sigurnost i dalje nezaobilazan cilj svih prijevozničkih aktivnosti, ona se često koristi kao prepreka pristupu tržištu. Ukratko, potrebno nam je „više Europe” i u ovom sektoru.

Dolaskom novih dionika na tržište, pravna nesigurnost u vezi s definiranjem pružatelja usluga prijevoza sprečava stvaranje poštenog tržišnog natjecanja i koči ambicije mnogih malih poduzeća. Dok je radnik u komunikaciji Europske komisije (COM(2002)694 final) definiran kao osoba koja obavlja stvaran i učinkovit rad za koji je plaćen pod vodstvom druge osobe, pojam samozaposlenog radnika nije dovoljno jasan. S druge strane, zbog trenutačnog nefleksibilnog zakonodavstva postojećim prijevoznicima moglo bi biti teško nositi se s dolaskom novih dionika.

Treba dodati da europske i nacionalne subvencije namijenjene malim poduzećima nisu uvijek lako dostupne te da vremenski okviri nisu u skladu s inovacijskim ciklusima. Europa treba posvetiti više pažnje malim poduzećima.

S obzirom na navedeno, izvjestitelj podnosi nekoliko prijedloga za pretvaranje tih brojnih izazova u prilike za mala poduzeća:

–  hitno povećati napore s ciljem stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, otkloniti razlike u primjeni prava (revizijom izuzeća za lakša gospodarska vozila, borbom protiv praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, usklađivanjem pristupa profesiji i njezinog nadzora);

–  poticati konvergenciju između tradicionalnog gospodarstva i platformi, među kojima su i poslovni modeli temeljeni na suradnji, kako bi se poticale inovacija, zaštita potrošača i pošteno tržišno natjecanje (okvir zahvaljujući kojem sva poduzeća doprinose društvenom trošku prijevoza i investicijama u infrastrukturu);

–  organizirati bolju koordiniranost lokalnih vlasti i malih prijevozničkih poduzeća kako bi se poboljšala gradska mobilnost koja će u bliskoj budućnosti biti u potpunosti dekarbonizirana.

Prilog I.: Javni upitnik za pomoć pri pripremi izvještaja

Izvješće Europskog parlamenta o vlastitoj inicijativi na temu

„Nove mogućnosti za mala prijevoznička poduzeća, uključujući poslovne modele temeljene na suradnji”

SAVJETOVANJE

„U studenom 2015. Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta odlučio je sastaviti izvješće o vlastitoj inicijativi na temu novih mogućnosti za mala prijevoznička poduzeća, uključujući poslovne modele temeljene na suradnji. Poštovani poduzetnici i pružatelji usluga u sektoru mobilnosti, kao izvjestitelj za ovu temu pozivam vas da podnesete prijedloge o tome kako se vašim poduzećima najbolje može pomoći da se suoče s problemima.”

Dominique Riquet (ALDE-UDI)

zastupnik u Europskom parlamentu

potpredsjednik Odbora za promet i turizam

član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

predsjednik Međuskupine za dugoročne investicije i reindustrijalizaciju

INFORMACIJE

Cilj ovog izvještaja o inicijativi odrediti je izazove s kojima se danas suočavaju mala prijevoznička poduzeća u Europi. Na temelju toga bit će predložena rješenja za poboljšanje konkurentnosti uz zajamčen koherentan i održiv razvoj cijelog sustava prijevoza kao i pravedne uvjete tržišnog natjecanja za sve dionike. Izrađen kako bi potaknuo zakonodavce da pronađu nove načine rješavanja ovih problema, ovaj izvještaj ograničen je na mala i srednja poduzeća i start-up poduzeća povezana s uslugom mobilnosti (bilo da se radi o osobama ili o robi). Stoga se ovo savjetovanje ne odnosi direktno na prometnu industriju i infrastrukturu.

Finalna verzija izvješća trebala bi biti usvojena u rujnu ove godine, a početni nacrt bit će pripremljen za početak travnja kako bi ga nadležni odbor ispitao tijekom tog mjeseca. Rok za slanje prijedloga je 29. veljače (jer je prijestupna godina). Prijedlozi i zahtjevi za informacijama šalju se na sljedeću adresu: dominique.riquet@europarl.europa.eu.

Vaši će prijedlozi pomoći u izradi izvješća, ali njihov sadržaj neće biti javno objavljen. Međutim, kako bismo osigurali transparentnost, imena predlagatelja bit će navedena na kraju izvješća.

Kako biste lakše oblikovali odgovore, niže je priložen popis predloženih pitanja. Želite li podijeliti s nama nešto što nije na prikladan način obuhvaćeno našim pitanjima, molimo vas da to priložite svojem prijedlogu.

Bruxelles, 29. siječnja 2016.

PITANJA

1)  Koji su glavni izazovi za vaše poduzeće danas?

2)  U kojoj ste mjeri digitalizirali svoje djelovanje? U kojoj se mjeri vaša djelatnost temelji na ili ovisi o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama? Koju ulogu imaju velike količine podataka u vašoj djelatnosti?

3)  Na koji način uzimate u obzir cilj održivog razvoja? nove demografske trendove (prije svega starenje i urbanizaciju stanovništva)?

4)  Pokušavate li plasirati svoje usluge na međunarodno tržište i s kojim se problemima pritom susrećete? Jesu li zemlje u razvoju prilika za rast za vaše poduzeće?

5)  Kojom se vrstom prijevoza najviše bavite? U kojoj mjeri tu vrstu prijevoza smatrate prekrutom za pristup odgovarajućem tržištu i održavanje na njemu?

6)  Imate li dojam da se poduzetnike u Europi percipira i tretira na pozitivan način?

7)  Kako financirate svoje poduzeće (poticajima, kreditima, kreditnim jamstvom, vanjskim ulaganjima...)? Jeste li upoznati s postojanjem različitih europskih programa osmišljenih za potporu malim i srednjim poduzećima i start-up poduzećima? Koristite li ih i ako da, zašto?

8)  Ako predstavljate start-up, smatrate li da ste dobili dovoljnu potporu u različitim fazama razvoja?

9)  Ako koristite poslovni model temeljen na suradnji:

-  kako su javna tijela reagirala na vaš dolazak na tržište? Kakvi su vaši odnosi s poduzećima koja pripadaju „tradicionalnom gospodarstvu”?

-  oporezivanje, socijalna prava i sigurnost među glavnim su izvorima zabrinutosti: kakva je vaša reakcija i što biste preporučili?

10)  Mislite li da je pravno okruženje u kojem se razvijate zadovoljavajuće? (stabilno kroz vrijeme, usklađeno među (europskim) zemljama, jasno, prilagođeno stvarnom stanju, sveobuhvatno)

11)  Zahtijevaju li problemi koje ste naveli novu ili bolju uredbu, bolju provedbu postojećeg zakonodavstva ili manje propisa? Ako da, na kojoj razini (lokalnoj/nacionalnoj/europskoj)?

12)  Koje je vaše viđenje mobilnosti za pet, deset ili 20 godina? Jeste li optimistični kad je riječ o budućnosti vašeg poduzeća?

O VAMA

-  vaše ime i naziv vašeg poduzeća:

-  zemlja osnivanja i zemlja/e u kojoj/kojima poslujete:

-  broj zaposlenika/pružatelja usluga pomoću kojih ostvarujete ciljeve poduzeća:

-  vrsta usluga:

-  stadij razvoja:

-  promet i procijenjena vrijednost:

-  kontakt (adresa elektroničke pošte i broj telefona) i internetska stranica/profil na društvenim mrežama/aplikacija:

Prilog II. Popis sudionika s kojima je izvjestitelj stupio u kontakt

- Allied for Startups

- Avatar Logistics

- BlablaCar

- Captain Train

- Caisse des Dépôts et Consignations (Francuska)

- Chambres de Métiers et de l’Artisanat (APCMA) (Francuska)

- Europska komisija

- Drivr

- Europsko udruženje cestovnih prijevoznika (UETR)

- Fédération nationale des transports routiers (FNTR) (Francuska)

- France Digitale

- Heetch

- Inland Navigation Europe (INE)

- LEO Express

- Mouvement des Entreprises de France (Medef)

- Taxis Bleus (Belgija i Francuska)

- G7 Taxis (Francuska)

- Uber

- Međunarodno udruženje javnog prijevoza (UITP)

Prilog III.: Popis stručnjaka povezanih sa sastavljanjem izvješća

- Carlo Cambini, Politecnico di Torino, izvanredni profesor

- Matthias Finger, profesor, direktor FSR-Transporta i predsjednik Management of Network Industries, EPFL

- Gabriele Grea, Università Commerciale L. Bocconi (Milano, Italija), profesor

- Sampo Hietanen, predsjednik Uprave Maasa, Finska

- Juan José Montero Pascual, UNED Madrid, izvanredni profesor

29.9.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za promet i turizam

o novim prilikama za mala prijevoznička poduzeća, uključujući poslovne modele temeljene na suradnji

(2015/2349(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Elena Gentile

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da tehnološka otkrića, novi poslovni modeli i digitalizacija posljednjih godina znatno mijenjaju sektor prijevoza i snažno utječu na tradicionalne poslovne modele, kao i na radne uvjete i zapošljavanje u tom sektoru; i dok se s jedne strane sektor prijevoza otvara, s druge su se strane radni uvjeti u mnogim slučajevima pogoršali zbog ekonomske krize i, u nekim slučajevima, nedostatne provedbe postojećih propisa;

B.  budući da sektor prijevoza ne obuhvaća samo izravne pružatelje usluga prijevoza nego i mala i srednja poduzeća koja nude usluge kao što su održavanje prijevoznih sredstava, prodaja rezervnih dijelova, obuka osoblja te iznajmljivanje vozila i opreme; budući da te aktivnosti imaju ogroman potencijal da stvaraju nova radna mjesta, uključujući i zapošljavanje visokokvalificiranih radnika; budući da u politikama za sektor prijevoza treba uzeti u obzir interes cijelog vrijednosnog lanca;

C.  budući da Komisija, u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM 2016/0356), ističe da fleksibilni oblici zapošljavanja u ekonomiji suradnje izazivaju nesigurnost u pogledu primjenjivih prava i razine društvene zaštite te da se sve više gube granice između samozaposlenih osoba i radnika;

D.  budući da samo 1,7 % poduzeća u EU-u u cijelosti iskorištava mogućnosti naprednih digitalnih tehnologija, dok se 41 % njih uopće ne služi tim tehnologijama; budući da je digitalizacija svih sektora od presudne važnosti da bi se zadržala i povećala konkurentnost EU-a;

E.  budući da mala i srednja poduzeća imaju posebnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u sektoru prijevoza, a posebno cestovnog prijevoza, te budući da su ona u lošijoj poziciji od većih poduzeća u pogledu pristupa sredstvima za neophodna ulaganja, među ostalim zajmovima i potpori iz europskih fondova;

F.  budući da se ekonomija suradnje odlikuje fleksibilnošću i lakim ulaskom, zbog kojih može ponuditi mogućnosti zapošljavanja skupinama koje su tradicionalno isključene s tržišta rada, a posebno ženama, mladima i migrantima;

G.  budući da su europski socijalni partneri ovog sektora zabrinuti zbog nepoštene konkurencije na tržištima gradske mobilnosti zbog pojave platformi za „dijeljenje prijevoza uz naknadu”, što se često povezuje s nepoštenim tržišnim praksama poput izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa za socijalno osiguranje te zaobilaženjem standarda zapošljavanja i socijalnih standarda; u

H.  budući da usluge prijevoza mogu biti dobar način samozapošljavanja i promicanja poduzetničke kulture;

I.  budući da prema najnovijim istraživanjima u sektoru prijevoza postoji tendencija da se odgovornost za plaćanje socijalnih doprinosa i naknada na koje zaposleni imaju pravo prebaci na podizvođače i samozaposlene vozače; budući da postoji opasnost da će se samozaposlene vozače izložiti nesigurnim uvjetima rada, dok prividno samozapošljavanje istovremeno uzima maha(6);

J.  budući da internetske platforme za prijevozničke usluge mogu omogućiti brzo usklađenje korisničkih zahtjeva za uslugama, s jedne strane, i ponude radne snage koju čine registrirana poduzeća ili radnici, s druge strane;

K.  budući da OECD smatra kvalitetna radna mjesta neizostavnim elementom napora da se riješi pitanje velike nejednakosti i promiče socijalna kohezija(7);

1.  ističe da je potrebno proporcionalno regulatorno i administrativno okruženje u kojem će se poticati ulaganja i pristup financiranju te istovremeno jamčiti održiv rast i kvalitetna radna mjesta u malim prijevozničkim poduzećima;

2.  konstatira da se u sektoru prijevoza pojavila ekonomija suradnje s fleksibilnijim oblicima zapošljavanja; ističe da o poslovnim modelima temeljenima na suradnji u sektoru prijevoza treba raspravljati u kontekstu šire debate kako bi se stvoriti pošteni i transparentni uvjeti natjecanja; naglašava da je za napore oko promicanja razvoja ekonomije suradnje važan stabilan pravni okvir;

3.  napominje da je porastao broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme, zaposlenih preko agencija i samozaposlenih u sektoru prijevoza te da je opći trend sklapanje fleksibilnijih ugovora o radu; napominje da ekonomija suradnje u sektoru prijevoza zato ljudima nudi nove mogućnosti dodatne zarade, zapošljavanja mladih (a posebno onih koji traže rad povremeno i fleksibilne oblike zaposlenja koji im omogućavaju da kombiniraju rad i studij), ostvarenja veće ravnoteže između posla i privatnog života te smanjenja nedovoljne zaposlenosti i nezaposlenosti; međutim, podsjeća da taj trend u nekim situacijama može dovesti do nesigurnosti; ističe da fleksibilno zapošljavanje mora biti obuhvaćeno postojećim propisima o zdravlju i zaštiti na radu, kao i mjerama socijalne zaštite, kako bi se izbjegle dugoročne negativne društvene i financijske posljedice te da se moraju isključiti potencijalni rizici, kao što je preopterećenost radnika i plaće koje nisu razmjerne radnom učinku; stoga s jedne strane naglašava potrebu za fleksibilnošću na tržištu rada, a s druge potrebu za ekonomskom i socijalnom sigurnošću radnika; ističe da se snižavanje cijene rada ne bi smjelo narušiti uvjete rada ili standarde zapošljavanja;

4.  poziva Komisiju i države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima redovito procjenjuju utjecaj digitalizacije na broj i vrstu radnih mjesta u sektoru prijevoza, te da se pobrinu da politike zapošljavanja i socijalne politike idu ukorak s digitalizacijom prijevozničkog tržišta rada;

5.  napominje da digitalni sektor također obuhvaća profesionalne usluge i posrednike koji nude platforme za isključivo povezivanje pružatelja i korisnika usluga; potiče države članice da uspostave minimalan prag koji bi im omogućio da razlikuju gospodarske aktivnosti koje obuhvaćaju pružanje profesionalnih usluga od neprofesionalnog uzajamnog pružanja usluga pojedinaca (peer-to-peer); ističe da, dok prva aktivnost naravno treba biti u skladu s poreznim propisima i propisima o socijalnom osiguranju, profesionalno korištenje potonje aktivnosti također treba biti regulirano;

6.  uviđa mogućnosti koje stvaraju ekonomija suradnje i jedinstveno digitalno tržište za otvaranje novih radnih mjesta i uključiv rast u malim prijevozničkim poduzećima; međutim, naglašava da se u ekonomiji suradnje, poput svake druge ekonomije, moraju plaćati porezi i socijalni doprinosi, da se mora poštovati radno i socijalno zakonodavstvo te osigurati zaštita potrošača; smatra da se zbog velikog potencijala za transparentnost u ekonomiji suradnje mogu dobro pratiti operacije prijevozničkih usluga, u skladu s ciljem da se učvrsti postojeće zakonodavstvo; poziva Komisiju da objavi smjernice o tome kako se pravo EU-a primjenjuje na različite vrste poslovnih modela temeljenih na suradnji kako bi se, po potrebi, uklonile regulatorne praznine na području zapošljavanja i socijalne sigurnosti uz poštovanje nacionalnih nadležnosti; poziva države članice da provode dovoljno inspekcija i nameću sankcije u slučajevima kršenja pravila;

7.  ukazuje na relativno male zapreke da se započne karijera u sektoru prijevoza i na velik potencijal koji taj sektor time nudi u borbi protiv dugotrajne nezaposlenosti;

8.  naglašava da se svi pružatelji prijevozničkih usluga, uključujući i one koji posluju na načelu ekonomije suradnje, trebaju pridržavati nužnih propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te da ih trebaju obvezivati postojeći minimalni sigurnosni standardi i standardi socijalne sigurnosti bez obzira na njihov poslovni model ili model zapošljavanja, bilo da je riječ o platformama za „dijeljenje prijevoza uz naknadu”, radu preko agencije ili nekom drugom modelu;

9.  poziva sve države članice da u potpunosti provode i primjenjuju sve zakone i propise koji se odnose na internetske platforme za prijevozničke usluge;

10.  ističe da je važno nadzirati poštuju li se u sektoru prijevoza obvezna pravila u pogledu radnog vremena te vremena vožnje i odmora; podsjeća da se Uredba (EU) br. 165/2014 o tahografima u cestovnom prometu ne primjenjuje na vozila lakša od 3,5 tona (laka gospodarska vozila); ističe da bi se u skladu s tom Uredbom praćenje trebalo provoditi pomoću digitalnih kontrolnih uređaja ugrađenih u vozilo; poziva na provođenje strožih provjera radnog vremena i odmora; podsjeća da se svi zadaci u vezi s aktivnošću zaposlenika moraju smatrati dijelom radnog vremena; također ističe važnost nadzora usklađenosti odredbi o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, uključujući uvjete rada u vozilima, za sve osobe u sektoru prijevoza, bez obzira na to jesu li samozaposlene, podizvođači, privremeni zaposlenici ili ugovorni radnici;

11.  pozdravlja važnu ulogu sindikata koji se u mnogim državama članicama u suradnji s pružateljima prijevozničkih usluga pokušavaju na socijalno održiv način nositi s promjenama u sektoru prijevoza; ističe važnost jakih i neovisnih socijalnih partnera u sektoru prijevoza, institucionaliziranog socijalnog dijaloga na europskoj i nacionalnoj razini te sudjelovanja radnika u pitanjima koja se tiču poduzeća; potiče socijalne partnere na pregovore o kolektivnim ugovorima za sve usluge prijevoza u skladu s nacionalnim zakonima i praksama jer su takvi ugovori učinkovit instrument za osiguranje pristojnih socijalnih standarda i standarda rada; potiče mala i srednja poduzeća iz tog sektora da osnivaju udruge ili platforme koje bi ih u tom smislu podržavale i informirale;

12.  prima na znanje da se u određenim državama članicama vode rasprave o uvođenju minimalnih plaća za prijevoznička poduzeća koja posluju na njihovu teritoriju; konstatira da je predsjednik Komisije Juncker u svom uvodnom dijelu obraćanja Parlamentu rekao da „u našoj Uniji isti posao na istom mjestu treba jednako platiti”(8);

13.  preporučuje da poduzeća koja posluju u okviru ekonomije suradnje i osobe zaposlene u sektoru prijevoza pronađu način da surađuju i zajedno se zalažu za zajedničke interese, kao na primjer u području osiguranja;

14.  poziva države članice da osiguraju pošteno tržišno natjecanje, pristojne uvjete rada i socijalnu zaštitu svih radnika u sektoru prijevoza u cilju smanjenja nesigurnog zaposlenja u ovom sektoru u tranziciji te da poboljšaju provedbu postojećih pravila i kolektivnih ugovora; poziva Komisiju i države članice da se bore protiv nekonkurentne prakse u sektoru prijevoza i da razmjenjuju primjere najbolje prakse u tom pogledu; osobito poziva države članice i socijalne partnere da se uključe u Platformu za borbu protiv neprijavljenog rada; smatra da ekonomija suradnje može, pomoću evidentiranih elektroničkih transakcija, pomoći državama članicama da suzbijaju prakse koje mogu dovesti do nepoštene konkurencije;

15.  podsjeća da je Sud Europske unije definirao koncept „radnika” na temelju radnog odnosa koji karakteriziraju određeni kriteriji kao što su podređeni položaj, osobni dohodak i priroda posla; u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije „Europski program za ekonomiju suradnje”; traži da se više napora uloži u rješavanje pitanja prividnog samozapošljavanja, zaštitu radnika i stvaranje jednakih uvjeta za poduzeća u sektoru prijevoza;

16.  poziva Komisiju i države članice da svim radnicima u sektoru prijevoza zajamče pristojne uvjete rada, uključujući potrebnu razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, bez obzira na veličinu i vrstu poduzeća u kojem rade, mjesto rada ili ugovor na kojem se temelji njihov radni odnos; ističe važnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, posebice u svjetlu demografskih promjena i visoke razine mobilnosti radnika u sektoru prijevoza;

17.  skreće pozornost na brojne slučajeve nepoštene konkurencije u sektoru prijevoza, koji često idu na štetu malih prijevozničkih poduzeća; podsjeća da nepoštena konkurencija može doprinijeti narušavanju radnih uvjeta; poziva nadležna tijela da u tom pogledu na odgovarajući način sankcioniraju svaku takvu povredu;

18.  ističe da se standardi rada i zapošljavanja ne smiju zaobilaziti angažiranjem podizvođača; potiče države članice da prate situaciju, da po potrebi postrože zakone o solidarnoj i pojedinačnoj odgovornosti te da osiguraju odgovarajuću primjenu i provedbu postojećih propisa;

19.  pozdravlja fleksibilne modele radnog vremena o kojima se u sektoru prijevoza pregovara sa socijalnim partnerima, a koji radnicima omogućuju bolje usklađivanje posla i privatnog života; međutim, ističe da je važno nadzirati poštuju li se u sektoru prijevoza obvezna pravila o radnom vremenu, vremenu vožnje i odmoru, što bi trebalo postati lakše zbog digitalizacije sektora prijevoza;

20.  ističe posebnu važnost malih i srednjih poduzeća koja u sektoru prijevoza u malim gradovima, teško dostupnim regijama i na periferiji velikih urbanih područja nude prijevoz do posla ili škole, trgovina i usluga, osobito tamo gdje sustav javnog prijevoza dobro ne funkcionira;

21.  naglašava koliko su radne vještine radnika u sektoru prijevoza u 21. stoljeću – kao što su digitalne vještine, timski rad, kritičko razmišljanje i rješavanje problema – važne za suočavanje s transformacijama i tehnološkim razvojem u sektoru; naglašava da ključ za socijalno održivu transformaciju i prilagodbu u sektoru prijevoza leži u izobrazbi zaposlenika; poziva socijalne partnere te institucije za obrazovanje i osposobljavanje da razrade strategije za potrebne vještine i obrazovne programe za mala prijevoznička poduzeća; smatra zadaćom poslodavca da radnike pravilno upozna s novim tehnologijama kao što su informacijske tehnologije i aplikacije za praćenje; naglašava da kod ugovora na određeno vrijeme posrednička agencija mora osigurati odgovarajuću pripremu i osposobljavanje zaposlenika;

22.  poziva Komisiju i države članice da promiču modele socijalne ekonomije u sektoru prijevoza i da razmjenjuju najbolje prakse u tom pogledu jer su se socijalna poduzeća pokazala otpornijima u vrijeme ekonomske krize od ostalih modela poslovanja;

23.  poziva Komisiju da prikuplja pouzdane podatke o ekonomiji suradnje u sektoru prijevoza i da prouči njezin utjecaj na uvjete rada.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

2

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Tim Aker, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Ádám Kósa, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Morten Løkkegaard, Dominique Martin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Anne Sander, Jutta Steinruck, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Rosa D’Amato, Rosa Estaràs Ferragut, Tania González Peñas, Sergio Gutiérrez Prieto, Flavio Zanonato, Gabriele Zimmer

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Knut Fleckenstein, Maria Grapini, Evžen Tošenovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(2)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0036.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0198.

(4)

SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(5)

COM(2016)0356

(6)

Izvješće koje je naručila Europska komisija pod nazivom „Stanje na tržištu cestovnog prijevoza tereta u EU-u” (2014.), zadatak A: Zbirka i analiza podataka o strukturi sektora cestovnog prijevoza tereta u Europskoj uniji (3. veljače 2014.); http://ec.europa.eu/transport/modes/road/studies/doc/2014-02-03-state-of-the-eu-road-haulage-market-task-a-report.pdf.

(7)

Prezentacija Marka Pearsona, zamjenika direktora, Uprava OECD-a za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja, na saslušanju Odbora EMPL i ECON o nejednakostima 21. lipnja 2016.; https://polcms.secure.europarl.europa.eu/cmsdata/upmloas/e54ad36f-29cb-4c77-a9c7-2e4e2858fe55/Microsoft%20-%20Inequality%20OECD%Pearson.pdf.

(8)

„Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju; uvodni govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 15. srpnja 2014.; Jean-Claude Juncker, kandidat za predsjednika Europske komisije”, str. 7.; http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/jean-claude-juncker---political-guidelines.pdf.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti