Postupak : 2016/2101(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0309/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0309/2016

Rasprave :

PV 25/10/2016 - 15
CRE 25/10/2016 - 15

Glasovanja :

PV 26/10/2016 - 6.7
CRE 26/10/2016 - 6.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0416

IZVJEŠĆE     
PDF 655kWORD 80k
20.10.2016
PE 585.449v02-00 A8-0309/2016

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.

(2016/2101(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Alfred Sant

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Sofia Ribeiro, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

(*)Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (*)
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.

(2016/2101(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2016. o preporukama po državama članicama za 2016. (COM(2016)0321),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016. (EUCO 26/16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. naslovljenu „Europski semestar 2016.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011” (COM(2016)0095),

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije o godišnjem pregledu rasta za 2016. i mehanizmu upozoravanja za 2016. te Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju, preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja i Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. od 26. studenog 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2011. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 18. veljače 2015. naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala” (COM(2015)0063),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2015. naslovljenu „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja” (COM(2015)0302),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. veljače 2013.(5) i od 15. rujna 2016.(6) o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0309/2016),

A.  budući da se u prognozi Komisije iz proljeća 2016. navodi da očekivana stopa rasta u 2016. iznosi 1,6 % za europodručje i 1.8 % za EU;

B.  budući da je Europa i dalje suočena s velikim deficitom ulaganja te je potrebno povećati unutarnju potražnju i ispraviti makroekonomske neravnoteže i pritom dodatno povećati ulaganja u EU-u;

C.  budući da je nezaposlenost općenito (a posebno strukturna nezaposlenost) u EU-u i dalje jedan od glavnih izazova s kojima se države članice suočavaju, s obzirom na trenutačno vrlo visoku stopu (10,5 milijuna dugotrajno nezaposlenih u EU-u); premda su se brojke malo popravile u odnosu na prethodne godine, stope nezaposlenosti mladih i ukupne stope nezaposlenosti na europskoj periferiji još su uvijek znatno više od prosječne stope u cijelom EU-u;

D.  budući da se čini da su pad cijena nafte i spor gospodarski rast početkom 2016. dodatni čimbenici zbog kojih je inflacija ispod nulte stope;

E.  budući da su politički događaji kao što su rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i odnosi s Rusijom te nesigurnosti u pogledu globalnih ekonomskih kretanja dodatno doprinijeli zastoju ulaganja;

F.  budući da je priljev izbjeglica u države članice također otežao ulaganja u državama članicama;

G.  budući da preporuke državama članicama u okviru Europskog semestra imaju sličnu stopu odgovora kao i jednostrane preporuke OECD-a (29 % u odnosu na 30 % 2014.);

H.  budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji o godišnjem pregledu rasta za 2016. pozdravio poboljšanu kombinaciju politika, naglasivši da je potrebno staviti poseban naglasak na europodručje; osim toga, naglasio je važnost povećanog ulaganja, održivih reformi i fiskalne odgovornosti u cilju daljnjeg poticanja viših stopa rasta i oporavka u Europi;

Izazov s kojim se Europa suočava u svjetlu usporavanja svjetskog gospodarskog rasta

1.  sa zabrinutošću napominje da će gospodarstvo EU-a rasti manje od očekivanog na temelju europske gospodarske prognoze iz proljeća 2016. jer se očekuje da će BDP u europodručju porasti samo za 1.6 % i do 2017. doseći 1.8 %;

2.  ističe da su izazovi u EU-u povezani sa sve lošijom međunarodnom klimom, neprovođenjem održivih reformi i neujednačenim gospodarskim i socijalnim rezultatima u različitim dijelovima Unije; ističe da je potrebno povećati rast, koheziju, produktivnost i konkurentnost; smatra da zbog manjka održivih ulaganja i nedostataka u dovršenju uspostave jedinstvenog tržišta EU ne može realizirati svoj puni potencijal rasta;

3.  pozdravlja činjenicu da se Komisija u preporukama po državama članicama za 2016. usmjerila na tri ključna prioriteta za daljnje jačanje gospodarskog rasta: podrška ulaganjima u cilju inovacija, rasta i otvaranja radnih mjesta, nastavak socijalno uravnoteženih strukturnih reformi i poticanje na odgovornost u području javnih financija; ističe, međutim, da bi Komisija trebala poduzeti više kako bi potakla fiskalnu održivost u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu, koristeći se pritom svim mogućnostima koje nude njegove klauzule o fleksibilnosti, u skladu s komunikacijom Komisije od 13. siječnja 2015. (COM(2015)0012);

4.  uviđa da je koherentnost između instrumenata kohezijske politike i šireg okvira gospodarskog upravljanja važna radi pružanja potpore naporima za oporavak koji su potrebni da bi se postigla usklađenost s pravilima europskog semestra; međutim, naglašava da legitimnost kohezijske politike proizlazi iz Ugovorâ te da je ta politika izraz europske solidarnosti jer su njezini glavni ciljevi jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji smanjenjem nejednakosti u stupnju razvijenosti različitih regija, financiranjem ulaganja povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. i približavanjem Europske unije njezinim građanima; stoga smatra da bi mjere kojima se povezuje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro gospodarsko upravljanje trebalo primjenjivati pametno i uravnoteženo, no samo kao krajnju mjeru, te da bi trebalo izvještavati o njihovim učincima; nadalje, podsjeća da bi primjena tih mjera uvijek trebala biti opravdana i transparentna te da bi u obzir trebalo uzimati gospodarske i socijalne prilike u pojedinoj državi članici kako se ne bi ograničavala regionalna i lokalna ulaganja, koja su u potpunosti neophodna za gospodarstva država članica, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer se tim ulaganjima potiče rast i otvaranje radnih mjesta te konkurentnost i produktivnost, posebno u razdobljima snažnog pritiska na javne rashode; u slučaju dviju država članica koje su predmet odluka Vijeća od 12. srpnja 2016., kojima su pokrenute sankcije u okviru postupka prekomjernog deficita na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), podsjeća na prijedlog Komisije od 27. srpnja 2016. i na kasniju odluku Vijeća od 8. kolovoza o ukidanju novčanih kazni koje su mogle biti nametnute, uzimajući u obzir obrazložene zahtjeve tih država članica, zahtjevno gospodarsko okruženje, napore obiju zemalja na području reformi i njihovu predanost poštovanju pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu; smatra da bi u tom kontekstu u prijedlogu o obustavi dijela obveza za europske strukturne i investicijske fondove za 2017. u okviru mjera kojima se njihova učinkovitost povezuje sa zdravim gospodarskim upravljanjem trebalo voditi računa o mišljenju koje Parlament iznosi tijekom strukturiranog dijaloga;

5.  pozdravlja kontinuiran pristup Komisije da pri određivanju ciljeva politike za sljedećih 18 mjeseci ograniči broj preporuka, kao i napore da poveća učinkovitost semestra tako da se obuhvate uglavnom ključna prioritetna područja od makroekonomske i socijalne važnosti; ponovno ističe da to olakšava provedbu preporuka na temelju sveobuhvatnog i smislenog raspona postojećih gospodarskih i socijalnih referentnih vrijednosti; ističe da bi smanjenje broja preporuka trebalo dovesti i do bolje tematske usmjerenosti; ističe da je potrebno smanjiti ekonomske razlike i postići uzlaznu konvergenciju među državama članicama;

6.  u potpunosti podržava napore uložene kako bi se zajamčila veća nacionalna odgovornost u određivanju i provedbi preporuka po državama članicama kao tekućem postupku reforme; smatra da bi, kako bi se povećala nacionalna odgovornost i potaknula učinkovita provedba preporuka po državama članicama te u svjetlu činjenice da lokalne i regionalne vlasti moraju provesti više od pola preporuka, one trebale biti jasno formulirane s naglaskom na dobro definiranim i strukturiranim prioritetima na europskoj razini, uključujući prema potrebi nacionalne parlamente te regionalne i lokalne vlasti; ponavlja da bi se s obzirom na raspodjelu ovlasti i nadležnosti u raznim državama članicama provedba preporuka po državama članicama mogla poboljšati uz aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te u tu svrhu podržava prijedlog o kodeksu postupanja za sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru, koji je predložio Odbor regija; poziva države članice da zajamče ispravan demokratski nadzor u nacionalnim parlamentima nad svojim nacionalnim programima reformi;

7.  naglašava da je dugotrajna gospodarska kriza u Europi istaknula potrebu za poticanjem ulaganja u područjima kao što su obrazovanje, inovacije te istraživanje i razvoj, i za istodobnim poboljšanjem konkurentnosti EU-a provođenjem održivih strukturnih reformi u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, provedbe odgovornih fiskalnih politika kako bi se uspostavilo bolje okruženje za zapošljavanje, poduzeća (posebno MSP-ove) i ulaganja; prima na znanje učinak Europskog fonda za strateška ulaganja godinu dana od početka njegova rada; ističe da je važno ojačati korištenje EFSU-a u manje razvijenim i tranzicijskim regijama te naglasiti uistinu komplementarnu prirodu ulaganja iz EFSU-a, uz veće napore za uspostavu investicijskih platformi, među ostalim i na regionalnoj razini;

8.  ističe da još uvijek previsoke stope nezaposlenosti, posebno kada je riječ o nezaposlenosti mladih, upućuju na to da je mogućnost otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u nekoliko država članica još uvijek ograničena, te ističe da je potrebno dodatno djelovanje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama kako bi se potakla ulaganja u vještine, kako bi tržišta rada postala uključivija i kako bi se smanjila socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, ne odmičući se pritom od zdravog proračunskog upravljanja; napominje da su mjere potpore za olakšavanje pristupa financiranju, posebno za MSP-ove, od ključne važnosti za učinkovito rješavanje i dalje visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama;

9.  naglašava da je u trenutačnoj gospodarskoj situaciji, koju karakteriziraju višak likvidnosti i kamatne stope na nultoj donjoj granici, slabi izgledi za potražnju te ograničena ulaganja i potrošnja kućanstava i poduzeća, potrebna provedba nove kombinacije politika koju je Komisija predstavila kako bi potakla rast; napominje da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna za poticanje rasta ako nedostaju ulaganja i održive strukturne reforme;

Prioriteti i ciljevi preporuka za 2016.

10.  ističe preporuku Komisije za tri države članice da izađu iz postupka u slučaju prekomjernog deficita; slaže se s Komisijom da velik i ustrajan suficit tekućeg računa platne bilance upućuje na to da je potrebno potaknuti potražnju i ulaganja, posebno dugoročna ulaganja, kako bi se nosilo s budućim izazovima u pogledu prijevoza i telekomunikacija, digitalne ekonomije, obrazovanja, inovacija i istraživanja, klimatskih promjena, energije, zaštite okoliša i starenja stanovništva; poziva Komisiju da i dalje podupire odgovorne i održive proračunske politike kojima se potiče rast i oporavak u svim državama članicama stavljanjem većeg naglaska na ulaganja i učinkovitu javnu potrošnju te podupiranjem održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi;

11.  napominje da su potrebne dodatne mjere kako bi se poboljšale prilike za financiranje, posebno za MSP-ove, i kako bi se smanjili nenaplativi zajmovi u europodručju i u skladu sa zakonodavstvom EU-a, u cilju zdravijih bilanci plaćanja banaka čija bi se sposobnost davanja zajmova za realno gospodarstvo time poboljšala; ističe da je važno postupno dovršiti i provesti bankovnu uniju te razviti uniju tržišta kapitala kako bi se stvorilo stabilno okruženje za ulaganja i rast i kako bi se izbjegla fragmentacija financijskog tržišta europodručja;

12.  ističe činjenicu da su ulaganja do sada kasnila i da nisu dovela do održivog i uključivog rasta u EU-u niti doprinijela poboljšanju poslovnog okruženja; smatra da monetarna politika mora biti popraćena odgovarajućim fiskalnim politikama čiji je cilj povećati rast u EU-u, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući njegove klauzule o fleksibilnosti; napominje da su se ulaganja na podnacionalnoj razini upravljanja proteklih godina znatno smanjila, ali da unatoč tome još uvijek čine oko 60 % javnih ulaganja u EU-u; napominje da je potrebna dobro odmjerena kombinacija i komplementarnost instrumenata politike ulaganja kao što su EFSU i ESIF kako bi se povećala dodana vrijednost potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača; stoga ističe da bi u Programu potpore strukturnim reformama trebale sudjelovati lokalne i regionalne vlasti prilikom izrade predmetnog projekta strukturne reforme;

Odgovori politike i zaključci

13.  ističe da je potrebno unaprijediti opći kapacitet EU-a za rast, otvaranje i zadržavanje kvalitetnih radnih mjesta i tako se uhvatiti u koštac s visokim stopama nezaposlenosti uspostavom regulatornog okvira kojim će se podupirati rast; smatra da bi migracije mogle imati ulogu u neutralizaciji negativnih učinaka starenja stanovništva, ovisno o sposobnosti država članica da iskoriste vještine migranata i da prilagode sustave upravljanja migracijom radne snage potrebama na tržištu rada;

14.  ističe važnost uključivih obrazovnih sustava u okviru kojih se potiču inovacije i kreativnost te se podučavaju vještine koje su potrebne na tržištu rada, uz poseban naglasak na strukovnom obrazovanju; napominje da bi, izbjegavajući natjecanje u snižavanju plaća i standarda rada, trebalo očuvati adekvatnu ravnotežu između ekonomskih i socijalnih troškova te troškova ljudskih resursa u skladu s vrijednostima solidarnosti i supsidijarnosti koje zastupa EU, zadržavajući pritom naglasak na ulaganju u ljudski kapital, istraživanje i razvoj, na poboljšanju obrazovnih sustava i strukovnog obrazovanja, uključujući cjeloživotno učenje; smatra da su dobro osmišljene politike potrebne za promicanje inovacija, istraživanja i razvoja u cilju poticanja produktivnosti, ostvarivanja kontinuiranog održivog rasta i doprinošenja rješavanju trenutačnih strukturnih izazova, čime bi se uklonile razlike u pogledu inovacija u odnosu na druga gospodarstva;

15.  poziva Komisiju da prednost da mjerama kojima se smanjuju prepreke većim tokovima ulaganja i trgovini, koje nastaju na razini EU-a zbog nedostatka jasnoće u pogledu strategija koje treba slijediti, posebno u sljedećim područjima: energetici, prijevozu, komunikacijama i digitalnoj ekonomiji; prima na znanje učinak na bankovne zajmove do kojeg je došlo nakon usvajanja bankovne unije, i na nacionalnoj razini zbog složenih pravnih sustava, korupcije, nedostatka transparentnosti u financijskom sektoru zastarjele birokracije, neprimjerene digitalizacije javnih službi, krive dodjele resursa, postojanja prepreka unutarnjem tržištu u bankovnom sektoru i sektoru osiguranja te obrazovnih sustava koji još uvijek nisu usklađeni s potrebama tržišta rada i dovršenjem uspostave jedinstvenog tržišta;

16.  žali zbog činjenice da se u pogledu strategije Europa 2020., u okviru koje je borba protiv siromaštva prvi put postala dio programa EU-a, cilj smanjenja razine siromaštva u Unije neće postići; smatra da bi cilj borbe protiv siromaštva trebalo uvrstiti u politike EU-a od njihova samog začetka;

17.  ističe da je važno izbjeći prekomjerno porezno opterećenje na rad s obzirom na to da se prekomjernim oporezivanjem umanjuju poticaji za povratak na posao neaktivnih, nezaposlenih, primatelja manjeg dohotka u kućanstvu i osoba s niskim dohotkom;

18.  prima na znanje aktualnu raspravu između Komisije i država članica o metodologiji izračuna proizvodnog jaza;

19.  ističe da je potrebno uložiti napore za uklanjanje preostalih prepreka za ulaganja u državama članicama i omogućavanje prikladnije kombinacije mjera usmjerene na politike kojima se potiče održivi rast, uključujući i istinsku usmjerenost na potrošnju za istraživanje i razvoj; smatra da su javna i privatna potpora institucijama za istraživanje i visoko obrazovanje ključni čimbenici za konkurentnije europsko gospodarstvo te da su zbog slabosti ili nepostojanja te infrastrukture određene države u izrazito nepovoljnom položaju; ističe da ne postoji recept za idealnu politiku inovaciju EU-a koja bi odgovarala svima, već da, kako bi se uklonile razlike u inovacijskoj sposobnosti u EU-u, treba preporučiti dovoljno različite politike inovacija u državama članicama koje će se nadovezivati na već postignute rezultate;

20.  pozdravlja sporazum koji je sklopljen na pariškoj konferenciji o klimi (COP21) u prosincu 2015. i poziva države članice i Komisiju da ga provedu;

Sektorski doprinosi Europskom semestru 2016.

Politika zapošljavanja i socijalna politika

21.  smatra da bi Vijeće i Komisija trebali nastojati postići da procesi fiskalne konsolidacije budu popraćeni mjerama kojima se smanjuju nejednakosti te naglašava da bi proces europskog semestra trebao pomoći u pružanju odgovora na postojeće i novonastale društvene izazove, čime bi se osigurala veća djelotvornost gospodarstva; ističe da socijalna ulaganja u ljudski kapital moraju činiti temeljno dopunsko djelovanje s obzirom na to da je ljudski kapital jedan od čimbenika rasta i pokretač konkurentnosti i razvoja; traži da velike strukturne reforme na temelju preporuka po državama članicama budu popraćene procjenom socijalnog učinka u pogledu njihovih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka u cilju boljeg razumijevanja socijalnih i ekonomskih posljedica te posljedica u vidu zapošljavanja, osobito utjecaja na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast;

22.  ističe da je nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih, i dalje prevladavajući problem u europskim društvima, te da se prema Komisiji nezaposlenost nastavila postupno smanjivati, no i dalje je viša u odnosu na 2008., kao i da je u travnju 2016. nezaposleno bilo 21,2 milijuna osoba, dok među državama članicama postoje goleme razlike; upozorava na potrebu za kvalitativnom i kvantitativnom evaluacijom otvorenih radnih mjesta kako bi se izbjeglo povećanje stope zaposlenosti kao puka posljedica prekarnog zapošljavanja ili smanjenja radne snage; napominje da, unatoč rezultatima u području vještina i znanja, sustavi obrazovanja i osposobljavanja nekih država članica nisu međunarodno relevantni i suočavaju se s rastućim nedostatkom vještina, što doprinosi činjenici da 39 % poduzeća i dalje ima teškoće u pronalaženju osoblja s potrebnim vještinama; inzistira na tome da u preporukama po državama članicama veći prioritet bude prevladavanje strukturnih neravnoteža na tržištu rada, među ostalim dugotrajne nezaposlenosti i neusklađenosti ponude i potražnje vještina, te ističe potrebu da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja razvijaju te da se u njih ulaže kako bi se društvu pružili instrumenti i kapaciteti za ponovnu prilagodbu novim zahtjevima na tržištu rada;

23.  ističe da se broj ljudi u EU-u kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost od 2008. do 2014. povećao za 4,2 milijuna, time dosegnuvši ukupan broj od više od 22 milijuna (22,3 %); napominje da je Komisija ustvrdila da je „većina država članica još suočena s akutnim socijalnim posljedicama krize”; poziva Komisiju i države članice da ulože više napora kako bi se smanjilo siromaštvo, socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u cilju rješavanja problema ekonomskih i socijalnih razlika između država članica i unutar društava; smatra bi borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti trebali biti među prioritetima istaknutim u preporukama po državama članicama s obzirom na to da su ključni za postizanje trajnoga gospodarskog rasta i socijalno održiv ritam provedbe;

24.  ističe da se, kao što je naveo Parlament, društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana;

25.  ustraje u tome da gospodarski rast mora imati pozitivan utjecaj na društvo; pozdravlja uvođenje triju novih glavnih pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u tablicu makroekonomskih pokazatelja; ponovno traži da se ti pokazatelji izjednače s postojećim ekonomskim pokazateljima, čime bi se zajamčila bolja procjena unutarnjih neravnoteža te veća učinkovitost strukturnih reformi; u tom pogledu, kako bi se izbjegla selektivna primjena, poziva na to da se omogući provedba temeljitih analiza s pomoću tih pokazatelja te poziva na bolje razumijevanje uzročno-posljedične veze između politika i djelovanja; predlaže da se u pripremu preporuka za pojedine zemlje uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka do dna u pogledu socijalnih standarda, nadovezujući se na djelotvornu upotrebu socijalnih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u okviru makroekonomskog nadzora; stajališta je da bi izjednačenje ekonomskih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem trebalo ići ukorak s unaprjeđenjem uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u europskom semestru;

26.  smatra da uvođenje triju pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem pokazuje da Europska strategija zapošljavanja, uključujući smjernice za zapošljavanje, ima važnu ulogu u procesu gospodarskog upravljanja EU-a, no da treba uložiti više napora, ponajprije uvođenjem socijalnih pokazatelja;

27.  uviđa da je Komisija započela rad na uspostavi europskog stupa za socijalna prava, no podsjeća na potrebu da se predstave rezultati procesa savjetovanja i krene naprijed poduzimanjem novih djelotvornih koraka kojima se nastoji ostvariti produbljen i pravedniji EU te koji imaju važnu ulogu u rješavanju problema nejednakosti; u tom pogledu ističe izvješće petorice predsjednika, u kojem se poziva na veću ekonomsku i socijalnu konvergenciju, no uviđa da ne postoje jedinstvena rješenja za sve; u tom smislu smatra da bi svaka zajednička politika trebala biti prilagođena svakoj pojedinoj državi članici; smatra da bi se europskim djelovanjem također trebao riješiti problem nejednakosti i razlika u dohotku unutar država članica te da se njime moraju poduzeti mjere povrh pukog rješavanja situacije najpotrebitijih;

28.  uviđa da je europski semestar sada jače usmjeren na zapošljavanje i socijalna pitanja; poštuje nadležnosti država članica, no poziva ih da poduzmu hitne mjere kojima bi se osigurao pristojan rad za plaću od koje se može živjeti, pristup dostatnom minimalnom dohotku i socijalnoj zaštiti (što je već smanjilo stopu siromaštva s 26,1 % na 17,2 %), kao i kvalitetne javne usluge, te se zalaže za razvoj i uspostavu odgovarajućeg održivog sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju da ponudi potporu i razmjenu najboljih praksi s državama članicama kako bi se poboljšali administrativni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na to da je to ključni izazov za ponovno pokretanje dugoročnih ulaganja te jamčenje stvaranja radnih mjesta i održivog rasta;

29.  ističe da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica koju Unija koordinira, ali ne usklađuje;

30.  uviđa da je određivanje plaća u nadležnosti država članica što se, u skladu s načelom supsidijarnosti, mora poštovati;

31.  prima na znanje činjenicu da se nezaposlenost među mladima smanjila, no upozorava na to da je ona i dalje nevjerojatno visoka te da je u EU-u nezaposleno 4 milijuna osoba mlađih od 25 godina, od kojih 2,885 milijuna živi u europodručju; žali zbog toga što su rezultati provedbe Jamstva za mlade tri godine nakon pokretanja Inicijative za zapošljavanje mladih tako nejednaki, a ponegdje i nedjelotvorni; poziva Komisiju da u listopadu predstavi detaljnu analizu njegove provedbe, koja može poslužiti kao temelj za nastavak tog programa;

32.  podsjeća na to da se u mnogim državama članicama naknade za nezaposlene smanjuju iz godine u godinu, među ostalim zbog dugotrajne nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi živi ispod praga siromaštva i socijalne isključenosti; poziva na to da se zajamče dostatne naknade za nezaposlene koje bi ljudima omogućile da žive dostojanstveno te mjere kojima bi se zajamčila neometana integracija tih ljudi u tržište rada;

33.  ističe činjenicu da su neravnoteže u mirovinskim sustavima zapravo posljedica nezaposlenosti, devalvacije plaća i prekarizacije rada; stoga poziva na reforme kojima bi se zajamčilo dostatno financiranje za snažan prvi mirovinski stup koji osigurava pristojne mirovine, barem na razini iznad praga siromaštva

34.  još jedanput podsjeća na to da je slobodno kretanje ljudi ključno za poboljšanje konvergencije i integracije između europskih zemalja;

35.  prima na znanje veći broj preporuka (za pet država članica) o režimima minimalnog dohotka; međutim, uzimajući u obzir da su velike razlike u dohotku štetne ne samo za socijalnu koheziju, već i za održiv gospodarski rast (kao što su nedavno ustvrdili i MMF i OECD), poziva Komisiju da ispuni obećanje koje je predsjednik Juncker dao u svojem inauguracijskom govoru, a koje se odnosi na pružanje dostatnog dohotka svim Europljanima preko europskog okvira za minimalni dohodak, kojim bi se pokrili osnovni životni troškovi, poštujući pritom nacionalne prakse i načelo supsidijarnosti;

36.  zabrinut je zbog povećanja nejednakosti u dohotku, koje je djelomično povezano s neučinkovitim reformama tržišta rada; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima za povećanje minimalnih plaća na pristojnu razinu te jačanje kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; upozorava na to da su posljednjih desetljeća uprave poduzeća primale veći dio ekonomskih koristi, dok su plaće radnika stagnirale ili se smanjivale; smatra da se tom prekomjernom disperzijom plaća povećavaju nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća;

37.  zabrinut je zbog činjenice da je dugotrajna nezaposlenost i dalje visoka te da u EU-u pogađa 10,5 milijuna osoba, i podsjeća na to da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba u tržište rada ključna za osiguranje održivosti sustava socijalne zaštite, kao i za njihovo samopouzdanje; stoga žali zbog toga što države članice nisu poduzele korake u smislu provedbe preporuke Vijeća o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada; ponovno poziva Komisiju da podupre napore u cilju stvaranja uključivih mogućnosti cjeloživotnog učenja za osobe koje traže posao i radnike svih životnih dobi te da što prije poduzme mjere kojima bi se poboljšao pristup financiranju koje pruža EU, kao i da, kada je to moguće, mobilizira dodatna sredstva;

38.  smatra da je socijalna zaštita, koja obuhvaća mirovine i usluge kao što su zdravstvene usluge, skrb za djecu i dugotrajna skrb, i dalje ključna za uravnotežen i uključiv rast, duži radni vijek, stvaranje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti; stoga poziva Komisiju i države članice da daju poticaj politikama kojima će se zajamčiti dostatnost, prikladnost, učinkovitost i kvaliteta sustava socijalne zaštite tijekom cijelog životnog vijeka ljudi te osigurati pristojan život, borba protiv nejednakosti i poticanje uključenosti u cilju iskorjenjivanja siromaštva, osobito za one koji su isključeni iz tržišta rada te za najranjivije skupine;

39.  upozorava na fizičke i digitalne prepreke i barijere, s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju; nada se da će se akt o osobama s invaliditetom koji je predložila Komisija brzo provesti i da će biti djelotvorno usmjeren na konkretne mjere kojima će se potaknuti uključenost i pristup;

Unutarnje tržište

40.  pozdravlja velik broj preporuka za pojedine države kojima se podupire funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište, uključujući mogućnosti financiranja i ulaganja kojima se podupiru poduzeća, posebice MSP-ove, i kojima se doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, te e-upravu, javnu nabavu i uzajamno priznavanje, uključujući uzajamno priznavanje kvalifikacija; naglašava da je provedba ključna kako bi se osjetio učinak tih područja politika; u tom pogledu smatra ključnim da Komisija u kontekstu preporuka po državama članicama posveti maksimalnu pozornost uvođenju dugoročnih reformi koje će proizvesti znatan učinak, posebno u području socijalnih ulaganja, zapošljavanja i osposobljavanja;

41.  smatra da je jedinstveno tržište temelj gospodarstva EU-a i ističe da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje kohezije, zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača; stoga poziva Komisiju da prati napredak država članica te ponovno ističe važnost formalnog uključivanja stupa jedinstvenog tržišta u Europski semestar kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje pokazatelja jedinstvenog tržišta, što omogućuje sustavno praćenje i ocjenu napretka država članica u pogledu preporuka po državama članicama;

42.  pozdravlja odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s nedostatkom porezne usklađenosti u Uniji, a posebno s poteškoćama s kojima su mala i srednja poduzeća suočena zbog složenosti različitih nacionalnih propisa o PDV-u; poziva Komisiju da procijeni izvedivost dodatne koordinacije te da posebice procijeni mogućnost pojednostavljenog pristupa PDV-u u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta;

43.  osuđuje činjenicu da prepreke još uvijek postoje, ili su stvorene, te ometaju funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište; osobito skreće pozornost na nepotpuno prenošenje Direktive o uslugama u nacionalna zakonodavstva brojnih država članica i njezinu nepotpunu provedbu te poziva Komisiju da djelotvornije provodi ono na što su se države članice obvezale u okviru zakonodavstva EU-a; podsjeća na obvezu Komisije da će se, bude li to potrebno, koristiti postupcima zbog povrede prava kako bi se zajamčila puna provedba zakonodavstva o jedinstvenom tržištu robe i usluga te u digitalnoj sferi;

44.  podsjeća da su u osnovi sustava priznavanja stručnih kvalifikacija načela uzajamnog povjerenja među pravnim sustavima i uzajamnog provjeravanja kvalitete kvalifikacija; napominje da su potrebne dodatne mjere radi bolje provedbe uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija; ističe da je s obzirom na fragmentaciju jedinstvenog tržišta, koja koči gospodarske aktivnosti i smanjuje izbor potrošača, ključno imati pravilnu provedbu i bolju regulativu, koje bi trebale pokrivati sve poslovne sektore i primjenjivati se na postojeće i buduće zakonodavstvo; pozdravlja evidentiranje reguliranih kvalifikacija i profesija zahvaljujući kojem će se stvoriti interaktivna javna baza podataka koja može biti od pomoći državama članicama u vezi s nacionalnim akcijskim planovima;

45.  izražava žaljenje zbog činjenice da preporuke po državama članicama i dalje upućuju na nedostatke u javnoj nabavi, npr. na manjak konkurentnosti i transparentnosti, i da 21 država članica nije u potpunosti prenijela zakonodavni paket u svoje nacionalno pravo, što dovodi do narušavanja tržišta; poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi se pokretanjem nužnih postupaka zbog povrede prava osiguralo da države članice poštuju svoje pravne obveze; poziva Komisiju da sustavno i na učinkovit i transparentan način provjerava da se administrativnim procedurama ne stvara nerazmjerno opterećenje za poduzeća ili sprječava sudjelovanje MSP-ova u javnim nabavama;

46.  podupire države članice u njihovim nastojanjima da moderniziraju usluge javne uprave, osobito s pomoću e-uprave, i poziva na bolju prekograničnu suradnju, pojednostavljenje administrativnih procedura i interoperabilnost javnih uprava u korist svih poduzeća i građana te u isto vrijeme poziva Komisiju da u područjima u kojima se digitalizacija javnih usluga financira iz proračuna EU-a provodi učinkovitiji nadzor namjenskog korištenja sredstava;

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Vijeća, Komisije, Euroskupine i ESB-a te nacionalnim parlamentima.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0058.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.

(3)

SL C 165E, 11.6.2013, str. 24.

(4)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(5)

SL C 24, 22.1.2016., str. 2.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0358.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (*) (28.9.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.

(2016/2101(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Sofia Ribeiro(*)

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je, prema Komisiji(1), gospodarski rast i dalje relativno skroman, a oporavak nejednak, s obzirom na to da neke zemlje bilježe tromjesečne padove;

B.  budući da iz izvješća o zemljama(2) proizlazi da je jaz između muškaraca i žena još uvijek znatan te da i dalje predstavlja jednu od glavnih prepreka za postizanje ravnopravnosti spolova i neprihvatljiv oblik diskriminacije na temelju spola, kao i da je potrebno hitno uložiti napore za smanjenje jaza u zaposlenosti muškaraca i žena;

1.  primjećuje da preporuke za pojedine zemlje odražavaju postojeće razlike između država članica u okviru europskog semestra te potrebu za uzlaznom socijalnom i ekonomskom konvergencijom; zalaže se za to da državama članicama i dalje budu prioritet reforme prilagođene njihovim političkim ograničenjima, kojima će se potaknuti njihov društveni i gospodarski oporavak i konkurentnost te stvoriti kvalitetna radna mjesta i ojačati socijalna kohezija; u skladu s time podsjeća na to da je potrebno povećati javna i privatna ulaganja, provesti društveno odgovorne strukturne reforme kojima će se smanjiti ekonomske i socijalne nejednakosti te zauzeti pristup temeljen na fiskalnoj i proračunskoj odgovornosti, u najvećoj mogućoj mjeri iskorištavajući postojeće mogućnosti prilagodbe gdje je to potrebno kako bi ih se uskladilo s gospodarskim rastom i kvalitetnim radnim mjestima; smatra da bi socijalni partneri trebali aktivno sudjelovati u procesu pripreme i provedbe strukturnih reformi kada je to potrebno, kako bi se poboljšala nezadovoljavajuća stopa provedbe reformi; ponovno naglašava da bi se tim reformama trebalo omogućiti EU-u i državama članicama da ispune pet ciljeva strategije Europa 2020. te inzistira na tome da se tim reformama ne oslabi zaštita radnika te malih i srednjih poduzeća;

2.  smatra da bi Vijeće i Komisija trebali nastojati postići da procesi fiskalne konsolidacije budu popraćeni mjerama kojima se smanjuju nejednakosti te naglašava da bi proces europskog semestra trebao pomoći u pružanju odgovora na postojeće i novonastale društvene izazove, čime bi se osigurala veća djelotvornost gospodarstva; ističe da socijalna ulaganja u ljudski kapital moraju činiti temeljno dopunsko djelovanje s obzirom na to da je ljudski kapital jedan od čimbenika rasta i pokretač konkurentnosti i razvoja; traži da velike strukturne reforme na temelju preporuka za pojedine zemlje budu popraćene procjenom socijalnog učinka u pogledu njihovih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka u cilju boljeg razumijevanja socijalnih i ekonomskih posljedica te posljedica u vidu zapošljavanja, osobito utjecaja na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast;

3.  ističe da je nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih, i dalje prevladavajući problem u europskim društvima, te da se prema Komisiji nezaposlenost nastavila postupno smanjivati, no i dalje je viša u odnosu na 2008., kao i da je u travnju 2016. nezaposleno bilo 21,2 milijuna osoba, dok među državama članicama postoje goleme razlike; upozorava na potrebu za kvalitativnom i kvantitativnom evaluacijom otvorenih radnih mjesta kako bi se izbjeglo povećanje stope zaposlenosti kao puka posljedica prekarnog zapošljavanja ili smanjenja radne snage; napominje da, unatoč rezultatima u području vještina i znanja, sustavi obrazovanja i osposobljavanja nekih država članica nisu međunarodno relevantni i suočavaju se s rastućim nedostatkom vještina, što doprinosi činjenici da 39 % poduzeća i dalje ima teškoće u pronalaženju osoblja s potrebnim vještinama; inzistira na tome da u preporukama za pojedine zemlje veći prioritet bude prevladavanje strukturnih neravnoteža na tržištu rada, među ostalim dugotrajne nezaposlenosti i neusklađenosti ponude i potražnje vještina, te ističe potrebu da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja razvijaju te da se u njih ulaže kako bi se društvu pružili instrumenti i kapaciteti za ponovnu prilagodbu novim zahtjevima na tržištu rada;

4.  ističe važnost privatnih ulaganja, no smatra da bi javne rashode također trebalo poticati na učinkovit i djelotvoran način; smatra da je od ključne važnosti dati državama članicama znatan prostor za ulaganja u području kvalitetnog stručnog obrazovanja i osposobljavanja te im omogućiti jednak pristup, počevši od većih nacionalnih iznosa potpore u okviru sufinanciranja za glavne projekte EU-a u tim sektorima; smatra da bi se države članice trebale usredotočiti na izvore izdataka kojima će se povećati proizvodni kapacitet u budućnosti i koji će imati vrlo pozitivne učinke prelijevanja na cjelokupno gospodarstvo, osobito preko obrazovanja i osposobljavanja (akademskog, stručnog i strukovnog), istraživanja i razvoja te infrastrukture (promet, energija i komunikacije);

5.  ističe da se broj ljudi u EU-u kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost od 2008. do 2014. povećao za 4,2 milijuna, time dosegnuvši ukupan broj od više od 22 milijuna (22, 3 %); napominje da je Komisija ustvrdila da je „većina država članica još (...) suočena s akutnim socijalnim posljedicama krize”; poziva Komisiju i države članice da ulože više napora kako bi se smanjilo siromaštvo, socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u cilju rješavanja problema ekonomskih i socijalnih razlika između država članica i unutar društava; smatra bi borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti trebali biti među prioritetima istaknutim u preporukama za pojedinu zemlju s obzirom na to da su ključni za postizanje trajnoga gospodarskog rasta i socijalno održiv ritam provedbe;

6.  ističe da se, kao što je naveo Parlament, društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana;

7.  poziva na dovršenje stvaranja europskog unutarnjeg tržišta kao alata koji pruža najveći potencijal za rast i borbu protiv nezaposlenosti u EU-u, uz usporednu kontrolu u pogledu provedbe prava i poštovanje pravila;

8.  podsjeća na to da je dugoročna vizija predstavljena u strategiji Europa 2020. dobar prvi korak, no smatra da bi se ti ciljevi trebali prilagoditi stvarnosti i potrebama raznih država članica, ostavljajući dostatan politički prostor u kojem bi države članice, uz blisko savjetovanje s dionicima, mogle pronaći svoj put prema reformama prilagođen kontekstu, vodeći računa da strategija Europa 2020. i dalje bude u središtu njihovih ciljeva;

9.  podsjeća na poziv Europskog vijeća(3) da se godišnja izvješća o ravnopravnosti spolova iskoriste u kontekstu europskog semestra kako bi se postigla veća rodna osviještenost politika;

10.  izražava žaljenje zbog toga što strategijom Europa 2020. nisu obuhvaćene mjere za promicanje ravnopravnosti spolova te poziva Komisiju i Vijeće da u nju uključe aspekt ravnopravnosti spolova i sveobuhvatni cilj u pogledu ravnopravnosti spolova;

11.  ustraje u tome da gospodarski rast mora imati pozitivan utjecaj na društvo; pozdravlja uvođenje triju novih glavnih pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u tablicu makroekonomskih pokazatelja; ponovno traži da se ti pokazatelji izjednače s postojećim ekonomskim pokazateljima, čime bi se zajamčila bolja procjena unutarnjih neravnoteža te veća učinkovitost strukturnih reformi; u tom pogledu, kako bi se izbjegla selektivna primjena, poziva na to da se omogući provedba temeljitih analiza s pomoću tih pokazatelja te poziva na bolje razumijevanje uzročno-posljedične veze između politika i djelovanja; predlaže da se u pripremu preporuka za pojedine zemlje uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka do dna u pogledu socijalnih standarda, nadovezujući se na djelotvornu upotrebu socijalnih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u okviru makroekonomskog nadzora; stajališta je da bi izjednačenje ekonomskih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem trebalo ići ukorak s unaprjeđenjem uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u europskom semestru;

12.  smatra da uvođenje triju pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem pokazuje da Europska strategija zapošljavanja, uključujući smjernice za zapošljavanje, ima važnu ulogu u procesu gospodarskog upravljanja EU-a, no da treba uložiti više napora, ponajprije uvođenjem socijalnih pokazatelja;

13.  uviđa da je Komisija započela rad na uspostavi europskog stupa za socijalna prava, no podsjeća na potrebu da se predstave rezultati procesa savjetovanje i krene naprijed poduzimanjem novih djelotvornih koraka kojima se nastoji ostvariti produbljen i pravedniji EU te koji imaju važnu ulogu u rješavanju problema nejednakosti; u tom pogledu ističe izvješće petorice predsjednika, u kojem se poziva na veću ekonomsku i socijalnu konvergenciju, no uviđa da ne postoje jedinstvena rješenja za sve; u tom smislu smatra da bi svaka zajednička politika trebala biti prilagođena svakoj pojedinoj državi članici; smatra da bi se europskim djelovanjem također trebao riješiti problem nejednakosti i razlika u dohotku unutar država članica te da se njime moraju poduzeti mjere povrh pukog rješavanja situacije najpotrebitijih;

14.  uviđa da je europski semestar sada jače usmjeren na zapošljavanje i socijalna pitanja; poštuje nadležnosti država članica, no poziva ih da poduzmu hitne mjere kojima bi se osigurao pristojan rad za plaću od koje se može živjeti, pristup dostatnom minimalnom dohotku i socijalnoj zaštiti (što je već smanjilo stopu siromaštva s 26,1 % na 17,2 %), kao i kvalitetne javne usluge, te se zalaže za razvoj i uspostavu odgovarajućeg održivog sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju da ponudi potporu i razmjenu najboljih praksi s državama članicama kako bi se poboljšali administrativni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na to da je to ključni izazov za ponovno pokretanje dugoročnih ulaganja te jamčenje stvaranja radnih mjesta i održivog rasta;

15.  napominje da se socijalna zaštita, koja obuhvaća mirovine i usluge poput zdravstva, skrbi za djecu i dugoročne skrbi, u preporukama za pojedine zemlje za 2016.(4) smatra ključnom za uravnotežen i uključiv rast te može doprinijeti povećanju stope zaposlenosti i smanjenju nejednakosti između muškaraca i žena;

16.  ističe da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica koju Unija koordinira, ali ne usklađuje;

17.  poziva države članice da određivanjem kvalitativnih ciljeva i mjera za uklanjanje trajnih nejednakosti između muškaraca i žena u svoje nacionalne programe reformi te u programe stabilnosti i konvergencije uvrste rodnu dimenziju i načelo ravnopravnosti između žena i muškaraca;

18.  uviđa da je određivanje plaća u nadležnosti država članica što se, u skladu s načelom supsidijarnosti, mora poštovati;

19.  uviđa da je Europski fond za strateška ulaganja osmišljen kako bi imao presudnu ulogu u poticanju ulaganja i promicanju rasta i stvaranja radnih mjesta; poziva Komisiju da se snažno obveže na promicanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te na upotrebu sredstava koja su za njega namijenjena u europskim regijama koje su osobito pogođene visokom nezaposlenošću te u onima u kojima je razina sudjelovanja niska ili nepostojeća; poziva Komisiju da pomno prati i kontrolira ulaganja u okviru Junckerova plana kako bi se procijenio njihov ekonomski učinak te učinak u pogledu zapošljavanja u stvarnim vrijednostima, uz usporednu analizu prepreka koje su iskrsnule, osobito u pogledu malih i srednjih poduzeća, s obzirom na to da taj plan za njih ne predstavlja samo novi izvor financiranja, već im također pruža tehničku pomoć i savjete; istovremeno poziva Komisiju da nastavi poduzimati napore u cilju poboljšanja poslovnog okružja i uvjeta za financiranje poduzeća; zalaže se za povećanje socijalnih i ekoloških ulaganja te podupire sudjelovanje socijalnih aktera u djelovanju fonda; također naglašava da je važno zajamčiti potpuno poštovanje pravila kojima se uređuju programi financirani iz EFSU-a; smatra da bi se, u skladu sa zahtjevom Parlamenta, projekti trebali usredotočiti na kvalitetu, a osim toga trebali bi i potaknuti stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i uzlaznu socijalnu konvergenciju; ponovno naglašava važnost ulaganja u ljudski kapital i drugih socijalnih ulaganja te potrebu za djelotvornom provedbom Paketa mjera za socijalno ulaganje;

20.  ističe da Junckerov plan (EFSU) dosad nije postigao željene rezultate s obzirom na to da su projekti koji su iz njega financirani isključivo veliki infrastrukturni projekti, koji ne dovode do stvaranja održivih i trajnih radnih mjesta; nadalje, ističe činjenicu da postoji potreba za mjerama i ulaganjima u postojeću zastarjelu infrastrukturu, koju treba učiniti sigurnom i modernizirati;

21.  žali zbog toga što je Komisija zanemarila socijalno gospodarstvo u svojem paketu ocjena/preporuka; naglašava da taj sektor obuhvaća 2 milijuna poduzeća koja zapošljavaju više od 14 milijuna ljudi i doprinose postizanju ciljeva do 2020.; poziva Komisiju i države članice da socijalnim poduzećima daju veću prepoznatljivost i priznanje; smatra da im taj nedostatak priznanja otežava pristup financiranju; poziva Komisiju da podnese prijedlog za europski statut zadruga, udruga, zaklada i uzajamnih društava;

22.  poziva države članice da iskoriste svoj fiskalni prostor kako bi povećale javna ulaganja u područjima u kojima se potiče rast, kao što su infrastruktura, obrazovanje i istraživanja;

23.  prepoznaje napore nekoliko država članica u provedbi strukturnih reformi čiji je cilj povećanje produktivnosti, poticanje stvaranja radnih mjesta, povećanje konkurentnosti i unaprjeđenje poslovnog okružja; podsjeća na to da su u nekim državama članicama provedene reforme davale prednost fleksibilnosti na štetu sigurnosti te stoga inzistira na potrebi da se opći pristup prilagodi kako bi se provele nove društveno odgovorne reforme usmjerene na blagostanje građana te ostvarenje učinkovitog i održivog gospodarskog rasta usklađenog sa socijalnim standardima EU-a; međutim, stajališta je da je potreban daljnji napredak, osobito u slučajevima neučinkovitosti te posebice u slučaju država članica s velikim suficitom tekućeg računa, koji će se poglavito ostvariti uvođenjem mjera za usmjerenje prekomjerne štednje u domaće gospodarstvo, čime će se potaknuti domaća ulaganja; podsjeća na to da radi poticanja snažnog i održivog rasta te uzlazne socijalne konvergencije treba provesti mnoge druge strukturne reforme, ponajprije u područjima kao što su fiskalna politika te energetska i industrijska politika, te reforme u pogledu mirovinskih i zdravstvenih sustava, javne potrošnje i socijalnih ulaganja, kao i u pogledu preusmjeravanja oporezivanja s rada tako da se potakne stvaranje radnih mjesta, poduzetništvo i zapošljavanje;

24.  prima na znanje činjenicu da se nezaposlenost među mladima smanjila, no upozorava na to da je ona i dalje nevjerojatno visoka te da su u EU-u nezaposlena 4 milijuna osoba mlađih od 25 godina, od kojih 2,885 milijuna živi u europodručju; žali zbog toga što su rezultati provedbe Jamstva za mlade tri godine nakon pokretanja Inicijative za zapošljavanje mladih tako nejednaki, a ponegdje i nedjelotvorni; poziva Komisiju da u listopadu predstavi detaljnu analizu njegove provedbe, koja može poslužiti kao temelj za nastavak tog programa;

25.  podsjeća na to da se u mnogim državama članicama naknade za nezaposlene smanjuju iz godine u godinu, među ostalim zbog dugotrajne nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi živi ispod praga siromaštva i socijalne isključenosti; poziva na to da se zajamče dostatne naknade za nezaposlene koje bi ljudima omogućile da žive dostojanstveno te mjere kojima bi se zajamčila neometana integracija tih ljudi u tržište rada;

26.  ponovno podsjeća na važnost sustavne kontrole transparentnosti u javnim upravama kao ključnog kriterija za bolju atmosferu povjerenja u Europi i kao čimbenika koji može potaknuti pozitivan krug rasta i ulaganja;

27.  snažno vjeruje da će regulatorno okruženje prilagođenije poduzetništvu i zapošljavanju potaknuti veća privatna ulaganja, rast i stvaranje radnih mjesta;

28.  ističe činjenicu da su neravnoteže u mirovinskim sustavima zapravo posljedica nezaposlenosti, devalvacije plaća i prekarizacije rada; stoga poziva na reforme kojima bi se zajamčilo dostatno financiranje za snažan prvi mirovinski stup koji osigurava pristojne mirovine, barem na razini iznad praga siromaštva

29.  još jedanput podsjeća na to da je slobodno kretanje ljudi ključno za poboljšanje konvergencije i integracije između europskih zemalja;

30.  prima na znanje veći broj preporuka (za pet država članica) o režimima minimalnog dohotka; međutim, uzimajući u obzir da su velike razlike u dohotku štetne ne samo za socijalnu koheziju, već i za održiv gospodarski rast (kao što su nedavno ustvrdili i MMF i OECD), poziva Komisiju da ispuni obećanje koje je predsjednik Juncker dao u svojem inauguracijskom govoru, a koje se odnosi na pružanje dostatnog dohotka svim Europljanima preko europskog okvira za minimalni dohodak, kojim bi se pokrili osnovni životni troškovi, poštujući pritom nacionalne prakse i načelo supsidijarnosti;

31.  zabrinut je zbog povećanja nejednakosti u dohotku, koje je djelomično povezano s neučinkovitim reformama tržišta rada; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima za povećanje minimalnih plaća na pristojnu razinu te jačanje kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; upozorava na to da su posljednjih desetljeća uprave poduzeća primale veći dio ekonomskih koristi, dok su plaće radnika stagnirale ili se smanjivale; smatra da se tom prekomjernom disperzijom plaća povećavaju nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća;

32.  zabrinut je zbog činjenice da je dugotrajna nezaposlenost i dalje visoka te da u EU-u pogađa 10,5 milijuna osoba, i podsjeća na to da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba u tržište rada ključna za osiguranje održivosti sustava socijalne zaštite, kao i za njihovo samopouzdanje; stoga žali zbog toga što države članice nisu poduzele korake u smislu provedbe preporuke Vijeća o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba u tržište rada; ponovno poziva Komisiju da podupre napore u cilju stvaranja uključivih mogućnosti cjeloživotnog učenja za osobe koje traže posao i radnike svih životnih dobi te da što prije poduzme mjere kojima bi se poboljšao pristup financiranju koje pruža EU, kao i da, kada je to moguće, mobilizira dodatna sredstva;

33.  smatra da je socijalna zaštita, koja obuhvaća mirovine i usluge kao što su zdravstvene usluge, skrb za djecu i dugotrajna skrb, i dalje ključna za uravnotežen i uključiv rast, duži radni vijek, stvaranje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti; stoga poziva Komisiju i države članice da daju poticaj politikama kojima će se zajamčiti dostatnost, prikladnost, učinkovitost i kvaliteta sustava socijalne zaštite tijekom cijelog životnog vijeka ljudi te osigurati pristojan život, borba protiv nejednakosti i poticanje uključenosti u cilju iskorjenjivanja siromaštva, osobito za one koji su isključeni iz tržišta rada te za najranjivije skupine;

34.  žali zbog toga što je Europska komisija u svojem paketu preporuka ignorirala zahtjev Europskog parlamenta da se ojača primjena članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osobito usvajanjem posebnih mjera, imajući u vidu veću integraciju najudaljenijih regija u EU; podsjeća na to da te regije odlikuju posebne značajke i ograničenja te razina nezaposlenosti viša od 30 %; naglašava potrebu za diferenciranim mjerama i programima koje je potrebno provesti kako bi se smanjile razlike i u najvećoj mogućoj mjeri povećala socijalna kohezija u EU-u; poziva Komisiju da posveti posebnu pažnju drugim ruralnim područjima koja su suočena s brojnim gospodarskim, ekološkim, demografskim i društvenim izazovima; smatra da bi prioritet također trebalo dati svim regijama koje su i dalje suočene s visokom dugoročnom nezaposlenošću i nezaposlenošću mladih te u kojima je rast produktivnosti i dalje spor i utječe na životni standard i konkurentnost; u tom pogledu poziva države članice da uspostave posebne programe ulaganja za svoje podregije u kojima stope nezaposlenosti premašuju 30 %; ponovno poziva Komisiju da pomogne tim država članicama u pripremi tih programa ulaganja i njihovu financiranju unutar dogovorenog VFO-a;

35.  poziva Komisiju i države članice da pokažu veću predanost borbi protiv demografskih izazova provedbom kohezijske politike, kako je utvrđeno člankom 174. UFEU-a, posebno u onim regijama koje su suočene s teškim i trajnim prirodnim ili demografskim ograničenjima; smatra da bi se, u odnosu na europski semestar, naglasak na demografskim problemima trebao proširiti kako bi obuhvatio druge aspekte osim utjecaja starenja stanovništva na nacionalne proračune; mišljenja je da bi te stavke trebalo uključiti u preporuke za pojedine zemlje kao znak nacionalne, ali i regionalne i lokalne osviještenosti; ponovno naglašava da treba ojačati teritorijalnu koheziju strateškim ulaganjima u područjima koja su suočena s ozbiljnim demografskim problemima kako bi se povećala konkurentnost, unaprijedila industrijska struktura i teritorijalna kohezija, te u konačnici omogućilo održavanje razine stanovništva;

36.  smatra da je smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađenosti za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća, te stavljanje nepotrebnih zakona izvan snage i daljnje jamčenje visokih standarda zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša ključno za omogućavanje rasta i zapošljavanja;

37.  ističe da izazovi koji se u EU-u pojavljuju od 2015., kao što su potreba za smještajem izbjeglica, potreba za borbom protiv terorizma i jačanjem sigurnosti, trajna gospodarska i socijalna kriza, poljoprivredna kriza i kriza identiteta koje pogađaju samu Europsku uniju, zahtijevaju ozbiljne napore u vidu prilagodbe te pažljivo razmatranje primjene sankcija prema državama članicama koje imaju prekomjerni deficit; ističe ozbiljne napore koji su poduzeti u cilju prilagodbe tim novim okolnostima; prima na znanje važnost dosljedne i usklađene primjene pravila Pakta o stabilnosti i rastu od strane Komisije; poziva Komisiju i Vijeće da razmotre mogućnost da u 2016. ne primijene nikakve rezove u Europskom socijalnom fondu kao sankcije prema državama članicama, uzimajući u obzir trenutačnu situaciju, te imajući u vidu da bi to podrazumijevalo obustavu primjene tog fonda u zemljama pod sankcijama u trenutku kada su im sredstva najpotrebnija;

38.  ističe da se razina deficita država članica može povećati zbog potrebe da sufinanciraju projekte koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; napominje da, zbog proračunskih ograničenja, mnoge nerazvijene regije imaju manje mogućnosti da iskoriste europske strukturne i investicijske fondove; traži od Komisije da preispita zahtjeve za sufinanciranje kada je riječ o područjima s alarmantnom razinom zaduženosti ili deficita;

39.  žali zbog toga što će stajalište Europskog parlamenta nakon usvajanja na plenarnoj sjednici imati malu mogućnost utjecaja na preporuke za pojedine zemlje o kojima se raspravlja ili njihove izmjene; poziva na jačanje demokratske sastavnice u postupku europskog semestra i na razini EU-a i na nacionalnoj razini; traži da se osmisli program u kojem je stajalište Europskog parlamenta ojačano i uzima se u obzir prije nego što Vijeće donese odluku;

40.  žali zbog toga što je angažman dionika u europskom semestru na nacionalnoj razini i razini EU-a i dalje nedostatan, preslabe kvalitete i nedovoljno nadziran; poziva Komisiju i Vijeće da izdaju čvrste preporuke, osobito u pogledu sudjelovanja organizacija civilnog društva u kvalitetno strukturiranom dijalogu, pod jednakim uvjetima kao socijalni partneri, kako bi se zajamčila prepoznatljivost, nadležnost i odgovornost prema građanima, što je ključno za demokratski angažman i razumijevanje uloge procesa semestra u društvu;

41.  upozorava na fizičke i digitalne prepreke i barijere, s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju; nada se da će se akt o osobama s invaliditetom koji je predložila Komisija brzo provesti i da će biti istinski usmjeren na konkretne mjere kojima će se potaknuti uključenost i pristup;

42.  naglašava da je važno slušati zahtjeve demokratskih i socijalnih predstavnika, koji posebno posljednjih nekoliko godina većinom traže reviziju postupka europskog semestra, osobito u korist ulaganja, kvalitete javne potrošnje te izvanrednih mjera za zapošljavanje i obrazovanje.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

12

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Tim Aker, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Morten Løkkegaard, Dominique Martin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Anne Sander, Jutta Steinruck, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Rosa D’Amato, Rosa Estaràs Ferragut, Tania González Peñas, Sergio Gutiérrez Prieto, Eduard Kukan, Flavio Zanonato, Gabriele Zimmer

(1)

Europska komisija, „Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi – tromjesečni pregled, ljeto 2016.”, lipanj 2016.

(2)

COM(2016)0095 final/2

(3)

Zaključci Vijeća o rodnoj ravnopravnosti, 337/16

(4)

COM(2016) 321 final


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (27.9.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.

(2016/2101(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Catherine Stihler

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ponovno ističe važnost funkcionalnog, konkurentnog i integriranog jedinstvenog tržišta za oporavak europskog gospodarstva nakon financijske krize; podupire uvođenje preporuka za pojedine države kojima se nadilaze fiskalni i makroekonomski ciljevi i kojima se omogućuje uravnoteženija kombinacija politika s potencijalom za ostvarivanje održivog rasta, što omogućuje veću stabilnost, gospodarski rast, napredak u području okoliša, zapošljavanje te veću konkurentnost, bez kojih se ne može ostvariti uravnoteženi oporavak; pozdravlja to premještanje naglaska kao i optimiziranu strukturu preporuka za pojedine države; ističe da je fragmentacija jedinstvenog tržišta jedna od glavnih prepreka većem strukturnom gospodarskom rastu; traži da se pojačaju napori u borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza;

2.  pozdravlja velik broj preporuka za pojedine države kojima se podupire funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište, uključujući mogućnosti financiranja i ulaganja kojima se podupiru poduzeća, posebice mala i srednja poduzeća, i kojima se doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, te e-upravu, javnu nabavu i uzajamno priznavanje, uključujući uzajamno priznavanje kvalifikacija; naglašava da je provedba ključna kako bi se osjetio učinak tih područja politika; u tom pogledu smatra ključnim da Komisija u kontekstu preporuka za pojedine države posveti maksimalnu pozornost uvođenju dugoročnih reformi koje će proizvesti znatan učinak, posebno u području socijalnih ulaganja, zapošljavanja i osposobljavanja;

3.  smatra da je jedinstveno tržište temelj gospodarstva EU-a i ističe da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje kohezije, zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača; stoga poziva Komisiju da prati napredak država članica te ponovno ističe važnost formalnog uključivanja stupa jedinstvenog tržišta u Europski semestar kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje pokazatelja jedinstvenog tržišta, što omogućuje sustavno praćenje i ocjenu napretka država članica u pogledu preporuka za pojedine države;

4.  napominje da države članice imaju ključnu ulogu u dobrom upravljanju jedinstvenim tržištem i njegovom ispravnom funkcioniranju te da stoga trebaju zajednički na proaktivan način preuzeti odgovornost i upravljati jedinstvenim tržištem, pružajući novi politički poticaj izradom konsolidiranih izvješća o stanju jedinstvenog tržišta i formalnim uključivanjem jedinstvenog tržišta kao stupa upravljanja u Europski semestar;

5.  prima na znanje novu strukturu preporuka za pojedine države za 2016. koja omogućuje učinkovitiju usmjerenost na ključne utvrđene izazove; međutim, naglašava da ne bi trebalo zanemariti napredak država članica u pogledu svih preporuka i da bi trebalo provesti temeljitu analizu postojećih poteškoća u provedbi;

6.  naglašava važnost jamčenja usklađenosti procesa Europskog semestra i postojećih i budućih inicijativa Komisije koje se odnose na jedinstveno tržište, osobito onih koje se odnose na strategije za jedinstveno tržište, jedinstveno digitalno tržište, unutarnje energetsko tržište, uniju tržišta kapitala te strategiju Europa 2020.; poziva države članice na punu suradnju pri provedbi strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i strategije jedinstvenog tržišta te na pružanje potpore daljnjem razvoju ekonomije suradnje;

7.  poziva Komisiju da pri sastavljanju preporuka za pojedine države uzme u obzir buduće politike, primjerice one koje se odnose na uniju tržišta kapitala te jedinstveno digitalno tržište, kao i situaciju na terenu u svakoj državi kako bi unaprijed pripremila države članice i time osigurala nesmetanu provedbu tih politika;

8.  ističe važnost uključivog i transparentnog procesa koji će dovesti do važnih i nužnih reformi u okviru Europskog semestra; ističe važnost redovnog održavanja dijaloga sa svim relevantnim dionicima u cilju jačanja procedure Europskog semestra;

9.  poziva države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi daljnjim smanjenjem birokracije i poboljšanjem administrativne učinkovitosti te kvalitete zakonodavstva, kao i s pomoću ulaganja i inovacija, energetske učinkovitosti, istraživanja i razvoja te digitalizacije potaknule zdravo poslovno okruženje u cilju otvaranja novih radnih mjesta, osobito zahvaljujući mikropoduzećima, e-trgovini, start-up poduzećima i malim i srednjim poduzećima;

10.  pozdravlja odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s nedostatkom porezne usklađenosti u Uniji, a posebno s poteškoćama s kojima su mala i srednja poduzeća suočena zbog složenosti različitih nacionalnih propisa o PDV-u; poziva Komisiju da procijeni izvedivost dodatne koordinacije te da posebice procijeni mogućnost pojednostavljenog pristupa PDV-u u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta;

11.  osuđuje činjenicu da prepreke još uvijek postoje, ili su stvorene, te ometaju funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište; osobito skreće pozornost na nepotpuno prenošenje Direktive o uslugama u nacionalna zakonodavstva brojnih država članica i njezinu nepotpunu provedbu te poziva Komisiju da djelotvornije provodi ono na što su se države članice obvezale u okviru zakonodavstva EU-a; podsjeća na obvezu Komisije da će se, bude li to potrebno, koristiti postupcima zbog povrede prava kako bi se zajamčila puna provedba zakonodavstva o jedinstvenom tržištu robe i usluga te u digitalnoj sferi;

12.  među postojećim preprekama posebno podsjeća na one koje osobama s invaliditetom onemogućuju da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta; nada se da će se akt o osobama s invaliditetom koji je predložila Komisija moći brzo provesti i da će biti djelotvorno usmjeren na konkretne mjere kojima će se potaknuti uključenost i pristup;

13.  podsjeća da su u osnovi sustava priznavanja stručnih kvalifikacija načela uzajamnog povjerenja među pravnim sustavima i uzajamnog provjeravanja kvalitete kvalifikacija; napominje da su potrebne dodatne mjere radi bolje provedbe uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija; ističe da je s obzirom na fragmentaciju jedinstvenog tržišta, koja koči gospodarske aktivnosti i smanjuje izbor potrošača, ključno imati pravilnu provedbu i bolju regulativu, koje bi trebale pokrivati sve poslovne sektore i primjenjivati se na postojeće i buduće zakonodavstvo; pozdravlja evidentiranje reguliranih kvalifikacija i profesija zahvaljujući kojem će se stvoriti interaktivna javna baza podataka koja može biti od pomoći državama članicama u vezi s nacionalnim akcijskim planovima;

14.  izražava žaljenje zbog činjenice da preporuke za pojedine države i dalje upućuju na nedostatke u javnoj nabavi, npr. na manjak konkurentnosti i transparentnosti, i da 21 država članica nije u potpunosti prenijela zakonodavni paket u svoje nacionalno pravo, što dovodi do narušavanja tržišta; poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi se pokretanjem nužnih postupaka zbog povrede prava osiguralo da države članice poštuju svoje pravne obveze; poziva Komisiju da sustavno i na učinkovit i transparentan način provjerava da se administrativnim procedurama ne stvara nerazmjerno opterećenje za poduzeća ili sprječava sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u javnim nabavama;

15.  podupire države članice u njihovim nastojanjima da moderniziraju usluge javne uprave, osobito s pomoću e-uprave, i poziva na bolju prekograničnu suradnju, pojednostavljenje administrativnih procedura i interoperabilnost javnih uprava u korist svih poduzeća i građana te u isto vrijeme poziva Komisiju da u područjima u kojima se digitalizacija javnih usluga financira iz proračuna EU-a provodi učinkovitiji nadzor namjenskog korištenja sredstava;

16.  napominje da su kvalifikacije i tržišta rada u središtu pozornosti nekoliko preporuka za pojedine države; naglašava da su prave kvalifikacije i ulaganja u početno osposobljavanje kao i cjeloživotno osposobljavanje ključ za ostvarenje produktivnosti, konkurentnosti i rasta proizvodnje; poziva Komisiju i države članice da hitno pokrenu, uvedu i unaprijede programe digitalnog i cjeloživotnog učenja; osim toga ističe da je studentima i naučnicima potrebno omogućiti da u svoje osposobljavanje uključe i učenje, staž ili studijski boravak u inozemstvu te ih na to poticati;

17.  pozdravlja činjenicu da se u preporukama za pojedine države veći naglasak stavlja na tržišta rada, pri čemu su istaknuti ozbiljni strukturni problemi kao što je dugotrajna nezaposlenost i loša provedba aktivnih politika u području tržišta rada; ističe činjenicu da za prevelik broj prepoznatih problema nisu predložena rješenja u obliku ciljanih preporuka.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Sergio Gaetano Cofferati, Daniel Dalton, Nicola Danti, Vicky Ford, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Eva Paunova, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Birgit Collin-Langen, Roberta Metsola, Julia Reda, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tim Aker, Franc Bogovič, Albert Deß, Sofia Ribeiro


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (13.9.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.

(2016/2101(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Fernando Ruas

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015. pod nazivom „Promicanje socijalnog gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi” (15071/15),

1.  uviđa da je novi integrirani europski semestar bolje usklađen jer pruža više mogućnosti za suradnju i komunikaciju s državama članicama i dionicima na svim razinama, dok se njime istovremeno jača nacionalna odgovornost i predlaže manji broj preporuka, a pozornost se usmjerava na tri ključna prioriteta koji imaju stabilizirajući učinak, a to su podrška ulaganju, nastavak strukturnih reformi i očuvanje odgovornih javnih financija, u cilju poticanja rasta, novih radnih mjesta, prilika za osposobljavanje i obrazovanje te istraživanja i inovacija; napominje da bi jačanje socijalne ekonomije projektima za poticanje rasta i socijalnih poduzeća moglo dovesti do porasta zapošljavanja i napretka u regijama; smatra da treba nastaviti jačati uključenost regionalnih i lokalnih vlasti te predlaže da se uvede kodeks ponašanja u pogledu uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar, po uzoru na kodeks ponašanja za partnerstvo u okviru kohezijske politike;

2.  napominje da su stope nezaposlenosti u nekim državama članicama i dalje visoke, osobito kada je riječ o nezaposlenosti mladih i dugoročnoj nezaposlenosti; napominje da brojne države članice i dalje imaju ograničenu mogućnost pružanja podrške tržištima rada te da su fondovi kohezijske politike ponekad glavni izvor ulaganja u rast, razvoj, zapošljavanje i obrazovanje; u tom kontekstu ističe da su u okviru europskog semestra na raspolaganju instrumenti i mehanizmi kojima se u strateškim područjima ulaganja u rast i održivo zapošljavanje omogućava korištenje fleksibilnosti koju dopušta Pakt o stabilnosti i rastu; nadalje poziva Komisiju da državama članicama pomogne da u potpunosti iskoriste svoj fiskalni manevarski prostor kako bi se podrška pružala produktivnim ulaganjima te podsjeća na činjenicu da su prednosti strukturnih reformi vidljive tek dugoročno; također smatra da bi pri ocjenjivanju tekućeg europskog semestra trebalo razmotriti mogućnost uključivanja korisnika ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020.;

3.  ističe ključnu ulogu koju poduzeća socijalne ekonomije imaju u stvaranju vrlo konkurentnog i pravednijeg regionalnog razvoja preko širokog spektra svojih poslovnih modela s društvenim i ekološkim ciljevima; ističe potrebu da se poveća vidljivost postojećih partnerstava između regionalnih i lokalnih vlasti te organizacija socijalne ekonomije diljem država članica; poziva Komisiju da preloži akcijski plan EU-a za poduzeća socijalne ekonomije kako bi se potaknuo puni potencijal za održiv rast;

4.  zabrinut je zbog ukupnog nedostatka ulaganja, što utječe na dugoročan održivi rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te u tom kontekstu žali zbog kašnjenja u donošenju operativnih programa u okviru kohezijske politike u aktualnom programskom razdoblju; ističe stoga važnost njihove brze i ujednačene provedbe u skladu s drugim programima i inicijativama koji se financiraju sredstvima Unije; u tom kontekstu podsjeća da se Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) mora provoditi tako da bude nadopuna i dodatak europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se mogao iskoristiti puni potencijal javnih i privatnih ulaganja te zajamčiti pravednija geografska uravnoteženost; općenito podsjeća da se moraju iskoristiti sinergije i komplementarnosti između različitih fondova, programa i inicijativa EU-a (uključujući Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) te Obzor 2020.) te nacionalnih ulaganja kako bi se postigao maksimalan učinak predviđenih ulaganja, smanjile teritorijalne razlike i bolje postigli ciljevi strategije Europa 2020.; također naglašava da je nužno poticati upravljanje na više razina i poboljšati opću kvalitetu javne uprave, i na horizontalnoj i na vertikalnoj razini, uz obraćanje posebne pozornosti na administrativne kapacitete i stroža pravila javne nabave, veću transparentnost, odgovornost i borbu protiv korupcije;

5.  uviđa da je koherentnost između instrumenata kohezijske politike i šireg okvira gospodarskog upravljanja važna radi pružanja potpore naporima za oporavak koji su potrebni da bi se postigla usklađenost s pravilima europskog semestra; međutim, naglašava da legitimnost kohezijske politike proizlazi iz Ugovora te da je ta politika izraz europske solidarnosti jer su njezini glavni ciljevi jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji smanjenjem nejednakosti u stupnju razvijenosti različitih regija, financiranjem ulaganja povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. i približavanjem Europske unije njezinim građanima; stoga smatra da bi mjere kojima se povezuje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro gospodarsko upravljanje trebalo primjenjivati pametno i uravnoteženo, no samo kao krajnju mjeru, te da bi trebalo izvještavati o njihovim učincima; nadalje, podsjeća da bi primjena takvih mjera uvijek trebala biti opravdana i transparentna te da bi u obzir trebalo uzimati specifične društveno-gospodarske prilike u pojedinoj državi članici kako se ne bi ograničavala regionalna i lokalna ulaganja, koja su u potpunosti neophodna za gospodarstva država članica, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer se tim ulaganjima potiče rast i otvaranje radnih mjesta te konkurentnost i produktivnost, posebno u razdobljima snažnog pritiska na javne rashode;

6.  u slučaju dviju država članica koje su predmet odluka Vijeća od 12. srpnja 2016., kojima su pokrenute sankcije u okviru postupka prekomjernog deficita na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), podsjeća na prijedlog Komisije od 27. srpnja 2016. i na kasniju odluku Vijeća od 8. kolovoza o ukidanju novčanih kazni koje su mogle biti nametnute, uzimajući u obzir obrazložene zahtjeve tih država članica, zahtjevno gospodarsko okruženje, napore obiju zemalja na području reformi i njihovu predanost poštovanju pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu; smatra da bi u tom kontekstu u prijedlogu o obustavi dijela obveza za europske strukturne i investicijske fondove za 2017. u okviru mjera kojima se njihova učinkovitost povezuje sa zdravim gospodarskim upravljanjem trebalo voditi računa o mišljenju koje će Parlament iznijeti tijekom strukturiranog dijaloga;

7.  poziva Komisiju da vodi više računa o strategiji Europa 2020. te da na primjeren način pristupi njezinim ključnim ciljevima, i to poboljšanjem provedbe, provođenjem analize strategije u kontekstu europskog semestra i predlaganjem mjera i metodologije za bolje praćenje izdataka fondova EU-a povezanih s ciljevima strategije Europa 2020.; smatra da će se predstojećom revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) pružiti prilika za analizu, ocjenu i, po potrebi, povećanje dodane vrijednosti i potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova radi ostvarenja ciljeva strategije Europa 2020., koja je neizravno povezana s postupcima europskog semestra;

8.  ističe da je za postizanje ciljeva teritorijalne kohezije važno ponovno uspostaviti ravnotežu između gospodarskih asimetrija uzrokovanih različitim monetarnim politikama u europodručju i izvan njega;

9.  smatra da je jamčenje transparentnosti i učinkovitosti javih rashoda neophodno za stvaranje okruženja povoljnog za rast; nadalje smatra da bi trebalo odlučnije pristupiti pojednostavljenju administrativnih postupaka, a glavni cilj trebao bi biti smanjenje administrativnog opterećenja; pozdravlja činjenicu da je nekoliko država članica u svojim operativnim programima uspjelo ispuniti preporuke za pojedine zemlje koristeći se ciljanim ulaganjima i reformama provedenima u kontekstu ex ante uvjeta; ističe da bi preporuke za pojedine zemlje mogle biti koristan instrument za širenje investicijskih prilika te bi u kombinaciji s ex ante uvjetima u okviru kohezijske politike mogle imati ključnu ulogu jer imaju značajne pozitivne učinke prelijevanja na šire ulagačko okruženje; zadovoljan je zbog činjenice da ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova već doprinose provedbi strukturnih reformi i poboljšavaju opću gospodarsku uspješnost država članica u skladu s relevantnim preporukama za pojedine zemlje i tako doprinose strateškom cilju Unije o poticanju gospodarskog rasta, kvalitetnih radnih mjesta i održivog razvoja diljem Unije, uključujući regije i područja sa zemljopisnim ili prirodnim ograničenjima;

10.  smatra da bi se predloženim Programom potpore strukturnim reformama trebala pružati usmjerena i ciljana potpora državama članicama koje to žele kako bi im se pomoglo u osmišljavanju i provedbi institucionalnih, strukturnih i administrativnih reformi, te pružila dodatna potpora uz jamstvo da nema preklapanja / dvostrukog financiranja s drugim instrumentima Unije ili potpore iz drugih, već postojećih oblika tehničke pomoći; u tom kontekstu poziva Komisiju da izda jedinstveni strateški dokument u kojemu se navode prioriteti i kriteriji za uporabu Programa potpore strukturnim reformama u koordinaciji s drugim mjerama EU-a za jačanje kapaciteta; naglašava da predloženi prijenos proračunskih sredstava iz tehničke pomoći u okviru kohezijske politike na Program potpore strukturnim reformama na inicijativu Komisije ne bi smio biti presedan za bilo kakve buduće prijedloge.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Czesław Hoc, Karol Karski, Julia Reda, Tatjana Ždanoka


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (28.9.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.

(2016/2101(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Bogdan Andrzej Zdrojewski

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  svjestan je činjenice da se Europa kontinuirano suočava s izazovom nezaposlenosti mladih; skreće pozornost na činjenicu da se slika na području nezaposlenosti znatno razlikuje diljem EU-a; uzima u obzir ugroženost mladih Roma, drugih manjina useljeničkog podrijetla i mladih osoba s invaliditetom na tržištu rada većine država članica; stoga ukazuje na potrebu da se tržište rada reformira i odražava činjenicu da je obrazovanje pravo svakog građanina i najosnovniji preduvjet za integraciju, socijalnu uključenost i borbu protiv siromaštva i isključenosti;

2.  nadalje, ističe potrebu za reformama u smjeru uspostavljanja dvojnog sustava obrazovanja i projekata osposobljavanja kojima bi se vještine mladih ljudi prilagodile trenutačnim i budućim zahtjevima tržišta rada uz istovremenu odlučnu borbu protiv diskriminacije i nejednakosti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.; prima na znanje komunikaciju Komisije pod naslovom Novi program vještina za Europu; u tom kontekstu izražava potporu Inicijativi za zapošljavanje mladih u okviru programa Jamstvo za mlade koja predstavlja alat za pomaganje državama članicama da mladim osobama ponude podršku prilagođenu njihovim potrebama; poziva EU da nastavi predano provoditi projekt Erasmus;

3.  naglašava da je potrebno ulagati daljnje napore u smanjenje ranog prekida školovanja i poticati obrazovanje mladih u nepovoljnom položaju u skladu s ciljevima zacrtanima u okviru strategije Europa 2020.; ističe da rezultati Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2015. pokazuju da, unatoč određenom napretku postignutom u postizanju ciljeva strategije Europa 2020., raste rizik povećanja nejednakosti izostavljanjem najranjivijih, što uključuje mlade osobe različitih socijalno-ekonomskih prilika i skupine u nepovoljnom položaju; skreće pozornost na to da je potrbno povećati razinu sudjelovanja na tržištima rada među mladim ženama, osobito nakon rodiljnog dopusta i među samohranim majkama, mladim migrantima, mladima koji su rano prekinuli školovanje, nisko kvalificiranim osobama, mladima s invaliditetom i svim mladim osobama kojima prijeti diskriminacija;

4.  naglašava da politike tržišta rada općenito, a posebno usklađivanje vještina kada je riječ o politikama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, moraju biti usmjerene na stvaranje i promicanje visokokvalitetnih i sigurnih radnih mjesta u skladu s Programom za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada; napominje da se tim politikama mora doprinijeti suzbijanju fenomena nesigurnog zaposlenja, ugovora bez radnog vremena i neplaćene stručne prakse;

5.  pozdravlja inicijativu Komisije o pokretanju savjetovanja o uspostavi europskog stupa socijalnih prava; smatra da je za tu inicijativu od presudne važnosti njezina sposobnost da pokrene fleksibilniji način razvijanja vještina i kompetencija, akcija cjeloživotnog učenja i aktivnu podršku kvalitetnom zapošljavanju;

6.  ističe da se socijalno poduzetništvo razvija i može poslužiti kao poticaj gospodarstvu te ujedno ublažiti oskudicu, socijalnu isključenost i druge društvene probleme; stoga smatra da bi poduzetničko obrazovanje trebalo uključivati socijalnu dimenziju te bi se u sklopu njega trebalo pozabaviti pitanjima poput pravedne trgovine, socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela kao što su zadruge kako bi se stremilo socijalnijem, uključivijem i održivijem gospodarstvu;

7.  poziva na provedbu mjera kojima će se mladima olakšati prijelaz iz obrazovanja na tržište rada, između ostalog tako da im se osiguraju kvalitetna pripravništva i strukovna naukovanja, da im se zajamče jasno utvrđena prava koja uključuju pristup socijalnoj zaštiti, pisani i obvezujući ugovori i poštena naknada za rad kako bi se osiguralo da ne trpe diskriminaciju pri ulasku na tržište rada;

8.  podsjeća da je razina financijskih sredstava koja države članice izdvajaju za obrazovanju u odnosu na stanje prije krize i dalje niska i poziva na povećanje ulaganja u infrastrukturu i osiguravanje kvalitete i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja korištenjem svih raspoloživih europskih instrumenata financiranja, posebice strukturnih fondova (EFRR i ESF) te EFSU-a; ponavlja da se zahvaljujući održivim ulaganjima u obrazovanje i kulturu povećava zapošljivost i doprinosi održivom rastu i stvaranju radnih mjesta u EU-u; nadalje, poziva države članice da usmjere ulaganja u uključivo obrazovanje koje daje odgovore na društvene izazove osiguravanja jednakog pristupa i prilika za sve povećanjem prilika za obrazovanje u ranom djetinjstvu i odrasloj dobi te olakšavanjem povratka obrazovanju i osposobljavanju za mlade osobe koje su prekinule temeljno obrazovanje;

9.  ističe da je potrebno provesti strukturne reforme i modernizaciju školskog obrazovanja i sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama, između ostalog holističkim pristupom učenju i podučavanju, poticanju inovacija, kreativnosti i korištenja digitalnih tehnologija; također ističe da je u državama članicama potrebno potaknuti bolju interakciju između EU-a i država članica i olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama;

10.  ističe da je potrebno jačati sinergije između kulture i obrazovanja i promicati obrazovanje u području umjetnosti koje je ključan alat za razvijanje kritičkog mišljenja te kreativnih i prenosivih vještina i kompetencija te građanskih vrijednosti koje učenicima omogućuju da postanu aktivni i odgovorni članovi društva koji ne gaje predrasude; ocjenjuje da je jačanje javnih ulaganja nužno za očuvanje i povećanje kvalitete zdravstvenih i obrazovnih sustava, kvalitete usluga koje se pružaju građanima te za stvaranje povoljnih uvjeta za gospodarski razvoj;

11.  ističe da još uvijek previsoke stope nezaposlenosti ukazuju na to da je mogućnost otvaranja radnih mjesta u većini država članica još uvijek ograničena; ističe da je potrebno dodatno djelovanje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama kako bi tržišta rada općenito postala uključivija; izražava zabrinutost zbog činjenice da su novootvorena radna mjesta niske kvalitete, loše plaćena i nesigurna te stoga ne mogu značajno potaknuti potrošnju i unutarnju potražnju;

12.  podsjeća da neformalno obrazovanje i informalno učenje mogu imati ključnu ulogu u razvijanju i održavanju vještina kao što su poduzetništvo, vodstvo i izgradnja sposobnosti koje su potrebne za povećanje zapošljivosti mladih, pogotovo mladih u marginaliziranim skupinama;

13.  ističe da je potrebno unaprijediti opći kapacitet EU-a za stvaranje i zadržavanje kvalitetnih radnih mjesta i tako se uhvatiti u koštac s visokim stopama nezaposlenosti te uzeti u obzir da bi migracija tu mogla imati važnu ulogu nakon provođenja obrazovnih programa nadopunjenih učinkovitim ulaganjem javnih sredstava u visokokvalitetne socijalne i ekološke projekte kako bi se radnike uključilo na tržište rada i smanjilo nezaposlenost;

14.  ističe da je potrebno razmotriti specifične obrazovne potrebe mladih iz skupine manjina i mladih migranata te mladih osoba s invaliditetom uz poštovanje kulturnih i jezičnih raznolikosti Unije;

15.  poziva države članice da programe i studije iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) učine privlačnijima kako bi se riješio problem nestašice u tom polju te da pojača razvoj digitalnih vještina i medijske pismenosti na svim razinama obrazovanja;

16.  ističe činjenicu da su se reforme obrazovanja i osposobljavanja pokazale uspješnima u situacijama u kojima su socijalni partneri bili uključeni u konzultacije o Europskom semestru;

17.  naglašava da program Erasmus+ doprinosi mobilnosti i kulturnoj razmjeni u EU-u; poziva na bolje promicanje i korištenje europskih alata za transparentnost, mobilnost i priznavanje stečenih vještina i kvalifikacija na europskoj razini kako bi se osigurali snažnija jamstva i veća sigurnost profesionalne i socijalne integracije za mlade koji su voljni iskoristiti mobilnost za povećavanje izgleda za osposobljavanje i zapošljavanje; ponovno potvrđuje potrebu da je potrebno osigurati prilike za mobilnost i u području stručnog osposobljavanja, za mlade u nepovoljnom položaje i osobe koje trpe različite oblike diskriminacije;

18.  ističe važnost vrednovanja kompetencija, vještina i znanja stečenih informalnim, neformalnim i cjeloživotnim učenjem do 2018., što i stoji u preporuci Vijeća od 20. prosinca 2012.; u tom pogledu napominje da je priznavanje ključno za poboljšanje pristupa formalnom obrazovanju i novim mogućnostima zapošljavanja, dok istovremeno jača samopošovanje i motivaciju za učenje; ističe činjenicu da su neke države članice postigle značajan napredak u razvoju relevantnog pravnog okvira, dok druge imaju teškoće pri izradi sveobuhvatnih strategija za vrednovanje kvalifikacija; stoga ističe da je potrebno izraditi sveobuhvatne strategije kako bi se to vrednovanje omogućilo;

19.  naglašava da kulturne i kreativne industrije znatno doprinose zapošljavanju mladih jer se u njima u prosjeku zapošljava više mladih nego u bilo kojem drugom sektoru; uviđa da više od 6 milijuna ljudi u EU-u radi u sektoru kulture; smatra da će dodatna promidžba i ulaganje u kulturne i kreativne industrije biti i ulaganje u njih doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i borbi protiv nezaposlenosti mladih. u tom kontekstu ističe da su napredne tehnologije, kreativni mediji i informacijske i komunikacijske tehnologije posebno zanimljive mladim osobama;

20.  ponavlja da je program Europa za građane jedini program EU-a isključivo posvećen promicanju aktivnog europskog građanstva, jačanju socijalne kohezije i stvaranju gospodarskih prilika kroz uspostavljanje transnacionalnih partnerstava, bratimljenje gradova i stvaranje mreže gradova;

21.  ističe ključnu ulogu istraživanja i znanosti za poticanje održivog gospodarskog razvoja i međunarodne suradnje; stoga preporučuje da se nastavi ulagati u akademsko i znanstveno istraživanje u okviru programa Obzor 2020 kako bi se postigao cilj od 3 % za istraživanje i razvoj kao što je i planirano u strategiji Europa 2020.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ernest Maragall, Emma McClarkin, Martina Michels


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

14

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Barbara Kappel, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Michael Theurer, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Beatrix von Storch, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Alain Cadec, Ashley Fox, Sophia in ‘t Veld, Thomas Mann, Emmanuel Maurel, Siôn Simon, Joachim Starbatty, Tibor Szanyi, Romana Tomc

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti