Postupak : 2016/2034(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0339/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0339/2016

Rasprave :

PV 13/12/2016 - 17
CRE 13/12/2016 - 17

Glasovanja :

PV 14/12/2016 - 9.17
CRE 14/12/2016 - 9.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0504

IZVJEŠĆE     
PDF 507kWORD 61k
16.11.2016
PE 580.784v02-00 A8-0339/2016

o alatima ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima

(2016/2034(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Izvjestiteljica: Angélique Delahaye

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o alatima ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima

(2016/2034(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir uredbe (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1307/2013 i (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije,

–  uzimajući u obzir studiju iz ožujka 2016. sastavljenu za Odbor za poljoprivrednu i ruralni razvoj Europskog parlamenta pod naslovom „Trenutno stanje alata za procjenu rizika koje su države članice uvele za razdoblje 2014. – 2020.: nacionalni i europski okviri”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0339/2016),

A.  budući da nestabilnost i fluktuacije cijena oduvijek karakteriziraju poljoprivredna tržišta i da su tijekom posljednjih nekoliko godina zbog niza brzih uzastopnih šokova u pogledu potražnje, opskrbe i cijena postale strukturna značajka poljoprivrede i na europskoj i na svjetskoj razini;

B.  budući da se poljoprivreda mora suočiti s velikim izazovom rasta svjetskog stanovništva, dok danas i dalje velik dio tog stanovništva pati od pothranjenosti, te da će osjetljivost poljoprivrednih tržišta na varijacije u proizvodnji ili na neravnotežu između ponude i potražnje i dalje rasti;

C.  budući da klimatske promjene i poljoprivredni nametnici negativno utječu na razinu poljoprivredne proizvodnje te da pojave koje su posljedica klimatskih promjena kao što su suše i poplave doprinose nestabilnosti cijena;

D.  budući da makroekonomski uvjeti mogu imati ključnu ulogu u nestabilnosti cijena, uključujući strukturne čimbenike poput tečaja, energije i cijena gnojiva, kamatnih stopa i špekulacije na poljoprivrednim tržištima;

E.  budući da izvan Europske unije veliki dionici svjetskih poljoprivrednih tržišta uvode politike kojima je cilj smanjiti nestabilnost te da su u tom smislu i u kontekstu održivog razvoja poduzete mjere i u okviru zemalja poljoprivrednog G20 u cilju borbe protiv negativnih učinaka prekomjerne nestabilnosti cijena poljoprivrednih sirovina na sigurnost opskrbe hranom;

F.  budući da svaka regija u svijetu ima vlastite modele proizvodnje i različite mjere u pogledu zaštite okoliša i životinja, koji mogu imati ozbiljne posljedice za troškove proizvodnje, te da bi europski poljoprivrednici trebali moći konkurirati na svjetskom tržištu;

G.  budući da se nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda može povećati političkim odlukama, kao što je uvođenje trgovinskog embarga;

H.  budući da Europska unija ne raspolaže pravom sigurnosnom mrežom s pomoću koje bi mogla ograničiti nestabilnost tržišta, što predstavlja snažnu prepreku očuvanju poljoprivredne aktivnosti na području Unije;

I.  budući da su otvaranje tržišta i izbori koji su doveli do globalizacije gospodarstva, a posebno pod utjecajem sporazuma WTO-a ili bilateralnih trgovinskih sporazuma, posljednjih desetljeća doveli do veće prohodnosti tržišta, ali i doprinijeli jačanju fenomena nestabilnosti cijena u poljoprivredi;

J.  budući da se poljoprivrednici suočavaju sa sve većim troškovima proizvodnje te povećanjem poljoprivrednog duga te da je u razdoblju između 2005. i 2010. nestalo 2,4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, što je rezultiralo velikim gubitkom radnih mjesta u ruralnim područjima;

K.  budući da su poljoprivredna tržišta, shvatimo li ih kao mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja, po svojoj prirodi nestabilna, da prisutnost financijskih dionika nadalje pojačava tu nestabilnost i da slaba elastičnost svjetske potražnje za hranom doprinosi umnažanju utjecaja stvarnih ili pretpostavljenih neravnoteža na tržišne dionike uz ponekad iznenađujuć utjecaj na cijene poljoprivrednih proizvoda;

L.  budući da financijalizacija svjetske ekonomije i s njom povezana špekulacija mogu utjecati na poljoprivredna tržišta te doprinijeti povećanju njihove neravnoteže i nestabilnosti cijena, uslijed čega se poljoprivredne sirovine koriste kao puka financijska sredstva; kao što su pokazali strašna kriza i neredi zbog gladi 2008. godine, ta prekomjerna financijalizacija može biti razarajuća i imati etičke posljedice kada se njom u pitanje dovodi sigurnosti opskrbe hranom najneishranjenijeg i najsiromašnijeg stanovništva na svijetu;

M.  budući da je Europska unija odgovorna za sigurnost opskrbe hranom u Europi i konkurentnost europskih poljoprivrednika i vrtlara na svjetskom tržištu;

N.  budući da su poljoprivredni i poljoprivredno-prehrambeni sektor važni za gospodarstvo EU-a te imaju potencijal doprinijeti održivom razvoju;

O.  budući da nestabilnost cijena uzrokuje visok stupanj nesigurnosti između proizvođača i potrošača, gdje su u slučaju niskih cijena ugroženi prihodi proizvođača, njihova sposobnost ulaganja, a time i dugoročna održivost njihovih aktivnosti, dok visoke cijene namirnica mogu dovesti u pitanje mogućnost potrošača da se prehrane te ostvare pristup osnovnim potrepštinama, što onda dovodi do kriznih stanja;

P.  budući da nestabilnost cijena šteti poljoprivrednoj djelatnosti i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, što je štetno za ulaganja te također može ozbiljno ugroziti opskrbu potrošača hranom, sigurnost hrane i dobro funkcioniranje ZPP-a;

Q.  budući da nestabilnost cijena utječe na sposobnost poljoprivrednika da ulažu i otvaraju nova radna mjesta, čime se obeshrabruju modernizacija, inovacije, mladi poljoprivrednici i generacijska obnova;

R.  budući da se održiva poljoprivreda kao izvor visokokvalitetne hrane može osigurati samo ako se poljoprivrednicima pružaju odgovarajuće cijene poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava kojima se pokrivaju svi troškovi održive proizvodnje;

S.  budući da u kontekstu „digitalne revolucije” veća transparentnost na europskim tržištima i pravovremen pristup informacijama mogu doprinijeti, među ostalim sredstvima, ograničavanju nestabilnosti tržišta i cijena boljim i objektivnijim pristupom gospodarskih aktera razvoju poljoprivrednih tržišta na taj način doprinoseći boljoj zaštiti prihoda poljoprivrednika i suzbijajući špekulacije na poljoprivrednim tržištima;

T.  budući da reformirani ZPP iz 2013. obuhvaća alate za upravljanje rizicima u okviru politike ruralnog razvoja te da se samo 2 % proračuna drugog stupa i 0,4 % proračuna ZPP-a trenutno troši na te alate;

Trenutno stanje i ciljevi

1.  smatra da će poljoprivrednici biti sve izloženiji nestabilnosti cijena koja je posljedica raznih pojava kao što su nestabilnost i nesavršenost poljoprivrednih tržišta, globalizacija i sofistikacija poljoprivrednih tržišta, veća varijabilnost opskrbe uzrokovana klimatskim promjenama, sve većim brojem zdravstvenih rizika te kritičnom ravnotežom opskrbe hranom;

2.  smatra da je potrebno usvojiti odlučniju i usklađeniju politiku s odgovarajućim instrumentima na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se, prije svega smanjenjem negativnih posljedica po one dionike koju su u najvećoj mjeri izloženi nestabilnosti cijena, osigurali multifunkcionalna i održiva poljoprivredna proizvodnja diljem Unije te pravedne i isplative cijene;

3.  uviđa da nisu svi poljoprivredni sektori u istoj mjeri izloženi nestabilnosti cijena te da usmjeravanje mehanizama javnih politika ili strategija ublažavanja kojima se koriste sektorski akteri moraju biti prilagođeni svakom sektoru te stvarnim trenutačnim i budućim rizicima s kojima se poljoprivrednici suočavaju;

4.  napominje da, dok Europska unija umanjuje svoju stratešku pomoć poljoprivredi, njezini konkurenti na svjetskom tržištu, prije svega Sjedinjene Države, Brazil i Kina, izdvajaju znatne i sve veće količine javnog novca za razvoj novih političkih modela za upravljanje rizicima i opskrbu instrumentima za zaštitu poljoprivrednika od posljedica nestabilnosti cijena;

5.  ističe da je Europska unija jedini poljoprivredni akter koji svoju poljoprivrednu politiku temelji na proizvodno nevezanoj potpori, istovremeno godinama postepeno oslabljujući svoju stratešku potporu poljoprivredi;

6.  napominje da su Sjedinjene Države u svom zakonu Farm Bill 2014 razvile posebne politike osiguranja različitih poljoprivrednih sektora;

7.  ističe da se ZPP posljednjih desetljeća dosljedno razvija te da su njegovi glavni ciljevi jamčenja standarda dostojanstvenog života za poljoprivrednike i pružanja stabilne i sigurne opskrbe hranom po povoljnim cijenama za potrošače i dalje važeće;

8.  ističe, u tom pogledu, činjenicu da je zajednička europska politika ključna za sektor koji je odgovoran za jamčenje sigurnosti hrane i koji ima ključnu ulogu u korištenju prirodnih resursa te održivom gospodarskom i ekološkom razvoju ruralnih područja;

9.  ističe važnost iskorištavanja sinergija između ZPP-a i drugih politika EU-a;

10.  napominje da je u okviru najnovijih reformi ZPP-a izravna pomoć gotovo u potpunosti nevezana uz proizvodnju, da se nastavio proces prijelaza na izravna plaćanja te da se prije svega u većoj mjeri nastoje riješiti pitanja od društvenog i ekološkog značaja;

11.  posljednjih godina sa zabrinutošću prima na znanje smanjenje sredstava u okviru ZPP-a, posebno onih namijenjenih mjerama zajedničke organizacije tržišta (ZOT), čime se otvara put ponovnoj nacionalizaciji ZPP-a te podrivaju pravedni uvjeti i ravnopravna tržišna utakmica na jedinstvenom tržištu EU-a;

12.  naglašava da prosječni prihodi europskih poljoprivrednika posljednjih deset godina stagniraju ili opadaju, dok troškovi proizvodnje redovito rastu, što je dovelo do znatnog pada broja poljoprivrednih gospodarstava te situacije u kojoj su brojna radna mjesta u ruralnim područjima ugrožena;

13.  smatra da bi Komisija trebala iskoristiti cijelu financijsku marginu za manevar koja joj je na raspolaganju unutar jedinstvenog ZOT-a;

14.  žali zbog vrlo spore stope provedbe alata jedinstvenog ZOT-a za smanjenje štetnog utjecaja nestabilnosti cijena i upravljanje poremećajima tržišta;

15.  ističe da se većina instrumenata za upravljanje rizicima, uzajamnih fondova te alata za stabilizaciju i osiguranje prihoda koji se dodjeljuju u okviru programa ruralnog razvoja neujednačeno provodi te uz ograničena proračunska sredstva;

16.  stoga preporučuje jačanje sadašnjih mjera u okviru drugog stupa kako bi se povećala konkurentnost europske poljoprivrede, a organizacije proizvođača pobliže uključile u proces provedbe;

17.  poziva Komisiju da provede temeljitu analizu razloga za slabo korištenje alata dostupnih u okviru drugog stupa ZPP-a i nezadovoljavajuću provedbu jedinstvenog ZOT-a u cilju odgovarajuće revizije relevantnih odredbi;

18.  ističe da je važno da se u okviru sadašnjeg ZPP-a nevezane izravne potpore zadrže zajedno s programom jedinstvenih plaćanja po površini jer su naknada za javne usluge i ključna sastavnica u osiguravanju prihoda poljoprivrednika koja im pruža određen stupanj financijske stabilnosti;

19.  ističe, međutim, da se sadašnjim ZPP-om, koji je manjkav u pogledu reaktivnosti i učinkovitih alata, nije adekvatno pristupilo rješavanju problema veće nestabilnosti na poljoprivrednim tržištima niti poljoprivrednicima omogućilo da odgovore na tržišne signale ili razviju rješenja kako bi se mogli nositi s promjenama cijena;

20.  poziva Komisiju da poduzme hitne mjere kako bi se pružila pomoć poljoprivrednom sektoru najudaljenijih i planinskih regija te regija u nepovoljnom položaju u kojima su troškovi proizvodnje, žetve i stavljanja na tržište proizvoda proizvedenih izvan područja na kojem su proizvedeni mnogo veći nego u ostalim područjima te da predstavi posebne pokazatelje za aktivaciju mjera sigurnosne mreže za poljoprivredna tržišta tih regija;

21.  smatra da neovisnost u pogledu hrane te sigurnost hrane u EU-u, kao i razvoj konkurentnog i održivog poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji kojim se zadovoljavaju potrebe građana moraju ostati strateški ciljevi budućeg ZPP-a te da se hitno mora zajamčiti primjeren standard života za poljoprivrednike;

22.  smatra da bez europskih poljoprivrednika, koji su kontinuirano izloženi nestabilnosti cijena i uvelike ovise o stabilnosti tržišta i cijena, te adekvatnih javnih sredstava i mjera za očuvanje konkurentnosti poljoprivrednih i obiteljskih gospodarstava nema ni održivog sektora proizvodnje hrane;

23.  u tom pogledu ističe važnu ulogu mladih poljoprivrednika i onih koji se tek počinju baviti poljoprivredom u jamčenju budućnosti europske poljoprivrede;

Prijedlozi

Organizacija sektora i sustav sklapanja ugovora

24.  smatra da su primarni proizvođači najslabija karika u lancu opskrbe hranom, posebno uzme li se u obzir sve koncentriraniji i širok maloprodajni sektor na europskoj i nacionalnoj razini te da im se mora omogućiti udruživanje u tijela kao što su zadruge, organizacije proizvođača, vlastita udruženja ili međusektorske organizacije;

25.  poziva Komisiju da olakša uvođenje sustava sklapanja ugovora prilagodbom, u skladu s člankom 42. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), politike EU-a o tržišnom natjecanju posebnim potrebama poljoprivrednog sektora, uz ujednačena pravila i provedbu u svim državama članicama;

26.  naglašava da se pregovaračka moć proizvođača u lancu opskrbe hranom mora ojačati standardnim, transparentnim, uravnoteženim i kolektivno dogovorenim ugovorima kako bi poljoprivrednici bili u mogućnosti odgovoriti na nepravedne trgovinske prakse, biti konkurentniji, povećati stabilnost svojih prihoda, stvoriti dodanu vrijednost i ulagati u inovacije;

27.  ističe da bi ti ugovori trebali imati odgovarajuće trajanje te bi se njima trebalo odrediti cijenu, rokove isplate i druge uvjete povezane s dobavljanjem poljoprivrednih proizvoda;

28.  smatra da bi poljoprivrednici iz raznih poljoprivrednih sektora trebali moći kolektivno pregovarati o uvjetima sklapanja ugovora posredstvom organizacija proizvođača čija veličina odgovara onoj industrijskih i distribucijskih skupina s kojima pregovaraju;

29.  napominje da je potencijal koji nude dugoročni ugovori o integriranom lancu opskrbe, terminski ugovori, ugovori o fiksnoj marži te mogućnost fiksiranja cijene mlijeka koja odražava troškove proizvodnje na utvrđeni vremenski rok proizvođačima mogli pružiti alat za upravljanje učinkom nestabilnosti na njihove marže;

30.  smatra da bi se trebala nuditi mogućnost korištenja novim instrumentima u ugovornim odnosima i da je također nužno na raspolaganje staviti alate za ugovorno posredovanje;

31.  napominje da međustrukovne organizacije potiču dijalog između raznih dionika (proizvođača, obrađivača i distributera) te olakšavaju stvaranje dodane vrijednosti zajedničkim inicijativama s pomoću kojih se poljoprivrednicima pomaže da bolje shvate kretanja na tržištu i samu proizvodnju, kojima se promiču dobre prakse i tržišna transparentnost, daju predviđanja u pogledu proizvodnog potencijala, doprinosi poboljšanju upravljanja opskrbom te sastavljanju standardnih ugovora usklađenih s pravilima i propisima EU-a;

32.  traži od Komisije da potakne međustrukovne organizacije na razini EU-a da zajedničkim snagama brane interese proizvođača u sektorima koji su najviše orijentirani na prekogranična tržišta, kao što je sektor voća i povrća;

33.  uviđa napore koje europske zadruge ulažu u ujedinjavanje proizvođača i pružanje pomoći proizvođačima ne bi li ojačali svoju ulogu u vrijednosnom lancu, te vjeruje da ih je potrebno ohrabriti da preuzmu veću ulogu u poljoprivrednim sektorima kako bi se ublažio učinak prekomjerne nestabilnosti tržišta;

Alati za upravljanje rizikom

34.  preporučuje daljnje razvijanje alata za upravljanje klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim rizicima, a posebno osiguranjem od raznih vrsta rizika u kontekstu poljoprivredne proizvodnje, alata za stabilizaciju prihoda, mehanizama za individualno pružanje usluga i uzajamnih fondova, u okviru ZPP-a orijentiranog na tržište kako bi se ograničio učinak nestabilnosti cijena te potaklo na poljoprivredno upravljanje okrenuto budućnosti;

35.  poziva Komisiju na poticanje razmjene najboljih praksi među državama članicama i razvijanje novih alata, koji ne samo da bi trebali biti pravedni, učinkoviti i reaktivni nego i pristupačni i dostupni poljoprivrednicima, kako bi se spriječili rizici povezani s nestabilnosti cijena i upravljalo njima te na taj način polegli temelji za raspravu o budućim reformama ZPP-a;

36.  ističe da ti alati, koji se koriste uz sustav izravnih plaćanja, moraju biti opremljeni dostatnim sredstvima za povećanje otpornosti poljoprivredne djelatnosti i istovremeno smanjenje potrebe za naknadnim kriznim upravljanjem;

37.  smatra da se uzajamnim fondovima kojima upravljaju sektori, a koji su uspostavljeni na inicijativu poljoprivrednika, donekle mogu stabilizirati prihodi poljoprivrednika dok profitne marže njihovih proizvoda fluktuiraju;

38.  nadalje smatra da ti uzajamni fondovi ne bi trebali zamijeniti potporu koju pruža Unija te da bi ih trebalo kombinirati s nacionalnim potporama;

39.  također poziva Komisiju na preuzimanje inicijative nuđenjem poticaja za uspostavu takvih fondova, istovremeno jamčeći da svaki budući program za upravljanje rizicima obavezno bude u skladu sa sustavima osiguranja koje na nacionalnoj razini usvoje države članice te da ih po potrebi nadopunjava;

40.  smatra da se nestabilnosti cijena također može upravljati na nacionalnoj razini te poziva države članice da nestabilnost cijena uzmu u obzir u svojim poreznim propisima dopuštajući poljoprivrednicima da stvore neoporezive mehanizme za individualno pružanje usluga;

41.  smatra da su poljoprivrednici gospodarski gledano među najosjetljivijim akterima na tržištu, a posebno oni koji su uložili u razvoj svojih gospodarstava;

42.  nadalje smatra da bi se u okviru ZPP-a trebali uvesti alati poput učinkovite pomoći u pogledu novčanog toka ili sheme predostrožne štednje kako bi se spriječilo da ulaganja gube na zamahu;

43.  naglašava da si poljoprivredna gospodarstva mogu priuštiti inovacije samo uz niske kapitalne troškove i određenu razinu likvidnosti; naglašava da su u tom pogledu stabilni prihodi jedan od preduvjeta koji poljoprivrednicima omogućuju pristup zajmovima;

44.  napominje da uloga i aktivnosti bankarskog sektora imaju snažan utjecaj na proizvođače i da sve više razine poljoprivrednog duga dodatno opterećuju sektor u razdoblju nestabilnosti;

45.  ističe da je važno poljoprivrednike bolje informirati o ključnoj ulozi Europske investicijske banke u pružanju potpore ruralnom gospodarstvu i njegovu razvoju te o načinima iskorištavanja inovativnih financijskih instrumenata;

46.  smatra da se poljoprivrednike i organizacije poljoprivrednika mora bolje informirati o modernizaciji, održivosti i konkurentnosti gospodarstava te da se istovremeno moraju omogućiti tečajevi osposobljavanja o upravljanju rizicima, tržišnim podacima, maržama i nestabilnosti;

47.  poziva Komisiju da u suradnji s nacionalnim tijelima i skupinama poljoprivrednika donese plan u cilju povećanja razine osviještenosti o alatima za upravljanje rizicima dostupnima u sklopu drugog stupa ZPP-a te jedinstvenog ZOT-a;

48.  poziva države članice i lokalne vlasti da te aspekte ojačaju u svojim programima poljoprivrednog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja;

49.  smatra da je jedan od načina stabilizacije tržišta i smanjenja nestabilnosti cijena zajamčiti bolju ravnotežu između ponude i potražnje;

Opservatoriji za promatranje poljoprivrednih tržišta i cijena

50.  smatra da poljoprivredna tržišta moraju biti transparentna, što se prije svega može ostvariti pravovremenom objavom postojećih informacija o cijenama i troškovima koje se lako dostupne i korisne svim dionicima u opskrbnom lancu, od proizvodnje do distribucije, na taj način ograničavajući špekulaciju u pogledu cijena kao i nestabilnost cijena;

51.  međutim napominje da se samo s pomoću transparentnosti cijena neće povećati otpornost poljoprivrednika na nestabilnost cijena niti riješiti strukturni nedostaci u organizaciji tržišta, poput neravnoteže između ponude i potražnje; 

52.  podržava uspostavu europske karte s informacijama u stvarnom vremenu o dostupnosti poljoprivrednih proizvoda;

53.  pozdravlja protezanje dodatnih instrumenata za upravljanje tržištem na ostale sektore;

54.  naglašava da je za poljoprivrednike pri vođenju pregovora s ostalim dionicima važno da budu svjesni načina na koje se formiraju cijene te samih kretanja cijena i trendova u ponudi, a time i da budu u prednosti;

55.  preporučuje osnivanje europskih opservatorija poljoprivrednih cijena čiji bi rad obuhvaćao cijeli lanac, od cijena proizvođača do konačnih prodajnih cijena, i čime bi se omogućila stalna analiza poljoprivrednih tržišta po segmentima;

56.  preporučuje da u izradu ažuriranih i relevantnih podataka o kretanjima te kratkoročnim i srednjoročnim predviđanjima budu uključeni gospodarski dionici te da se ti podaci stavljaju na raspolaganje u mjesečnim ili dvomjesečnim intervalima ovisno o posebnim potrebama određenog sektora;

57.  potiče Komisiju na to da pruži potrebna sredstva kako bi se opservatorijima omogućilo da izdaju preporuke, a ne da samo prate poremećaje tržišta;

Alati za sprečavanje kriza i upravljanje njima

58.  smatra da tradicionalni alati za upravljanje krizom u okviru ZPP-a (javna intervencija i privatno skladištenje) nisu u dovoljnoj mjeri učinkoviti u ovoj globaliziranoj ekonomiji;

59.  stoga poziva Komisiju da uz posebno osmišljene, obvezujuće mehanizme za rano upozoravanje razvije i alate javnog i privatnog sektora koji se mogu kombinirati i/ili koji su komplementarni kako bi se zajamčilo ispravno funkcioniranje tržišta i spriječile krize na tržištima;

60.  smatra da bi se Komisija u cilju borbe protiv kriza trebala koristiti svim alatima koji su joj već na raspolaganju u okviru jedinstvenog ZOT-a;

61.  izražava žaljenje zbog slabog korištenja pričuve za slučaj krize, što je uglavnom posljedica proračunskih pravila, a posebno pravila jedne godine te diskrecijskog prava koje uživa Komisija kada je riječ o prijenosu sredstava iz pričuve;

62.  stoga poziva na to da se pričuva za slučaj krize uspostavi izvan proračuna EU-a te da služi kao izvor financiranja alata za upravljanje krizom;

63.  protuciklične mjere, u kombinaciji s alatima za upravljanje krizom, smatra alatima za sprečavanje kriza i upravljanje njima, s pomoću kojih EU može intervenirati na poljoprivrednim tržištima u slučaju „više sile” kako bi se izbjegla znatna sniženja cijena;

64.  poziva Komisiju da provede studiju o tome kako razviti mehanizme za sprečavanje kriza i borbu protiv kriza nastalih zbog nestabilnosti cijena uporabom protucikličnih mjera te da omogući veću fleksibilnost u okviru godišnjeg proračuna, a unutar granica višegodišnje financijske omotnice, kako bi se protuciklične mjere uzele u obzir;

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.


OBRAZLOŽENJE

Europski poljoprivrednici sve su više izloženi rizicima

Poljoprivredna djelatnost ovisi o biološkim procesima. Ona stoga snažno ovisi o klimatskim uvjetima i biljnim ili životinjskim bolestima(1). Ti su prirodni čimbenici izvan kontrole poljoprivrednika. Uspješnost poljoprivrednih gospodarstava stoga je puno neizvjesnija nego kada je riječ o poduzećima u drugim gospodarskim sektorima. Nesigurnost u pogledu prihoda šteti prvenstveno ulaganjima i inovaciji te može dovesti u pitanje gospodarsku održivost gospodarstava. Osim toga, razlike u poljoprivrednoj proizvodnji upućuju na činjenicu da poljoprivredna tržišta po prirodi naginju nestabilnosti. Široko je prihvaćena teza da pretjerana nestabilnost ne koristi ni proizvođačima (zato što mijenja tržišne pokazatelje i utječe na nesigurnost prihoda) niti potrošačima (zato što mijenja pristup njihova izbora prehrane).

Nestabilnost je složena pojava čiji su uzroci brojni i ponekad kontroverzni. Od naglog porasta poljoprivrednih cijena između 2007. i 2008. na svjetskim tržištima, i snažne nestabilnosti koja je uslijedila, ta je pojava zauzela središnje mjesto u programu međunarodne politike(2), posebno zbog svog mogućeg utjecaja na svjetsku sigurnost opskrbe hranom(3). Stoga su predstavnici zemalja G-20 2011. godine odobrili „Akcijski plan o nestabilnosti cijena hrane i o poljoprivredi” koji je začetnik sustava informiranja o poljoprivrednom tržištu (AMIS) kojim se nastoji povećati transparentnost tržišta poljoprivrednih proizvoda(4).

Vjerojatno je da ćemo narednih godina osjetiti još veću nestabilnost na tržištima, kao i ozbiljnije ekonomske i klimatske rizike. Rastuća globalizacija poljoprivrednih razmjena obuhvaća i zdravstvene rizike (prijenos bolesti) ili pak vanjske rizike za ponudu i potražnju povezane s vanjskim politikama Europske unije u području trgovine, diplomacije ili razvojne suradnje.

Rezultat toga je da su alati za upravljanje rizicima u poljoprivredi ponovno u centru pažnje. Taj je rastući interes potvrđen i postupnim prodiranjem tih alata u poljoprivredne politike, posebno u okviru zakona SAD-a „Farm Bill 2014” i u okviru novog ZPP-a za razdoblje od 2014. do 2020.

ZPP i nestabilnost

U početku je ZPP bio obilježen snažnom regulacijom tržišta. Zajamčene cijene nalazile su se u središtu prvotne politike. S tim su cijenama poljoprivrednici bili sigurni da mogu postići minimalnu cijenu za svoje proizvode u slučaju krize.

S vremenom je ZPP prošao kroz važne postupne reforme koje su dubinski izmijenile takvo funkcioniranje.

U prvom su ciklusu (uključujući McSharryjevu reformu iz 1992. i Agendu 2000.) zajamčene cijene, kao glavni mehanizam ZPP-a, zamijenjene izravnom potporom povezanom s proizvodnjom.

Drugi je ciklus uključivao Fischlerovu reformu iz 2003. u okviru koje je započeto odvajanje izravnih potpora (sustav jednokratnih isplata). Reformom poznatom pod nazivom „pregled zdravstvenog stanja” iz 2009. te su se tendencije nastavile i došlo je do nekoliko prilagodbi ZPP-a naročito povezanih s rastućom nestabilnošću cijena i poljoprivrednih troškova. Točnije po prvi je puta uveden niz mjera kojima se nastojalo upravljati rizicima u okviru prvog stupa (osiguranja i uzajamni fondovi za štete koje je pretrpio usjev, klimatske nepogode i životinjske bolesti – članak 68. Uredbe (EZ) br. 73/2009).

Treći je ciklus pokrenut reformom iz 2013. koja je odredila ZPP za razdoblje 2014. – 2020. Trenutni ZPP zadržao je svoju strukturu u dva stupa. Točnije, uveden je novi sustav izravnih plaćanja (usmjereniji, održiviji i zeleniji), obnovljen je zaštitni mehanizam u okviru ZOT-a i revidirana politika ruralnog razvoja.

Tim se reformama ZPP postupno usmjerio prema tržištima. U tom su se kontekstu pojavila prva razmišljanja o potencijalnoj ulozi alata za upravljanje rizicima u borbi protiv nestabilnosti i u cilju stabiliziranja prihoda.

Alati za upravljanje rizikom u današnjem ZPP-u

Nakon reforme iz 2013. ZPP nudi novi niz mjera za upravljanje rizicima, i to u okviru drugog stupa, odnosno ruralnog razvoja(5). Države članice raspolažu brojnim mjerama kojima je cilj smanjiti rizike proizvodnje, tržišta ili stabilizirati prihode koristeći se različitim instrumentima (osiguranja i uzajamni fondovi, članak 36. Uredbe (EU) br. 1305/2013). Države članice odlučuje hoće li ili ne te mjere integrirati u svoje programe ruralnog razvoja (nacionalne ili regionalne). U člancima od 37. do 39. obrađuju se osiguranje usjeva, životinja i biljaka, uzajamni fondovi i novo sredstvo za stabilizaciju prihoda (u obliku financijskih doprinosa uzajamnim fondovima).

Potpora iz članka 37. (osiguranja) i 38. (uzajamni fondovi) dodjeljuje se samo za nadoknadu gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama, pojavom bolesti životinja ili bilja, najezdom nametnika ili ekološkim incidentima ili mjerom usvojenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode. Sredstvo za stabilizaciju prihoda (članak 39.) prvo je uvođenje ZPP-a u područje osiguranja prihoda, po uzoru na pristup preuzet iz američke poljoprivredne politike. Potpora se dodjeljuje samo kada je pad prihoda veći od 30 % prosječnog godišnjeg prihoda pojedinog poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili prosječnog trogodišnjeg prihoda na temelju prethodnog petogodišnjeg razdoblja, ne uzimajući u obzir najveću i najmanju vrijednost.

Potrebno je napomenuti da u početni kapital uzajamnih fondova ne smije biti uplaćen niti jedan doprinos iz javnih sredstava. Uz to, reosiguranje osiguranja ili uzajamnih fondova nije moguće u okviru fondova za ruralni razvoj.

Provedba mjera za upravljanje rizikom u državama članicama

Budući da su nove mjere za upravljanje rizikom dio drugog stupa, fakultativne su za države članice. Prve mjere za upravljanje rizikom uvedene tijekom tzv. „pregleda zdravstvenog stanja” doživjele su ograničen uspjeh jer je samo mali broj država članica koristilo te nove alate u razdoblju 2007. – 2013.

Kada je riječ o alatima trenutnog ZPP-a, posljednji dostupni podaci ukazuju da ih je koristilo dvanaest država članica (njih devet na nacionalnoj razini i tri na regionalnoj). Sveukupno im je namijenjeno 2,7 milijarde eura javnih sredstava (od kojih 1,7 milijarde iz fondova za ruralni razvoj).

Iako su ti rashodi porasli u odnosu na sredstva namijenjena instrumentu prošlog ZPP-a, oni čine 0,4 % rashoda ZPP-a (i manje od 2 % rashoda drugog stupa).

Stajalište izvjestiteljice za mišljenje

Izvjestiteljica smatra da su alati za upravljanje rizicima iz drugog stupa trenutnog ZPP-a očigledno neprimjereni za ograničavanje posljedica koju nestabilnost cijena ima na prihode poljoprivrednika.

Izvjestiteljica smatra da je nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda jedan od glavnih uzročnika dramatične svakodnevice mnogih europskih poljoprivrednika. Prema mišljenju izvjestiteljice, Europska unija bi trebala doprinijeti rješavanju tog problema, posebno u okviru ZPP-a.

Izvjestiteljica namjerava sastaviti dokument koji će biti razumljiv svim poljoprivrednicima i koji će dati materijala za razmišljanje uoči nadolazeće reforme ZPP-a. U tom je duhu izvjestiteljica poželjela biti pragmatična i predložiti kratak, jasan i koncizan tekst koji se temelji na tri sljedeće ideje:

•  jačanju organizacije raznih dijelova poljoprivrednog sektora i sustava sklapanja ugovora,

•  boljoj zaštiti poljoprivrednih prihoda koja se može postići uspostavom alata za upravljanje rizicima primjerenih nestabilnosti cijena,

•  većom transparentnošću tržišta uvođenjem opservatorija za nadzor cijena.

Izvjestiteljica je uvjerena da je za slanje jasne poruke ne samo Europskoj komisiji i Vijeću već i građanima općenito, a posebno poljoprivrednicima, potrebno usvojiti pragmatični pristup, ograničavajući se na jednu temu: alate za borbu protiv nestabilnosti cijena.

Izvjestiteljica u najvećoj mogućoj mjeri nastoji izbjeći da se pitanje nestabilnosti cijena razmatra zajedno s brojnim drugim temama povezanima s poljoprivrednim tržištima. Nastojeći poslati učinkovitu i jasnu poruku Parlamenta, izvjestiteljica je odlučila maksimalno usmjeriti temu izvješća.

Zbog toga ona ne predlaže mjere upravljanja krizom jer je riječ o odvojenoj temi koja se može obrađivati u okviru drugog parlamentarnog postupka. Zbog toga se izvjestiteljica nije osvrnula na protuciklične potpore kao jedne od mjera za upravljanje krizom.

Jednako tako, izvjestiteljica smatra da je određivanje i utvrđivanje razine cijena različita tema te se ne osvrće ni na silazni trend cijena na poljoprivrednim tržištima.

(1)

Peto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, 2014.

(2)

Kako nadići nestabilnost cijena i prihoda poljoprivrednika? Pregled međunarodnih poljoprivrednih politika i instrumenata (Farm Europe, 2016.)

(3)

Perspektive poljoprivrednih tržišta EU-a za 2024.: pokretači i nesigurnosti (Haniotis, 2014.)

(4)

Izjava ministara, G-20, 2011.

(5)

Članci 37., 38., 39., 40. i 41. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (7.9.2016)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o alatima ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima

(2016/2034(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nedzhmi Ali

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da nedavne nagle pojave ekstremne nestabilnosti cijena na svjetskim poljoprivrednim tržištima nagovještavaju veće i češće prijetnje sigurnosti opskrbe hranom u svijetu i veću osjetljivost tržišta, štete ulaganjima i modernizaciji te obeshrabruju nove poljoprivrednike i obnovu generacija u poljoprivrednom sektoru;

B.  budući da su visoke razine cijena i nestabilnost prihoda za poljoprivrednike povezani s osnovama tržišta, odnosno ponudom i potražnjom, učinci čega se osjećaju od 1990.-ih zbog približavanja poljoprivrede tržištima, kako deregulacijom organizacija zajedničkih tržišta u okviru ZPP-a tako i većim otvaranjem međunarodnim tržištima, što je rezultat trgovinske politike EU-a; budući da tu nestabilnost cijena i prihoda pogoršati mogu i druge makroekonomske varijable, šire političko i zakonodavno okružje, geopolitika i uvođenje embarga te spekulacije povezane s poljoprivrednim proizvodima koji su, kada ih se prodaje kao financijsko sredstvo, izloženi šokovima na povezanim tržištima roba (kao što su tržište energije ili metala);

C.  budući da nestabilnost cijena utječe na veću nepredvidljivost prihoda poljoprivrednika i uzrok je poteškoća za europske poljoprivrednike, čiji troškovi ostaju visoki;

D.  budući da je povećana osjetljivost uvjetovana učestalijim ekstremnim meteorološkim pojavama i utjecajem klimatskih promjena na razinu poljoprivredne proizvodnje, ali i drugim strukturnim faktorima kao što su cijena energije i gnojiva, devizni tečaj ili kamatne stope; budući da poljoprivrednike treba poticati da bolje kontroliraju uporabu inputa na svojim poljoprivrednim gospodarstvima koji su skupi, a mogu imati ozbiljne posljedice na okoliš;

E.  budući da su zbog ruskog embarga i katastrofalne suše iz 2015. proizvođači mlijeka pretrpjeli goleme gubitke;

F.  budući da su velikom broju poljoprivrednih gospodarstava nametnute teške novčane kazne zbog prekoračenja mliječnih kvota 2014./2015.;

G.  budući da su proizvođači svinjetine tijekom više mjeseci trpjeli posljedice niskih otkupnih cijena izazvanih ruskim embargom i, ponajprije, afričkom svinjskom kugom;

1.  ističe da je EU istovremeno najveći svjetski izvoznik i uvoznik poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, ali da se mogućnosti korištenja programima ruralnog razvoja u okviru ZPP-a za uspostavu osiguranja i uzajamnih fondova te za stabilizaciju prihoda za poljoprivrednike nisu pokazale uspješnima;

2.  prima na znanje da su izravna plaćanja i dalje neka vrsta stabilnosti za poljoprivrednike, posebno tijekom dugotrajnih razdoblja niskih cijena; smatra da se izravnim plaćanjima dokazala veća vrijednost za novac nego u prethodnim slučajevima izravnih tržišnih intervencija; nadalje ističe da izravna plaćanja i u razdoblju nakon 2020. trebaju ostati instrument ZPP-a za potporu i stabilizaciju poljoprivrednih prihoda, kompenzaciju troškova povezanih s poštovanjem visokih normi EU-a (u pogledu proizvodnih metoda i posebno zahtjeva za zaštitu okoliša) te održavanje poljoprivredne proizvodnje u regijama u najnepovoljnijem položaju; ističe da bi izravna plaćanja stoga trebala biti usmjerena na jamčenje gospodarske stabilnosti poljoprivrede, kao i sigurnosti opskrbe hranom i okoliša; u tom kontekstu ističe da je nužno izjednačiti razine stopa izravnih plaćanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu EU-a te održivo iskorištavanje;

3.  poziva na veću sinergiju između ZPP-a i drugih politika EU-a, posebno u područjima energije, opskrbe vodom, korištenja zemljišta, bioraznolikosti i ekosustava te razvoja udaljenih i planinskih područja;

4.  poziva na veću transparentnost na poljoprivrednim tržištima kako bi informacije o cijenama bile dostupne svim dionicima, uključujući potrošače; u tom smislu poziva Komisiju da ocijeni isplativost uvođenja transparentnog sustava nadzora razvoja cijena poljoprivrednih proizvoda od proizvodnje do distribucije;

5.  poziva Komisiju da usko surađuje s nacionalnim tijelima i skupinama poljoprivrednika u cilju stvaranja sustava zaštite prihoda poljoprivrednika pomoću veće osviještenosti, razumijevanja i uporabe alata za upravljanje rizikom, kao što su osiguranja i uzajamni fondovi koji se koriste uz alate za upravljanje krizom i sprečavanje krize, čime bi se izmijenile dosad poduzete mjere u okviru reforme ZPP-a 2014. – 2020.; mišljenja je da svaki budući mehanizam za upravljanje rizicima mora biti u skladu sa sustavima osiguranja koje su države članice usvojile na nacionalnoj razini, a prema potrebi ih i dopunjavati, kako se ne bi ugrozilo sve što je dosad postignuto;

6.  smatra da su za učinkovitu borbu protiv nestabilnosti cijena potrebna nova rješenja za bolje funkcioniranje tržišta, koja se temelje na nizu mehanizama privatnog i javnog sektora koji se mogu lako kombinirati i/ili koji su komplementarni; napominje da je s obzirom na ono što su nam aktualne vrlo ozbiljne poljoprivredne krize pokazale nužno u novi ZPP uvesti nove mehanizme sprečavanja kriza i prilagodbe tržišta, prilagođene posebnostima proizvodnje, fleksibilne, efektivne, brzo provedive i pogodne za pokretanje u situacijama koje to iziskuju kako bi se ispravili glavni poremećaji tržišta;

7.  poziva na razmatranje korištenja sredstava iz općeg proračuna (ili takozvane krizne rezerve) kao izvora financiranja za ove i ostale mjere Komisije usmjerene na poboljšanje stanja na poljoprivrednim tržištima;

8.  poziva na stvaranje europske zemljopisne karte koja u stvarnome vremenu predstavlja dostupnost poljoprivrednih proizvoda na tržištu, od njihove proizvodnje do distribucije;

9.  smatra da bi bilo poželjno uspostaviti shemu obvezne predostrožne štednje za poljoprivrednike koja bi zamijenila trenutnu europsku pričuvu za slučaj krize i u okviru koje bi se pokrivali troškovi rizika svake vrste, djelomično u obliku izravne pomoći, kako bi se za dobrih godina mogle odvojiti pričuve za upotrebu tijekom teških razdoblja;

10.  naglašava da je nužno izjednačiti razine stopa izravnih plaćanja među državama članicama kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu EU-a te na razini EU-a održivo iskorištavali poljoprivredni resursi;

11.  smatra da bi humanitarna pomoć u hrani mogla proizvođačima priskrbiti korisnu ulogu sigurnosne mreže;

12.  potiče Komisiju i države članice da u svrhu nadzora osjetne nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda uspostave opservatorije za promatranje europskih poljoprivrednih tržišta za pojedinačne sektore i poboljšaju europski instrument za praćenje cijena prehrambenih proizvoda te okončaju špekulaciju u pogledu cijena poljoprivrednih proizvoda; smatra da pravovremene tržišne informacije mogu poboljšati sposobnost poljoprivrednika da reagiraju na nestabilnost cijena te da planiraju u skladu s time;

13.  poziva na poboljšanje instrumenata intervencije za potporu prihodima poljoprivrednika te na njihovu bržu provedbu u područjima pogođenima prirodnim katastrofama;

14.  smatra da sredstva iz programa za ruralni razvoj moraju biti usmjerena na osiguravanje osposobljavanja i obrazovanja poljoprivrednicima koje im je potrebno kako bi na odgovarajući način znali koristiti alate za upravljanje rizikom; vjeruje da bi to poljoprivrednicima omogućilo da na bolji način predvide nestabilnost cijena i njome upravljaju;

15.  poziva na osmišljavanje konkretnih alata za smanjenje negativnih socijalnih posljedica koje nestabilnost cijena ima na europske poljoprivrednike;

16.  poziva Komisiju da analizira i ocijeni funkciju zaštite europskih poljoprivrednih tržišta robnih izvedenica i njihove infrastrukture na poljoprivrednim tržištima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Esteban González Pons, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Clare Moody, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Paul Tang, Isabelle Thomas, Monika Vana, Daniele Viotti, Marco Zanni, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Giovanni La Via, Stanisław Ożóg, Pavel Poc, Ivan Štefanec, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

David Coburn, Estefanía Torres Martínez


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

8.11.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

11

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Elisabeth Köstinger, Urszula Krupa, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Florent Marcellesi, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Jasenko Selimovic, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angélique Delahaye, Jean-Paul Denanot, Jørn Dohrmann, Ivan Jakovčić, Norbert Lins, Gabriel Mato, Stanislav Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Vladimir Urutchev

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti