IZVJEŠĆE o predloženom imenovanju Juhana Partsa za člana Revizorskog suda

8.12.2016 - (C8-0445/2016 – 2016/0817(NLE))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Bart Staes

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Juhana Partsa za člana Revizorskog suda

(C8-0445/2016 – 2016/0817(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0445/2016),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0375/2016),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno s obzirom na uvjete navedene u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor od 5. prosinca 2016. održano saslušanje kandidata Vijeća za člana Revizorskog suda;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Juhan Parts imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Juhana Partsa

Obrazovanje:

Gimnazija Gustav Adolf (bivša I. talinska srednja škola) 1984.; Sveučilište u Tartuu, pravo (cum laude) 1991.

Karijera:

Ministarstvo pravosuđa, zamjenik glavnog tajnika 1992. – 1998.; državni revizor 1998. – 2002.;

premijer 2003. – 2005.;

ministar gospodarstva i komunikacija 2007. – 2014., aktualni zastupnik u Riigikoguu

Stranačka pripadnost:

Res Publica/Pro Patria i Unija Res Publica od 2002. do danas, predsjednik 2002. – 2005., potpredsjednik

Članstvo u predstavničkim tijelima:

10. i 11. saziv Riigikogua, 12. saziv Riigikogua (potpredsjednik frakcije 2014. – 2015.), 13. saziv Riigikogua (predsjednik frakcije); izabran u Gradsko vijeće Tallinna 2002. – 2013.

Priznanja:

Red nacionalnog grba, 2. razred, 2008.; visoki časnik Reda prijestolonasljednika Dom Henriquea, Portugal, 2003.; Veliki križ Reda zasluga Talijanske Republike, 2004.; Veliki križ španjolskog Reda građanskih zasluga, 2007.; zapovjednik 1. razreda Reda polarne zvijezde Kraljevine Švedske, 2011.; Red triju zvijezda Latvije, 3. razred, 2012.; Veliki zapovjednički križ Reda zasluga Republike Litve, 2013.; Zapovjednički križ sa zvijezdom Reda zasluga Republike Poljske, 2014.; Medalja časti bivše estonske udruge Šumske braće, 2005.

PRILOG 2. ODGOVORI Juhana Partsa NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1.  Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to je li riječ o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom, proračunskom nadzoru ili reviziji.

Moje je glavno iskustvo u navedenim područjima sljedeće:

–  Kao potkancelar Ministarstva pravosuđa (1992. – 1998.) bio sam također odgovoran za sudsku upravu na razini državne službe. Ta je odgovornost obuhvaćala osnivanje pravosudnih institucija te planiranje, evidenciju i nadziranje njihovih proračuna. Glavne pravosudne institucije bile su sljedeće: prvostupanjski i drugostupanjski sudovi (ukupno 23), državno odvjetništvo i regionalna državna odvjetništva (ukupno 16), zatvori (9), probacijski uredi (15) i sudski registri (15).

–  Član uprave estonske Privatizacijske agencije (1993. – 1996.). Privatizacijska agencija bila je odgovorna za provođenje restrukturiranja gotovo svih poduzeća u državnom vlasništvu, njihovo pripremanje za privatizaciju, provođenje njihove privatizacije i praćenje usklađenosti s obvezama primjenjivima nakon privatizacije. To je bio zahtjevan zadatak, koji je tijekom različitih razdoblja obuhvaćao na stotine poduzeća za koja je Privatizacijska agencija bila odgovorna. Osim izvršavanja uobičajenih zaduženja vlasnika, rad je također obuhvaćao i posebne nadzore i revizije.

–  Kao državni revizor (1998. – 2002.) bio sam odgovoran za obavljanje dužnosti vanjske revizije u Estoniji. Glavni zadatak u tom razdoblju bio je pretvoriti Nacionalni ured za reviziju u modernu i djelotvornu revizijsku organizaciju koja ispunjava međunarodne revizijske norme (za financijske revizije, revizije usklađenosti i revizije uspješnosti).

Osim toga, Nacionalni ured za reviziju aktivno je pridonosio reorganizaciji cijeloga državnog sustava za upravljanje financijama u suradnji s parlamentom i vladom. Reforma državnog sustava za upravljanje financijama obuhvaćala je sljedeće: uspostavu jasnog i logičnog lanca upravljanja, izvješćivanja i provođenja revizije u izvršnoj strukturi, pretvaranje redovnih godišnjih izvješća o izvršavanju državnog proračuna u cjelovita konsolidirana državna financijska izvješća te primjenu međunarodnih zahtjeva za unutarnju kontrolu za javni sektor, zajedno sa zahtjevima u pogledu unutarnje revizije. Zadaci Nacionalnog ureda za reviziju obuhvaćali su provođenje godišnje revizije i revizije usklađenosti državnih financijskih izvješća.

Osim toga, Nacionalni ured za reviziju također je postupno započeo s primjenom načela upravljanja uspješnošću i načela 3E u javnom sektoru te je, u svrhu promicanja upravljanja uspješnošću, proveo cijeli niz revizija uspješnosti.

Posebna pozornost bila je usmjerena na suradnju Nacionalnog ureda za reviziju s estonskim parlamentom. Godine 2004., tijekom mojeg premijerskog mandata, osnovali smo Odbor za javne račune i uspostavili proceduru za izvješća Nacionalnog ureda za reviziju.

Ta je široka reforma također zahtijevala dalekosežne promjene unutar samog Nacionalnog ureda za reviziju. Te smo promjene proveli u suradnji sa stručnjacima programa OECD-a Sigma, u partnerstvu s vrhovnim revizijskim institucijama Nizozemske i Švedske. Ključni čimbenik strateškog razvojnog plana bio je opsežan program osposobljavanja u pogledu filozofije, metodologije i tehnika financijskih revizija i revizija uspješnosti koji se provodio unutar institucije.

Također sam uspostavio suradnju s Europskim revizorskim sudom jer je tijekom tog razdoblja Estonija prvi put dobila mogućnost da se koristi sredstvima iz raznih fondova Europske unije.

Od 1998. do 2002. bio sam član upravnog odbora EUROSAI-ja, Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija, te sam sudjelovao u raznim projektima u području razvoja revizijskih metoda u svrhu poboljšanja suradnje između vrhovnih revizijskih institucija.

–  U skladu s estonskim Ustavom premijer je (funkcija koju sam obnašao od 2003. do 2005. godine) na čelu izvršne vlasti. Postavili smo zahtjev da državne institucije izrade akcijske planove i izvješća koji se temelje na rezultatima; organizirali smo državni okvir za strateško upravljanje (razvojni planovi, dugoročne politike i planiranje proračuna za te politike).

U okviru estonskog parlamenta osnovan je Odbor za javne račune, s odgovarajućim postupcima, ovlastima i obvezama.

Donijeli smo i proveli prvu sveobuhvatnu strategiju za sprečavanje korupcije i antikorupcijske mjere, koji su također obuhvaćali zahtjeve u pogledu upravljačke odgovornosti, unutarnjeg nadzora te revizija za javni sektor i poduzeća u državnom vlasništvu.

Nakon što je Estonija 2004. pristupila Europskoj uniji, sredstva iz europskih strukturnih fondova postala su joj u cijelosti dostupna. To je zahtijevalo temeljitu reorganizaciju javnog sektora radi usklađivanja sa svim zahtjevima Europske unije u pogledu sustava upravljanja i kontrole u području javnih financija.

–  Ministar gospodarstva i komunikacija (funkcija koju sam obnašao od 2007. do 2014. godine) ima političku i rukovoditeljsku odgovornost za upravljanje svim javnim sredstvima koja su mu povjerena te za izvješćivanje i provođenje revizija nad njihovom uporabom. U nadležnosti tog ministra bila je i uporaba sredstava iz različitih strukturnih i regionalnih fondova EU-a (za poduzetništvo, inovacije, energetsko tržište, promet, projekt e-Estonija ili primjenu IKT-a, telekomunikacije i turizam). Tijekom razdoblja financijskog okvira EU-a 2007. – 2013. bio sam odgovoran za oblikovanje i primjenu politika za uporabu tih sredstava i bio sam zadužen za pripremu i pregovore za programsko razdoblje 2014. – 2020. Zahvaljujući tome stekao sam široko znanje i iskustvo u području upravljanja, izvješćivanja i revizija izravno povezanih s uporabom sredstava Europske unije. Napomenuo bih da je Estonija oduvijek bila jedna od najučinkovitijih i najuspješnijih zemalja kad je riječ o ulaganju sredstava iz europskih strukturnih fondova u društveno-gospodarski razvoj.

Ministar gospodarstva izvršava zadatke povezane s glavnom skupštinom poduzeća koja su djelomično ili u cijelosti u državnom vlasništvu. Tijekom svojeg mandata bio sam zadužen za otprilike 25 takvih poduzeća (npr. poduzeća u području energetike, luke, željeznica, pošte, zračnih luka, izvoznih kredita itd.). Na glavnoj skupštini odlučuje se o takozvanim očekivanjima vlasnika, prati se njihova realizacija, usvajaju se revidirana godišnja izvješća te se po potrebi iniciraju posebne revizije i odlučuje se o zahtjevima u pogledu unutarnje revizije.

Kao zastupnik estonskog parlamenta (od 2014. godine nadalje) sudjelujem u radu Odbora za Europsku uniju i vanjske poslove. U skladu s estonskim pravom Odbor za Europsku uniju odobrava sva stajališta Estonije o brojnim pitanjima o kojima se raspravlja u raznim sastavima Vijeća EU-a, pa i nakon korištenja sredstvima iz strukturnih fondova EU-a i predstavljanja izvješća vlade o trenutačnom stanju.

2.  Koja su Vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

Posljednjih 25 godina kontinuirano sam obnašao funkcije u različitim državnim uredima. Estonija je ponovno stekla nezavisnost 1991. godine. Sovjetska je okupacija privedena kraju. Tijekom tih 25 godina estonski je narod na ruševinama sovjetskog carstva izgradio slobodnu, demokratsku europsku državu koja se temelji na tržišnom gospodarstvu i civilnom društvu. Imao sam jedinstvenu priliku dati svoj doprinos tom povijesnom procesu. Kratak pregled mojih najvažnijih postignuća:

–  Uspostava modernog pravnog sustava (zakoni, institucije, sustavi informacija). Izrada novog estonskog privatnog prava (Građanski zakonik, Trgovački zakonik) i uspostava institucija koje pružaju podršku u pogledu zaštite imovine, otvorenog tržišnog gospodarstva i privatnog poduzetništva bile su prve uspješne reforme gospodarstva. Kao potkancelar Ministarstva pravosuđa bio sam odgovoran za taj proces na razini državne službe.

–  Uspostava modernog Nacionalnog ureda za reviziju koji ispunjava zahtjeve međunarodnih revizijskih normi, čime je ojačan parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću i zajamčeno poštovanje najboljih praksi u financijskom upravljanju javnim sektorom.

–  Za vrijeme mojeg premijerskog mandata uspješno je dovršen postupak pristupanja Estonije Europskoj uniji, do kojeg je došlo 2004. godine. Bio sam zadužen za razvoj predodžbe o Estoniji kao novoj članici EU-a, stvaranje strategije za članstvo i donošenje sveobuhvatne politike za EU. Estonija se 2004. također pridružila NATO-u. Moja je vlada bila zadužena za izradu nove nacionalne sigurnosne i obrambene strategije, pri čemu se uzela u obzir činjenica da smo postali dijelom zajedničke obrane NATO-a. U cilju rješavanja gospodarskih izazova s kojima se Estonija suočavala moja je vlada osmislila strategiju za prijelaz Estonije s gospodarstva s niskim plaćama na gospodarstvo koje se temelji na inovacijama i započela njezinu provedbu. Radi poboljšanja uvjeta za poduzetništvo i jamčenja djelotvorne uporabe javnih sredstava vlada kojoj sam bio na čelu donijela je sveobuhvatnu strategiju za sprečavanje korupcije i antikorupcijske mjere.

–  Kao ministar gospodarstva bio sam odgovoran za sljedeća područja: poduzetništvo, inovacije, unutarnje tržište EU-a, turizam, praćenje tržišnog natjecanja, zaštita potrošača, energetika, promet, pošta i telekomunikacije, projekt e-Estonija, građevinarstvo i stambeno zbrinjavanje; državna poduzeća, potpora ekosustavu za novoosnovana poduzeća.

–  Cilj Inovacijske strategije (2007. – 2013.) bio je pružanje potpore strukturnim promjenama u postupku prijelaza estonskog gospodarstva s gospodarstva s niskim plaćama na gospodarstvo koje se temelji na inovacijama. U pogledu inovacija Estonija se sada nalazi na sredini ljestvice EU-a.

–  Potpuno otvaranje energetskog tržišta i provedba investicijskih mjera u svrhu potpore funkcioniranju tržišta (programi ESTLINK 2, BEMIP). Danas Estonija ima veći stupanj energetske sigurnosti nego većina drugih zemalja, a udio energije iz obnovljivih izvora u njezinoj strukturi izvora energije istodobno je znatno porastao.

Neodvojivi cilj energetske politike bio je poticanje poduzeća da ulažu u nove, konkurentne metode proizvodnje s visokim standardima zaštite okoliša. U cilju jamčenja energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe te u cilju zamjene proizvodnih pogona iz šezdesetih godina 20. stoljeća koji nisu ispunjavali europske zahtjeve, u suradnji s Europskom komisijom podupirali smo ulaganje u novu elektranu u Narvi i rezervnu stanicu u Kiisi.

Jedan od strateških ciljeva estonske energetske politike jest modernizacija kemijske industrije koja upotrebljava naftni škriljevac i uvođenje inovacija u tom području. Jedan od njezinih dijelova zasigurno je bilo i poticanje internacionalizacije poduzeća u tom području. Najveći je napredak postignut sveobuhvatnim razvojnim projektom društva Eesti Energia AS u suradnji s jordanskom vladom (koji je uključivao ulaganje otprilike 2 milijarde EUR u prvoj fazi), u kojemu većinske udjele imaju poduzeća iz Malezije i Kine s iskustvom u predmetnom području. Nažalost, u Estoniji su se širile lažne informacije i pogrešna tumačenja u pogledu tih energetskih ulaganja.

–  Projekt e-Estonija kao sveobuhvatni razvoj digitalnog društva. Ministar gospodarstva odgovoran je za temeljnu infrastrukturu e-države (pravila digitalnog društva, osobni identitet u kiberprostoru, X-cesta, jedinstvena arhitektura državnih baza podataka) i koordinira razvoj objedinjenih javnih e-službi u javnom sektoru. Godine 2013. započeli smo s krovnim projektom „e-boravište”.

–  Prioriteti u području prometne logistike bili su sljedeći: budući da se glavni estonski trgovinski partneri nalaze u EU-u, bilo je potrebno razviti konkurentni sustav cestovne, željezničke, pomorske i zračne komunikacije te povezanih pravila. Estonija se stoljećima nalazila na raskrižju trgovine između istoka i zapada. Da bi se bolje iskoristile mogućnosti koje taj položaj donosi, potrebno je razviti modernu infrastrukturu, sklopiti bilateralne i multilateralne međunarodne sporazume i osigurati snažnu međunarodnu suradnju (među ostalima s Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom).

–  U području prometne politike, ulaganja estonske vlade u nacionalnu zrakoplovnu tvrtku Estonian Air naišla su na brojne komentare. Tijekom 2010. i 2011. godine estonska vlada odlučila je uložiti kapital u to poduzeće na temelju načela privatnog tržišnog ulagača, što je dopušteno na europskom unutarnjem tržištu, zajedno s privatnim ulagačima. Poslovnim planom poduzeća, koji je sastavljen u suradnji sa savjetnicima iz područja zrakoplovstva, namjeravao se postići rast poslovanja kako bi se djelotvornije zajamčile komunikacije potrebne za razvoj estonskog gospodarstva. Nažalost, poduzeće je naišlo na brojne prepreke u provedbi poslovnog plana. Stoga je vlada započela s postupkom državne potpore u skladu sa smjernicama za restrukturiranje društava s teškoćama.

–  Riješili smo problem kapaciteta za razbijanje leda, koji je desetljećima kočio pomorski promet, polazeći od toga da bi ulaganje bilo isplativije za poduzeće u državnom vlasništvu (višefunkcionalnost ledolomca omogućuje znatno više usluga u okviru građevinskih i istraživačkih projekata u oceanima i morima tijekom proljeća i jeseni), i vladi je dopuštena kupnja kapaciteta za razbijanje leda po mnogo isplativijoj cijeni nego što je to prethodno bio slučaj. U suradnji s Europskom komisijom, a uporabom sredstava iz europskih strukturnih fondova proveli smo najveće ulaganje u ekološki prihvatljivi oblik prometa u posljednjih 20 godina. To je provedeno na način da smo, u suradnji s odgovarajućim poduzećem, zamijenili većinu željezničkih vozila koja su prometovala u cijeloj Estoniji. Neformalno su ti novi vlakovi nazvani „Partsovim mrkvama” (vlakovi su boje mrkve, odnosno narančasti). To je ulaganje također privuklo odličnu potporu za djelotvornu uporabu sredstava EU-a i učinilo EU popularnijim.

–  Mjere borbe protiv gospodarske krize 2008. – 2009.: opsežne mjere prilagodbe u privatnom i javnom sektoru; program mjera kojima se podupire izvoz i internacionalizacija poduzeća. Pristup poduzetničkom kapitalu (Razvojni fond, tijelo javnog prava) i uspostava Programa za novoosnovana poduzeća ubrzali su pokretanje i razvoj novoosnovanih poduzeća u Estoniji. Povećanje javnog ulaganja kao ključne mjere za poticanje gospodarstva u vrijeme krize također je bio važan korak. Estonija je pristupila europodručju 2011. godine.

3.  Koje je Vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

–  U uspostavu pravosudnog sustava uključili smo brojne pravne i gospodarske stručnjake iz Savezne Republike Njemačke, Nizozemske, SAD-a, Finske i Švedske. To nisu bili jednokratni projekti, nego dugoročni program suradnje u svrhu razvoja svih aspekata moderne države koja se temelji na vladavini prava (stručnjaci u području zakonodavstva, sveobuhvatni programi osposobljavanja, seminari o suradnji i znanstvene konferencije).

–  Kao državni revizor bio sam član upravnog odbora EUROSAI-ja. Stručnjaci iz programa OECD-a Sigma bili su strateški razvojni partneri Nacionalnog ureda za reviziju, dok su partneri za suradnju bili nacionalni uredi za reviziju iz Nizozemske i Švedske.

–  Premijer predstavlja Estoniju u Europskom vijeću i odgovoran je za razvoj opsežnih bilateralnih međunarodnih odnosa. Premijer predsjeda radom Vijeća baltičkih zemalja na razini šefova vlade, kao i skupine NB8 (8 nordijskih i baltičkih zemalja) i Baltičkog vijeća.

–  Kao ministar gospodarstva predstavljao sam Estoniju u Vijeću za tržišno natjecanje EU-a i u Vijeću za promet, telekomunikacije i energetiku. Estonija je pristupila OECD-u 2012. godine, a ministar gospodarstva bio je odgovoran za rasprave o brojnim temama. Također sam bio na čelu tima koji je pregovarao o članstvu Estonije u Međunarodnoj agenciji za energiju. Predstavljao sam Estoniju u različitim međunarodnim organizacijama (kao što su Međunarodna telekomunikacijska unija, Međunarodna poštanska unija, ICAO itd.). Kao supredsjedatelj u ime Republike Estonije bio sam na čelu nekoliko bilateralnih međuvladinih odbora: međuvladin odbor Estonije i Ukrajine; međuvladin odbor Estonije i Kazahstana; međuvladin odbor Estonije i Azerbajdžana. Ti su se međuvladini odbori bavili suradnjom u području gospodarstva i trgovine, ali i u kulturi, obrazovanju te drugim područjima života.

–  Sudjelovao sam u brojnim međunarodnim forumima (uključujući Svjetski gospodarski forum, Forum Crans Montana itd.) i održao govore na događanjima u organizaciji međunarodnih centara za strateško promišljanje (npr. Institut CATO, Zaklada Heritage).

4.  Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

U skladu s estonskim pravom estonski parlament nakon uvida u mišljenje Nacionalnog ureda za reviziju svake godine odobrava izvješće vlade o izvršavanju državnog proračuna. S pravnog stajališta taj se postupak umnogome razlikuje od postupka davanja razrješnice koji se primjenjuje u Europskom parlamentu.

5.  Koji su od Vaših prethodnih profesionalnih položaja bili rezultat političkog imenovanja?

Potkancelar Ministarstva pravosuđa javni je službenik i njegovo imenovanje nije političke naravi. U Estoniji je načelo stručne javne službe na snazi od 1992.

Državnog revizora imenuje parlament na prijedlog predsjednika Republike i on mora biti stranački nepristran i neovisan.

U Estoniji su vlade uvijek bile koalicijske vlade: za njih je potreban politički sporazum među strankama. U pravilu je osoba koja je imenovana premijerom vođa stranke koja je dobila najviše glasova na izborima i može sastaviti koalicijsku vladu koja će moći funkcionirati. Kandidata za premijera imenuje predsjednik Republike i za njega je potrebno izglasati povjerenje u Parlamentu.

Kandidate za ministarske funkcije imenuju tijela u nadležnosti stranaka koje sastavljaju koalicijsku vladu u skladu s raspodjelom portfelja među strankama. Kandidate koje su stranke predložile mora odobriti premijer, koji iznosi odgovarajući prijedlog predsjedniku Republike.

6.  Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

–  Referendum o pristupanju Estonije Europskoj uniji u rujnu 2003. Na tom je referendumu 67 % stanovništva glasalo za pristupanje i odobrilo odgovarajuću izmjenu Ustava. Kao čelnik vlade bio sam jedan od zagovornika pristupanja.

–  Status pravnog sustava Estonije kao dijela pravnog sustava kontinentalne Europe. Nakon obnove neovisnosti, odluka o tome kakva načela pravnog sustava trebaju oblikovati temelj za ponovnu izgradnju estonske države u 1992., bila je temeljni politički i kulturni izbor.

–  Pristupanje Estonije europodručju i strategija za hvatanje ukoštac s gospodarskom krizom u razdoblju 2008. – 2009.

–  Osim navedenih, bilo je mnogo drugih izrazito važnih odluka. Vidi također odgovore na pitanja od 1. do 3.

Neovisnost

7.  Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno samostalni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?

U cijelosti namjeravam poštovati zahtjeve u pogledu neovisnosti koji proizlaze iz Ugovora o Europskoj Uniji te Etičkog kodeksa i Kodeksa ponašanja Europskog revizorskog suda. Također ću se pridržavati načela koja je donijela Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) u svojim deklaracijama iz Lime i Meksika.

Kao član Europskog revizorskog suda strogo bih izbjegavao sve situacije koje mogu prouzročiti sukob interesa. To znači da u obnašanju svojih dužnosti ne bih tražio niti prihvaćao upute bilo koje vlade ili drugog tijela. Suzdržao bih se od svakog djelovanja koje nije u skladu s mojim budućim dužnostima. U obnašanju dužnosti vodit će me isključivo zajednički interesi Europske unije.

8.  Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi mogle biti u sukobu s Vašim budućim dužnostima?

Ni ja ni članovi moje bliže rodbine nemamo poslovne niti financijske udjele niti ikakve druge obveze koje bi mogle biti u sukobu s mojim budućim dužnostima člana Europskog revizorskog suda.

9.  Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Sve svoje financijske interese i druge obveze otkrit ću predsjedniku Revizorskog suda, njihova objava standardna je praksa. U proteklih 18 godina, u skladu sa zahtjevima estonskog prava, obznanio sam svoje financijske interese i druge obveze odgovarajućem odboru (trenutačno je to Posebni odbor Parlamenta za korupciju), koji je također objavio te izjave.

10.  Jeste li trenutačno uključeni u ijedan sudski postupak? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Ne, nisam uključen ni u jedan sudski postupak.

11.  Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Izabran sam u estonski parlament na općim izborima 2015. U estonskom parlamentu član sam Odbora za Europsku uniju i Odbora za vanjske poslove, kao i član svoje parlamentarne stranke. Član sam predsjedništva i vijeća stranke Isamaa ja Res Publica Liit.

12.  Hoćete li odstupiti sa svih dužnosti na koje ste izabrani i odustati od svake aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Da, odstupit ću s funkcije člana u estonskom parlamentu i svih stranačkih funkcija na koje sam izabran (predsjedništvo, vijeće).

13.  Kako biste postupili u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

Prijevara, korupcija ili teške nepravilnosti potkopavaju temelje svakog demokratskog društva. Dužnost je svakog građanina boriti se protiv njih.

Na svim svojim prethodnim funkcijama pokazivao sam nultu razinu tolerancije u pogledu zlouporabe javnih financija. Smatram da su funkcija preventivnog djelovanja i funkcija učinkovitog nadzora od ključne važnosti.

U slučaju da se na budućoj funkciji suočim s nepravilnostima u svojoj matičnoj državi, djelovao bih nepristrano te bih takve slučajeve rješavao na isti način kao slučajeve iz drugih država članica.

Na Europskom revizorskom sudu uvedeni su odgovarajući postupci za rješavanje takvih slučajeva. Namjeravam se strogo držati relevantnih pravila.

U slučaju upletenosti ljudi koje poznajem otprije smatrao bih nužnim savjetovati se o tom konkretnom predmetu s predsjednikom Europskog revizorskog suda. U slučaju prijevare ili korupcije ključno je ne samo da djelovanje bude ispravno već i da se smatra ispravnim. U određenim slučajevima najbolje rješenje može biti da član iz dotične države članice odgovornost za određene dijelove revizija prenese na člana iz druge države članice.

Izvršavanje dužnosti

14.  Koje bi trebale biti glavne odlike kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Europski revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Proračunska sredstva za uporabu u javnom sektoru dolaze iz džepa poreznih obveznika. Isto vrijedi i za proračun EU-a. Porezni obveznici imaju zakonito pravo znati upotrebljava li se njihov novac na najbolji mogući način. Drugim riječima, proračunska sredstva moraju se upotrebljavati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja – novac se mora upotrebljavati ekonomično, učinkovito i djelotvorno.

Slično tome, pravom EU-a (Ugovor i Financijska uredba) propisano je da se proračunska sredstva moraju upotrebljavati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

Osnovni su zahtjevi dobrog financijskog upravljanja da lanci upravljanja, izvješćivanja i nadzora/revizije moraju biti uspostavljeni na jasan i logičan način:

–  o proračunu, ciljevima i željenim ishodima odlučuju institucije koje odobravaju proračun

–  institucija odgovorna za izvršavanje proračuna ima potrebna sredstva i ovlasti za ostvarenje željenih ishoda i propisno primjenjuje dogovorene politike

–  institucija odgovorna za izvršavanje proračuna u dogovorenim vremenskim razmacima izvješćuje o uporabi sredstava i ostvarenju ciljeva

–  institucije za nadzor/reviziju (posebno vrhovna revizijska institucija) jamče da su informacije koje je dostavilo izvršno tijelo točne i bitne za instituciju koja odobrava proračun i za opću javnost

–  institucije koje odlučuju o proračunu pomno razmatraju izvješće o radu izvršnog tijela kako bi poreznim obveznicima zajamčile da se njihov novac upotrebljava na pravilan i učinkovit način. U slučaju problema izvršnom tijelu daju se jasne upute kako ispraviti situaciju.

Ovdje bih naglasio da je u slučaju svih tih postupovnih koraka ključno zajamčiti transparentnost odluka i izvješćivanja. Ključno je da svima bude jednako jasno što su Komisija i institucije država članica trebale postići i što su doista postigle.

Izvješće ne smije sadržavati samo tisuće činjenica, nego također mora biti, u pročišćenom obliku, lako dostupno i razumljivo Parlamentu i javnosti.

Kao vrhovna revizijska institucija EU-a, Europski revizorski sud može i mora dati svoj doprinos tome da navedeni lanci upravljanja, izvješćivanja i nadzora djeluju razumno i učinkovito. Naravno, ponajprije je potrebno zajamčiti da svoju minimalnu ulogu izvršava besprijekorno, što znači da izvješćuje o tome jamči li izvršno tijelo svojim radom i izvješćivanjem ekonomičnu, učinkovitu i djelotvornu uporabu sredstava.

Smatram da Europski revizorski sud također treba posvetiti veću pozornost poboljšanju općeg upravljanja uporabom sredstava EU-a u cijelosti. Nedavno tematsko izvješće br. 27/2016 „Upravljanje u Europskoj komisiji – provodi li se najbolja praksa?” korak je u pravom smjeru. Mogu samo poduprijeti stajalište Europskog revizorskog suda da Komisija treba pružati dobar primjer u području upravljanja i imati ulogu predvodnika u razvoju najboljih praksi.

15.  Sud je u skladu s Ugovorom obvezan pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Trenutačno, iz moje perspektive promatrača, čini se da se suradnja Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta, osobito njegova Odbora za proračunski nadzor, odvija bez prekida. Vidljiv je doprinos Europskog revizorskog suda. Čini se da su, u kvantitativnom smislu, dosegnute određene granice. Otprilike 40 izvješća o revizijama uspješnosti godišnje trebalo bi biti i više nego dovoljno, u brojčanom smislu.

Europski revizorski sud može pomoći Europskom parlamentu u pogledu aspekata nadzora nad izvršavanjem njegova proračuna, posebno izradom prikladnijih revizijskih izvješća u pravo vrijeme. U tu bi svrhu i sam trebao moći provoditi revizijski posao na višoj razini. Međutim, također je ključno da aktivno odgovara na želje Parlamenta u pogledu mogućih tema za reviziju.

Smatram da je za poboljšanje učinka revizija Europskog revizorskog suda ključno da o njima raspravljaju i drugi odbori Parlamenta. Naravno, odluka o tome kako će organizirati svoj rad predmet je suverene unutarnje odluke Parlamenta, ali, primjerice, rasprava o revizijama u vezi s poljoprivredom koje su tehničke prirode mogla bi odgovarajućem odboru pružiti vrlo korisne informacije.

Osobno sam spreman iskoristiti sve svoje iskustvo kao podršku suradnji između tih dviju institucija kako bih promicao uspjeh europskog projekta. Smatram da Europski revizorski sud može svojim radom uvelike pomoći Europskom parlamentu i time također pomoći ponovnoj uspostavi povjerenja javnosti u EU i njegove institucije.

16.  Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Dok sam obnašao funkciju državnog revizora u Estoniji, posebnu sam pozornost posvećivao razvoju revizija uspješnosti. Međutim, to sam činio ne samo u svrhu razvoja modernih revizija nego ponajprije da bih cijelu javnu administraciju revizija uspješnosti podigao na novu razinu.

Učinkovitost revizija uspješnosti nedvojbeno ponajprije proizlazi iz ispravnog i pravodobnog odabira tema. Bez obzira na to koliko je izvrsno provedena revizija, ona nema veliku dodanu vrijednost za društvo ako se tiče nevažnih stvari. U stručnim pregledima Europskog revizorskog suda iz 2014. daju se mnoge vrijedne preporuke o tome kako dodatno razviti stručnost Europskog revizorskog suda u području revizija uspješnosti.

Mjerilo učinkovitosti revizija uspješnosti trebale bi biti promjene u stvarnom okruženju. Istinska rješenja problema, a ne broj prihvaćenih prijedloga i prijedloga u skladu s kojima se djelovalo. Imam na umu da se uspjeh revizora i tijela koje je predmetom revizije ne mjeri prema prihvaćenim preporukama i preporukama u skladu s kojima se djelovalo. Tako se brzo dolazi do oblikovanja prijedloga prikladnih za obje strane. U mnogim slučajevima potrebno je razbiti rutine izvršnog tijela na dobar način, a u takvim su situacijama ključni razumijevanje i potpora Europskog parlamenta.

Da bi revizija uspješnosti bila učinkovita, ključno je imati partnera koji je zainteresiran za rješavanje problema koje je revizija otkrila. Europski revizorski sud ima izvrsnog partnera u Odboru za proračunski nadzor. Vaš odbor nedvojbeno obavlja parlamentarni nadzor nad aktivnostima izvršnog tijela u najkonkretnijem značenju tog pojma. Istodobno, ključno je da tijelo koje je predmetom revizije (u ovom slučaju Komisija) shvati prirodu problema i poduzme konkretne mjere kako bi ispravilo situaciju.

Jedan ključni aspekt revizija uspješnosti mogućnost je da se pozornost ne usmjerava samo na negativne aspekte. Revizija uspješnosti također može biti vrlo učinkovita ako se njome uspostavljaju i prenose dobre prakse.

17.  Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Europski revizorski sud i vrhovne revizijske institucije država članica u UFEU-u se pozivaju na suradnju u ozračju povjerenja uz istodobno očuvanje svoje neovisnosti.

Takva suradnja funkcionira pod okriljem takozvanog Odbora za kontakt. Iz svojeg prethodnog iskustva znam da je Europski revizorski sud stalno aktivno angažiran u takvom obliku suradnje. Osobno sam uvijek spreman podržati jačanje revizijske suradnje između Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih institucija država članica.

Smatram da postoji veći potencijal za takvu suradnju u području revizija uspješnosti. To se posebno odnosi na područja u kojima bi bilo učinkovito provesti reviziju općih problema u okviru međunarodne suradnje. Primjerice, bilo bi korisno uhvatiti se u koštac s problemima globalnog zagrijavanja i energije primjenom najšireg mogućeg pristupa. Odbor za kontakt također je nedavno izrazio svoju potporu jačanju suradnje u tim područjima.

Kad je riječ o revizijama usklađenosti, Europski revizorski sud trebao bi biti otvoren i dijeliti svoje metode revizije (na primjer, revizijske upitnike o potpori za poljoprivredu) sa svim institucijama za reviziju i nadzor koje to zanima. Time bi se moglo zajamčiti da su nadzori koje je potrebno provesti istih razmjera i stoga bi sve institucije u nadzornom lancu mogle imati veću obostranu korist od rada koji obavljaju. Iz različitih razloga dosadašnja praksa u pogledu zajedničkih revizija s državama članicama nije dala željene rezultate. Istodobno želim istaknuti da mnoga vrhovna revizijska tijela imaju vlastitu ulogu u revizijskom lancu sredstava EU-a, što znači da u mnogim državama članicama djeluju kao institucije za certifikaciju.

Naravno, Europski revizorski sud trebao bi ozbiljno shvatiti želju Europskog parlamenta za suradnjom u području revizije nad proračunom EU-a. Europski revizorski sud ne bi samo trebao prikupljati opcije nego ih i aktivno predlagati.

18.  Kako biste dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

Izvješća Europskog revizorskog suda ključan su izvor podataka koji Europski parlament i Vijeće upotrebljavaju u svojem godišnjem postupku davanja razrješnice za proračun EU-a.

Službena tijela država članica potroše 80 % odobrenih proračunskih sredstava EU-a. Stoga je uvijek opravdano da države članice izvješćuju ne samo o pravilnosti uporabe sredstava nego i o učinkovitosti te uporabe. Europska komisija odgovorna je za provjeravanje da su takve informacije koje je potrebno dostaviti točne i relevantne. Uloga je Europskog revizorskog suda, kao neovisnog vanjskog revizora, da svojim izvješćima obavijesti Europski parlament, Vijeće i javnost da su podaci koje su objavile države članice i Komisija relevantni i točni.

U potpunosti razumijem da Parlament želi dobiti više informacija, i to ponajprije pouzdanije informacije o aktivnostima službenih tijela država članica ako utječu na odobrena proračunska sredstva pod zajedničkom odgovornošću. Siguran sam da Europski revizorski sud može uzeti u obzir tu želju pri planiranju svojih revizija. Iz trenutačnog postupka davanja razrješnice zaključio sam da Europski revizorski sud također traži rješenja.

Međutim, u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi trebalo bi pomno razmotriti jesu li informacije koje su države članice i Komisija dužne dostaviti upravo one koje su ključne za postupak davanja razrješnice ili druge postupke praćenja. Pregledom informacija koje podnose različite glavne uprave Komisije čini se da birokrati mjestimično pribjegavaju taktici zatrpavanja klijenta informacijama. Izvješće o trenutačnom programskom razdoblju ponajprije je namijenjeno pružanju informacija o usklađenosti (stopa pogreške u fondu x i fondu z). Međutim, informacije o učinkovitoj uporabi proračuna nisu manje važne. Komisija je prošle godine počela više govoriti o učinkovitosti uporabe sredstava. Želim istaknuti da su pravila za ovo programsko razdoblje donesena već prije nekoliko godina. Bez obzira na to, uviđam da bi Europski revizorski sud u tom pogledu trebao pojačati svoje napore i aktivno pridonijeti razmišljanju o tome kako se uporaba sredstava EU-a može učiniti učinkovitijom, istodobno ne zaboravljajući na poštovanje pravila. Ako bude volje, već bi predstojeće preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja moglo omogućiti optimizaciju sustava izvješćivanja i više ga uskladiti s očekivanjima Europskog parlamenta i poreznih obveznika.

Ostala pitanja

19.  Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Povjerenje Europskog parlamenta nužan je preduvjet da se bilo kojem članu Europskog revizorskog suda omogući uspješno obavljanje dužnosti.

Uvjeren sam da moje dosadašnje radno i životno iskustvo potpuno ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na sve članove Europskog revizorskog suda.

Bez obzira na to, bude li Europski parlament smatrao da postoje razlozi za sumnju u to da ispunjavam zahtjeve koji se primjenjuju na članove Europskog revizorskog suda, i/ili sumnju u moju neovisnost, tražio bih od estonske vlade da povuče moju kandidaturu.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Zamjena dijela članova Revizorskog suda - estonski kandidat
Referentni dokumenti	12886/2016 – C8-0445/2016 – 2016/0817(NLE)
Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje	27.10.2016
Nadležni odbor        Datum objave na plenarnoj sjednici	CONT 21.11.2016
Izvjestitelji        Datum imenovanja	Bart Staes 14.11.2016
Datum usvajanja	5.12.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	15 5 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Inés Ayala Sender, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Verónica Lope Fontagné, Monica Macovei, Georgi Pirinski, Bart Staes, Indrek Tarand, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Caterina Chinnici, Andrey Novakov, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Tunne Kelam
Datum podnošenja	8.12.2016