IZVJEŠĆE o logistici u EU-u i multimodalnom prijevozu na novim koridorima TEN-T
13.12.2016 - (2015/2348(INI))
Odbor za promet i turizam
Izvjestiteljica: Inés Ayala Sender
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o logistici u EU-u i multimodalnom prijevozu na novim koridorima TEN-T
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca 2015. o održivoj gradskoj mobilnosti[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. rujna 2008. o prijevozu tereta u Europi[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. rujna 2007. o logistici prijevoza tereta u Europi i održivoj mobilnosti[4],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013[5] i Uredbu (EU) br. 1316/2013[6],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 913/2010[7],
– uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o ubrzanju prelaska na niskougljično gospodarstvo u Europi (COM(2016)0500),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije (COM(2016)0501),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” – (COM(2016)0581,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (COM(2016)0049),
– uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju iz Rotterdama od 20. lipnja 2016. o provedbi projekata transeuropske prometne mreže (TEN-T)[8],
– uzimajući u obzir dokumente o koridorima transeuropske prometne mreže koje su europski koordinatori pripremili za Dane TEN-T-a 2016. u Rotterdamu[9],
– uzimajući u obzir planove rada za koridore koje su sastavili europski koordinatori transeuropske prometne mreže (TEN-T),
– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 08/2016: Željeznički prijevoz tereta u EU-u i dalje nije na pravome putu[10],
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0384/2016),
A. budući da su moderan učinkovit prijevoz i logistika ključni faktori za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a te su važni za jamčenje konkurentnosti, stvaranje novih poslovnih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja, zaštitu okoliša i ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem emisija ugljikova dioksida u prijevozu;
B. budući da se trećim ciljem Bijele knjige Komisije o prometu nastoji ostvariti prelazak 30 % teretnog cestovnog prijevoza na udaljenostima većim od 300 km na održivije načine prijevoza kao što su željeznički ili vodeni prijevoz do 2030. te više od 50 % do 2050., za što je potreban i razvoj odgovarajuće infrastrukture; budući da europska prometna politika i TEN-T mogu znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva Unije u području klime i ciljeva Pariškog sporazuma s konferencije COP 21;
C. budući da bi budućnosti okrenuta logistička politika EU-a trebala nastojati pomoći sektoru logistike da zadrži globalnu konkurentnost i doprinos rastu gospodarstva EU-a u svjetlu razvoja ekonomskih, društvenih i tehnoloških trendova i trgovinskih veza diljem svijeta;
D. budući da je politika transeuropske prometne mreže usmjerena na omogućavanje učinkovitog, pametnog i održivog prijevoza i da logistika okrenuta budućnosti i multimodalna prometna rješenja osobito zahtijevaju međusektorsku suradnju;
E. budući da je nužno dati prioritet vezama multimodalnog prijevoza između luka, zračnih luka, multimodalnih platformi i glavnih koridora transeuropske prometne mreže te drugih dijelova kako bi se potaknulo gospodarstvo Unije i otvaranje radnih mjesta;
F. budući da glavni koridori transeuropske prometne mreže potiču sinergije kroz jači naglasak na terminalima i gradskim čvorištima, kao i s pomoću integracije inteligentnih prometnih sustava koji koriste čista goriva, te budući da je komplementarna funkcija pristupa sveobuhvatne mreže također od ključne važnosti;
G. budući da još uvijek postoje znatne razlike između država članica u pogledu razina učinkovitosti i djelotvornosti prijevoza, s obzirom na to da one odražavaju njihovu gospodarsku snagu, ulogu industrije u tim zemljama te njihove geografske uvjete, kakvoću infrastrukture i gustoću naseljenosti;
H. budući da zahvaljujući transportnim bespilotnim letjelicama nastaju nove mogućnosti prijevoza robe u logističkom lancu, ali budući da su za iskorištavanje njihova punog potencijala potrebni usklađena pravna osnova i nesmetano usklađivanje s tradicionalnim načinima prijevoza kako bi se i u budućnosti zajamčila europska konkurentnost;
I. budući da bi trenutačna razina provedbe prioritetnih koridora utvrđenih u europskoj prometnoj mreži mogla imati znatan pozitivan utjecaj na gospodarstvo zemalja koje su teško pogođene gospodarskom krizom;
J. budući da su u prijevozu tereta utvrđeni problemi povezani s različitim naponima u prekograničnim vezama;
K. budući da su propisi u području prijevoza trenutno povezani s načinom prijevoza i da spadaju u nadležnost različitih međunarodnih tijela (kao što su Međunarodna pomorska organizacija ili Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva);
Logistika u EU-u i potreba za dodatnim mjerama u okviru programa transeuropske prometne mreže
1. ističe da je važno zajamčiti slobodno kretanje osoba, robe i usluga, među ostalim s pomoću učinkovitog i održivog sustava prijevoza tereta, za razvoj unutarnjeg tržišta, prosperitet i ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a;
2. smatra da će sektor logistike, a time i regionalni razvoj i rast, imati koristi od neometanog sustava infrastrukture u EU-u samo ako se taj sustav provodi u skladu sa zakonodavstvom EU-a i već donesenom politikom transeuropske prometne mreže; poziva države članice da ispravno prenesu zakonodavstvo u nacionalno pravo bez ometanja slobodne razmjene robe; poziva države članice da pojačaju napore za primjenu i poštovanje europskog zakonodavstva i da se suzdrže od uvođenja novih prepreka; apelira na Komisiju da protiv država članica koje odgađaju primjenu ili narušavaju provedbu prava EU-a podigne tužbu pred Sudom Europske unije te da potakne djelovanje svih drugih relevantnih aktera kako bi se izbjegle takve odgode ili narušavanja;
3. zabrinut je zbog negativnog učinka koji na sektor logistike, a time i na regionalni rast i razvoj, ima zatvaranje unutarnjih granica povezano s humanitarnom i migrantskom krizom te terorističkom prijetnjom u Europskoj uniji; poziva države članice i Komisiju da pri predlaganju takvih mjera što je više moguće izbjegavaju nanošenje kolateralne štete kretanju teretnog prometa; poziva Komisiju da u slučaju namjernog sprječavanja kretanja teretnog prometa stegovno postupi prema državama članicama koje ometaju slobodan promet;
4. naglašava da logistika ima važnu i nedovoljno prepoznatu ulogu u jamčenju učinkovitog i održivog teretnog prijevoza u EU-u; ističe potrebu za formuliranjem obnovljene strategije EU-a za logistiku za prijevoz tereta koja će:
• uzeti u obzir nove infrastrukturne politike u vezi s transeuropskom prometnom mrežom,
• težiti dodatnom smanjenju regulatornih, operativnih i tehničkih prepreka,
• nastojati osigurati optimalnu upotrebu sredstava,
• težiti upotrebi i primjeni novih tehnologija i inovativnih rješenja kojima će se jačati učinak sektora i ubrzati prelazak na siguran prometni sustav s niskim emisijama ugljika,
• imati za cilj povećanje povezanosti i razvoj infrastrukture u zapostavljenim područjima,
• promicati i poticati europsku industriju opskrbe željeznice, kao i poticati europsku politiku reindustrijalizacije željeznice, s perspektivom postizanja veće održivosti logistike EU-a i povećane konkurentnosti željezničkih proizvoda na svjetskom tržištu, čime bi sve strane bile na dobitku,
• bespilotne letjelice od samog početka uzimati u obzir kao budući način prijevoza,
• promicati kontinuirani razvoj akademskog istraživanja i obrazovanja u području prijevoza i logistike te
• predstaviti neovisnu znanstvenu studiju s detaljnim informacijama o opsegu u kojem bi se cestovni prijevoz tereta mogao prebaciti na prijevoz željeznicom i unutarnjom plovidbom do 2030. i do 2050., povezanim troškovima te mjeri u kojoj se mogu izbjeći štete za okoliš u obliku buke i onečišćenja zraka;
5. ističe da će se uvođenjem transeuropske prometne mreže, uz osobitu pozornost usmjerenu na prekogranične veze, u utvrđenim rokovima i njezinim dovršavanjem do 2030. smanjiti problem uskih grla, poboljšati interoperabilnost između različitih načina prijevoza i doprinijeti ostvarenju integriranog multimodalnog prijevoza tereta u Europskoj uniji; podsjeća na to da je potrebno nacionalno planiranje sveobuhvatne mreže u skladu s osnovnom mrežom kako bi se postigla njezina integracija u nacionalnu, regionalnu i lokalnu infrastrukturu, što bi trebalo dovršiti najkasnije do 2050.;
6. pozdravlja činjenicu da je u okviru pristupa koridora osnovne prometne mreže stavljen jači naglasak na poboljšanje kvalitete prometnih čvorišta i njihove povezanosti u zadnjoj etapi puta, da se utvrde i prevladaju prepreke interoperabilnosti, da se poboljšaju i unaprijede informacijska i komunikacijska rješenja i premosti svaki jaz (fizički, tehnički ili organizacijski) koji bi mogao omesti logistiku neometanog prijevoza tereta;
7. u tom kontekstu podsjeća na važnost gradskih čvorišta, u kojima se može naći većinu načina prijevoza (luke, logistički centri u zračnim lukama, čvorišta, terminali itd.) i u kojima se provodi prekrcaj i zadnja etapa distribucije, a koja su ključna za cijele logističke lance te zahtijevaju im se obrati povećana pažnja ako se želi osigurati neometanu gradsku logistiku; ističe važnost ulaganja u ta gradska čvorišta, kao i promicanja željezničke povezanosti s industrijskim postrojenjima i poboljšane međupovezanosti željeznice i morskih luka, riječnih luka i čvorišta u unutrašnjosti; poziva Komisiju da u reviziji Instrumenta za povezivanje Europe 2017. prednost da tim ulaganjima;
8. napominje da bi nedostatak učinkovite usklađenosti i pravovremene provedbe od strane država članica te pravedne političke suradnje između susjednih država članica mogao omesti prekogranične projekte; pozdravlja sve veće zanimanje institucija EU-a za potporu prekograničnoj infrastrukturi i postrojenjima, posebno u vezi s regionalnim prekograničnim željezničkim vezama koje su iznimno važne i Europskoj uniji donose dodanu vrijednost; ističe da bi se trebao riješiti problem nedostatka veza u željezničkoj infrastrukturi prekograničnih regija kako bi se omogućio učinkovit i uspješan željeznički promet; poziva Komisiju, europske koordinatore i ostale uključene dionike da obrate jednaku pažnju na male i velike projekte transeuropske prometne mreže, te na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne koristi koje ti projekti mogu donijeti; potiče dionike na poticanje kratkoročnih uspjeha; potiče Komisiju da olakša i zajamči njihovo uključenje u financiranje u okviru Instrumenta za povezivanje Europe;
9. smatra da je sveobuhvatna mreža uglavnom u odgovornosti država članica, ali da su obje razine transeuropske prometne mreže ključne za sektor logistike u EU-u jer pridonose razgranatosti osnovne mreže i obavljaju zadnju etapu distribucije te se samo na taj način može spriječiti nepovezivanje određenih područja EU-a; mišljenja je da regionalne mreže ne bi smjele ostati izvan europske perspektive, među ostalim u pogledu financijskih i regulatornih mjera, a posebno onih mjera koje imaju vezu s pristupom željezničkoj mreži, dodjelom slota i troškovima; ističe da bi se trebao riješiti problem nedostatka veza u željezničkoj infrastrukturi prekograničnih regija kako bi se omogućio učinkovit i uspješan prekogranični željeznički promet;
10. ukazuje na ključnu ulogu multimodalnosti u logistici prijevoza tereta i stoga traži pojačano uključivanje multimodalnih platforma u planiranje država članica kao i pri daljnjem razvoju koridora;
11. napominje da raspodjela velikog broja čvorišta i teretnog prometa u transeuropskoj prometnoj mreži prati izrazito naseljena područja i guste mreže, uključujući prekogranična područja u kojima se isti kapaciteti koriste i za putnički promet; smatra da je potrebno optimizirati izgled infrastrukture za prijevoz tereta u okviru transeuropske prometne mreže, osobito u područjima zagušenima prometom, kako bi se uključile inovativne urbane logističke strategije; poziva Komisiju da u suradnji s europskim koordinatorima ocijeni napredak provedbe projekata te da potiče države članice na njihovo ispunjavanje; nadalje poziva Komisiju da ponovno ocijeni metodologiju i kriterije za uspostavljanje mreža za prijevoz tereta te da osigura da se ulaže osobito u alternativne rute za prijevoz tereta s manje zagušenim čvorištima, terminalima, zračnim lukama i lukama, uzimajući u obzir i zaštitu okoliša i smanjenje buke;
12. žali zbog toga što se o nacionalnim infrastrukturnim planovima država članica prečesto odlučuje neovisno o ciljevima transeuropske prometne mreže; apelira na Komisiju da istraži razloge takvog nedostatka suradnje i da poveća koordinaciju između dvije razine planiranja i predlaže da se Europskom semestru doda poglavlje o nadzoru njegove usklađenosti i jasne učinkovitosti, s prikladnim korektivnim mjerama; poziva Komisiju da daje prioritet projektima država članica koji su u skladu s transeuropskom prometnom mrežom i da napore usredotoči na one projekte s većom europskom dodanom vrijednošću te da nadzire prekogranične prometne projekte; apelira na države članice da donesu odluke o svojim nacionalnim infrastrukturnim planovima u skladu s ciljevima transeuropske prometne mreže;
13. napominje da države članice s ekonomskim i proračunskim poteškoćama nisu u stanju sufinancirati projekte prijevoza tereta zbog strogog tumačenja Pakta o stabilnosti i rastu; zagovara optimalno korištenje javnih i privatnih programa financiranja, između ostalog u svjetlu spajanja Instrumenta za povezivanje Europe i Obzora 2020. s Europskim fondom za strateška ulaganja i drugim financijskim instrumentima; smatra da projekte koji se razvijaju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe ne bi trebalo uzimati u obzir pri izračunu javnog zaduživanja; poziva Komisiju da provede studiju o tome bi li takva mjera bila prikladan instrument za znatno povećanje ulaganja u infrastrukturu za prijevoz tereta;
14. smatra da učinkovit sustav logistike EU-a zahtijeva dodatnu koordinaciju koja nadilazi fizičku povezivost, kao i operativnu transeuropsku prometnu mrežu; poziva Komisiju da učini logistiku sastavnim dijelom koridora osnovne prometne mreže, da u tom pogledu poveća usklađenost s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti i da se, u tom kontekstu, usredotoči i na međusobnu povezanost između različitih koridora te na regionalne i gradske mreže prijevoza tereta; poziva Komisiju da ojača opseg djelovanja europskih koordinatora za TEN-T, da se ne ograničava samo na zemljopisni opseg koridora u njihovoj nadležnosti te da obuhvati pitanja horizontalne politike, kao što su multimodalnost i učinkovita teretna logistika; poziva Komisiju da taj rad u području logistike i multimodalnosti u koridorima ocjenjuje svake dvije godine;
15. smatra da nedostatno održavanje mreže može utjecati na održivost i uspješnost infrastrukture transeuropske prometne mreže; naglašava da prometnu infrastrukturu treba ne samo obnoviti i modernizirati, nego i redovito održavati; sa zabrinutošću primjećuje da kontinuirana nepažnja upravitelja infrastruktura i država članica u pogledu održavanja umanjuje konkurentnost linija (ograničenja brzine, pouzdanost, sigurnost), osobito u slučaju željeznice, što ponekad dovodi do zatvaranja linija; poziva Komisiju i države članice da zajedno s EIB-om razmotre nove programe financiranja koji bi omogućili ulaganja u održavanje mreže;
16. poziva Komisiju da redovito izvještava Europski parlament o zaključcima i poduzetim mjerama u okviru Digitalnog foruma za prijevoz i logistiku u cilju pružanja daljnje potpore digitalizaciji prijevoza tereta i logistike; poziva na to da taj forum nastavi djelovati sve dok je to korisno;
17. ističe da je potrebno osigurati da planirana infrastruktura odgovara stvarnim potrebama za održivom logistikom te da neće predstavljati neodrživo opterećenje za okoliš; u tom smislu ističe da bi zaštita biološke raznolikosti i ostvarivanje ciljeva EU-a u području očuvanja okoliša trebali biti znatno bolje integrirani u planiranje i provedbu mreže TEN-T;
Veće pojednostavljenje i novi okvir za digitalizaciju
18. ističe da je hitno potrebno veće pojednostavljenje dokumenata te administrativnih i carinskih postupaka za sve vrste prijevoza i sve sudionike u logističkom lancu; poziva Komisiju i države članice da, u okviru sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, analiziraju suvišno zakonodavstvo EU-a o prometu i mobilnosti te da prate nacionalne, regionalne i lokalne propise koji bi mogli biti u suprotnosti s pravom EU-a, te da u slučaju pronalaska takvih slučajeva te propise što prije usklade sa zakonodavstvom EU-a; poziva Komisiju da podnosi godišnja izvješća o napretku u tom području;
19. apelira na Komisiju da do kraja 2017. predloži digitalni okvir za razmjenu elektroničkih informacija i upravljanje prometom u multimodalnom prijevozu (e-teret) kako bi se olakšao pojednostavljen, neometan, transparentan, siguran i povjerljiv protok informacija bez papira među poslovnim subjektima, klijentima i tijelima vlasti na osnovi uspostavljenih usluga (kao što su SafeSeaNet, RFD, e-Manifest, RIS, TAF, ITS); poziva Komisiju da zajamči usklađenu primjenu elektroničkih prijevoznih dokumenata, sustava protiv prijevara i kibernetičke sigurnosti;
20. poziva države članice da općenito prihvate elektroničke prijevozne dokumente te da ratificiraju i primijene protokol e-CMR bez odlaganja;
21. ističe važnost inovacija u upotrebi novih tehnologija, kao što je digitalizacija (primjerice digitalni teretni list), pristupa podacima i razmjene podataka, uz istodobno zadržavanje visoke razine kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka, kao čimbenika za učinkovitija rješenja prijevoza i logistike, pod uvjetom da se zajamče interoperabilnost te jednak i nediskriminirajući pristup; poziva Komisiju da iznese prijedloge koji će osigurati integraciju, dostupnost i zaštitu temeljnih podataka o logistici i prijevozu tereta;
22. poziva Komisiju i države članice da predvide, kako bi se zajamčio nediskriminirajući pristup u razmjeni informacija digitalnim putem, sustav ulaganja kojim bi se osigurala početna obuka u informacijskim tehnologijama i stalno obnavljanje znanja o platformama za razmjenu podataka;
23. ističe da istraživanje i inovacije mogu imati važnu ulogu u razvoju ekološki održive i digitalizirane logistike, kao i veće interoperabilnosti i međupovezanosti IT sustava i usluga;
24. naglašava da je važno nastaviti razvijati informacijske i komunikacijske sustave te u potpunosti i u svim vrstama prijevoza i logistici primjenjivati potencijal europskih sustava za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS i povezanih sustava upravljanja prometom i informacijskih sustava, stavljanjem na raspolaganje svih financijskih sredstava za poticanje privatnih ulaganja;
25. poziva države članice da zajamče brze administrativne postupke kojima će se ubrzati uspostava koridora transeuropske prometne mreže; traži od Komisije da zajamči da pravila o Paktu o stabilnosti i rastu, državnoj potpori i financijskim tržištima ne ometaju ulaganja;
Formiranje europskog prometnog sustava i ulaganje u njega, uz logistiku kao središnju točku
26. ističe da treba zajamčiti dostatna sredstva EU-a za provedbu transeuropske prometne mreže i nakon isteka postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira; očekuje da će Komisija tijekom 2017. predstaviti reviziju na sredini razdoblja Instrumenta za povezivanje Europe i predložiti racionalizaciju mjera i resursa za provedbu prioritetnih projekata u rokovima; inzistira na načelu „iskoristi ili izgubi”, pri čemu se nepotrošena sredstva Instrumenta za povezivanje Europe stavljaju na raspolaganje za buduće pozive na podnošenje prijedloga; apelira na Komisiju da procijeni prijedlog izrade posebnog poziva u vezi s logistikom tijekom 2017., uključujući rješenja za multimodalni prijevoz i prijevoz tereta u gradskim čvorištima, uz inovativne i alternativne načine prijevoza (to jest bespilotne letjelice, vozila za prijevoz tereta koja upotrebljavaju alternativna goriva, bicikle itd.);
27. poziva Komisiju da potakne države članice na potrebna ulaganja kako bi se dovršile veze između glavnih koridora Unije;
28. podsjeća na važnost gradskih čvorišta u cjelokupnom logističkom lancu u okviru kojih se provodi znatan dio prekrcaja i distribucije u zadnjoj etapi puta; poziva države članice, Komisiju i nositelje projekata da se u pogledu ključnih koridora transeuropske prometne mreže usredotoče na koordinirani razvoj projekata kojima se promiče multimodalnost u logistici za prijevoz tereta, posebno u vezi s glavnim terminalima, logističkim platformama i gradskim čvorištima, a koji su utemeljeni na stvarnoj i budućoj potražnji za prijevozom i prioritizirani s obzirom na lokalni i prekogranični utjecaj te utjecaj za cijeli koridor;
29. smatra da su pouzdanost, učestalost, prilagodljivost, usmjerenost na klijenta te trajanje i cijena prijevoza glavni čimbenici koje otpremnici uzimaju u obzir pri odabiru između različitih dostupnih načina prijevoza;
30. smatra da učinkovit sustav logistike treba biti usmjeren prema novim tehnologijama kojima se omogućuju brzi, ekološki prihvatljivi i učinkoviti načini prijevoza tereta; ističe potencijal i sve važniju ulogu automatizacije i autonomizacije prijevoza za logistiku, uključujući automatizirana vozila, bespilotne letjelice i robote kontrolirane na daljinu;
31. poziva Komisiju da u okviru svoje strategije za logistiku u potpunosti uzme u obzir automatizaciju i njezin učinak, da zajamči njezinu neometanu i učinkovitu integraciju u transeuropsku prometnu mrežu, te da podupre istraživanje razvoja ključnih tehnologija i ulaganje u to područje;
32. ističe potencijal automatiziranog i autonomnog prijevoza, kao i zrakoplova kontroliranih na daljinu (dronova) za sektor logistike; poziva na to da se pri ugradnji ITS-sustava u mrežu osigura nesmetana interakcija automatiziranih vozila i sustava s konvencionalnim vozilima i osjetljivim korisnicima; mišljenja je da se na osnovi budućeg razvoja te široke uporabe robota i zrakoplovnih sustava (dronova) kontroliranih na daljinu mogu predvidjeti novi, brzi, ekološki prihvatljivi i učinkoviti načini prijevoza tereta; zahtijeva od Komisije da razradi strategiju koja jamči učinkovitu integraciju bespilotnih letjelica u program TEN-T te da s tim u vezi sastavi vodič za države članice;
33. traži od Komisije da razmotri učinke koje širenje prakse „točno na vrijeme” ima na okoliš zbog toga što se na taj način povećava broj vozila u prometu;
34. ističe važnost integriranja logističkih tokova za distribuciju u oba smjera kako bi se smanjila ukupna potreba za prometom vozila za prijevoz robe, posebice imajući u vidu postupni prelazak na kružno gospodarstvo;
Hitna i učinkovitija integracija načina prijevoza
35. naglašava da je potrebno uložiti velike napore u revitalizaciju željezničkih pruga i poboljšanje unutarnjih plovnih putova, što se treba smatrati prioritetom održive prometne strategije EU-a; prepoznaje da od početka gospodarske krize naročito željeznica stalno gubi svoj udio na tržištu i stoga smatra da bi države članice i Komisija trebale predložiti nove i nediskriminirajuće inicijative usmjerene na poticanje razvoja tog sektora u cijeloj Europi;
36. poziva Komisiju da potiče konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza osiguravanjem potpuno interoperabilnih i međusobno povezanih željezničkih mreža i jamčenjem jednakog pristupa poduzećima, te da isti pristup zauzme u pogledu plovnih putova, pomorsko-riječnog, pomorskog i zračnog prijevoza i tako im osigura jednake uvjete, te da promiče multimodalni i intermodalni prijevoz;
37. smatra da je Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) uspješan europski projekt za promicanje prijevoza tereta u željezničkom sektoru te pozdravlja napore za ubrzavanjem njegova uvođenja s pomoću određivanja ključnih točaka po koridorima; svjestan je prepreka koje utječu na financiranje multinacionalnih projekta na više razina (ERTMS); poziva Komisiju i Europski savjetodavni centar za ulaganja da iznesu konkretna rješenja financiranja za pojednostavljivanje pristupa sredstvima Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u vezi s uvođenjem ERTMS-a u korist kako infrastrukture tako i ugradnje lokomotiva;
38. smatra da će se prepreke i ograničenja interoperabilnosti znatno smanjiti ako sve države članice budu provodile Direktivu o interoperabilnosti; ističe činjenicu da, osim toga, neobvezujuće mjere kao što su interoperabilna željeznička vozila (niski vagoni, lokomotive za različite širine kolosijeka itd.) također mogu doprinijeti ublažavanju prepreka interoperabilnosti; apelira na Shift2Rail da analizira tržište EU-a, kao i razvoj situacije u budućnosti, te da potakne dostupnost neobvezujućih rješenja multioperativne infrastrukture i željezničkih vozila kako bi se podržao multimodalni i kombinirani prijevoz;
39. ističe da je potrebno jačati kombinirani prijevoz i modernizirati trenutačne propise EU-a, uključujući one koji se odnose na kabotažu unutar Zajednice i prijevozne dokumente, tako da postanu jasni, razumljivi i izvedivi za tijela vlasti; pozdravlja to što se Komisija obvezala preispitati Direktivu Vijeća 92/106/EEZ te je poziva da reviziju podnese u kratkom postupku;
40. poziva Komisiju i države članice da, na način koji se neće negativno odraziti na opću razinu sigurnosti, uvedu snažnije i učinkovitije mjere i poticaje kako bi potaknule željeznička poduzeća da smanje buku u željezničkom teretnom prijevozu s obzirom na to da onečišćenje bukom ima negativan utjecaj na zdravlje, osobito kada se uzme u obzir da je gotovo sedam milijuna ljudi u EU-u izloženo razinama buke iz željezničkog prometa koje su iznad praga pretjerane izloženosti, posebice u gradskim područjima; u tom pogledu poziva Komisiju da uvede gornje granice za buku u željezničkom teretnom prijevozu;
41. smatra da se prijelaz na prijevoz željeznicom i plovnim putovima treba poticati jer ti načini prijevoza utječu na smanjenje zagušenja te onečišćuju manje od cestovnog prometa;
42. napominje da unutarnji vodni putovi trebaju imati sve veću ulogu kao logistički centri za morske luke, posebice prijenosom robe u unutrašnjost i povezivanjem europskih mora;
43. pozdravlja prve korake Komisije u pogledu uvođenja normi za gorivo za teška komercijalna vozila i graničnih vrijednosti ugljikova dioksida te cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova u sektoru teretnog cestovnog prijevoza na osnovi Sporazuma iz Pariza; mišljenja je da bi se mjere koje iziskuju reviziju infrastrukture i operativnih standarda transeuropske prometne mreže trebale uzimati u obzir samo ako se alternativama poput smanjenja broja vozila koja se vraćaju prazna, bolje uporabe i dostupnosti alternativnih goriva, bolje logistike i boljih pogonskih sustava ne bi mogla postići veća učinkovitost uz manji utjecaj na infrastrukturu i na okoliš;
44. traži od Komisije da ocijeni izvedivost uspostave jedinstvene standardne metode mjerenja emisija stakleničkih plinova u cijelom lancu opskrbe i za sva rješenja modalnog prijevoza;
45. traži od Komisije da u cjelokupnoj mreži TEN-T, a osobito u gradskim središtima, potiče razvoj oblika prijevoza koji se temelje na električnoj energiji i alternativnim energijama, kao i potrebne infrastrukture, da potiče razvoj projekata inovativnih modela prijevoza koji uključuju npr. električna vozila i obnovljive izvore energije, te razvoj alternativnih goriva i potrebne infrastrukture; naglašava da uporaba lakih električnih komercijalnih vozila u logistici zadnje etape distribucije općenito smanjuje emisije CO2, kao i da smanjuje lokalno onečišćenje i posebice buku te na taj način doprinosi kvaliteti zraka u gradovima; zbog toga ističe potrebu za infrastrukturom za punjenje u logističkim čvorištima;
46. smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi cestovni prijevoz u logističkom lancu postao učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji; predlaže da se ublaže ograničenja za prometovanje i zajamči kontinuitet te u potpunosti učinkovit logistički sustav na koridorima osnovne prometne mreže za teška komercijalna vozila koja upotrebljavaju čista alternativna goriva u skladu s najvišim standardima emisija, buke i sigurnosti te socijalnim standardima; inzistira na tome da se osnovne prometne mreže posve opskrbe, najmanje, benzinskim postajama s alternativnim gorivima i sigurnim parkiralištima opremljenima nužnim popratnim objektima za teretna vozila, čime će profesionalnim vozačima biti omogućeno da se pridržavaju propisanih vremena odmora u dostojanstvenim uvjetima;
47. smatra da bi uključivanje čišćih pogonskih sustava u prijevoz tereta trebalo ojačati koordiniranom i hitnom uspostavom infrastrukture za alternativna goriva na koridorima transeuropske prometne mreže u skladu sa zakonodavstvom EU-a;
48. ističe da je važno poboljšati pružanje informacija o multimodalnim i logističkim uslugama u EU-u, kao i pristup njima, osobito malim i srednjim poduzećima koja imaju ograničen pristup tim informacijama; poziva Komisiju da u suradnji s operaterima mreže i državama članicama olakša razmjenu aktualnih sporazuma, instrumenata, konvencija, zakonodavstva i najboljih praksi u području multimodalnog prijevoza u EU-u te da u svrhu potpore ekonomskim operaterima sastavi priručnik koji će biti dostupan na internetu;
49. napominje ulogu digitalizacije usluga u promicanju rješenja prijevoza kojima se u većoj mjeri poštuje okoliš; stoga poziva Komisiju da, koristeći se između ostalog usklađenim zakonodavnim pristupom na razini EU-a, omogući, posebno malim i srednjim poduzećima, pristup podacima o prometnim tokovima duž koridora i o korištenju multimodalnog prijevoza, kao i razmjenu takvih podataka, te da više uključi lokalne operatore i javna tijela u tom sektoru kako bi se osiguralo bolje upravljanje lancem opskrbe i djelotvornija upotreba resursa i infrastrukture, među ostalim i razmjenom najboljih praksi; naglašava da je pristup takvim podacima o prometnim tokovima za aktere kao što su autori digitalnih karata i pružatelji navigacijskih usluga ključan za omogućavanje intermodalnog prijevoza, učinkovitije usmjeravanje, automatiziranu vožnju i pametne prijevozne sustave, kao i vožnju u konvoju (tzv. platooning) u cestovnom teretnom prijevozu, koja omogućuje bolje iskorištavanje strujanja zraka iza vozila, a time i smanjenje emisija i povećanje kapaciteta prometnica;
50. preporučuje da se ugradnja uređaja za blokadu u slučaju alkoholiziranosti („alcohol interlocks”), s niskim i znanstveno utemeljenim pragom tolerancije pri mjerenju, proglasi obveznom za sve nove vrste vozila za prijevoz robe;
Bolji uvjeti osposobljavanja i rada u cilju privlačenja novih stručnjaka
51. napominje da su se posljednjih godina radni uvjeti i uvjeti života radne snage u logističkom lancu znatno pogoršali, što je taj sektor učinilo manje privlačnim novim generacijama, a posebno mobilnim radnicima;
52. sa zabrinutošću primjećuje da se sektor logistike suočava s manjkom radne snage i da će tehnološki razvoj stvoriti dodatne izazove u narednim godinama te da bi spora prilagodba radne snage na nove tehnologije, uključujući digitalne tehnologije, u tom sektoru mogla dovesti u pitanje njegov učinak; poziva Komisiju da utvrdi potrebe za osposobljavanjem i učenjem na razini EU-a, kao i da utvrdi uvjete rada, troškove i prepreke kojima se radna snaga odvraća od ulaska u sektor prometa; također je poziva da hitno predloži mjere za povećanje privlačnosti sektora za mlade i buduće naraštaje; smatra da je to prilika za povećanje udjela žena, uključujući s pomoću mjera pozitivne diskriminacije, i novih sudionika na tržištu rada u prijevoznom sektoru, među ostalim državljana iz trećih zemalja; nadalje smatra da bi strateško ulaganje u osposobljavanje i bolje radne uvjete trebalo obuhvaćati poticaje za razvoj znanja u javnom sektoru kako bi se pitanja teretnog prijevoza na bolji način uključila u socijalno planiranje, kao i razvoj prostora za demonstriranje i testiranje, gdje se u stvarnim uvjetima mogu primjenjivati i testirati istraživanja i inovacije u vezi s teretom i logistikom;
53. poziva Komisiju da ocijeni mogućnost financijskog ulaganja u dvojno i strukovno osposobljavanje u sektoru prijevoza;
54. potiče Komisiju i države članice da osiguraju dostatna i sigurna parkirna mjesta na koridorima transeuropske prometne mreže kako bi se izbjegli rastući sigurnosni problemi u pogledu mobilnih radnika u prijevoznom sektoru;
55. poziva Komisiju i države članice da razmotre nedavne preporuke Parlamenta o socijalno-ekonomskim aspektima u sektoru prijevoza i o suzbijanju nepoštenih praksi na tržištu rada; napominje da se zakonodavstvom u području socijalnih i radnih uvjeta moraju poštovati sve temeljne slobode EU-a te da se ne smije ograničavati pošteno tržišno natjecanje ili stvarati dodatna administrativna opterećenja;
Potreba za boljim statističkim informacijama o sektoru logistike
56. ističe potrebu za boljim statističkim podacima o intermodalnom prijevozu i učinku u sektoru logistike kako bi se olakšalo predviđanje i ocjenjivanje političkih i investicijskih mjera te kako bi se operaterima pružale vrijedne informacije; poziva Komisiju da surađuje s dionicima u cilju razvoja okvira za statističke podatke o multimodalnom prijevozu i logistici na razini cijelog EU-a, uključujući razvoj novih pokazatelja koji bolje odražavaju stvarna kretanja u pogledu prijevoza tereta;
57. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0423.
- [3] SL C 295E, 4.12.2009., str. 79.
- [4] SL C 187E, 24.7.2008., str. 154.
- [5] SL L 348, 20.12.2013., str. 1.
- [6] SL L 348, 20.12.2013., str. 129.
- [7] SL L 276, 20.10.2010., str. 22.
- [8] https://english.eu2016.nl/documents/publications/2016/06/20/ministerial-declaration-on-implementing-ten-t.
- [9] http://ec.europa.eu/transport/themes/infrastructure/news/doc/2016-06-20-ten-t-days-2016/issues-papers.pdf.
- [10] http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR16_08/SR_RAIL_FREIGHT_HR.pdf,
OBRAZLOŽENJE
Kontekst
Logistika obuhvaća usluge i postupke planiranja i provedbe protoka robe i informacija, kao i upravljanja njima, između mjesta podrijetla i mjesta odredišta. Učinkovita i održiva logistika prijevoza tereta od ključne je važnosti za neometano funkcioniranje mnogih drugih usluga i aktivnosti u našem gospodarstvu, koje pokrivaju proizvodnju robe, njezinu isporuku i recikliranje te sežu od lokalne do svjetske razine.
Naime, udio europskog logističkog sektora u BDP-u EU-a iznosi 14 %, a uzmu li se u obzir sve aktivnosti u cjelini, u njemu je zaposleno više od 11 milijuna osoba u državama članicama EU-a. Štoviše, očekuje se da će sve veća potražnja za prijevozom tereta, koja bi se već do 2020. trebala vratiti na najveću razinu ostvarenu prije početka gospodarske krize 2008., rezultirati povećanjem od više od 40 % prije 2040. godine. Ekonomski učinak logistike prijevoza tereta i njezin doprinos europskom rastu i konkurentnosti stoga ne može biti previše naglašen.
Politika EU-a na području logistike i prijevoza tereta trebala bi imati poticajnu ulogu u održavanju pogodne okoline, prevladavanju zastoja i povećanju potencijala rasta i zapošljavanja u sektoru, i to u kontekstu ekonomskih i društvenih trendova koji se mijenjaju, dinamičnog tehnološkog razvoja i trgovine koja sve više poprima globalne razmjere. Povećanje energetskih troškova, potreba za smanjenjem emisija CO2, natjecanje za privlačenjem talentiranog osoblja u društvu koje stari, ubrzana digitalizacija, automatizirano i samostalno upravljanje i rukovanje automobilima, sve veća integracija lanaca opskrbe i kontinuirana kontejnerizacija samo su neki od brojnih izazova i mogućnosti koji utječu na logistički sektor.
Tijekom 2007. Komisija je zadnji put izradila akcijski plan za logistiku prijevoza tereta u cilju unapređenja sustava prijevoza tereta u EU-u (u pogledu pametnih sustava prijevoza, e-tereta, održivosti i učinkovitosti, pojednostavljenja prijevoznih lanaca, dimenzija vozila, standarda utovara, zelenih koridora za prijevoz tereta i gradske logistike za prijevoz tereta). Od tada je u mnogim područjima došlo do znatnog napretka. Ipak, potreban je dodatan iskorak, naročito u pogledu potpunog iskorištavanja potencijala nove mrežne politike u vezi s multimodalnom prometnom infrastrukturom koja je iznesena zadnjih godina i koja se u državama članicama mora provesti do 2030. za osnovnu transeuropsku prometnu mrežu, a do 2050. za sveobuhvatnu mrežu.
Svrha i teme izvješća
U tom kontekstu područje logistike hitno treba dobiti istaknuto mjesto na listi političkih prioriteta. Trebalo bi provesti raspravu o tome kako osmisliti buduću politiku EU-a o prijevozu tereta i logistici kojom se podupire važna funkcija sektora i postavljaju potrebni prioriteti za provedbu projekata multimodalne transeuropske prometne mreže i njezinih koridora u cilju ostvarivanja učinkovitog i održivog multimodalnog prijevoza tereta u EU-u u skladu s ciljevima Bijele knjige o prometu iz 2011., posebno u pogledu njegove dekarbonizacije i ciljeva prelaska na druge načine prijevoza.
Cilj ovog izvješća je iznijeti stajalište Europskog parlamenta i potaknuti inicijative za promicanje područja logistike prijevoza tereta, uz rješavanje sljedećih pitanja:
Strategija EU-a o logistici za prijevoz tereta – s obzirom na ključnu ulogu logistike u učinkovitim i održivim operacijama prijevoza tereta u EU-u, Komisija bi trebala iznijeti obnovljenu strategiju EU-a za prijevoz tereta i logistiku kojom bi trebalo promicati multimodalnost na temelju nove infrastrukturne politike u pogledu transeuropske prometne mreže i nastojati dodatno smanjiti regulatorne, administrativne, operativne i tehničke prepreke, zajamčiti najbolju moguću upotrebu sredstava, ubrzati uvođenje obećavajućih inovativnih tehnologija i povećati privlačnost sektora za osobe iz struke.
Poticanje integriranog multimodalnog prijevoza tereta – to mora postati veći prioritet u daljnjem razvoju osnovnih koridora transeuropske prometne mreže, kao i u nacionalnom planiranju država članica u pogledu sveobuhvatne mreže, to jest druge razine mreže TEN-T koja doprinosi razgranatosti osnovne mreže tako što je opskrbljuje teretnim prometom i povezuje s konceptom distribucije „posljednjeg kilometra”.
S jedne strane to iziskuje usklađeni razvoj projekata kojima se potiče multimodalnost (glavni terminali, prekrcajne platforme i veze u gradskim čvorištima) koja je utemeljena na stvarnoj potražnji za prijevozom i kojoj se daje prioritet u pogledu lokalnog i prekograničnog učinka te učinka na razini koridora.
Istodobno je potrebno razmisliti o tome na koji se način može unaprijediti oblik infrastrukture za prijevoz tereta u transeuropskoj prometnoj mreži u vrlo zagušenim područjima, u kojima guste mreže dijele kapacitet s putničkim prometom, a novi promet sa sobom donosi dodatno zagušenje, buku i ostale neizravne troškove lokalnom stanovništvu.
Europski logistički koordinator za TEN-T – trebao bi biti posebno imenovan u cilju dopunjavanja aktualnog rada koordinatorâ za koridore transeuropske prometne mreže i usklađivanja s njime u području multimodalnosti te u cilju uklapanja napora u okviru mreže TEN-T (uključujući koridore za željeznički prijevoz tereta) u širi kontekst buduće strategije za učinkovit logistički sustav u EU-u.
Jamčenje najbolje moguće upotrebe raspoloživih sredstava – s obzirom na velike potrebe ulaganja za dovršetak infrastrukture transeuropske prometne mreže i primjereno održavanje cestovnih i željezničkih linija te infrastrukture plovnih putova, najvažnije je zajamčiti dostatno financiranje mreže TEN-T u proračunu EU-a, kao i najbolju moguću upotrebu raspoloživih sredstava i mehanizama pomoći. Osobito u području multimodalnosti države članice, nositelji projekata i Komisija moraju iskoristiti sve sinergije između raspoloživih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, Europskog strukturnog i investicijskog fonda i financijskih instrumenata EIB-a te u potpunosti iskoristiti Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), uključujući pristupe kombiniranja različitih instrumenata za financijsku pomoć kako bi se dodatno privukla privatna ulaganja.
Osim toga, Komisija se mora dodatno pobrinuti za to da se pravilima o Paktu o stabilnosti i rastu, državnoj pomoći i financijskim tržištima ne ometaju ulaganja, posebno ako su projekti ključni za funkcioniranje koridora za prijevoz tereta te doprinose stvarnoj europskoj dodanoj vrijednosti. S pomoću fleksibilnije primjene Pakta o stabilnosti i rastu odnosno izuzimanjem istinskih europskih infrastrukturnih projekata (to jest projekata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe) iz obračuna javnog duga državama članicama s ekonomskim i proračunskim poteškoćama pomoglo bi se pri financiranju hitno potrebnih ulaganja.
Najbolja moguća upotreba sredstava podrazumijeva i potpunu usklađenost nacionalnog infrastrukturnog planiranja država članica s dogovorenim planiranjem transeuropske prometne mreže. Međutim, to još nije uvijek tako. Bolja usklađenost mogla bi se postići prikladnim nadzorom u skladu s posebnim poglavljem u okviru izvršavanja europskog semestra. Konačno, Komisija ne bi smjela dodijeliti prioritet nijednom projektu koji podnesu države članice ako on nije u potpunosti usklađen s dogovorenim programiranjem mreže TEN-T.
Pojednostavljivanje pravnih propisa i administrativnih postupaka na svim razinama – unutarnje tržište EU-a i prednosti koje ono donosi svim građanima EU-a i poslovnim subjektima počivaju na načelu slobodnog kretanja osoba, robe i usluga koje se temelji na učinkovitom prometnom sustavu. Stoga je od presudne važnosti da se dogovoreno zakonodavstvo Unije u potpunosti i na vrijeme prenosi i primjenjuje u državama članicama te da se izbjegnu redundancije i nove prepreke koje stoje na putu slobodnom protoku robe. Također je i dalje prisutna hitna potreba za dodatnim smanjenjem administrativnog opterećenja s pomoću pojednostavljivanja i usklađivanja dokumenata i postupaka koji se tiču prometa i sukladnosti. Dok je napredak, na primjer, ostvaren u pogledu teretnog lista eManifest za pomorski sektor, teretni list e-CMR za cestovni prijevoz još čeka na odobrenje u mnogim državama članicama. Posebno bi u pogledu multimodalnog prekograničnog prijevoza (dugo planirani) okvir e-tereta trebao doprinijeti ostvarivanju pojednostavljenog, neometanog i transparentnog protoka informacija između poslovnih subjekata i tijela vlasti, i to bez papira. U ovom kontekstu Komisija bi trebala pokrenuti novu inicijativu na temelju rada svoga Digitalnog foruma za prijevoz i logistiku.
Učinkovita integracija načina prijevoza – učinkovit multimodalni prijevoz tereta i njegovo uvođenje od strane klijenata i prijevoznika uvelike ovisi o optimalnom prijevozu u okviru specifičnih načina prijevoza, u prvom redu cestovnog, željezničkog i vodnog prijevoza. U području željeznice ERTMS bilježi uspjehe, ali mu je potrebna ubrzana i održiva implementacija u državama članicama, uz prevladavanje trenutnih prepreka u pogledu financiranja. Prepreke interoperabilnosti trebale bi se također smanjiti razvojem i poticanjem upotrebe interoperabilnih željezničkih vozila na tržištu. U zajedničkom poduzeću Shift2Rail objedinjuju se potrebni dionici i sredstva za istraživanje. Kad je riječ o kombiniranom prijevozu treba dodatno pojednostavniti prekogranične operacije te u tom pogledu rad Komisije na moderniziranju pravila za kombinirani prijevoz zaslužuje potporu. U području cestovnog prijevoza naglasak treba jasno staviti na povećanje učinkovitosti i suzbijanje štetnih utjecaja. Najnoviji trendovi, kao što je upotreba internetskih stranica za razmjenu tereta, mogu pripomoći smanjenju praznih vožnji i povećanju učinkovitosti bez korištenja većih teretnih vozila. Na sličan način treba uzeti u obzir i neobvezujuće mjere poput davanja prioriteta natovarenim zelenim vozilima koja ispunjavaju najveće standarde emisija kako bi se promicala održivost u cestovnom prijevozu tereta, ukorak s uvođenjem infrastrukture benzinskih postaja s alternativnim gorivima, barem na koridorima transeuropske prometne mreže.
Poboljšanje pristupa informacijama o multimodalnim i logističkim uslugama u EU-u – za učinkovitu upotrebu prijevoznih opcija preko granica i unutar sve složenijih logističkih lanaca neophodno je da korisnici logistike raspolažu dostupnim, ažuriranim i povjerljivim informacijama o multimodalnim i logističkim uslugama u EU-u. To posebno vrijedi za mala i srednja poduzeća koja bi mogla imati manje mogućnosti za prikupljanje tih informacija. Izdavanjem priručnika trebao bi se olakšati jednak pristup pravilima i najboljim praksama u multimodalnom prijevozu tereta.
Digitalizacija i inovativne tehnologije – sve izraženija digitalizacija u području komunikacije, informacijskih usluga, proizvodnje i poslovnih postupaka također ima znatan utjecaj na način organiziranja i provedbe prijevoza tereta i logističkih usluga; Jednak pristup podacima i razmjeni podataka, integracija i interoperabilnost informacijskih sustava (novih, postojećih i prekograničnih) ključna su pitanja na koja treba pronaći odgovore, uz aspekte (kibernetičke) sigurnosti, borbe protiv prijevare i zaštite koji su presudni za komunikaciju između poslovnih subjekata i tijela vlasti. Pametna informacijska i komunikacijska infrastruktura i usluge telematike koje se primjenjuju u EU-u (na primjer Galileo, SafeSeaNet, riječni informacijski sustav, ITS, TAF za željeznicu) danas čine prijevoz tereta učinkovitijim i sigurnijim te ih treba dalje razvijati. Kooperativni sustavi prijevoza (C-ITS) koji se pojavljuju i moguća automatizirana i autonomna rješenja prijevoza kriju dodatan potencijal za inovacije u tom području. U tom bi pogledu strateški program Komisije za istraživanje prometa i inovacije trebao sadržavati i naglasak na rješenjima pametnog multimodalnog prijevoza tereta i prekrcavanja.
Povećanje privlačnosti sektora osobama iz struke – aktualni trendovi pokazuju da će se sektor prijevoza i logistike u predstojećim godinama suočavati s manjkom stručne i nestručne radne snage što bi moglo ugroziti njegov rad. Slično tome, sektor će moći iskoristiti mogućnosti naprednih digitalnih rješenja samo ako njegovo osoblje na vrijeme prihvati nove tehnologije. U tom kontekstu države članice, Komisija i sektor logistike moraju preuzeti odgovornost i osmisliti kvalitetnije mjere za obrazovanje i osposobljavanje. Poznate nedostatke u pogledu socijalnih uvjeta u sektoru također treba otkloniti kako bi se povećala njegova privlačnost za mlade ljude i buduće naraštaje.
Naposljetku, još uvijek postoji potreba za izradom sveobuhvatne intermodalne statistike o prijevozu i učinku kako bi se poduprlo planiranje i preispitivanje politika i ulaganja, na primjer u osnovnim koridorima mreže TEN-T, te pružio vrijedan doprinos poslovnim subjektima u sektoru logistike.
Konačno, EU će se morati pozabaviti i s mogućim učinkom odluke Ujedinjene Kraljevine da napusti Uniju na prometnu politiku i regulatorni okvir te provedbu projekata transeuropske prometne mreže, posebno u pogledu Sjevernomorsko-mediteranskog koridora koji povezuje Irsku s Ujedinjenom Kraljevinom.
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (9.11.2016)
upućeno Odboru za promet i turizam
o logistici u EU-u i multimodalnom prijevozu na novim koridorima TEN-T
(2015/2348(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Damiano Zoffoli
PRIJEDLOZI
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. ističe da su infrastruktura mreže TEN-T i razvoj logistike međusobno povezani te da se zahvaljujući mrežama mogu otvoriti mogućnosti u pogledu unapređenja učinkovitosti i multimodalnog prijevoza, također i uz pomoć bolje upotrebe postojeće fizičke i digitalne infrastrukture i njezinog boljeg održavanja; smatra da bi unapređenje postojećih interkonekcija, objekata i infrastrukture trebalo biti polazište za djelovanje država članica i Komisije s ciljem poboljšanja učinkovitosti logistike u kontekstu koridora TEN-T;
2. ističe da se u prometnom sektoru EU-a proizvodi oko četvrtina emisija stakleničkih plinova te da se predviđa povećanje teretnog prijevoza za otprilike 70 % (uključujući međunarodni pomorski promet), do kojeg će u skladu s aktualnim kretanjima i donesenim politikama doći u razdoblju od 2010. do 2050.; s obzirom na to ističe da se TEN-T treba smatrati ključnim instrumentom za ostvarivanje cilja dekarbonizacije u sklopu europske prometne politike, čime se može znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma s konferencije COP 21, koji je EU nedavno ratificirao i čime je on stupio na snagu, te dugoročnih ciljeva Unije u području klime; u tom pogledu ističe ulogu međunarodnih tijela i mjera na globalnoj razini u smanjivanju globalnog utjecaja prometa na okoliš;
3. traži od Komisije da ocijeni izvedivost uspostave jedinstvene standardne metode mjerenja emisija stakleničkih plinova u cijelom lancu opskrbe i za sva rješenja modalnog prijevoza;
4. smatra da će glavni izazov s kojim će se EU suočiti kada je riječ o logistici biti smanjenje utjecaja teretnog prijevoza na okoliš i javno zdravlje na najmanju moguću mjeru, osobito kada je riječ o cestovnom prijevozu, u kojem se proizvodi otprilike jedna četvrtina emisija stakleničkih plinova prometnog sektora, što će se postići smanjenjem onečišćenja zraka i onečišćenja bukom te povećanjem učinkovitosti u skladu s Pariškim sporazumom;
5. smatra da je važno osigurati da razvoj logistike ne dovede do pogoršanja životnih uvjeta, posebno za one koji su već izloženi visokim razinama onečišćenja, te podsjeća na to da je pri ocjeni infrastrukturnih projekata potrebno uzeti u obzir društvene, ekološke i ekonomske aspekte, pri čemu je nužna puna usklađenost sa zakonodavstvom EU-a, a posebice s Direktivom o procjeni učinaka na okoliš, koju države članice trebaju pravilno prenijeti u svoje zakonodavstvo, primjenjivati i provoditi;
6. ističe da je potrebno osigurati da planirana infrastruktura odgovara stvarnim potrebama za održivom logistikom te da neće predstavljati neodrživo opterećenje za okoliš; u tom smislu ističe da bi zaštita biološke raznolikosti i ostvarivanje ciljeva EU-a u području očuvanja okoliša trebali biti znatno bolje integrirani u planiranje i provedbu za koridore TEN-T;
7. ističe da tehnološke inovacije mogu omogućiti bržu i jeftiniju tranziciju prema učinkovitijem i održivijem europskom prometnom sustavu djelujući na tri glavna čimbenika: učinkovitost vozila (zahvaljujući novim motorima, materijalima i modelima), čišću upotrebu energije (zahvaljujući novim gorivima i pogonskim sustavima, osobito s obzirom na to da se 95 % energije koja se koristi u prometnom sektoru EU-a dobiva iz nafte), te bolju upotrebu prijevoznih mreža (zahvaljujući uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija); u tom kontekstu smatra da će se zamjenom fosilnih goriva drugim izvorima energije u opskrbi prometnog sektora poboljšati ekološka učinkovitost tog sektora te da stoga treba razmotriti mjere kao što su poticajni programi za promicanje brzog prijelaza s teških gospodarskih i teških teretnih vozila na vozila s čišćim alternativnim pogonskim sklopovima, ili mjere kojima se ukapljeni prirodni plin uvodi kao alternativa korištenju dizela i kao prijelazno rješenje za smanjenje emisija u cestovnom teretnom prijevozu dok alternativni pogoni poput električnog pogona na baterije i pogona na gorive ćelije ne postanu konkurentni;
8. poziva Komisiju da potiče konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza osiguravanjem potpuno interoperabilnih i međusobno povezanih željezničkih mreža i jamčenjem jednakog pristupa poduzećima, te da isti pristup zauzme u pogledu plovnih putova, pomorsko-riječnog, pomorskog i zračnog prijevoza i tako im osigura jednake uvjete, te da potiče multimodalni i intermodalni prijevoz; također ističe da povećanje učinkovitosti i održivosti modalnog prijelaza i logistike prijevoza robe iziskuje uvođenje mjera za sve prijevozne mreže kako bi se zajamčile neometane veze među različitim vidovima prijevoza, pojednostavile usluge i povećala njihova pouzdanost te uklonile zakonske, tehničke i operativne prepreke; u tom kontekstu smatra da bi Komisija trebala predložiti okvir za elektroničku razmjenu informacija i upravljanje prometom u multimodalnom prijevozu (e-teret) kako bi se omogućio pojednostavljeni, neometani i transparentni protok informacija bez papira među poslovnim subjektima i tijelima vlasti;
9. poziva Komisiju i države članice da, na način koji se neće negativno odraziti na opću razinu sigurnosti, ojačaju učinkovitije mjere i poticaje kako bi potaknule željeznička poduzeća da smanje buku u željezničkom teretnom prijevozu s obzirom na to da onečišćenje bukom ima negativan utjecaj na zdravlje, osobito kada se uzme u obzir da je gotovo sedam milijuna ljudi u EU-u izloženo razinama buke iz željezničkog prometa koje su iznad praga pretjerane izloženosti, posebice u gradskim područjima; u tom pogledu poziva Komisiju da uvede gornje granice za buku u željezničkom teretnom prijevozu;
10. naglašava da je potrebno uložiti velike napore u revitalizaciju željezničkih pruga i poboljšanje unutarnjih plovnih putova, što se treba smatrati prioritetom održive prometne strategije EU-a; s obzirom na to da od početka gospodarske krize upravo željeznica stalno gubi svoj udio na tržištu, smatra da bi države članice i Komisija trebale predložiti nove i nediskriminirajuće inicijative usmjerene na poticanje razvoja tog sektora u cijeloj Europi; podsjeća Komisiju i države članice na ambiciozne ciljeve utvrđene u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011. (COM (2011)0144), među ostalim, na premještanje 30 % cestovnog teretnog prijevoza na udaljenostima većim od 300 km na željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima do 2030. godine, odnosno 50 % do 2050. godine;
11. podsjeća na važnost međusobne povezanosti morskih luka s ostalim vrstama prijevoza, posebno sa željezničkim prijevozom, u cilju poticanja načina prijevoza koji su manje štetni za okoliš, poboljšanja intermodalnosti i smanjenja emisija CO2; poziva Komisiju da usmjeri napore u poboljšanje interkonekcija s morskim lukama za koje su u planu veze sa željeznicom i s koridorima mreže TEN-T;
12. ističe važnost ulaganja u logistiku tzv. zadnje milje i važnost ekologizacije logistike glavnih čvorišta, osobito u gradskim područjima i lukama, u cilju ostvarivanje bolje integracije gradskih čvorišta i glavnih koridora, s obzirom na to da većina putovanja započinje i završava u gradskim područjima, kao i važnost djelovanja u cilju pojednostavljenja administrativnih i carinskih postupaka kako bi se skratilo vrijeme i smanjili troškovi prijevoza; ističe potencijal unutarnje plovidbe i pomorske dimenzije mreže TEN-T za smanjenje utjecaja prometnog sektora na okoliš;
13. traži od Komisije da u cjelokupnoj mreži TEN-T, a osobito u gradskim središtima, potiče razvoj oblika prijevoza koji se temelje na električnoj energiji, da potiče razvoj projekata inovativnih modela prijevoza koji uključuju npr. električna vozila i obnovljive izvore energije, te razvoj alternativnih goriva i potrebne infrastrukture; naglašava da uporaba lakih električnih komercijalnih vozila u logistici tzv. zadnje milje smanjuje emisije CO2 u cjelini, kao i da smanjuje lokalno onečišćenje i posebice buku te stoga doprinosi kvaliteti zraka u gradovima; zbog toga ističe potrebu za infrastrukturom za punjenje u okviru logistike glavnih čvorišta;
14. ističe da istraživanje i inovacije mogu imati važnu ulogu u razvoju ekološki održive i digitalizirane logistike, kao i veće interoperabilnosti i međupovezanosti IT sustava i usluga;
15. ističe da je za sektor prijevoza i logistike vrlo važno da se dovrši jedinstveno digitalno tržište, te posebice da se zajamči visoko dostupna, pouzdana i stabilna povezivost duž cijele mreže TEN-T i željezničkih koridora;
16. poziva Komisiju da razradi novu strategiju za inovacije i praktičnu primjenu za sektor prijevoza uz ostvarivanje snažne sinergije sa Strateškim planom za energetske tehnologije (plan SET) kako bi se utvrdili odgovarajući instrumenti za upravljanje i financiranje i zajamčila brza primjena rezultata istraživanja u praksi;
17. s obzirom na to da digitalizacija usluga ima ulogu u poticanju prijevoznih rješenja koja su manje štetna za okoliš, poziva Komisiju da, koristeći se između ostalog usklađenim zakonodavnim pristupom na razini EU-a, omogući, posebno malim i srednjim poduzećima, pristup podacima o prometnim tokovima duž koridora i o korištenju multimodalnog prijevoza, kao i razmjenu takvih podataka, te da više uključi lokalne operatore i javna tijela u tom sektoru kako bi se osiguralo bolje upravljanje lancem opskrbe i djelotvornija upotreba resursa i infrastrukture, između ostalog i razmjenom najboljih praksi; naglašava da je pristup tim podacima o prometnim tokovima za aktere kao što su autori digitalnih karata i pružatelji navigacijskih usluga ključan za omogućavanje intermodalnog prijevoza, učinkovitije usmjeravanje, automatiziranu vožnju i pametne prijevozne sustave, kao i vožnju u konvoju (tzv. platooning) u cestovnom teretnom prijevozu, koja omogućuje bolje iskorištavanje strujanja zraka iza vozila, a time i smanjenje emisija i povećanje kapaciteta prometnica;
18. ističe da je regulacija u području prijevoza trenutno povezana s načinom prijevoza i da spada u nadležnost različitih međunarodnih tijela (kao što su Međunarodna pomorska organizacija ili Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva); nadalje, primjećuje da opći pregled i razvoj sustava multimodalnog prijevoza predstavlja izazov zbog velikog broja uključenih aktera;
19. preporučuje da se ugradnja uređaja za blokadu u slučaju alkoholiziranosti („alcohol interlocks”), s niskim i znanstveno utemeljenim pragom tolerancije pri mjerenju, proglasi obveznom za sve nove vrste vozila za prijevoz robe;
20. poziva Komisiju da stavi na raspolaganje dodatna sredstva i da pojača učinkovito korištenje fondova EU-a, posebno za one projekte čiji je cilj smanjiti negativan utjecaj prometnog sektora na okoliš, osobito kada je riječ o prijevozu robe, i za one održive projekte s većim rizikom koji bi mogli biti manje atraktivni za privatne ulagače;
21. traži od Komisije da razmotri učinke koje širenje prakse „točno na vrijeme” ima na okoliš zbog toga što se na taj način povećava broj vozila u prometu;
22. ističe važnost integriranja logističkih tokova za distribuciju u oba smjera kako bi se smanjila ukupna potreba za prometom vozila za prijevoz robe, posebice imajući u vidu postepeni prelazak na kružno gospodarstvo.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
8.11.2016 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
52 2 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Cristian-Silviu Buşoi, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Estefanía Torres Martínez, Damiano Zoffoli |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Nicola Caputo, Michel Dantin, Christofer Fjellner, Elena Gentile, Peter Jahr, James Nicholson, Jasenko Selimovic, Bart Staes |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Jens Nilsson, Marco Valli |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
5.12.2016 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
41 4 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Daniel Dalton, Fabio De Masi, Maria Grapini, Werner Kuhn, Ramona Nicole Mănescu, Matthijs van Miltenburg |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Jeroen Lenaers |
||||