PREPORUKA o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane

30.1.2017 - (10975/2016 – C8-0438/2016 – 2016/0205(NLE)) - ***

Odbor za međunarodnu trgovinu
Izvjestitelj: Artis Pabriks

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane

(10975/2016 – C8-0438/2016 – 2016/0205(NLE))

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (10975/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (10973/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2., člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 153. stavkom 2., člankom 192. stavkom 1., člankom 207. stavkom 4., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkama (a) i (v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0438/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. i stavak 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0009/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kanade.

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Pregovori o Sveobuhvatnome gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Europske unije i Kanade, započeti tijekom sastanka na vrhu EU-a i Kanade u Pragu 6. svibnja 2009., zaključeni su na njihovu sastanku na vrhu u Ottawi 26. rujna 2014. Tijekom pravne revizije, koja je završena 29. veljače 2016., napravljene su dodatne izmjene, naročito u poglavlju o ulaganjima.

CETA je prvi sporazum o slobodnoj trgovini koji je Europska unija sklopila s nekim drugim velikim, razvijenim gospodarstvom OECD-a. Također je riječ o najambicioznijem sporazumu koji su i EU i Kanada ikad sklopili. S tim će sporazumom europska poduzeća dobiti najbolji tretman koji je Kanada ikada ponudila nekom trgovinskom partneru tako što će moći sudjelovati na kanadskom tržištu pod ravnopravnim uvjetima.

Kanada je veliki trgovinski i investicijski partner Europske unije. Kanada je i njezin strateški partner s kojim dijeli povijest utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i interesima. Ta je zemlja 12. po redu najveći trgovinski partner EU-a. Europska unija drugi je najvažniji trgovinski partner Kanade, odmah iza SAD-a. Kanada je također četvrti najveći ulagač u EU. Europska unija je 2015. iz Kanade uvezla robu u vrijednosti od 28,3 milijarde EUR te je u Kanadu izvezla robu u vrijednosti od 35,2 milijarde EUR, a očekuje se da će, kada Sporazum bude u cijelosti proveden, ta brojka narasti za više od 20 %.

Trgovina robom. Od prvog dana kada CETA stupi na snagu ukinut će se gotovo sve carine na robu podrijetlom iz EU-a, koje iznose 400 milijuna EUR. Postoje međutim neka ograničenja u slobodnom pristupu tržištu, što se odnosi na nekoliko poljoprivrednih proizvoda, javne usluge, audiovizualne usluge i usluge prijevoza. Za nekoliko poljoprivrednih proizvoda koje se smatra osjetljivima bit će ponuđene kvote (mliječni proizvodi) ili uopće neće biti obuhvaćeni (perad i jaja).

Osim ukidanja carina, Sporazumom su predviđene i druge mjere koje bi trebale doprinijeti smanjenju troškova za proizvođače, kao što je obostrano priznavanje „potvrda o ocjenjivanju sukladnosti” za mnoge proizvode, od električnih uređaja do igračaka. Primjerice, da bi poduzeće iz EU-a koje želi izvoziti igračke dobilo potvrdu koja vrijedi u Kanadi, svoj će proizvod morati testirati samo jednom, i to u Europi, čime će uštedjeti i vrijeme i novac.

Trgovina uslugama. Sporazum pruža nove, bolje mogućnosti pristupa tržištu za europske pružatelje usluga u kojima su poduzeća iz EU-a vodeća u svijetu, a koje se kreću od pomorskih usluga, preko telekomunikacija i inženjeringa do usluga zaštite okoliša i računovodstvenih usluga. Pružateljima usluga bit će lakše putovati između EU-a i Kanade kako bi se povezali sa svojim klijentima. Sporazumom će se također uspostaviti okvir za jednostavnije priznavanje stručnih kvalifikacija, primjerice za arhitekte.

Sklapanjem Sporazuma Europska unija prvi put otvara pristup tržištu uslužnog sektora na temelju „negativne liste”, što znači da su liberalizirana sva tržišta usluga osim onih koja su izričito isključena. Isključene su javne usluge poput zdravstvene skrbi, obrazovnih i drugih socijalnih usluga, kao i distribucija vode, audiovizualne usluge i neke usluge zračnog prometa.

Javna nabava. Kanada je poduzećima iz EU-a omogućila da sudjeluju u njezinim javnim natječajima u većoj mjeri nego bilo kojem drugom trgovinskom partneru. Poduzeća iz EU-a moći će se nadmetati za pružanje dobara i usluga ne samo na saveznoj razini već i na razini kanadskih pokrajina i općina, što do sada nije bilo omogućeno nijednom poduzeću koje nije kanadsko. Procjenjuje se da je tržište javne nabave kanadskih pokrajina dvostruko veće od onog na saveznoj razini. Kanada je prihvatila i to da poboljša transparentnost na način da sve obavijesti o javnim natječajima objavljuje na jednoj internetskoj stranici posvećenoj javnoj nabavi. To će biti posebno važno za europska mala i srednja poduzeća s obzirom na to da pristup informacijama za manja poduzeća čini jednu od najvećih prepreka u pristupanju međunarodnim tržištima.

Oznake zemljopisnog podrijetla

Bolja zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i specijaliziranih proizvoda velike vrijednosti kao što su njemački Bayerisches Bier ili talijanska Mortadella Bologna važan je ofenzivni interes EU-a u trgovinskim pregovorima. U konačnici se Kanada složila s tim da u jednakoj mjeri kao i EU zaštiti više od 140 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla za prehrambene proizvode i pića. Sporazumom će se zajamčiti da se pod tim imenima u Kanadi prodaju samo izvorni proizvodi. Popis tih oznaka zemljopisnog podrijetla nalazi se u Prilogu 20A Sporazuma, a kasnije se mogu dodati i druge oznake zemljopisnog podrijetla.

Ulaganja. CETA je prvi gospodarski sporazum koji je Europska unija sklopila nakon Ugovora iz Lisabona, a koji sadržava razrađeno poglavlje o ulaganjima, sa svim relevantnim odredbama o zaštiti ulaganja. Nakon žustre javne rasprave i izričitog protivljenja Europskog parlamenta mehanizmu za rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS) Komisija je u rujnu 2015. predložila novi način zaštite ulaganja, koji je kanadska vlada bezrezervno prihvatila. Sporazumom je uveden novi sustav sudova za ulaganja te su poboljšana pravila o zaštiti ulaganja. Njime se jamči pravo vlada Europske unije da donose zakone u interesu svojih građana, a da pritom zaštitom njihovih ulaganja privlače i strane ulagače. Novi sustav omogućuje i pravednije i transparentnije rješavanje ulagačkih sporova. Zbog toga je to važan korak prema krajnjem cilju EU-a da se osnuje međunarodni sud za ulaganja.

Zajednički instrument za tumačenje

U trenutku potpisivanja Sporazuma Kanada i Europska unija i njezine države članice usvojile su Zajednički instrument za tumačenje. Ovim se instrumentom za tumačenje, u skladu s člankom 31. Bečke

konvencije o pravu međunarodnih ugovora, pruža obrazloženje onoga o čemu su se stranke sporazumjele u više odredaba CETA-e koje su bile predmet javne rasprave i uzrok zabrinutosti te se pruža dogovoreno tumačenje CETA-e. To uključuje učinak CETA-e na sposobnost vlada da donose propise u javnom interesu, kao i odredbe o zaštiti ulaganja i rješavanju ulagačkih sporova te o održivom razvoju, pravima radnika i zaštiti okoliša. Kao takav, taj je instrument sastavni dio Sporazuma.

Zaključak

Kanada je najrazvijenije gospodarstvo s kojim je EU dosad sklopio sporazum o slobodnoj trgovini. Konačni je sporazum uravnotežen, sveobuhvatni rezultat znatne ekonomske vrijednosti za EU, u cijelosti usklađen s pregovaračkim mandatom i rezolucijom koju je usvojio Europski parlament[1]. Doprinijet će prijeko potrebnom rastu i stvaranju radnih mjesta, i to uz puno poštovanje visokih europskih standarda u područjima poput sigurnosti hrane, zaštite okoliša i prava radnika. Sporazum donosi mnoge novosti, kao što su postignuća u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla i pristupom tržištu za brodove i određene pomorske usluge kakve Kanada nikad prije nije odobrila nekom trgovinskom partneru. U isto vrijeme pruža zaštitu pojedinih osjetljivih interesa EU-a, posebno u sektoru poljoprivrede i javnih usluga.

Povrh ekonomskih aspekata, Sporazum ima i geopolitičku važnost te će osnažiti odnose EU-a s jednim od naših najbližih saveznika.

Izvjestitelj zato snažno preporučuje da se dâ suglasnost za sklapanje Sporazuma.

• [1]  Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2011.

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE (29.11.2016)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
(10975/2016 – C8-0438/2016 – 2016/0205(NLE))

Izvjestitelj za mišljenje: Charles Tannock

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) znatno će ojačati odnose EU-a i Kanade te predstavlja važan instrument za nastojanja EU-a da kreira standarde globalne trgovine u 21. stoljeću.

I Kanadu i EU odlikuje snažna predanost demokraciji, temeljnim slobodama, zaštiti ljudskih prava, liberalnoj i otvorenoj trgovini i multilateralizmu. Kanada je od 1996. strateški partner EU-a i važan saveznik na međunarodnoj pozornici. Kanada i EU tijesno surađuju na globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, ljudska prava, energetska sigurnost, rješavanje sukoba i prisilne migracije. Kanada redovito sudjeluje u civilnim i vojnim misijama EU-a u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike te je važan saveznik u NATO-u. Sklapanje CETA-e bio bi zalog trajne važnosti i postojanosti transatlantskih odnosa u dobu kada se obje regije sve više okreću prema Aziji i drugim svjetskim regijama.

CETA je najmoderniji sporazum o slobodnoj trgovini o kojemu je EU dosad vodio pregovore. Sadrži poglavlja o održivom razvoju, radu i okolišu, koja obuhvaćaju ambiciozne obveze u pogledu zaštite okoliša i radničkih prava. Sporazum također sadrži mjere kojima se želi osigurati sudjelovanje poslodavaca, sindikata, organizacija civilnog društva i građana u provedbi socijalnih i ekoloških odredbi te sporazuma općenito. Osim toga, CETA je stubokom promijenila način na koji se rješavaju sporovi između ulagača i države. Na mjesto starog arbitražnog sustava dolazi novi, stalni sudski sustav za ulaganja čije suce imenuju europske i kanadske vlasti te mehanizam za pritužbe. CETA bi stoga bila ključni korak prema poštenijoj globalnoj trgovini koja počiva na pravednijim pravilima. U vremenu kada pojava novih sila na svjetskoj pozornici sve više dovodi u pitanje sposobnost Zapada da kreira globalne norme i standarde, sklapanjem CETA-e uloga EU-a kao ključnog globalnog aktera dobila bi na snazi.

CETA dolazi u paketu sa sporazumom o strateškom partnerstvu kojim se teži produbiti bilateralnu suradnju u područjima kao što su vanjska i sigurnosna politika, borba protiv terorizma, borba protiv organiziranog kriminala, održivi razvoj, istraživanja i kultura. Ta će dva sporazuma zajednički omogućiti da odnosi EU-a i Kanade postanu još snažniji na korist građana s obiju strana Atlantika. U svjetlu aktualnih trgovinskih pregovora s SAD-om i Meksikom, CETA predstavlja prvi građevni blok šireg područja slobodne trgovine na sjevernom Atlantiku.

Uzimajući u obzir političke i ekonomske prednosti koje sa sobom donosi uspješno sklapanje CETA-e i njezin pozitivan doprinos pravilima globalne trgovine, izvjestitelj predlaže da Odbor za vanjske poslove preporuči davanje suglasnosti za taj sporazum.

******

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor preporuči davanje suglasnosti za nacrt odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
Referentni dokumenti	10975/2016 – C8-0438/2016 – COM(2016)0443 – 2016/0205(NLE)
Nadležni odbor	INTA
Odbori koji su dali mišljenje        Datum objave na plenarnoj sjednici	AFET 21.11.2016
Izvjestitelj za mišljenje        Datum imenovanja	Charles Tannock 8.9.2016
Razmatranje u odboru	14.11.2016
Datum usvajanja	29.11.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	27 12 14
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Lars Adaktusson, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Sandra Kalniete, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Jean-Luc Mélenchon, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Alyn Smith, Jaromír Štětina, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Hilde Vautmans
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Laima Liucija Andrikienė, Brando Benifei, Luis de Grandes Pascual, Mariya Gabriel, Ana Gomes, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Soraya Post, Igor Šoltes, Renate Sommer, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Janusz Zemke, Željana Zovko
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Michel Reimon

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (8.12.2016)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
(10975/2016 – C8-0438/2016 – 2016/0205(NLE))

Izvjestitelj za mišljenje: Georgi Pirinski

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Najvažniji krajnji rezultat CETA-e mora biti otvaranje pristojnih radnih mjesta, uravnoteženo povećanje plaća i povećanje mogućnosti za poduzetnike. Međutim, kada je riječ o otvaranju pristojnih radnih mjesta, empirijski dokazi temeljeni na modelima iz stvarnog svijeta u najboljem slučaju upućuju na neznatno ukupno povećanje zaposlenosti u EU-u od najviše 0,018 % tijekom razdoblja provedbe od 6 do 10 godina. Štoviše, nedavne studije u kojima su upotrijebljeni takvi modeli predviđaju stvaran gubitak 204 000 radnih mjesta u cijelom EU-u, od čega će 45 000 biti izgubljeno u Francuskoj, 42 000 u Italiji, a 19 000 u Njemačkoj. Osim toga, procjena učinka na održivost iz 2011. upozorila je na ozbiljne sektorske razlike, koje će u konačnici dovesti do povećanja dugoročne nezaposlenosti.

Kada je riječ o plaćama, dokazi upućuju na to da bi se tim sporazumom doprinijelo povećanju jaza u prihodima između nekvalificiranih i kvalificiranih radnika i time povećale nejednakosti i socijalne napetosti. Nadalje, predviđaju se znatni učinci redistribucije nacionalnog dohotka, što za EU znači povećanje od 0,66 % u korist vlasnika kapitala, a time i daljnje razaranje društvenog tkiva.

Sporazum ne sadržava nijedno poglavlje s konkretnim mjerama za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP). U EU-u trenutačno postoji 20,9 milijuna MSP-ova, od kojih 93 % ima manje od 10 zaposlenika, ali samo njih 619 000 izvozi u zemlje izvan EU-a. U liberaliziranim uvjetima koje će stvoriti CETA takvi će MSP-ovi doći na udar konkurencije velikih sjevernoameričkih transnacionalnih korporacija, što će ugroziti 90 milijuna radnih mjesta (67 % ukupnog broja zaposlenih) koja oni pružaju.

Unatoč činjenici da CETA sadržava posebno poglavlje o trgovini i radu, postoji očita razlika između razine zaštite predviđene za ulagače te za interese i prava radnika. Privilegirani status predviđen za ulagače u sustavu sudova za ulaganja u oštroj je suprotnosti s mehanizmom za savjetovanja predviđenim za zaštitu interesa i prava radnika.

Nadalje, Kanada još uvijek nije ratificirala Konvenciju MOR-a o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje te još uvijek nije uvela sustav za određivanje sankcija u slučajevima kršenja radnih i socijalnih prava niti mjerodavne propise.

Dokazano je da olakšavanje trgovine na potezu sjever – sjever rezultira smanjenjem obujma trgovine sa zemljama u razvoju, u ovom slučaju ponajprije s afričkim zemljama. To je osobito štetno jer je nužno inzistirati na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030. kao jedinom načinu da se prevladaju sve veće nejednakosti između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju te riješi problem brzo rastućih migracijskih pritisaka.

I dalje se ozbiljno sumnja u kompatibilnost klauzule o sustavu sudova za ulaganja i načela privremene primjene s postojećim pravom EU-a.

Izvjestitelj se stoga osjeća primoranim pozvati Odbor za međunarodnu trgovinu da uskrati suglasnost za sporazum.

******

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor preporuči da Parlament odbije dati svoju suglasnost za Prijedlog odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
Referentni dokumenti	10975/2016 – C8-0438/2016 – COM(2016)0443 – 2016/0205(NLE)
Nadležni odbor	INTA
Odbori koji su dali mišljenje        Datum objave na plenarnoj sjednici	EMPL 24.11.2016
Izvjestitelj(ica) za mišljenje        Datum imenovanja	Georgi Pirinski 9.11.2016
Razmatranje u odboru	29.11.2016
Datum usvajanja	8.12.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	27 24 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Maria Arena, Georges Bach, Deirdre Clune, Karima Delli, Tania González Peñas, Edouard Martin, Evelyn Regner, Joachim Schuster, Monika Vana, Tom Vandenkendelaere, Flavio Zanonato, Gabriele Zimmer
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	John Stuart Agnew, Hannu Takkula

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (13.1.2017)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
(10975/2016 – C8-0438/2016 – 2016/0205(NLE))

Izvjestitelj za mišljenje: Bart Staes

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor preporuči da Parlament da svoju suglasnost za nacrt odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
Referentni dokumenti	10975/2016 – C8-0438/2016 – COM(2016)0443 – 2016/0205(NLE)
Nadležni odbor	INTA
Odbori koji su dali mišljenje        Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 24.11.2016
Izvjestitelj(ica) za mišljenje        Datum imenovanja	Bart Staes 10.11.2016
Datum usvajanja	12.1.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 24 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Guillaume Balas, Nicola Caputo, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Anne-Marie Mineur, Gabriele Preuß, Jasenko Selimovic, Bart Staes, Tibor Szanyi, Mihai Ţurcanu, Tom Vandenkendelaere
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Burkhard Balz, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Jussi Halla-aho, Heidi Hautala, Anja Hazekamp, Sajjad Karim, Sorin Moisă, Evelyn Regner, Jana Žitňanská

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
Referentni dokumenti	10975/2016 – C8-0438/2016 – COM(2016)0443 – 2016/0205(NLE)
Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje	31.10.2016
Nadležni odbor        Datum objave na plenarnoj sjednici	INTA 21.11.2016
Odbori čije se mišljenje traži        Datum objave na plenarnoj sjednici	AFET 21.11.2016	EMPL 24.11.2016	ENVI 24.11.2016
Izvjestitelji:        Datum imenovanja	Artis Pabriks 13.7.2016
Razmatranje u odboru	31.8.2016	12.10.2016	10.11.2016	29.11.2016
	23.1.2017
Datum usvajanja	24.1.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	25 15 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Yannick Jadot, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Matteo Salvini, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Eric Andrieu, Bendt Bendtsen, Edouard Ferrand, Seán Kelly, Ramon Tremosa i Balcells
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Laura Agea
Datum podnošenja	30.1.2017

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

25	+
ALDE	Marietje Schaake, Hannu Takkula, Ramon Tremosa i Balcells
ECR	David Campbell Bannerman, Emma McClarkin, Joachim Starbatty, Jan Zahradil
ENF	Franz Obermayr
PPE	Laima Liucija Andrikienė, Bendt Bendtsen, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Seán Kelly, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler
S&D	Bernd Lange, David Martin, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández

15	–
EFDD	Laura Agea, Tiziana Beghin, David Borrelli
ENF	Edouard Ferrand, Matteo Salvini
GUE/NGL	Eleonora Forenza, Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz
S&D	Eric Andrieu, Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Emmanuel Maurel, Joachim Schuster
VERTS/ALE	Heidi Hautala, Yannick Jadot

1	0
ALDE	Marielle de Sarnez

ISPRAVCI GLASOVANJA I NAMJERA GLASOVANJA
–	Franz Obermayr

Legenda:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani