IZVJEŠĆE o odgovornom vlasništvu nad kopitarima i skrbi o njima

1.2.2017 - (2016/2078(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj
Izvjestiteljica: Julie Girling

Postupak : 2016/2078(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0014/2017
Podneseni tekstovi :
A8-0014/2017
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o odgovornom vlasništvu nad kopitarima i skrbi o njima

(2016/2078(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 39., 42. i 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o funkcioniranju zajedničke poljoprivredne politike i zajedničke ribarstvene politike,

–  uzimajući u obzir članak 114. UFEU-a o uspostavi i funkcioniranju jedinstvenog tržišta,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 168. stavak 4. točku (b) UFEU-a o mjerama u veterinarskom i fitosanitarnom području, kojima je neposredni cilj zaštita javnog zdravlja,

–  uzimajući u obzir članak 13. UFEU-a, kojim je propisano da u oblikovanju i provedbi politika Unije u području poljoprivrede, ribarstva, prijevoza, unutarnjeg tržišta, istraživanja i tehnološkog razvoja te istraživanja svemira, Unija i države članice, budući da su životinje čuvstvena bića, punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobit životinja, istovremeno poštujući zakonodavne ili administrativne odredbe i običaje država članica, posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu baštinu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”)[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka i o izmjeni direktiva 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredbe (EZ) br. 1255/97[2],

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009. o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja[3],

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje[4],

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/262 оd 17. veljače 2015. o utvrđivanju pravila u skladu s direktivama Vijeća 90/427/EEZ i 2009/156/EZ s obzirom na metode za identifikaciju kopitara („Uredba o putovnici za kopitare”)[5],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005[6],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008[7],

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 23. travnja 2015. u predmetu C-424/13, Zuchtvieh-Export GmbH protiv Stadt Kempten,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije br. 1337/2013 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1169/2011 u pogledu navođenja zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla mesa,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod nazivom „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir zaključke studije Komisije pod nazivom „EDUCAWEL”[8],

–  uzimajući u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0014/2017),

A.  budući da godišnja vrijednost sektora kopitara u EU-u iznosi preko 100 milijardi EUR[9] te da je ukupni promet na kladionicama samo 2013. iznosio 27,3 milijarde EUR, od čega su vlade država članica primile 1,1 milijardu EUR[10];

B.  budući da je samo u industriji konjičkog sporta zaposleno otprilike 900 000 ljudi i da pet do sedam kopitara stvaraju jedno radno mjesto s punim radnim vremenom te da se ta radna mjesta, koja se nalaze u gospodarski osjetljivim ruralnim područjima, ne mogu izmjestiti;

C.  budući da sektor kopitara ostvaruje ciljeve europske politike ruralnog razvoja koja se temelji na održivoj poljoprivredi, održivom upravljanju prirodnim resursima i promicanju socijalne uključenosti u ruralnim zajednicama; budući da se kopitari i dalje naveliko koriste u poljoprivredi i da se za njih nalaze nove namjene, na primjer proizvodnja magarećeg mlijeka, te da daljnji razvoj tih proizvoda donosi i nove mogućnosti i koristi za proizvođače i potrošače;

D.  budući da sektor kopitara ima aktivnu ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. kojom se nastoji ostvariti održivi rast koji se dijelom temelji na ekološki prihvatljivijem gospodarstvu, a dijelom na uključivom rastu te budući da je sektor kopitara važan zbog njegova ključnog doprinosa ekološkom, ekonomskom i socijalnom razvoju u ruralnim područjima;

E.  budući da je Europska unija najveće tržište na svijetu za industriju konjičkih sportova[11];

F.  budući da kopitari u EU-u, čija se brojka procjenjuje na 7 milijuna, imaju povijesnu vezu s ljudima i vrše vrlo različite uloge, od uloge životinja za natjecanja i za rekreaciju do uloge radnih životinja u prijevozu, turizmu, behavioralnim i edukacijsko-rehabilitacijskim terapijama, sportu, obrazovanju, šumarstvu i poljoprivredi, izvora mlijeka i mesa, životinja za istraživanje te divljih i poludivljih životinja; budući da kopitari doprinose i očuvanju bioraznolikosti i ruralnoj održivosti te da tijekom svojeg života mogu imati nekoliko od navedenih uloga;

G.  budući da odgovorno vlasništvo i skrb nad kopitarima počinje odgovarajućom pažnjom za zdravlje životinja i uvjete u kojima žive te da prema tome u središtu svih aktivnosti kopitara mora biti pitanje njihove dobrobiti; budući da regulatorno okružje na razini EU-a varira od države do države te da se postojeće zakonodavstvo različito primjenjuje unutar EU-a što dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja i pogoršanja u pogledu dobrobiti životinja;

H.  budući da su kopitari, u odnosu na njihov broj[12], životinje koje se najčešće prevoze u Europi, da su građani EU-a ozbiljno zabrinuti zbog vremena koje životinje provode u prijevozu i da zahtijevaju kraće trajanje prijevoza, jer se kopitari dovoze u Uniju i odvoze iz nje u vozilima koja nisu prikladna u tu svrhu i to na velike udaljenosti cestom, morem i zrakom prije nego dođu do svog krajnjeg odredišta;

I.  budući da su podaci o kretanjima kopitara u komercijalne svrhe zabilježeni s pomoću sustava TRACES, međutim, ti se podaci objavljuju samo jednom godišnje i uz kašnjenje od dvije godine;

J.  budući da bi se lako dostupnim podacima moglo pomoći nadležnim tijelima i drugim organizacijama da bolje nadziru učinke na zdravlje životinja i istražuju naknadne navode o slaboj biološkoj sigurnosti;

K.  budući da nema dovoljno podataka za utvrđivanje koliko se točno radnih kopitara koristi na malim i djelomično samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima, od kojih se znatan broj nalazi u novijim državama članicama, te u turizmu;

L.  budući da je Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) u svibnju 2016.[13] usvojila smjernice o radnim kopitarima u pogledu pet temeljnih prava životinja, to jest da ne pate od gladi, žeđi ni pothranjenosti, da ih se zaštiti od straha i uznemiravanja, tjelesne nelagode te pretjerane vrućine, da ih se zaštiti od boli i da imaju slobodu prirodnog ponašanja;

M.  budući da kopitari u okviru poljoprivrede, konjičkih aktivnosti i turizma lokalnim akterima i ruralnim područjima pružaju vrijedna radna mjesta i prihode koji se ne mogu izmjestiti, ali je ugrožena dobrobit dijela kopitara i turisti najčešće nemaju dovoljno znanja da bi mogli utvrditi i ispraviti probleme povezane s njihovom dobrobiti[14];

N.  budući da se oznakama dobrobiti životinja koje dodjeljuju zaposlenici u sektoru jamči dobro funkcioniranje tih aktivnosti i dostupnost potrebnih informacija javnosti;

O.  budući da neograničeno, neselektivno i neodgovorno uzgajanje kopitara dovodi do slabe gospodarske vrijednosti tih životinja koje se često suočavaju s ozbiljnim problemima povezanima s dobrobiti, posebno tijekom gospodarske recesije; budući da su Parlament i Vijeće nedavno usvojili zakonodavstvo kojim se usklađuju pravila o zootehničkim i genealoškim uvjetima koji vrijede za uzgoj čistih pasmina, uključujući i kopitare, u cilju povećanja konkurentnosti i poboljšanja organizacije sektora europskog stočarstva te kvalitete informacija povezanih s razmnožavanjem i identifikacijom čistokrvnih rasplodnih životinja, posebno kopitara;

P.   budući da se u zapadnim državama članicama broj napuštenih kopitara povećao u odnosu na 2008., posebno u onima u kojima oni više nisu izvor prihoda nego skupi luksuz i time veliko financijsko opterećenje; budući da Komisija i države članice to nisu popratile adekvatnim i zadovoljavajućim odgovorom;

Q.  budući da se većina primjera takvog ponašanja odnosi na privatne vlasnike i da nije reprezentativna u pogledu najvećeg dijela sektora profesionalnog uzgoja konja u Europi;

R.  budući da su kopitari društvene životinje kognitivnih sposobnosti koje mogu razviti snažnu prisnost s ljudima i budući da ih se koristi u okviru brojnih edukativnih i obrazovnih programa, terapija i rehabilitacijskih programa, uključujući programe za poremećaje iz autističnog spektra, cerebralnu paralizu, cerebrovaskularne poremećaje, poremećaje i poteškoće s učenjem ili govorom, rehabilitaciju bivših zatvorenika, psihoterapiju, posttraumatski stresni poremećaj te ovisnost;

S.  budući da se vlasnici suočavaju s teškim odlukama kada se više ne mogu prikladno skrbiti o svojim kopitarima, među ostalim zbog visokih veterinarskih troškova, i budući da je u određenim državama članicama eutanazija prečesto prvo rješenje, i to vrlo skupo, za vlasnike koji više ne mogu podmirivati veterinarske troškove i troškove za jamčenje dobrobiti kopitara; budući da je u drugim državama članicama eutanazija kopitara moguća jedino kada postoji jasno veterinarsko opravdanje, neovisno o dugoročnoj dobrobiti dotične životinje;

T.  budući da se kopitari u mnogim zemljama izvan Unije ne smatraju životinjama za proizvodnju hrane te da se konjsko meso iz tih zemalja rutinski uvozi u cilju njegove prodaje i plasmana na tržište EU-a; budući da ta situacija utječe na pitanje dobrobiti i dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja zato što EU trenutačno ne dozvoljava da meso europskih konja koji nisu prvotno bili namijenjeni za proizvodnju mesa i klanje bude dio ljudske prehrane, dok je u slučaju uvoza mesa iz trećih zemalja moguća veća fleksibilnost;

1.  prima na znanje znatan gospodarski, ekološki i društveni doprinos kopitara diljem EU-a kao i ključne kulturne i obrazovne vrijednosti izravno povezane s time, kao što je poštovanje životinja i okoliša;

2.   napominje da poljoprivrednici u cilju diverzifikacije djelatnosti i proširenja izvora prihoda sve više koriste kopitare u edukacijske, sportske, terapeutske i rekreacijske svrhe na poljoprivrednim gospodarstvima te naglašava da se prisutnošću kopitara omogućava multifunkcionalnost poljoprivrednih poduzeća, čime se potiče zapošljavanje u ruralnim područjima i doprinosi razvoju odnosa između urbanih i ruralnih područja, lokalnoj održivosti i koheziji;

3.  poziva na to da se sektoru kopitara i njegovoj koristi za ruralno gospodarstvo, kojima se znatno doprinosi općim i strateškim ciljevima Unije, na razini EU-a dodijeli veće priznanje te da ih se dodatno integrira u različite dijelove ZPP-a, bilo preko izravnih potpora iz prvog stupa ili drugog stupa;

4.  napominje da se očuvanjem dobrog zdravlja i dobrobiti kopitara potiču ekonomski rezultati poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata te se općenito pruža korist ruralnom gospodarstvu, kao i to da se na taj način udovoljava sve većem broju zahtjeva građana EU-a za više standarde u pogledu zdravlja i dobrobiti životinja;

5.  poziva Komisiju da kopitarima dodijeli status radnih životinja jer im pripada važna uloga u poljoprivrednim radnjama u ruralnim područjima Europe, posebno u brdovitim i nepristupačnim područjima;

6.  ističe da vlasnici kopitara trebaju imati minimalnu razinu znanja o uzgoju kopitara te da s vlasništvom dolazi osobna odgovornost za razinu zdravlja i dobrobiti životinja u njihovoj skrbi;

7.  ističe da bi razmjena znanja među vlasnicima kopitara te također među državama članicama trebala biti važan čimbenik u ispunjavanju tih potreba te napominje da su profesionalci na području uzgoja kopitara, usporedo sa znanstvenim napretkom, razvojem prava i novim metodama poduke, poboljšali svoje radne metode, što je rezultiralo većom dobrobiti za kopitare;

8.  primjećuje da se većina vlasnika kopitara ponaša odgovorno; ističe da veće poticanje dobrobiti životinja ima najbolju mogućnost uspjeti unutar okvira ekonomski održivih sustava proizvodnje;

9.  napominje da profesionalni subjekti moraju ostati ekonomski isplativi, ali istodobno učinkovito odgovarati na nove izazove kao što su ograničeni prirodni resursi, učinci klimatskih promjena i nastanak i širenje novih bolesti;

10.  potiče države članice da stvore uvjete u kojima su poljoprivredna gospodarstva održiva;

11.  ističe važnost budućih referentnih centara za dobrobit životinja u pogledu poboljšanja razine potpunog poštovanja i usklađene provedbe zakonodavstva, uz širenje informacija i najboljih praksi povezanih s dobrobiti životinja, na način kako su definirane u okviru deset načela Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

12.  poziva Komisiju da od Eurostata zatraži provođenje studije o analizi gospodarskog, ekološkog i društvenog učinka svih aspekata sektora kopitara te da redovno dostavlja statističke podatke o korištenju usluga, prijevozu i klanju kopitara;

13.  poziva Komisiju da u suradnji s dionicima i organizacijama iz sektora kopitara te na temelju postojećih priručnika sastavi europske smjernice o dobroj praksi u sektoru kopitara, u kojima bi se posebno osvrnulo na pitanja posebne dobrobiti svake vrste, behaviorističke skrbi te skrbi pri kraju životnog vijeka životinje;

14.  poziva Komisiju da osigura jednaku primjenu smjernica EU-a i da ustupi sredstva za prevođenje tog dokumenta;

15.  poziva Komisiju da potakne i prikupi razmjene dobrih praksi i obrazovnih programa iz različitih država članica u pogledu dobrobiti životinja te da podrži prikupljanje i širenje tih informacija o načinu zadovoljavanja potreba kopitara, neovisno o tome u koju se svrhu koriste, na temelju načela „pet sloboda” i tijekom cijelog života kopitara;

16.  poziva Komisiju da prilikom donošenja europskih smjernica o dobroj praksi u sektoru kopitara uzme u obzir multifunkcionalnu ulogu kopitara uključivanjem smjernica u pogledu odgovornog uzgoja, zdravlja i dobrobiti životinja i koristi sterilizacije kopitara, korištenja u turizmu, poljoprivredi i šumi, prijevoza primjerenog vrsti i klanja kao i zaštite od prijevara, među ostalim dopinga, te preporučuje da se u suradnji s reprezentativnim profesionalnim poljoprivrednim organizacijama koje priznaje EU takve smjernice šire među uzgajivačima, društvima povezanima s kopitarima, poljoprivrednim gospodarstvima, stajama, utočištima, prijevoznicima i klaonicama te da bi one trebale biti dostupne u različitim formatima i na različitim jezicima;

17.  poziva Komisiju i države članice da podupru rad Europske mreže konja i Europskog udruženja državnih ergela s obzirom na to da imaju važnu ulogu u razvoju europskog sektora konja služeći kao platforma za razmjenu najboljih praksi i održavajući tradicije, vještine, stare pasmine konja i utjecaj sektora;

18.  potiče Komisiju da s pomoću sustava za savjetovanje poljoprivrednika proširi svoje edukativne resurse o dobrobiti na poljoprivrednim gospodarstvima, koji su usmjereni i na specijaliste u izravnom kontaktu s kopitarima, poput veterinara kirurga, uzgajivača životinja i vlasnika konja, i na širi krug korisnika, kako bi obuhvaćali dobrobit kopitara i uzgoj ističući važnost osposobljavanja i informacija;

19.  poziva Komisiju i države članice da se koriste i sustavima prijenosa znanja kako bi se dijelile dobre prakse i poslovni modeli, podigla razina osviještenosti o svim pitanjima te potaknule inovacije i nove ideje; napominje da u nekim državama članicama već postoje sustavi prijenosa znanja u sektoru kopitara;

20.  poziva Komisiju da se ponovno posveti izradi Europske povelje o održivom i odgovornom turizmu kojom se predviđa širenje jasnih informacija kako bi se turistima i dionicima pomoglo uzeti u obzir dobrobit životinja prilikom donošenja odluke o korištenju usluga radnih kopitara; ističe da bi se ta Povelja trebala temeljiti na već postojećim kvalitetnim poveljama koje su izradile priznate, reprezentativne i profesionalne poljoprivredne organizacije i napominje da u nekim državama članicama postoje stroge smjernice za uvjete rada i broj radnih sati, dok u drugim državama članicama takva zaštita nedostaje;

21.  poziva Komisiju da izradi smjernice državama članicama u pogledu turističkih modela kojima se ne ugrožava dobrobit radnih kopitara;

22.  apelira na države članice da izrade dobrovoljne smjernice rada, uključujući dnevni broj sati rada i odmora, za zaštitu radnih kopitara od prekomjernog rada i ekonomskog iskorištavanja;

23.  poziva Komisiju da podatke iz sustava TRACES učini javno dostupnima puno brže nego sada;

24.   ističe da se postojećim zakonodavstvom EU-a o zaštiti životinja tijekom prijevoza i povezanih operacija trebaju zaštititi životinje od ozljeda i patnje te zajamčiti da se životinje prevoze u skladu s primjerenim uvjetima i vremenskim razdobljima te je zabrinut zbog toga što mnoga tijela vlasti u državama članicama nedovoljno provode zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja tijekom prijevoza;

25.  poziva Komisiju da zajamči odgovarajuću primjenu i učinkovitu te ujednačenu provedbu postojećeg zakonodavstva EU-a o prijevozu životinja, kao i zakonsku obvezu izvješćivanja u svim državama članicama;

26.  poziva države članice koje izvoze kopitare da pronađu načine za poticanje klanja na vlastitom teritoriju kako bi se izbjegao, kad je to moguće, prijevoz živih kopitara i poziva Komisiju da u sadašnjem i budućem pravnom okviru uspostavi mehanizam za učinkovito praćenje usklađenosti sa zakonodavnim i regulatornim odredbama;

27.  zahtijeva od Komisije da predloži da se ograničeno trajanje putovanja skrati za sve oblike prijevoza konja za klanje, na temelju informacija Europske agencije za sigurnost hrane i vodičâ za prijevoz kopitara koje sastavljaju profesionalci iz tog sektora, uzimajući u obzir posebnosti industrije kopitara u različitim državama;

28.  poziva Komisiju i države članice da izrade smjernice, da olakšaju i povećaju znanstveno istraživanje i da primijene postojeća istraživanja o dobrobiti kopitara u trenutku klanja kako bi se razvile humane metode klanja prilagođenije kopitarima te da šire te smjernice među nadležnim tijelima vlasti država članica;

29.  poziva Komisiju i države članice da se u potpunosti i propisno obvežu na provođenje inspekcija u klaonicama na njihovu području koje su ovlaštene za klanje kopitara i da provode redovne revizije tih klaonica kako bi se zajamčilo da se u njima ispunjavaju specifični uvjeti za osiguranje dobrobiti kopitara, posebno u pogledu opremljenosti i stručne osposobljenosti osoblja;

30.  poziva Komisiju da se posveti izradi provjerenih pokazatelja dobrobiti životinja koji bi se trebali koristiti za ocjenjivanje dobrobiti kopitara, utvrđivanje postojećih problema i poticanje poboljšanja te da istodobno zajamči praktičnu provedbu i korist za sektor; smatra da je važno uključiti dionike koji su uveli slične alate diljem EU-a i u okviru postupka izrade pokazatelja dobrobiti životinja usko surađivati s predstavnicima profesionalnih organizacija iz sektora kopitara;

31.  apelira na Komisiju i države članice da potiču vlasnike konja da osnuju udruženja;

32.  ističe važnost dobrobiti kopitara i humanog postupanja prema njima, kao i načelo po kojem se nigdje i ni u kojem slučaju ne smije tolerirati okrutno i uvredljivo postupanje vlasnika, trenera, konjušara ili drugih osoba;

33.  poziva države članice da primjene strože zakonodavstvo u pogledu zlostavljanja i napuštanja životinja, uključujući izvanredne mjere za suzbijanje napuštanja te da u potpunosti i primjereno istraže izvješća o nehumanim praksama i kršenju propisa o dobrobiti u odnosu na kopitare;

34.  napominje da postoje razlike između vrsta kopitara koje utječu na njihove potrebe u pogledu dobrobiti, uključujući potrebe koje se odnose na skrb pri kraju njihova životnog vijeka i kriterije u pogledu klanja;

35.  poziva Komisiju da provede studiju i dokumentira te razlike te da izda posebne smjernice u odnosu na vrstu kopitara kako bi se zajamčilo da se i dalje vodi računa o standardima dobrobiti tih životinja;

36.  poziva Komisiju i države članice da u sektoru kopitara podupru istraživanje i razvoj uzgojnih sustava prilagođenih vrsti uzimajući u obzir prirodno ponašanje kopitara kao životinja koje žive u krdu i teže bijegu;

37  poziva Komisiju da kao prioritet postavi pokretanje pilot-projekta kojim bi se razmotrilo korištenje novih i postojećih programa financiranja za nagrađivanje dobrih rezultata u pogledu dobrobiti radnih kopitara, uključujući one na malim i djelomično samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima;

38.  poziva države članice da zajamče punu i prikladnu primjenu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/262 („Uredba o putovnici za kopitare”);

39.  napominje da cijene veterinarskih lijekova te troškovi uklanjanja trupla životinja i eutanazije, kada je ona dozvoljena, sami po sebi predstavljaju prepreke u pogledu kraja života kopitara te dovode do njihove dugotrajne patnje;

40.  poziva države članice da istraže navode o nehumanim praksama tijekom izvršavanja eutanazije i u slučaju kršenja dobrobiti, kao što je nepravilno korištenje lijekovima te da o slučajevima kršenja obavijeste Komisiju;

41.  prepoznaje rast proizvodnje magarećeg i kobiljeg mlijeka te poziva Komisiju da izradi smjernice za proizvodnju magarećeg i kobiljeg mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima;

42.  poziva države članice da se, u suradnji sa stručnim, reprezentativnim i priznatim poljoprivrednim organizacijama, obvežu na povećanje broja inspekcija provedenih na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom magarećeg i kobiljeg mlijeka;

43.   izražava ozbiljnu zabrinutost zbog uvoza i korištenja veterinarsko-medicinskih proizvoda koji sadrže hormon PMSG (Pregnant Mare Serum Gonadotropin);

44.  poziva Upravu Komisije za revizije i analize u području zdravlja i hrane da u okviru revizija nadzire certificirana poduzeća za proizvodnju hormona PMSG u pogledu poštovanja propisa o dobrobiti životinja tijekom proizvodnje te da provede istragu o dobrobiti kobila koje se koriste za ekstrakciju hormona za korištenje u farmaceutskoj industriji i postupanju s njima te da o tome sastavi izvješće;

45.  ističe da pravedan porezni sustav prilagođen različitim potrebama svake države članice, kojim se profesionalnim uzgajivačima kopitara omogućava stjecanje prihoda potrebnih za nastavak gospodarske aktivnosti na europskim farmama konja, i dalje ne postoji;

46.  napominje da bi pravedniji porezni sustav za sektor kopitara omogućio tom sektoru da djeluje pod ravnopravnim uvjetima, da se poveća transparentnost aktivnosti u tom sektoru i tako bori protiv prijevara i sive ekonomije, a profesionalnim uzgajivačima konja da ostvare prihode potrebne za održavanje ekonomske aktivnosti;

47.  smatra da bi zakon o PDV-u koji se primjenjuje na sektor uzgoja kopitara trebalo razjasniti tijekom nadolazeće revizije Direktive o PDV-u kako bi se potaknuli razvoj sektora uzgoja kopitara koji je usmjeren na rast i stvaranje radnih mjesta;

48.  poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi se državama članicama omogućila veća fleksibilnost pri uvođenju smanjene stope PDV-a za sve aktivnosti u tom sektoru i smatra da bi posljedica takvog pojašnjenja trebala biti uspostava ujednačenog, pouzdanog i usmjerenog okvira za smanjenje stope PDV-a koji će ostaviti državama članicama dovoljno fleksibilnosti u njihovim poreznim politikama;

49.  ističe razlike u zdravstvenim zahtjevima za konjsko meso koje se proizvodi u Europi i ono koje se uvozi iz trećih zemalja;

50.  podsjeća na to da je potrebno uspostaviti učinkovit sustav sljedivosti konjskog mesa i ističe da je u interesu europskog potrošača poželjno imati ekvivalentnu razinu zahtjeva u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti hrane te usklađene uvjete uvoza, bez obzira na porijeklo konjskog mesa koje se konzumira;

51.  poziva Komisiju da poduzme mjere kojima bi se ponovno ostvarila ravnoteža između razine zahtjeva u EU-u i kriterija pri pregledu na graničnim prijelazima, štiteći pritom zdravlje potrošača;

52.  poziva Komisiju da stoga donese odluku da za sve prerađene proizvode na bazi konjskoga mesa bude obvezno navođenje zemlje podrijetla;

53.  poziva Komisiju da poveća broj revizija u klaonicama izvan Unije koje su ovlaštene za izvoz mesa kopitara u EU te da uvjetno obustavi uvoz mesa kopitara koje je proizvedeno u trećim zemljama koje ne zadovoljavaju uvjete EU-a o sljedivosti i sigurnosti hrane;

54.  ističe da je potrebno razbiti tabu glede kraja života kopitara; smatra da pomoć pri okončanju života konja ne isključuje njegovo korištenje u prehrambenom lancu;

55.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti skrbi pri kraju životnog vijeka kopitara, uključujući uspostavu maksimalnih razina ostataka za uobičajeno korištene veterinarske lijekove kao što je fenilbutazon u cilju jamčenja sigurnosti prehrambenog lanca;

56.  poziva Komisiju na to da promiče reintegraciju u prehrambeni lanac s pomoću znanstveno utemeljenog sustava „razdoblja čekanja” koji će omogućiti da se životinja ponovno uvede u prehrambeni lanac nakon što joj se zadnji put dade lijek, štiteći pritom zdravlje potrošača;

57.  primjećuje da za kopitare koji nisu namijenjeni za klaonicu radi proizvodnje hrane za ljudsku upotrebu (koji su registrirani kao konji koji nisu za proizvodnju hrane) u nekim državama članicama ne postoji trag danih lijekova pa može postojati mogućnost da završe u ilegalnim klaonicama čime se može ozbiljno ugroziti javno zdravlje; stoga poziva Komisiju da pronađe rješenje za tu zakonsku nedorečenost;

58.  poziva Komisiju da zajedno s Federacijom udruga europskih veterinara za kopitare (FEEVA) razmotri usklađivanje pristupa liječenju i lijekovima diljem teritorija Europe;

59.  smatra da bi se tim usklađivanjem uklonilo narušavanje tržišnog natjecanja i potaknula šira briga za bolesti kopitara i učinkovitije ublažavanje boli tih životinja;

60.  poziva Komisiju i države članice da promiču razmjenu dobrih praksi kako bi se olakšala racionalna upotreba lijekova za kopitare;

61.  napominje da je, iako su terapija i veterinarski lijekovi ponekad potrebni i prikladni, potrebno uložiti daljnje napore kako bi se riješili problemi povezani s niskim razinama ulaganja i manjkom lijekova, uključujući cjepiva, dostupnih za liječenje kopitara;

62.  također naglašava da je potrebno raditi na istraživanju i inovacijama u pogledu davanja lijekova kopitarima, jer u tom sektoru postoji veliki manjak lijekova koji su prilagođeni njihovu metabolizmu;

63.  poziva Komisiju da financira dodatna istraživanja o mogućim učincima različitih lijekova na živote kopitara;

64.  napominje da su neki kopitari koji se uzgajaju u državama članicama lokalne pasmine koje su sastavni dio života i kulture određenih zajednica te da su neke države članice u svoje programe za ruralni razvoj uvrstile mjere zaštite i dodatnog širenja tih pasmina;

65.  poziva Komisiju da se obveže na programe financijske potpore očuvanju i zaštiti prirodnih vrsta kopitara koje žive u divljini ili kojima prijeti izumiranje na području EU-a;

66.  priznaje visoku ekološku i prirodnu vrijednost populacija divljih kopitara koji doprinose čišćenju i gnojidbi teritorija na kojem žive, uz turističku vrijednost koju nude populacije divljih konja, te poziva na to da se provodi više istraživanja o problemima s kojima se suočavaju te populacije;

67.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

  • [1]  SL L 84, 31.3.2016., str. 1.
  • [2]  SL L 3, 5.1.2005., str. 1.
  • [3]  SL L 303, 18.11.2009., str. 1.
  • [4]  SL L 221, 8.8.1998., str. 23.
  • [5]  SL L 59, 3.3.2015., str. 1.
  • [6]  SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
  • [7]  SL L 347, 20.12.2013., str. 549.
  • [8]  Vidi http://ec.europa.eu/food/animals/docs/aw_eu-strategy_study_edu-info-activ.pdf, pristupljeno 6.9.2016.
  • [9]  Međunarodna konjička federacija (FEI), često postavljena pitanja o konceptu konja visoke razine zdravlja i visokih performansi usvojenom na općem zasjedanju Svjetske organizacije za zdravlje životinja u svibnju 2014.
  • [10]  Godišnje izvješće Međunarodne federacije tijela za konjičke utrke.
  • [11]  Baza podataka FEI-ja, pristupljena 22.9.2014.
  • [12]  Baza podataka TRACES, 2012.
  • [13]  Svjetska organizacija za zdravlje životinja – Kodeks o zdravlju kopnenih životinja (2016.), Poglavlje 7.12.
  • [14]  Magarci i mule taksiji na Santoriniju – Neovisno izvješće o dobrobiti životinja za organizaciju „The Donkey Sanctuary”, 2013.

OBRAZLOŽENJE

Razmjer sektora kopitara u Europskoj uniji

Kopitari imaju jedinstveno mjesto u povijesti i civilizaciji Europe. Oni su najsvestranije životinje jer ne samo da proizvode mlijeko i meso nego se koriste i u sportske svrhe, služe kao ljubimci, radne životinje u prijevozu, turizmu, šumarstvu, poljoprivredi i području terapija, životinje za istraživanje te kao divlje i poludivlje životinje.

 

Slika 1.: Broj kopitara po glavi stanovnika

Prema podacima Međunarodne konjičke federacije, godišnja vrijednost sektora kopitara iznosi preko 100 milijardi EUR. Procjenjuje se da se u EU-u nalazi 7 milijuna kopitara koji koriste najmanje 2,6 milijuna hektara zemljišta[1], a najmanje 900 000[2] radnih mjesta diljem EU-a ovisi isključivo o industriji konjičkih sportova.

Jasno je da sektor kopitara može uvelike utjecati na lokalna gospodarstva, posebno u ruralnim područjima. U okviru izvješća o francuskom sektoru kopitara navode se podaci o visokim razinama zaposlenosti žena na nepuno radno vrijeme[3],

U nekim državama članicama kopitari imaju ulogu u lokalnom gospodarstvu koju nije tako jednostavno kvantificirati, primjerice ulogu radne životinje na malim i djelomično samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima te u turizmu. Trenutačno ne postoje podaci kojima se točno kvantificira broj životinja koje se koriste u okviru malih i djelomično samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, međutim, procjenjuje se da u Rumunjskoj postoji 600 000 – 800 000 kopitara, od kojih se 80 % koristi za radne aktivnosti kao što je prijevoz robe i putnika te za rad u poljoprivredi i šumarstvu[4].

Tržište konjičkih sportova i slobodnih aktivnosti u Europi najveće je na svijetu. U 28 država članica uzgojeno je 21 % svjetskih čistokrvnih konja. U Uniji se 2013. održalo 93 % svjetskih preponskih natjecanja te 21 000 natjecanja bez prepona i preko 43 000 natjecanja u jahanju. Osim toga, većina događanja FEI-ja (kao što su preponska natjecanja, dresura, kombinirano natjecanje i para-dresura) održana je 2014. u EU-u.

U okviru sektora kopitara pružaju se prilike za poduzetnike diljem Europe, posebno za one u ruralnim područjima. Primjerice, proizvodnja magarećeg mlijeka tradicionalna je praksa u dijelovima Italije, a postoje slična poljoprivredna gospodarstva u Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Cipru i Rumunjskoj. Smatra se da magareće mlijeko ima brojne koristi te da je ono najbolji nadomjestak za ljudsko mlijeko[5] za bebe i bolesnu djecu. Iako se cijena magarećeg mlijeka mijenja, uobičajena je prodajna cijena od 8 EUR do 15 EUR po litri.

Osim toga, kopitari se često koriste u terapijske i rehabilitacijske svrhe, čime se stvaraju dodatne gospodarske prilike i društvene koristi. Terapijsko jahanje primjenjuju udruge u Ujedinjenoj Kraljevini „Riding for the Disabled Association” i „The Donkey Sanctuary” kako bi pomogli osobama s raznim stanjima, uključujući poremećaje iz autističnog spektra, cerebralnu paralizu, cerebrovaskularne poremećaje te poteškoće s učenjem jezika[6]. Čak 21 država članica EU-a ima jednu ili više organizacija ili pojedinaca koji su članovi Međunarodne federacije za konje u edukaciji i terapiji (HETI)[7].

Kopitari u EU-u služe i za proizvodnju mesa i, u manjoj mjeri, kože. Teško je odrediti broj zaklanih životinja jer on varira iz godine u godinu. U mnogim državama članicama broj klanja porastao je u razdoblju između 2011. i 2012., dok je taj broj ponovno pao 2013.

Problemi povezani s dobrobiti i njihovi uzroci koji negativno utječu na sektor kopitara

Istraživanje koje su provele organizacije „World Horse Welfare” i „Eurogroup for Animals” i izvješće koje je uslijedilo pod nazivom Removing the Blinkers: The Health and Welfare of European Equidae in 2015 (Uklanjanje naočnjaka: Zdravlje i dobrobit europskih kopitara 2015.) pokazuju da, unatoč razmjeru sektora, problemi povezani s dobrobiti 7 milijuna kopitara u Europi vrlo su slični.

Posebnu zabrinutost stvara postupanje prema radnim kopitarima u brojnim državama članicama, osobito kada u tim državama postoji veliki broj kopitara koji se koriste na malim i djelomično samoopskrbnim poljoprivrednim gospodarstvima. S obzirom na to da mnogi kopitari mogu živjeti na lako dostupnoj hrani kao što su trava i slama, možda se smatra da im nije potrebno mnogo specijalističke pažnje. Međutim, problemi povezani s dobrobiti, a koji su prouzročeni nestručnim amaterskim potkivanjem ili neprikladnim sedlima, ne samo da su uzrok tjeskobe i patnje pojedinačnih kopitara nego se njima ugrožava dugovječnost i sposobnost tih životinja da učinkovito rade, što naposljetku negativno utječe na poljoprivredno gospodarstvo ili poslovanje.

Mnogi slični problemi pojavljuju se i u slučajevima kada se kopitari koriste u turizmu. U nekim slučajevima dobrobit kopitara ozbiljno je ugrožena njihovim radom, što posljedično utječe na učinkovito funkcioniranje poslovanja. Iako te životinje često rade izložene pogledima, one i dalje mogu imati probleme povezane s dobrobiti ako turisti ne znaju utvrditi potencijalne probleme.

 

Slika 2.: Prevladavajući problemi povezani s dobrobiti o kojima su izvijestile nevladine organizacije u izvješću pod nazivom Removing the Blinkers: The Health & Welfare of Equidae in 2015

Europski uzgajivači često su svjetski predvodnici u sektoru konjičkih sportova. Svjetska federacija uzgajivača sportskih konja („World Breeding Federation for Sports Horses” (WBFSH)) najčešće koristi europske matične knjige za klasifikaciju za kombinirana natjecanja, preponska natjecanja i dresuru. Međutim, neograničeni uzgoj kopitara može dovesti do ozbiljnih problema povezanih s dobrobiti. Kopitari mogu jako brzo postati žrtve gospodarskih neprilika. Velika potražnja za kopitarima tijekom razdoblja gospodarskog blagostanja može dovesti do neselektivnog uzgoja životinja s nižom razinom kvalitete. Tijekom gospodarskog pada, te životinje mogu izgubiti na vrijednosti i postati u potpunosti financijski bezvrijedne. Ne iznenađuje da je u mnogim državama članicama, posebno na zapadu Unije, tijekom posljednjih godina došlo do dramatičnog porasta u broju napuštenih kopitara[8].

Troškovi držanja kopitara uvelike se razlikuje ovisno o tome o kojoj je državi članici ili regiji riječ, kao i o ulozi životinje i metodi držanja. Međutim, kada nemaju mnogo opcija za udomljavanje te u vremenima slabog tržišta za prodaju kopitara, neki vlasnici odlučuju se za klanje tih životinja ili njihovu eutanaziju ako je ona cjenovno pristupačna i zakonita. Nažalost, jasno je da osobe koje su odgovorne za kopitare nisu uvijek svjesne troškova i uloženog vremena povezanih sa skrbi o takvim životinjama, posebno kada u razdoblju prekomjerne ponude kupovne cijene padnu na čak 5 EUR po životinji[9].

S obzirom na njihove brojne uloge, ne iznenađuje činjenica da su kopitari životinje koje se najčešće prevoze u EU-u u odnosu na njihov broj[10]. Iako su ta kretanja zabilježena u sustavu TRACES, podaci se objavljuju samo jednom godišnje i uz kašnjenje od dvije godine. Zbog takvog kašnjenja nadležna tijela i druge organizacije ne mogu utvrditi kako na kretanje kopitara utječu vanjski čimbenici te kako takva kretanja utječu na druga područja. Primjerice, kretanje kopitara za klanje može biti povezano s povećanom pojavom bolesti[11] koje se obvezno prijavljuju među kopitarima koji nisu za klanje, što možda ukazuje na slabo stanje biološke sigurnosti.

Kopitari za klanje također se često kreću između država članica te se izvoze u treće zemlje (posebno u Rusiju) u uvjetima kojima se često ugrožava njihova dobrobit[12]. Oni su posebno ugroženi jer prijevoznici nemaju poticaje za jamčenje dobrobiti tih životinja tijekom prijevoza.

U slučajevima kada se kopitari koriste isključivo u poljoprivredne svrhe, važno je postaviti zdravlje i dobrobit životinja kao prioritete. Potrošači i dalje trebaju biti zaštićeni i znati da su proizvodi kopitara, kao što je magareće mlijeko, sigurni. Dobrobit na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima se proizvodi magareće mlijeko uvelike se razlikuje[13]. Na nekim poljoprivrednim gospodarstvima mužnja se i dalje provodi ručno, dok su na drugima postavljeni aparati za mužnju. Osim toga, razine nadzora nisu ni na koji način usporedive s onima na gospodarstvima koja proizvode kravlje mlijeko, iako je mogući razlog tomu taj što je manji broj ljudskih patogena pronađen u magarećem mlijeku[14]. Nadalje, pravne norme za mlijeko kopitara nisu jasne, a inspekcije i nadzor nisu ujednačeni diljem EU-a.

Preporuke za oslobađanje gospodarskog potencijala sektora kopitara i za poboljšanje zdravlja i dobrobiti kopitara

Iako puna veličina i razmjer sektora kopitara nisu u potpunosti jasni, očito je da on ima nerazmjerno velik gospodarski učinak s obzirom na relativno maleni broj uključenih životinja. Međutim, jasno je da bi se pružanjem smjernica i dijeljenjem najboljih praksi potaknule promjene „odozdo prema gore” te rješavali problemi koji proizlaze iz pukog neznanja.

Primjerice, brojne organizacije izradile su vodiče za dobru praksu u pogledu prijevoza kopitara. Vodič pod nazivom Practical Guidelines on the Watering of Equine Animals Transported by Road objavljen je 2014., a nedavno su osmišljene nove smjernice o prikladnosti kopitara za prijevoz. Komisija treba aktivno podržavati izradu takvih vodiča za dobru praksu kako bi povećala razinu poštovanja i zajamčila ne samo usklađenu provedbu, nego i prikladnu skrb o tim životinjama tijekom njihova prijevoza na malim i velikim udaljenostima.

Osim toga, mnoge nevladine organizacije izradile su smjernice za zadovoljavanje osnovnih potreba kopitara od njihova rođenja do kraja života. Primjerice, organizacija „World Horse Welfare” izdala je smjernice prije četiri godine pod nazivom Five ways to ensure a happy, healthy horse. Takvim smjernicama, koje su prilagođene potrebama kopitara, prevedene i dostupne u brojnim formatima te koje promiče Komisija, moglo bi se uvelike poboljšati znanje vlasnika i trenera kopitara i zaštititi ne samo zdravlje i dobrobit pojedinačnih životinja nego i njihova dugoročna gospodarska vrijednost te rezultati.

Prethodna Komisija pokrenula je izradu Europske povelje o održivom i odgovornom turizmu u okviru koje su predviđene informacije koje bi pomogle turistima da donesu odluke kojima se ne ugrožava dobrobit radnih kopitara čijim se uslugama koriste. Izvjestiteljica potiče Komisiju da se ponovno posveti ideji o povelji i da omogući turistima da donose odluke kojima će se ne samo nagraditi ona poduzeća koja se prikladno skrbe o kopitarima, nego i pritom informirati i smiriti savjest potrošača.

Uvjeti postupanja prema kopitarima uvelike se razlikuju od ostalih vrsta, a to je najočitije tijekom postupka klanja. Komisija bi trebala istražiti mogućnost širenja smjernica među klaonicama koje su ovlaštene za kopitare. Pritom bi Ured za hranu i veterinarstvo i nadležna tijela trebali povećati broj inspekcija na terenu.

Mjerenje poštovanja prikladnih normi pomaže u ostvarenju poboljšanja. Komisija bi se trebala posvetiti osnivanju novih referentnih centara za dobrobit životinja te izradi provjerenih pokazatelja dobrobiti životinja za kopitare. Takvi bi se pokazatelji trebali koristiti za poticanje i nagrađivanje poljoprivrednika, kada je to moguće, a Komisija bi se trebala posvetiti istraživanju takvih mogućnosti s pomoću novog pilot-projekta.

Naposljetku, države članice trebale bi se, u prvom redu umjesto stručne udruge uzgajivača, obvezati na povećanje broja inspekcija na poljoprivrednim gospodarstvima koja proizvode magareće mlijeko i koja često raspolažu nedovoljnim normama za kontrolu kvalitete. Komisija bi mogla i širiti smjernice o proizvodnji magarećeg mlijeka koje izdaju stručne ustanove i nevladine organizacije.

Iako bi odgovorno vlasništvo i skrb trebali uvijek biti minimalni uvjeti, mnogi današnji problemi povezani sa zdravljem i dobrobiti europskih kopitara ukazuju na to da se takvi uvjeti često zanemaruju. Međutim, inicijativama koje se ovdje predlažu poboljšala bi se razina osviještenosti, kao i širenje informacija i pružanje poticaja te bi se na taj način moglo pomoći pri oslobađanju punog gospodarskog potencijala sektora kopitara u EU-u, uz bolju zaštitu dobrobiti tih jedinstvenih životinja koje društvo u cjelini toliko cijeni.

  • [1]  Vidi http://faostat3.fao.org/browse/Q/QA/E, pristupljeno 11.2.2015.
  • [2]  Predstavljanje Alija Küçüka (glavni tajnik Europske konjičke federacije) pred Općom skupštinom Europske konjičke federacije, 21. listopada 2014.
  • [3]  Advances in Animal Biosciences, listopad 2013. The French Horse Industry: Scenarios 2013, Cambridge University Press (2013.), str. 55.
  • [4]  Popescu, S. Duigan, E-A. 2012. Odnos između pokazatelja o ponašanju i drugih pokazatelja dobrobiti radnih konja. Journal of Equine Veterinary Science 33, str. 1.–12.
  • [5]  http://www.foodsmatter.com/allergy_intollerance/goat_sheep_milks/research/mares_milk.html, pristupljeno 20.8.2014.
  • [6]  http://www.rda.org.uk/assets/understanding-hippotherapy7.pdf, pristupljeno 2.9.2014.
  • [7]  http://www.frdi.net/membership_list.html, pristupljeno 2.9.2014.
  • [8] RSCPA, World Horse Welfare, Redwings, the British Horse Society, Blue Cross & Horse World: Left on the verge: in the grip of an equine crisis in England and Wales, 2013.
  • [9]  DSPCA: Ireland’s Horse Crisis (Irska konjička kriza), http://www.dspca.ie/equinecrisis
  • [10]  Podaci iz sustava TRACES
  • [11]  The Donkey Sanctuary & University College Dublin: Donkey Welfare in Ireland in 2015 (Dobrobit magaraca u Irskoj 2015.), Poglavlje 5., str. 55.–71.
  • [12]  World Horse Welfare, 2008., Dossier of Evidence: Recommendations for amendments to EU Council Regulation (EC) No 1/2005 i World Horse Welfare, Dossier of Evidence, drugo izdanje, 1. dio: Journey Times (Trajanje putovanja)
  • [13]  The Donkey Sanctuary, osobna komunikacija
  • [14]  Keith Meldrum CB BVM&S MRCVS DVSM Hon. FRSPH, osobna komunikacija

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, Daniel Buda, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Stefan Eck, Julie Girling, Karin Kadenbach, Norbert Lins, Florent Marcellesi, John Procter, Vladimir Urutchev

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pilar Ayuso, Damiano Zoffoli