Postupak : 2016/2323(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0060/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0060/2017

Rasprave :

PV 14/03/2017 - 14
CRE 14/03/2017 - 14

Glasovanja :

PV 15/03/2017 - 9.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0085

IZVJEŠĆE     
PDF 559kWORD 61k
8.3.2017
PE 599.492v02-00 A8-0060/2017

o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018., dio III. - Komisija

(2016/2323(BUD))

Odbor za proračune

Izvjestitelj: Siegfried Mureşan

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018., dio III. - Komisija

(2016/2323(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2) (dalje u tekstu: Međuinstitucionalni sporazum),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

-  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(5) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 21. veljače 2017. o proračunskim smjernicama za 2018. (6522/2017),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0060/2017),

A.  budući da će 2018. biti peta godina višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da će unutarnje gospodarsko i društveno okruženje te vanjski izazovi i političke nesigurnosti vjerojatno biti izvori pritiska i na proračun EU-a za 2018.;

C.  budući da proračunski odgovor na trenutačne izazove i krize mora biti usklađen s pružanjem održivih odgovora koji predstavljaju ulaganje u zajedničku budućnost Unije;

Proračun za održivi rast, radna mjesta i sigurnost

1.  pozdravlja važnu ulogu koju proračun EU-a ima u pružanju konkretnih odgovora na izazove s kojima se EU suočava; naglašava da su odgovarajuća, kvalitetna i stabilna radna mjesta, posebno ona namijenjena mladima, gospodarski rast i socioekonomska konvergencija, migracije, sigurnost i rast populizma te klimatske promjene glavni problemi na razini EU-a i da će proračun EU-a i dalje biti jedan od elemenata kojima se rješavaju ta pitanja; naglašava da solidarnost mora i dalje biti temeljno načelo proračuna EU-a; ističe da sve države članice i svi građani EU-a korist imaju samo od snažnog i ciljanog proračuna EU-a s istinskom europskom dodanom vrijednošću; očekuje da Komisija predstavi nacrt proračuna za 2018. koji će EU-u omogućiti da kroz rast i radna mjesta i dalje bude zamašnjak blagostanja i jamac sigurnosti svojih građana;

2.  smatra da, vodeći računa o proračunskoj disciplini, proračun EU-a mora raspolagati instrumentima koji će omogućiti pružanje odgovora na više kriza istovremeno te da je stoga potrebna određena razina fleksibilnosti; stajališta je da se, iako rast i radna mjesta i dalje predstavljaju temeljne prioritete proračuna EU-a, održivi napredak i razvoj u tim područjima mora ostvarivati usporedno s rješavanjem sigurnosnih pitanja koja izazivaju zabrinutost građana EU-a; ponavlja svoj poziv na tematsku koncentraciju prilikom određivanja prioriteta proračuna EU-a za 2018.;

Istraživanja, infrastruktura i MSP-ovi kao ključni pokretači rasta i stvaranja radnih mjesta

3.  ističe da su jačanje konkurentnosti gospodarstva EU-a, infrastruktura, dostatno financirana istraživanja, sredstva za razvoj vještina i daljnja usmjerenost EU-a na jačanje ulaganja ključni za jamčenje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta; smatra da stvaranje društveno i ekološki održivih i dobro plaćenih radnih mjesta mora biti jedan od glavnih prioriteta proračuna EU-a; tvrdi da se radna mjesta ponajprije stvaraju u privatnom sektoru te da stoga odgovarajuću proračunsku potporu treba pružiti poticanju ulaganja i u privatni i u javni sektor, uz posebnu pozornost posvećenu MSP-ovima; naglašava stoga važnost naslova 1.a koji europskim građanima i poduzećima pruža stvarnu dodanu vrijednost i poziva da se zajamči odgovarajuća razinu financiranja za taj naslov;

4.  ističe da su ulaganja u istraživanja i inovacije, što pretpostavlja i pružanje potpore start-upovima, preduvjet za postizanje istinske konkurentnosti u EU-u i za jamčenje inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a na globalnoj razini; žali zbog činjenice da je kao posljedica nedostatnog financiranja EU-a u području istraživanja i inovacija stopa uspješnosti prijava zabrinjavajuće niska i da je više visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija ostalo bez financijske potpore EU-a; napominje da se mnoge zainteresirane strane, među kojima i MSP-ove, odvraća od podnošenja prijedloga za projekte u okviru programa Obzor 2020.; u tom smislu poziva da se za program Obzor 2020. zajamči odgovarajuća razina odobrenih sredstava i da se nastavi s programom pojednostavljenja; ističe da povećani proračun za program Obzor 2020. ne bi trebao biti financiran nauštrb drugih istraživačkih programa;

5.  svjestan je činjenice da MSP-ovi i dalje predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva i da će oni nastaviti imati ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju rasta diljem EU-a; smatra da su MSP-ovi glavni izvor novih radnih mjesta i da im je stoga potreban odgovarajući pristup financijskim izvorima; poziva u tom smislu da se odobrena sredstva za program COSME povećaju, uzimajući pritom u obzir uspješnost toga programa; naglašava da je važno pojačati program COSME u novom VFO-u kako bi se MSP-ovima pružila snažnija potpora EU-a; smatra da bi ostvarivanje sinergijskog učinka s drugim financijskim instrumentima dovelo do boljih rezultata;

6.  pruža snažnu potporu daljnjem razvoju i jačanju interoperabilnosti europskih infrastrukturnih mreža; smatra da je za postizanje tih ciljeva ključno financiranje Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i poziva Komisiju da zajamči odgovarajuću razinu sredstava za 2018.;

7.  naglašava važnu ulogu i potencijal Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u smanjenju „investicijskog jaza” koji je još uvijek prisutan u Europi i prepoznaje dosadašnje pozitivne rezultate; pozdravlja i prijedlog Komisije da se EFSU produlji do 2020., kako bi se dodatno poboljšalo njegovo djelovanje, posebno primjenom načela dodatnosti i geografske uravnoteženosti, u što treba uložiti dodatne napore; ističe da bi se odabir projekata koji se financiraju iz ESFU-a trebao temeljiti na kvaliteti i potražnji; pozdravlja namjeru Komisije da ojača ulogu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja u smislu pružanja lokalno usmjerenije tehničke pomoći diljem EU-a i jačanja geografske uravnoteženosti; poziva također Komisiju da redovito preispituje dodanu vrijednost EFSU-a vršenjem procjena učinka toga fonda;

Obrazovanje i zapošljavanje mladih – preduvjeti za uspješnost mlade generacije

8.  smatra da je obrazovanje preduvjet za održiva, dobro plaćena i stabilna radna mjesta; naglašava važnost mobilnosti kao prilike mladim Europljanima da ostvare korist od raznolikih vještina građana te da se istovremeno povećaju mogućnosti obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja; u tom smislu pozdravlja ulogu programa Erasmus+ u omogućavanju unutareuropske mobilnosti mladih studenata, pripravnika i volontera; smatra da je, posebno u doba porasta nacionalizma i populizma, važno olakšati prirodnu interakciju između različitih europskih nacija i kultura radi jačanja europske svijesti i identiteta; stoga poziva da se sredstva namijenjena programu Erasmus+ 2018. dodatno povećaju;

9.  naglašava da je nezaposlenost mladih jedan od ključnih problema na europskoj razini koji ima izražen socijalni učinak, posebno u najsiromašnijim područjima Unije, da je njome ugrožena cijela generacija mladih Europljana i da se njome podriva dugoročni gospodarski rast; ističe da će, kao dio postupka mirenja za proračun EU-a za 2017., Inicijativi za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna za 2017. biti dodijeljeno 500 milijuna EUR; smatra da Inicijativa za zapošljavanje mladih daje temeljni doprinos stvaranju radnih mjesta i rastu, prioritetnim ciljevima Unije, i dalje je odlučan zajamčiti odgovarajuća sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih i nastavak te inicijative do kraja trenutačnog VFO-a, uz istovremeno poboljšanje njezina djelovanja i provedbe; naglašava u tom pogledu važnost Strategije EU-a za mlade;

10.  pozdravlja inicijativu o poklanjanju besplatne europske propusnice za Interrail za 18. rođendan; naglašava da bi se tom inicijativom mogao dati poticaj razvoju europske svijesti i identiteta; ističe, međutim, da tu inicijativu ne bi trebalo financirati nauštrb drugih uspješnih programa EU-a, posebno onih u području mladih i kulture, te da bi ona trebali u što većoj mjeri biti socijalno uključiva i sadržavati odredbe kojima se u nju uključuju i stanovnici perifernih otoka Europe; poziva Komisiju da procijeni potencijalni trošak i izvore financiranja te inicijative i predstavi odgovarajuće prijedloge;

Tradicionalni proračunski prioriteti EU-a kao politike ulaganja

11.  snažno podupire regionalnu politiku kao jedan od ključnih investicijskih instrumenata proračuna EU-a kojim se osigurava gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija; ističe da se tom politikom pridonosi rastu i stvaranju radnih mjesta u svim državama članicama; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na razini EU-a u sklopu trenutačnog VFO-a, zbog čega je do sada ostvarena niža razina ulaganja kojom nije pružen dostatan doprinos rastu i stvaranju radnih mjesta, ali ni smanjenju gospodarskih, društvenih i teritorijalnih nejednakosti unutar i između europskih regija; poziva Komisiju da utvrdi uzroke kašnjenja, a države članice na suradnju u cilju njihova rješavanja, posebno kako bi se omogućio završetak postupka imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje i znatno ubrzala provedba;

12.  svjestan je važnosti europskog poljoprivrednog sektora za očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i upravljanje biološkom raznolikošću u EU-u; izražava svoju punu podršku poljoprivrednicima pogođenima ruskim embargom, ptičjom gripom i krizom u sektorima mlijeka i mesa; poziva stoga Komisiju da nastavi pomagati poljoprivrednicima iz cijele Europe da se suoče s neočekivanim tržišnim volatilnostima i da zajamči sigurnost i kvalitetu namirnica; zahtijeva da se odgovarajuća pozornost posveti malim poljoprivrednicima i malom ribolovu;

Unutarnji izazovi

13.  uvjeren je da je, s obzirom na trenutačne okolnosti, proračun EU-a nedostatan za rješavanje posljedica migracijske i izbjegličke krize te povezanih humanitarnih izazova ili izazova u području sigurnosti, poput porasta međunarodnog terorizma; u tom smislu naglašava da je potrebno iznaći održiv odgovor na to pitanje, s obzirom na to da je višekratna mobilizacija posebnih instrumenata, primjerice instrumenta fleksibilnosti, pokazala da proračun EU-a prvotno nije bio predviđen za rješavanje kriza tih razmjera; ističe da se mora donijeti jasna strategija za rješavanje migracijske i izbjegličke krize koja će uključivati jasne, mjerljive i sveobuhvatne ciljeve; podsjeća, međutim, da potreba za mobilizacijom dodatnih sredstava radi suočavanja s tim izazovima ne bi trebala imati prvenstvo pred drugim važnim politikama Unije, na primjer onima u području radnih mjesta i rasta;

14.  pozdravlja ulogu koju su instrumenti poput Fonda za unutarnju sigurnost i Fond za azil, migracije i integraciju imali u rješavanju posljedica migracijske i izbjegličke krize i povezanih humanitarnih izazova te poziva da se u predstojećim godinama tim fondovima pruže odgovarajuća proračunska sredstva; ponovno ističe važnost načela raspodjele tereta među državama članicama za financiranje napora potrebnih za primjereno zbrinjavanje izbjeglica; pozdravlja i ulogu koju su ostvarile agencije EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova, poput Europola, Europske granične i obalne straže, EASO-a, Eurojusta, Agencije za temeljna prava i agencije eu-LISA te u tom smislu poziva da im se omogući izvršavanje njihovih zadaća dodjelom većih proračunskih sredstava i povećanjem broja osoblja; uvjeren je da EU mora više ulagati u jačanje svojih granica i bolje upravljanje njima, poboljšanje suradnje među kaznenopravnim agencijama i nacionalnim tijelima u borbi protiv terorizma, radikalizacije te teških kaznenih djela i organiziranog kriminala tako da se poboljšaju integracijske mjere i prakse, osigura interoperabilnost informacijskih sustava i pruže jamstva za djelotvorne operacije vraćanja osoba koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, istodobno poštujući načelo zabrane prisilnog vraćanja;

15.  naglašava da trenutačni proračun Fonda za unutarnju sigurnost (otprilike 700 milijuna u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza) nije dovoljan za rješavanje sigurnosnih izazova koji proizlaze iz međunarodnog terorizma; poziva stoga na povećanje financijskih sredstava kako bi se sigurnosna infrastruktura podigla na prikladniju, moderniju razinu;

16.  podsjeća na važnost europskih agencija za jamčenje provedbe europskih zakonodavnih prioriteta, a time i postizanje ciljeva politika EU-a poput onih povezanih s konkurentnosti, rastom, zapošljavanjem i upravljanjem trenutačnom migracijskom i izbjegličkom krizom; stoga inzistira na tome da se osiguraju odgovarajući financijski i ljudski resursi i za upravne i za operativne rashode kako bi se agencijama omogućilo da ispune zadatke koji su im dodijeljeni i postignu najbolje moguće rezultate; s obzirom na povećanje broja zaposlenika i odobrenih sredstava za agencije od proračuna za 2014., ističe činjenicu da se ta povećanja smatraju posljedicom razvojem novih politika i zakonodavstva i da stoga ne ulaze u izračun zadanog smanjenja broja zaposlenika za 5 %; naglašava stoga da u proračunu za 2018. ne treba planirati daljnja smanjenja u planovima radnih mjesta europskih agencija iznad tih 5 % dogovorenih u okviru Međuinstitucijskog sporazuma za sve institucije i tijela Europske unije;

17.  snažno podržava inicijative za istraživanja u području obrane kojima je cilj potaknuti bolju suradnju među državama članicama postići sinergijski učinak u području obrane; naglašava, međutim, da za te aktivnosti treba osigurati nova sredstva s obzirom na to da je riječ o novoj političkoj inicijativi sa znatnim učinkom na proračun EU-a; poziva, nadalje, da se u okviru sljedećeg VFO-a razmotre sve mogućnosti za financiranje programa istraživanja u području obrane namjenskim proračunom; podsjeća da je, vodeći računa o tome da se poštuju odredbe iz Ugovorima, nužno pojačati suradnju u području obrane kako bi se odgovorilo na sigurnosne izazove s kojima je suočen EU, a koji su potaknuti duljim razdobljem nestabilnosti u susjedstvu EU-a i nesigurnosti u pogledu predanosti nekih partnera EU-a ciljevima NATO-a; nadalje, naglašava potrebu jačanja konkurentnosti i inovacija u europskoj obrambenoj industriji, što može dati poticaj rastu i stvaranju radnih mjesta; poziva države članice da osiguraju odgovarajuća proračunska sredstva za rješavanje vanjskih izazova; prima na znanje uspostavu europskog obrambenog fonda s okvirima za istraživanja i kapacitete;

18.  ističe da proračunom EU-a treba podržati ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma i dugoročnih klimatskih ciljeva EU-a tako da se ostvari cilj potrošnje za klimu od 20 % u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; sa zabrinutošću napominje da ciljevi EU-a u pogledu biološke raznolikosti za 2020. neće biti ostvareni bez ulaganja znatnih dodatnih napora; naglašava stoga važnost uključivanja zaštite biološke raznolikosti u sva područja proračuna EU-a, uz poseban naglasak na program LIFE i mrežu Natura 2000;

Vanjski izazovi

19.  ponovno ističe svoje uvjerenje da EU, kako bi se uhvatio u koštac s temeljnim uzrocima trenutačne migracijske i izbjegličke krize i povezanim humanitarnim izazovima, mora osnažiti svoju ulogu ulaganjima u zemljama u kojima započinju migracijski tokovi; poziva stoga Komisiju da u tom pogledu osmisli plan za djelotvorno rješavanje migracijske krize; naglašava da je, kako bi se osigurao postojan gospodarski i socijalni razvoj u miru i sigurnosti, potrebna veća strateška prilagodba svih instrumenata razvojne politike, pazeći pritom da se ne podriva provedba postojećih vanjskih politika; napominje da ulaganje u infrastrukturu, stanovanje, obrazovanje i medicinske usluge te potpora MSP-ovima, uz posebnu pozornost stvaranju radnih mjesta, socijalnoj zaštiti i uključenosti, predstavlja dio rješenja za temeljne uzroke migracija; pozdravlja stoga, kao dio rješenja za te izazove, plan za vanjska ulaganja kao dosljedan i koordiniran okvir za promicanje ulaganja u Africi i susjednim zemljama EU-a, imajući na umu da ga je potrebno potpuno uskladiti s ciljevima održivog razvoja čijem ostvarenju treba doprinijeti; očekuje da se će se tim planom promicati održivi razvoj bez dovođenja u pitanje ljudskih prava, ublažavanja klimatskih promjena ili dobrog upravljanja te da će se zajamčiti transparentno upravljanje Europskim fondom za održivi razvoj i njegovim projektima;

20.  napominje da se trenutačna tendencija Komisije da se pribjegava izvanproračunskim mehanizmima, kao što su to Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uzajamni fondovi, nije u svim slučajevima pokazala uspješnom; smatra da se uspostavom financijskih instrumenata izvan proračuna Unije narušava transparentno upravljanje proračunom i onemogućuje pravo Parlamenta da djelotvorno nadzire troškove; ustraje stoga u svom stavu da ad hoc vanjski financijski instrumenti koji su se pojavili proteklih godina moraju biti integrirani u proračun EU-a, uz puni nadzor Parlamenta nad njihovom provedbom; naglašava, međutim, da te instrumente ne treba financirati nauštrb postojećih vanjskih instrumenata; prima na znanje razliku između obećanih iznosa država članica i njihovih stvarnih doprinosa tim fondovima i potiče države članice da ispune svoje obećanje da će njihovi doprinosi biti jednaki doprinosima EU-a;

21.  ističe da je stabilno susjedstvo EU-a jedan od uvjeta za očuvanje stabilnosti i prosperiteta u EU-u; poziva stoga Komisiju da zajamči da se ulaganju u susjedstvo EU-a da prioritet kako bi se pružila potpora naporima za rješavanje glavnih pitanja s kojima je suočeno to područje, odnosno trenutačnim humanitarnim i migracijskim izazovima u južnom susjedstvu i ruskom agresijom u istočnom susjedstvu; ponovno ističe da je pružanje potpore državama koje implementiraju sporazume o pridruživanju s EU-om presudno za poticanje političkih i gospodarskih reformi, ali naglašava da potporu treba pružati samo ako te zemlje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, posebno one u pogledu vladavine prava i jačanja demokratskih institucija;

Jačanje vjerodostojnosti EU-a odgovarajućom razinom odobrenih sredstava za plaćanja

22.  ponovno poziva da se u proračunu EU-a zajamči odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se omogućilo da proračun ostvari svoju glavnu ulogu, onu investicijskog proračuna; uvjeren je da ta uloga ne može biti ostvarena ako EU ne bude u mogućnosti ispuniti svoje preuzete obveze, čime bi se ugrozila njegova vjerodostojnost;

23.  ističe da su kašnjenja u provedbi programa s podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2014. – 2020. dovela do smanjenja broja zahtjeva za plaćanja u 2016. i 2017.; posebno je zabrinut zbog mogućeg ponovnog gomilanja nepodmirenih računa na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a i podsjeća da je 2014. iznos tih računa dosegao dotada nezabilježenih 24,7 milijardi EUR; pozdravlja činjenicu da je Komisija u sklopu revizije VFO-a u sredini razdoblja prvi put pružila projekciju plaćanja za razdoblje do 2020., ali ističe da je, kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da na vrijeme poduzme potrebne mjere, tu projekciju potrebno ažurirati svake godine;

24.  naglašava da bi se, iako još uvijek nije postignut konačan dogovor o reviziji VFO-a u sredini razdoblja, nekoliko pozitivnih elemenata revizije o kojima se trenutačno pregovara, posebice u pogledu povećane fleksibilnosti, moglo pokazati ključnima za sprječavanje budućih kriza plaćanja i pružanje odgovora na njih; smatra da će, u slučaju da se provedba kohezijske politike očekivano ubrza, možda već sljedeće godine biti potrebna veća fleksibilnost kako bi se sukladno tome u proračunu EU-a osigurala odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja i izbjeglo nagomilavanje nepodmirenih računa na kraju godine u području kohezijske politike;

25.  ponavlja svoje dugogodišnje stajalište da bi se plaćanja za posebne instrumente (Instrument fleksibilnosti, Fond solidarnosti EU-a, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i pričuvu za pomoć u nuždi) morala računati izvan gornjih granica za plaćanja VFO-a, kao što je to već slučaj za obveze; u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja koja je u tijeku ističe mogući napredak u pogledu izrade plana plaćanja za posebne instrumente VFO-a ostvaren revizijom odluke o pričuvi za nepredviđene izdatke 2014. godine, iako to pitanje nije nedvosmisleno riješeno;

Pogled u budućnost

26.  naglašava da će, u skladu s Uredbom o VFO-u, Komisija do kraja 2017. objaviti svoje prijedloge za VFO za razdoblje nakon 2020., u kojima će se morati povesti računa o odluci Ujedinjene Kraljevine da napusti EU, a koja će imati utjecaja na VFO za razdoblje nakon 2020.; naglašava da je zbog te odluke nemoguće nastaviti djelovati kako je to bilo uobičajeno do sada; veliku važnost pridaje postupku kojim će se dovesti do uspostave novog financijskog okvira i izmijenjenog, učinkovitijeg proračuna EU-a te očekuje da će taj postupak biti na razini izazova s kojima je Unija suočena i obveza koje je već preuzela; poziva na žurno zaključenje revizije VFO-a u sredini razdoblja koja je u tijeku, a kojom bi trebalo zajamčiti potrebnu prilagodbu trenutačnog financijskog okvira i određenu dodatnu fleksibilnost proračuna EU-a koja je neophodna za postizanje ciljeva Europske unije;

27.  ističe da su predvidljivost i dugotrajna održivost proračuna EU-a preduvjeti za snažnu i stabilnu Europsku uniju; ističe da trajanje VFO-a treba uskladiti s političkim ciklusima Parlamenta i Komisije; skreće pozornost na činjenicu da će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a pružiti priliku da se počnu rješavati pitanja koja su već dugo otvorena i zbog kojih proračun EU-a nije bio u mogućnosti ostvariti svoj istinski potencijal, posebno u pogledu prihodovne strane proračuna, odnosno postepenog ukidanja svih rabata i mehanizama korekcije; ponavlja svoje pozitivno stajalište o dubinskoj reformi sustava vlastitih sredstava EU-a i u tom smislu pozdravlja predstavljanje konačnog izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva; poziva sve strane da iz izvješća izvedu odgovarajuće zaključke i razmotre izvedivost provedbe preporuka te skupine kojima bi se proračun EU-a učinio stabilnijim, jednostavnijim, neovisnijim, poštenijim i predvidljivijim; Očekuje da bi nova vlastita sredstva trebala dovesti do smanjenja doprinosa država članica utemeljenih na BND-u; pozdravlja zaključak Skupine na visokoj razini u pogledu činjenice da proračun EU-a treba usredotočiti na područja koja donese najvišu europsku dodanu vrijednost i u pogledu pristupa juste retour, s kojim bi trebalo završiti, s obzirom na to da je izvješće pokazalo da sve države članice imaju koristi od proračuna EU-a, bez obzira na neto iznose;

28.  potiče Komisiju da nastavi razvijati i provoditi strategiju „proračuna EU-a usredotočenog na rezultate”; u tom smislu naglašava važnost pojednostavnjivanja pravila, olakšavanja postupka praćenja i razvijanja relevantnih pokazatelja uspješnosti;

29.  naglašava da bi načelo rodne ravnopravnosti trebalo primjenjivati kao horizontalni politički cilj u svim glavama proračuna EU-a u kojima je to moguće;

30.  ističe da je važno da Parlament, kao jedina institucija koju građani EU-a demokratski biraju, bude u potpunosti uključen u sva pitanja povezana s proračunom;

31.  poziva Vijeće da bude na razini svojih političkih izjava te da surađuje kako bi se zajamčilo da se Uniji pruži odgovarajući proračun;

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(2)

SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(3)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(4)

SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

(5)

SL L 51, 28.2.2017., str. 1.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

6.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

3

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Tiemo Wölken, Stanisław Żółtek

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Denanot, Anneli Jäätteenmäki, Louis Michel, Andrey Novakov, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Inés Ayala Sender, Olle Ludvigsson, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Ulrike Rodust, Birgit Sippel, Kathleen Van Brempt


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

28

+

Alde

Jean Arthuis, Gérard Deprez, Anneli Jäätteenmäki, Louis Michel

EPP

Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Tomáš Zdechovský, Patricija Šulin

S&D

Inés Ayala Sender, Jean-Paul Denanot, Eider Gardiazabal Rubial, Olle Ludvigsson, Vladimír Maňka, Victor Negrescu, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Ulrike Rodust, Birgit Sippel, Kathleen Van Brempt, Tiemo Wölken

Verts/ALE

Indrek Tarand

3

-

EFDD

Jonathan Arnott

ENF

Stanisław Żółtek

Nezavisni

Eleftherios Synadinos

4

0

ECR

Richard Ashworth, Bernd Kölmel

GUE/NGL

Liadh Ní Riada

Verts/ALE

Jordi Solé

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti