IZVJEŠĆE o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

3.4.2017 - (2016/2151(DEC))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Joachim Zeller


Postupak : 2016/2151(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0150/2017
Podneseni tekstovi :
A8-0150/2017
Doneseni tekstovi :

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338), SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2016)0446),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija[3], i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[4] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05876/2017 – C8-0037/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[5], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[6];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
  • [4]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [5]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [6]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2015.

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2015.[3],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije[4],

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[7], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ[9],

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[10];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2017.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 417, 11.11.2016., str. 2.
  • [4]  SL C 449, 1.12.2016., str. 51.
  • [5]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [6]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [7]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [8]  SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
  • [9]  SL L 343, 19.12.2013., str. 46.
  • [10]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

3. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2015.

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2015.[3],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije[4],

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[7], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ[9],

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[10];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 417, 11.11.2016., str. 10.
  • [4]  SL C 449, 1.12.2016., str. 61.
  • [5]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [6]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [7]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [8]  SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
  • [9]  SL L 341, 18.12.2013., str. 73.
  • [10]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

4. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2015.

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2015.[3],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD (2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije[4],

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[7], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ[9],

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU оd 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”[10],

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[11];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu), Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 417, 11.11.2016., str. 2.
  • [4]  SL C 449, 1.12.2016., str. 41.
  • [5]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [6]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [7]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [8]  SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
  • [9]  SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
  • [10]  SL L 363 du 18.12.2014., str. 183.
  • [11]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

5. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2015.

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2015.[3],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije[4],

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[7], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ[9],

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[10];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 417, 11.11.2016., str. 9.
  • [4]  SL C 449, 1.12.2016., str. 157.
  • [5]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [6]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [7]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [8]  SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
  • [9]  SL L 346, 20.12.2013., str. 58.
  • [10]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA-PROV(2017)0000.

6. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2015.

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2015.[3],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije[4],

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[7], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU оd 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ[9],

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[10];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 417, 11.11.2016., str. 11.
  • [4]  SL C 449, 1.12.2016., str. 230.
  • [5]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [6]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [7]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [8]  SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
  • [9]  SL L 346, 20.12.2013., str. 54.
  • [10]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

7. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2015.

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2015.[3],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije[4],

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[7], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU оd 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ[9],

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o   tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[10];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 417, 11.11.2016., str. 11.
  • [4]  SL C 449, 1.12.2016., str. 219.
  • [5]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [6]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [7]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [8]  SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
  • [9]  SL L 352, 24.12.2013., str. 65.
  • [10]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

8. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije koje za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.[1],

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)[2],

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338), SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2016)0446),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija[3], i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[4] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05876/2017 – C8-0037/2017),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[5], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice[6], a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od ... o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.[7];

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

  • [1]  SL L 69, 13.3.2015.
  • [2]  SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
  • [3]  SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
  • [4]  SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
  • [5]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [6]  SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
  • [7]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TAPROV(2017)0000.

9. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir članke 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 („Financijska uredba”) koja se primjenjuje na opći proračun Unije i njezina pravila za primjenu,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da se Europa suočava s krizom povjerenja u svoje institucije, što je situacija za koju svaka institucija mora prihvatiti svoj dio odgovornosti i zbog koje Parlament mora biti posebno strog pri nadziranju financijskih izvještaja Komisije;

B.  budući da institucije Unije i države članice trebaju poboljšati svoju komunikacijsku politiku kako bi pravilno informirale građane o rezultatima ostvarenima zahvaljujući proračunu Unije i njegovoj dodanoj vrijednosti;

C.  budući da Parlament mora jasno odgovoriti na zabrinutost građana Unije kad je riječ o tome na što se troše sredstva Unije i na koji način Unija štiti njihove interese;

D.  budući da institucije Unije trebaju raditi u cilju uspostave stabilnog i otpornog proračunskog sustava Unije čije su odlike fleksibilnost, ali i sposobnost brze reakcije, neovisno o tome je li stanje stabilno ili turbulentno;

E.  budući da kohezijska politika ima jasnu dodanu vrijednost time što, kao ključna politika solidarnosti i značajan izvor javnih ulaganja, poboljšava kvalitetu života građana diljem Europe;

F.  budući da institucije Unije moraju jasno utvrditi i složiti se oko toga koje europske političke prioritete i javna dobra treba prvo financirati kako bi se odgovorilo na zabrinutost naših građana i riješili nedostaci u našim politikama;

G.  budući da je potrošnja Unije, premda ograničena na 1 % BND-a Unije, važan instrument za postizanje ciljeva politike širom Europe korištenjem europske dodane vrijednosti te u prosjeku čini 1,9% rashoda opće države u državama članicama Unije;

H.  budući da, premda su postoci proračuna Unije koji se odnose na a) udio ukupnih objedinjenih rashoda država članica i b) neevidentirana/nepravilno potrošena/potraćena sredstva u tom proračunu maleni, njihovi su stvarni iznosi značajni, zbog čega je pomni nadzor opravdan;

I.  budući da je prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Komisija u konačnici odgovorna za izvršenje proračuna Unije, dok su države članice pozvane na lojalnu suradnju s Komisijom kako bi se osiguralo da se dodijeljena sredstva koriste u skladu s osnovnim načelima dobrog financijskog upravljanja;

J.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava jesu li sredstva pravilno potrošena te jesu li postignuti ciljevi politike;

Proračun, programska razdoblja i politički prioriteti

1.  napominje da sedmogodišnje trajanje aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) nije usklađeno s petogodišnjim mandatima Parlamenta i Komisije, što također dovodi do razilaženja između proračuna i razrješnice za određenu financijsku godinu; nadalje, ističe da ni desetogodišnji ciklus strateškog planiranja ni strategija Europa 2020. nisu usklađeni sa sedmogodišnjim ciklusom upravljanja proračunom Unije; mišljenja je da je to jedan od uzroka velikog nedostatka u političkom upravljanju Unije jer su Parlament i Komisija dužni poštovati prijašnje dogovore o političkim ciljevima i financijama, što može stvoriti dojam da europski izbori u tom smislu nisu relevantni;

2.  napominje da se proračunom Unije u 2015. trebalo osigurati pružanje potpore ciljevima dvaju različitih dugoročnih političkih programa:

a)  strategiji Europa 2020., s jedne strane, i

b)  deset političkih prioriteta koje je odredio predsjednik Juncker, s druge strane, kao i istodobno pružanje odgovora na niz kriznih situacija: izbjeglice, nesigurnost u Europi i njezinom susjedstvu, financijska nestabilnost u Grčkoj i gospodarski učinak zabrane izvoza u Rusiju, kao i utjecaj financijske krize, dulji od očekivanoga, te njezinih strukturnih posljedica: nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti;

3.  napominje da politike Unije mogu imati različite kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, čije se ostvarenje ne može nužno utvrditi u jednom višegodišnjem financijskom okviru; smatra da treba razmotriti uspostavu nove ravnoteže između utvrđivanja političkog programa, provedbe politika i financijskih okvira;

4.  izražava žaljenje zbog toga što se privremenim proračunskim dogovorima ne pruža idealan sustav za oblikovanje socijalnih i političkih težnji u korisne operativne ciljeve za programe i planove potrošnje;

5.  ističe da će 2020. biti moguće uskladiti dugoročnu strategiju i donošenje politika s proračunskim ciklusom te preporučuje da se ta prilika iskoristi;

6.  izražava zabrinutost zbog toga što je 2015. udio potrošnje proračuna Unije povezan s klimom iznosio samo 17,3 %, a u razdoblju između 2014. i 2016. iznosio je u prosjeku samo 17,6 %, prema podacima Europskog revizorskog suda[2] („Revizorski sud”), dok je cilj koji je tijekom tog financijskog razdoblja trebalo ostvariti iznosio najmanje 20 %; stoga naglašava da prema Revizorskom sudu postoji ozbiljan rizik da se bez više truda oko borbe protiv klimatskih promjena ne ostvari cilj od 20 %;

7.  nadalje, ističe da je cilj od 20 % potrošnje u području klime utvrđen prije Pariškog sporazuma; smatra da treba uložiti više truda kako bi proračun Unije bio još više orijentiran prema klimi; ističe, štoviše, da je revizija VFO-a odlična prilika da se osigura postizanje cilja od 20 % potrošnje u aktivnostima povezanima s klimom, ali i utvrdi moguće povišenje tog praga, u skladu s međunarodnim obvezama koje je EU preuzeo tijekom konferencije COP 21;

8.  pozdravlja pristup izrade proračuna temeljene na uspješnosti koji je pokrenula Europska komisija; smatra da zbog oskudnih financijskih sredstava proračun EU-a treba biti učinkovitiji i djelotvorniji nego ikada prije; međutim, izražava žaljenje zbog toga što se Europska komisija ponajprije usredotočuje na to što je realizirano, a ne na krajnji učinak toga;

Mjere koje je potrebno poduzeti

9.  podržava prijedlog Revizorskog suda iz njegova Informativnog dokumenta o preispitivanju VFO-a u sredini razdoblja od 28. listopada 2016. (točke 39. i 40.) u pogledu toga da je vrijeme da Komisija razmotri druge mogućnosti, na primjer:

–  program kliznog proračuna s petogodišnjim planom, klauzulu/klauzule o reviziji na temelju ciljeva i politika te program klizne evaluacije;

–  određivanje trajanja programa i planova na temelju potreba politika, a ne ovisno o trajanju razdoblja financijskog planiranja; uvođenje zahtjeva prema kojem države članice i Komisija moraju argumentirano obrazložiti svoje potrebe za financijskim sredstvima Unije i predstaviti očekivane rezultate prije nego što se utvrde iznosi potrošnje;

10.  poziva Komisiju da na dnevni red sljedećeg sastanka skupine stručnjaka u okviru inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” stavi prijedloge Revizorskog suda iz njegova Informativnog dokumenta o preispitivanju VFO-a u sredini razdoblja od 28. listopada 2016. (točke 39. i 40.) kao i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kako bi se pripremila sljedeća konferencija o inicijativi „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, na kojoj bi se moglo raspravljati o područjima politike na koje bi se trebala potrošiti sredstva iz proračuna Unije prije donošenja odluke o financijskom okviru;

11.  podržava sve preporuke Revizorskog suda iznesene u tematskom izvješću 31/2016, a posebnu onu o tome da Komisija treba istražiti sve potencijalne prilike, među kojima i reviziju VFO-a u sredini razdoblja i reviziju određenih pravnih osnova, kako bi došlo do novog istinskog pomaka prema klimatskoj politici; poziva Revizorski sud da do kraja 2018. objavi izvješće o koracima poduzetima u vezi s klimatskom potrošnjom u proračunu EU-a;

12.  poziva Komisiju da u većoj mjeri iskoristi prilike povezane s pričuvom za uspješnost u postojećem pravnom okviru kako bi se uistinu stvorio financijski poticaj za učinkovito poboljšanje financijskog upravljanja; nadalje, zahtijeva da instrument pričuve za uspješnost bude snažniji, i to povećanjem komponente uspješnosti u sljedećem zakonodavnom okviru;

13.  poziva Komisiju da svoje prioritete usmjeri prema uspješnom ostvarenju strategije Europa 2020., korištenjem instrumenata Europskog semestra;

14.  poziva Komisiju da izradi nacrt političkih prioriteta za financijsko razdoblje koje počinje 2021. te da taj dokument u ranoj fazi dostavi Parlamentu;

15.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija nije provela cjelovitu evaluaciju strategije Europa 2020. kako bi se pobrinula za njezinu provedbu u okviru Strateškog programa za Uniju u vrijeme promjena, koji je Europsko vijeće donijelo u lipnju 2014., kao što je predviđeno Strateškim programom;

16.  poziva Komisiju da uzme u obzir Pariški sporazum te da smjesta povisi ciljanu potrošnju u području klime u okviru proračuna EU-a s 20 % na 30 %;

17.  poziva Komisiju da prilikom izrade nadolazećih nacrta proračuna EU-a vodi računa o većoj učinkovitosti i djelotvornosti te da ih bolje uskladi s ciljevima Europe 2020., klimatskim ciljevima EU-a i međunarodnim obvezama EU-a;

Proračuni u sjeni

18.  ističe da se mnogi financijski mehanizmi kojima se pruža potpora politikama Unije ne financiraju izravno iz proračuna Unije niti se knjiže u bilancu Unije: oni uključuju Europski fond za financijsku stabilnost, Europski stabilizacijski mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam te Europski investicijski fond povezan s Europskom investicijskom bankom;

19.  napominje da se drugi mehanizmi tek djelomično knjiže u bilancu Unije, kao što su instrumenti za mješovito financiranje i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU);

20.  ističe povećanu uporabu financijskih instrumenata poglavito sačinjenih od zajmova, vlasničkih instrumenata, jamstava i instrumenata za podjelu rizika pod neizravnim upravljanjem u razdoblju 2014. – 2020. te ističe da je Grupa Europske investicijske banke (EIB) upravljala gotovo svim instrumentima pod neizravnim upravljanjem; ne smatra da je dostupno dovoljno informacija da bi se ocijenili rezultati koje su ostvarili ti instrumenti, osobito kad je riječ o njihovu utjecaju na društvo i okoliš; naglašava da se financijskim instrumentima mogu dopuniti bespovratna sredstva, ali da ih ne smiju zamijeniti;

21.  izražava žaljenje zbog toga što povećanje uporabe takvih financijskih instrumenata, kao i financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem (instrumenti financijskog inženjeringa), predstavlja veći rizik ne samo za održanje proračuna EU-a kao vjerodostojnog instrumenta, dovoljnog za ostvarenje sadašnjih i budućih ciljeva, nego i za odgovornost i koordiniranost politika i djelatnosti Unije; ističe da prije proširenja uporabe financijskih instrumenata treba provesti sveobuhvatnu evaluaciju njihovih rezultata, postignuća i učinkovitosti; ističe zaključke iz tematskih izvješća Revizorskog suda[3] prema kojima financijski instrumenti ne funkcioniraju prema očekivanjima i/ili su preveliki i/ili neuspješni u privlačenju privatnog kapitala;

22.  upozorava Komisiju da financijski instrumenti ili bilo koji drugi mehanizmi financiranja nisu nužno ograničeni političkim strategijama i ciljevima EU-a te se njima mogu financirati projekti koji nisu u skladu s obvezama EU-a;

23.  ističe da je pokretanje EFSU-a utjecalo na kašnjenje pokretanja Instrumenta za povezivanje Europe i da će EFSU također utjecati na uporabu nekih drugih financijskih instrumenata;

Mjere koje je potrebno poduzeti

24.  apelira na Komisiju da predloži mjere kojima bi se mehanizmi financiranja Unije za izvršenje proračuna EU-a, koji trenutačno uključuju razne alate i njihove kombinacije, kao primjerice programe, strukturne i investicijske fondove, uzajamne fondove, fondove za strateška ulaganja, jamstvene fondove, instrumente, financijske instrumente, instrumente za makrofinancijsku pomoć itd., učinili jasnijima, jednostavnijima i usklađenijima te bolje razrađenima kako bi se njima zajamčila dostatna transparentnost, odgovornost, uspješnost i razumijevanje javnosti o tome kako se financiraju politike Unije i koje se koristi njima ostvaruju; izražava žaljenje zbog toga što se prijedlogom nove financijske uredbe iz rujna 2016. tim problemima ne pristupa na odgovarajući način;

25.  poziva Komisiju da ponovno evaluira ex ante ocjenu dužničkog instrumenta Instrumenta za povezivanje Europe u svjetlu uspostave EFSU-a te da dostavi Parlamentu analizu utjecaja EFSU-a na druge programe i financijske instrumente Unije;

26.  poziva Revizorski sud da ocijeni doprinos financijskih instrumenata i mehanizama financiranja (navedenih u točki 13.) strategiji Europa 2020.; poziva Komisiju da poduzme sve relevantne mjere kako bi osigurala usklađenost financijskih instrumenata i mehanizama financiranja sa strategijom i ciljevima EU-a te obvezama koje je EU preuzeo;

27.  pozdravlja namjeru povjerenika Komisije Oettingera da dugoročno vrati razne proračune u sjeni u okvir proračuna Unije; time bi se znatno povećala demokratska odgovornost; čvrsto smatra da bi taj problem trebalo riješiti što prije, ali najkasnije do kraja sljedećeg financijskog programskog razdoblja; poziva Komisiju da komunikaciju o tom pitanju pripremi prije studenoga 2017.;

Upravljanje proračunom i financijama

28.  izražava žaljenje zbog znatnih zaostataka u uporabi sredstava strukturnih fondova za razdoblje 2007. – 2013.; napominje da do kraja 2015. i dalje nije bilo isplaćeno 10 % od ukupno 446,2 milijarde EUR izdvojene za sve odobrene operativne programe;

29.  naglašava da ta situacija doista može predstavljati značajan izazov i dovesti u pitanje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova jer u nekim državama članicama iznos doprinosa koji nije zatražen od Unije, zajedno sa zahtijevanim sufinanciranjem, premašuje 15 % ukupnih rashoda opće države kada se uzmu u obzir posljednja dva financijska okvira, 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

30.  sa zabrinutošću napominje činjenicu da se do kraja 2015. više od polovice neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru strukturnih fondova koja u programskom razdoblju 2007. – 2013. nisu dovela do plaćanja odnosi na pet država članica (Češka Republika, Italija, Španjolska, Poljska i Rumunjska) i glavnih korisnika, dok su razlozi zbog kojih je došlo do tih kašnjenja razni: nedostatak kapaciteta i administrativne pomoći, manjak nacionalnih sredstava za sufinanciranje programa EU-a, odgode u podnošenju regionalnih programa za VFO 2014. – 2020. itd.;

31.  ističe da je nova značajka sadašnjeg VFO-a to što u slučaju neiskorištenih iznosa do gornje granice za plaćanja i gornje granice za obveze automatski dolazi do veće fleksibilnosti u sljedećim godinama;

32.  naglašava da je razina obveza 2015. godine bila viša nego svih dosadašnjih godina i blizu ukupne granice (97,7 % dostupnog iznosa);

33.  ističe da je 2015. tri četvrtine operativnih rashoda izvršeno u okviru programa koji se provode prema pravilima prethodnog VFO-a, tj. programa za subvencije poljoprivrednicima za 2014., kohezijske projekte i istraživačke projekte u sklopu Sedmog okvirnog programa, koji je pokrenut 2007.;

34.  smatra neprihvatljivim to što su države članice do kraja 2015. imenovale manje od 20% nacionalnih tijela nadležnih za europske strukturne i investicijske fondove, osim za Europski poljoprivredni fond za regionalni razvoj (EFRR); ta su imenovanja nužna kako bi nadležna tijela država članica mogla podnositi Komisiji izvještaje o rashodima; smatra da znatne novine koju su uvedene za razdoblje 2014. – 2020. stvaraju administrativne poteškoće unatoč naporima za pojednostavnjenje;

35.  ističe da su poteškoće u dovršenju postupaka provjere usklađenosti u pogledu novog sustava upravljanja i nadzora, do kojih u pravilu dolazi u početku programskog razdoblja, ozbiljan razlog zbog kojeg dolazi do kašnjenja u apsorpciji sredstava;

36.  napominje da je globalna gospodarska recesija, koja ima izravan utjecaj u obliku proračunskih mjera kojima se ograničavaju javni proračuni te poteškoća u privlačenju unutarnjeg financiranja, još jedan ključan faktor za kašnjenje u apsorpciji sredstava;

37.   duboko žali zbog toga što, posljedično, postoji rizik od toga da kašnjenja u izvršenju proračuna za programsko razdoblje 2014. – 2020. budu veća nego ona u programskom razdoblju 2007. – 2013.; izražava bojazan da bi sljedeći VFO mogao započeti dosad nezabilježeno visokom razinom nepodmirenih obveza, što bi moglo ugroziti upravljanje proračunom EU-a prvih nekoliko godina; očekuje da je Komisija izvukla pouku iz toga kako do sličnih kašnjenja ne bi dolazilo u budućnosti;

38.  napominje da je Komisija u ožujku 2015. usvojila plan plaćanja u kojemu su predstavljene kratkoročne mjere za smanjenje razine nepodmirenih obveza, ali ističe da se tim mjerama nastoji poboljšati kratkoročno upravljanje novčanim tokom, dok je za rješavanje visoke razine nepodmirenih obveza potrebna dugoročnija perspektiva i temeljita analiza temeljnih uzroka (administrativne i operativne poteškoće, makroekonomske restrikcije itd.) u cilju izrade učinkovite strategije kako do toga u budućnosti više ne bi dolazilo;

39.  naglašava da bi pokretanje članka 50. moglo prouzročiti probleme u načinu upravljanja proračunom EU-a, osobito kad je riječ o plaćanjima; ističe da se taj ključni element treba obuhvatiti bilo kakvim prijelaznim ili konačnim sporazumom s bilo kojom državom članicom koja napušta EU;

Mjere koje je potrebno poduzeti

40.  zahtijeva od Komisije da poduzme mjere za strogo poštovanje pravila i vremenskih okvira kad je riječ o nepodmirenim obvezama, među ostalima:

1)  zaključenje programa iz razdoblja 2007. – 2013. te opoziv sredstava za spomenute programe;

2)  pravilna uporaba neto ispravka u području kohezije;

3)  smanjenje novčanih iznosa u fiducijarnim ustanovama i

4)  izrada planova plaćanja i predviđanja u područjima u kojima su nepodmirene obveze značajne;

41.  ponovno traži od Komisije da uspostavi prognozu novčanog toka za razdoblje od narednih sedam do deset godina koja bi se ažurirala na godišnjoj razini i kojom bi se obuhvatile proračunske gornje granice, potrebe za plaćanjima, ograničenja u pogledu kapaciteta i mogući opozivi sredstava kako bi se bolje uskladile potrebe za plaćanjima i raspoloživa sredstva;

42.  zahtijeva od Komisije da, s obzirom na teško stanje u kojem se nalazi više država članica, u okviru upravljanja proračunom i financijama hitno razmotri ograničenja u pogledu kapaciteta te konkretne socioekonomske uvjete određenih država članica; poziva Komisije da upotrijebi sve instrumente koji joj stoje na raspolaganju, od tehničke pomoći do novog Programa potpore strukturnim reformama, da pomogne tim državama članicama kako bi se izbjegla nedovoljna iskorištenost sredstava te povećale stope apsorpcije, posebice u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;

43.  ponavlja da je potrebno pojednostavniti i razjasniti pravila i postupke i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se korisnicima olakšao pristup sredstvima EU-a te kako bi se zajamčilo da administrativne službe dobro upravljaju tim sredstvima; smatra da će pojednostavnjenje doprinijeti bržoj raspodjeli sredstava, višim stopama apsorpcije, većoj učinkovitosti i transparentnosti, manjem broju nepravilnosti u potrošnji sredstava te kraćim rokovima za plaćanje; smatra da treba postići ravnotežu između pojednostavnjenja i stabilnosti pravila, postupaka i nadzora; napominje da je, u svakom slučaju, pružanje dovoljnih informacija i smjernica potencijalnim podnositeljima zahtjeva i korisnicima preduvjet za uspješnu provedbu;

44.  poziva Komisiju da ne pribjegava novim rezovima u tehničkoj pomoći koju ima na raspolaganju te da izradi akcijski plan za učinkovitu i pravovremenu apsorpciju s posebnim naglaskom na one države članice i regije koje zaostaju i koje imaju nisku stopu apsorpcije;

Instrumenti financijskog inženjeringa

45.  izražava žaljenje zbog toga što je samo 75 %[4] doprinosa instrumentima financijskog inženjeringa za programsko razdoblje 2007. – 2013. isplaćeno krajnjim primateljima do kraja 2015. u okviru podijeljenog upravljanja (57 % isplaćeno na kraju 2014., a 37 % isplaćeno na kraju 2012.) i što je iznos uložen u financijske instrumente pod neizravnim upravljanjem i dalje visok (1,3 milijardi EUR 2015., 1,3 milijarde EUR 2014., 1,4 milijarde EUR 2013.);

46.  sa zabrinutošću napominje da je razina neiskorištenih iznosa financijskih instrumenata i dalje relativno visoka, a 80 % neiskorištenih sredstava na kraju 2014. odnosilo se na pet država članica (na Italiju se odnosilo 45% ukupnog iznosa); smatra da Komisija prije kraja 2018. treba provesti sveobuhvatnu ocjenu tih instrumenata kako bi utvrdila treba li ih prenijeti u sljedeće financijsko programsko razdoblje;

47.  zahtijeva od Komisije da vrati neiskorišteni novčani saldo u financijskim instrumentima pod podijeljenim upravljanjem, kao i preostala neiskorištena sredstva u financijskim instrumentima pod neizravnim upravljanjem iz prethodnih višegodišnjih financijskih okvira za koje je isteklo razdoblje prihvatljivosti;

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

48.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud iznosi pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije za 2015., kao što to čini od 2007., i da je Revizorski sud zaključio da u 2015. nije bilo značajnijih pogrešaka u prihodima te sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze koje su temelj financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

49.  duboko žali zbog činjenice da 22 godine zaredom postoje značajne pogreške u plaćanjima zbog samo djelomične učinkovitosti nadzornih i kontrolnih sustava;

50.  žali zbog toga što je usprkos poboljšanju u plaćanjima zabilježena najizglednija stopa pogreške od 3,8 %; podsjeća na to da je najizglednija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2014. bila procijenjena na 4,4 %, u financijskoj godini 2013. na 4,7 %, u financijskoj godini 2012. na 4,8 %, a u financijskoj godini 2011. na 3,9 %;

51.  naglašava da je najizglednija stopa pogreške i dalje znatno iznad praga značajnosti od 2 %, unatoč tome što se stanje poboljšalo posljednjih godina; ističe da su Komisija, tijela država članica ili neovisni revizori, da su upotrijebili sve informacije koje su im bile dostupne, mogli spriječiti ili otkriti i ispraviti znatan dio pogrešaka prije izvršenja povezanih plaćanja; ne može prihvatiti da se dostupne informacije ne koriste za smanjenje razine pogrešaka; čvrsto smatra da države članice imaju ključnu ulogu u tom pogledu; poziva države članice da koriste sve dostupne informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile bilo kakve pogreške te da postupaju na odgovarajući način;

52.  izražava žaljenje zbog promjene pravnog okvira za zajedničku poljoprivrednu politiku 2015. godine, uslijed koje Revizorski sud više ne uključuje višestruku sukladnost u svoje ispitivanje transakcija, što otežava usporedbu s prethodnom financijskom godinom; takve su pogreške procijenjenoj stopi pogreške za naslov 2. VFO-a („Prirodni resursi”) 2014. godine doprinijele s 0,6 postotnih bodova, dok je njihov godišnji doprinos ukupnoj procijenjenoj stopi pogreške iznosio između 0,1 i 0,2 postotnih bodova u razdoblju 2011. – 2014.;

53.  sa zabrinutošću napominje da bi ukupna procijenjena stopa pogreške bila 4,3 %, a ne 3,8 %, da države članice i Komisija nisu primijenile korektivne mjere na plaćanja koja revidira Revizorski sud;

54.  napominje da vrsta upravljanja ima ograničen učinak na stopu pogreške jer je Revizorski sud utvrdio gotovo jednaku procijenjenu stopu pogreške pod podijeljenim upravljanjem s državama članicama (4,0 %) i za rashode kojima izravno upravlja Komisija (3,9 %);

55.  ističe da je Revizorski sud utvrdio najveće procijenjene stope pogreške za rashode u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” (5,2 %) i „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” (4,4 %), dok je u području „Administrativni rashodi” zabilježena najmanja procijenjena stopa pogreške (0,6 %); naglašava da, u pravilu, pogreške ne znače prijevaru; preporučuje da Revizorski sud izradi tematsko izvješće u kojemu bi pregledao i usporedio ta područja u cilju sastavljanja konciznog dokumenta o najboljoj praksi;

56.  napominje da su različiti obrasci rizika u programima nadoknade troškova i isplate materijalnih prava znatno utjecali na stopu pogreške u raznim rashodovnim područjima; stopa pogreške iznosi 5,2 % ako Unija nadoknađuje troškove za prihvatljive aktivnosti na temelju prijavljenih troškova korisnika, dok ista stopa iznosi 1,9 % ako su plaćanja uvjetovana ispunjavanjem uvjeta, a ne nadoknadom troškova; preporučuje da Revizorski sud pregleda i usporedi ta područja u cilju sastavljanja tematskog izvješća o najboljoj praksi;

Godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti: postignuća u upravljanju i alati Komisije za unutarnje upravljanje

57.  napominje da se u odnosu na stanje 2014. rizični iznos za plaćanja, kako ga je odredila Komisija u svojem godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju i uspješnosti, smanjio za otprilike 10 %, poglavito zbog smanjenja rizičnog iznosa prijavljenog za poljoprivredu;

58.  ističe da Komisija uviđa da je u potrošnji utvrđena značajna stopa pogreške, kao što navodi u svojem godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2016)446), pri čemu je rizični iznos u rasponu od 3,3 do 4,5 milijardi EUR, što čini od 2,3 % do 3,1 % plaćanja; napominje da Komisija procjenjuje da će u narednim godinama utvrditi i ispraviti pogreške u vrijednosti između 2,1 i 2,7 milijardi EUR;

59.  slaže se s Revizorskim sudom da se metodologija koju Komisija upotrebljava za procjenu rizičnog iznosa poboljšala tijekom godina, ali da se procjene razine nepravilne potrošnje pojedinih glavnih uprava ne temelje na dosljednoj metodologiji (vidi posebno stavak 1.38 Godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.); preporučuje da se ta praksa što prije uskladi i standardizira;

60.  napominje da Komisija unatoč uvedenim poboljšanjima nije uklonila rizik od toga da učinak korektivnih mjera bude pretjeran;

61.  posebno ističe činjenicu da u više od tri tromjesečja 2015. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna tijela, dok se na temelju godišnjih izvješća o radu dotičnih glavnih uprava Komisije (GU za poljoprivredu i ruralni razvoj i GU za regionalnu i urbanu politiku) može zaključiti da pouzdanost izvješća o kontroli država članica i dalje predstavlja izazov, iako su države članice poboljšale izvješćivanje o podacima; smatra neprihvatljivim to što države članice ne surađuju na prikladan način s Komisijom u pogledu izvješća o kontroli i njihovoj pouzdanosti;

62.  ističe da bi se opterećenje u pogledu kontrole za krajnje korisnike smanjilo da se primijeni pristup jedinstvene revizije, što bi značilo da se europska revizija ne bi provodila zasebno, nego bi se temeljila na nacionalnim revizijama; međutim, takav kontinuitet odgovornosti bio bi moguć samo u slučaju adekvatnosti nacionalnih revizija i postignutog dogovora između Komisije i država članica oko načela i njihova tumačenja; poziva Komisiju da bude aktivna u tom smislu i objavi smjernice;

63.  smatra da davanje razrješnice treba ovisiti o potrebnim poboljšanjima u financijskom upravljanju na razini država članica; u tom pogledu ističe nacionalne izjave kao instrument koji bi mogao pomoći u preuzimanju veće odgovornosti i nadležnosti na nacionalnoj razini;

64.  ističe da je zbog specifičnosti višegodišnjeg programiranja, složenosti i akumulacije regionalnih i nacionalnih propisa te propisa na razini EU-a, umjetno temeljiti procijenjeni učinak budućih ispravaka na zabilježenim ispravcima tijekom posljednjih šest godina jer je pogreške moguće ispraviti čak i nakon 10 godina od njihova nastanka;

65.  naglašava, u tom kontekstu, da glavni direktori ne bi trebali izražavati nikakvu financijsku zadršku u svojim godišnjim izvješćima o radu ako je Komisija sigurna u učinkovitost svog korektivnog kapaciteta;

66.  ističe da je Komisija prijavila[5] ukupne provedene financijske ispravke i povrate u iznosu od 3,9 milijardi EUR; napominje da ih je Revizorski sud razvrstao u tri kategorije: 1,2 milijarde EUR ispravaka i povrata u početnoj fazi, prije nego što je Komisija prihvatila rashod (poljoprivreda, kohezija i izravno/neizravno upravljanje); 1,1 milijardi EUR sredstava koje su države članice povukle nakon prihvaćanja rashoda zamjenom neprihvatljivih iznosa novim kohezijskim projektima; 1,6 milijardi EUR neto ispravaka (poljoprivreda i izravno/neizravno upravljanje);

67.  naglašava da je u slučaju velikog rizika od nepravilnosti najbolja praksa raspraviti o riziku i izmjeriti njegovu razinu i mogući učinak; žali zbog toga što Komisija pri izvješćivanju o toj temi pridaje znatnu pozornost korektivnom kapacitetu, umjesto kvantificiranju i analiziranju prirode utvrđenih pogrešaka te poduzimanju odgovarajućih preventivnih mjera za izbjegavanje takvih pogrešaka; posebno ističe da komunikacija Komisije naslovljena „Zaštita proračuna Unije” ne sadržava procjenu razine nepravilnosti koja je prisutna u početnim ili odobrenim zahtjevima za nadoknadu troškova;

68.  dijeli mišljenje koje je Revizorski sud izrazio u svojem tematskom izvješću br. 27/2016 o tome da razlika uvedena reformom Kinnock-Prodi između „političke odgovornosti povjerenika” te operativne odgovornosti glavnih direktora znači da nije uvijek jasno obuhvaća li pojam „političke odgovornosti” preuzimanje odgovornosti za izvršavanje proračuna glavnih uprava ili se od nje razlikuje (vidi točku 5. sažetka tematskog izvješća Revizorskog suda br. 27/2016);

69.  ističe da Kolegij povjerenika ne preuzima odgovornost za godišnje financijske izvještaje time što predsjednik ili povjerenik za proračun sastavlja predgovor ili izvješće te da Komisija ne sastavlja godišnju izjavu o upravljanju ili unutarnjoj kontroli, u skladu s najboljom praksom i uobičajenom praksom država članica;

Mjere koje je potrebno poduzeti

70.  ponovno poziva Komisiju i države članice da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruže informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz financijska izvješća;

71.  ponovno poziva Komisiju da na godišnjoj osnovi izdaje jedinstvenu i pravu „izjavu o jamstvu” na temelju godišnjih izvješća o radu glavnih direktora te da izradi vlastitu statističku procjenu stope pogreške; traži od Komisije da zasebno procijeni iznos sredstava EU-a koje planira povratiti u vidu povrata ili financijskih ispravaka povezanih s financijskom godinom 2015.;

72.  poziva Komisiju da provede pažljivu analizu tzv. „retrospektivnih projekata”, tj. prakse uvrštavanja u regionalne operativne programe projekata koje su vlasti već pokrenule uz pomoć drugih sredstava i koji bi mogli obuhvatiti ili zamijeniti mjere ili projekte koji predstavljaju operativne probleme ili se njima krše propisi, te dodaje da spomenuta analiza treba uključivati ex ante procjene u okviru kojih će se provjeriti ispunjavaju li se zamjenskim projektima postavljeni ciljevi;

73.  poziva Komisiju da financijskom izvještaju doda godišnji izvještaj o upravljanju i unutarnjoj kontroli, koji bi posebno pokrivao:

–  opis alata Komisije za unutarnje upravljanje

–  ocjenu operativnih i strateških rizičnih aktivnosti tijekom godine i izvještaj o srednjoročnoj i dugoročnoj fiskalnoj održivosti

–  te da u svojoj Komunikaciji o zaštiti proračuna EU-a pruži ocjenu razine nepravilnosti koja je prisutna u početnim ili odobrenim zahtjevima za nadoknadu troškova;

74.  poziva države članice da Komisiji dostavljaju pouzdane podatke, osobito kad je riječ o izvješćima o kontroli;

Političke zadrške

75.  podržava zadrške koje su izrazili glavni direktori GU-a za regionalnu i urbanu politiku, GU-a za pomorstvo i ribarstvo, GU-a za migracije i unutarnje poslove, GU-a za međunarodnu suradnju i razvoj i GU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj u svojim godišnjim izvješćima o radu; smatra da su te zadrške dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

76.  postavlja pitanje zašto direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije, kao i prijašnjih godina, nastavlja izražavati horizontalnu zadršku koja obuhvaća sva plaćanja i potraživane troškove u okviru Sedmog okvirnog programa (FP7); poziva Komisiju da konačno razvije svrhovitiji pristup temeljen na riziku te da prema potrebi upotrijebi određene zadrške;

Ostvarivanje rezultata uz pomoć proračuna Unije

Godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti: procjena uspješnosti

77.  napominje da su u godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju, koje je Komisija usvojila 5. srpnja 2016.[6], spojena dva prethodna izvješća: godišnje evaluacijsko izvješće sastavljeno u skladu s člankom 318. UFEU-a i objedinjeno izvješće propisano člankom 66. stavkom 9. Financijske uredbe;

78.  pozdravlja činjenicu da su u izvješću za svaki od proračunskih naslova navedene informacije o provedbi u vezi s napretkom programa VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., dokazi o rezultatima programa VFO-a za razdoblje 2007. – 2013. i veze sa strategijom Europa 2020.;

79.  žali zbog toga što se u tzv. evaluacijskom izvješću, s jedne strane, zamjenjuju opisi aktivnosti s rezultatima i, s druge strane, pokušava evaluirati učinak politika te pružiti obećanja za budućnost;

80.  ističe da države članice ne trebaju uključiti zajedničke pokazatelje u svoje programe, uz iznimku Inicijative za zapošljavanje mladih i EFRR-a, te da procjene na temelju rezultata nisu dio početne faze kontrole u državama članicama;

81.  žali zbog toga što je Komisija umjesto pojednostavnjenja svojih alata za unutarnje upravljanje uvela novi višegodišnji strateški plan za svaki odjel Komisije na temelju zajedničkih općih ciljeva kojima je obuhvaćeno deset političkih prioriteta Junckerove Komisije i kojima se podupire ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. i obveza iz Ugovora;

82.  ponovno poziva na tematsko usredotočivanje, kao što je istaknuo u izvješću o razrješnici za proračunsku godinu 2014.; poziva Komisiju da ispita u kojoj bi mjeri tematsko usredotočivanje moglo doprinijeti pojednostavnjenju i smanjenju regulatornog i kontrolnog opterećenja;

83.  poziva Komisiju da pravodobno usvoji svoje godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju kako bi ga Revizorski sud mogao uzeti u obzir u svojem godišnjem izvješću; ustraje u tome da bi informacije navedene u tom izvješću trebale biti što je više moguće objektivne i sadržavati sveobuhvatnu ocjenu rezultata koje je Komisija postigla u prošloj godini prilikom ostvarivanja svojih politika; traži od Komisije da se osvrne na potrebu dugoročnog razdoblja političkog programiranja, kao što je desetogodišnja strategija Europa 2020.;

84.  usmjerava pozornost na to da postupak uspostave pokazatelja uspješnosti treba biti transparentan i demokratski i da u njemu trebaju sudjelovati sve institucije EU-a, partneri i dionici kako bi se pokazateljima moglo adekvatno mjeriti izvršenje proračuna EU-a, kao i odgovoriti na očekivanja građana EU-a;

Mjere koje je potrebno poduzeti

85.  poziva Komisiju da u sljedećim izvješćima o uspješnosti bolje ocijeni što je sve provedeno u okviru određenih politika i koji je učinak toga; poziva Komisiju da jasno i pregledno pokaže doprinos europskih politika ciljevima EU-a te da ocijeni njihov doprinos ostvarenju ciljeva Europe 2020.;

Obzor 2020.

86.  podsjeća na to da je Obzor 2020. ambiciozan i sveobuhvatan program, čiji se opći cilj temelji na trima prioritetima: izvrsnosti u znanosti, vodećem položaju u industriji i društvenim izazovima;

87.  napominje da je Junckerova Komisija usvojila deset političkih prioriteta za razdoblje 2014. – 2019., koji ne odgovaraju u cijelosti prioritetima strategije Europa 2020.; to dovodi do stanja u kojem se u pravnom okviru i dodjeli financijskih sredstava iz proračuna za taj program odražava strategija Europa 2020., dok je Komisija od 2014. pri provođenju strategije Obzor 2020. preusmjerila strateške planove i mehanizme upravljanja kako bi oni težili ostvarenju navedenih deset političkih prioriteta;

88.  žali zbog toga što Komisija do sada nije razradila odnos tih dvaju skupova prioriteta te traži od Komisije da pojasni te poveznice;

89.  naglašava da su djelotvorna sinergija i komplementarnost između nacionalnih i europskih programa za istraživanje i inovacije ključni čimbenici za uspjeh programa Obzor 2020.; napominje da Komisija planira analizirati učinak i sinergije između programa Obzor 2020. te europskih strukturnih i investicijskih fondova u kontekstu privremene evaluacije programa Obzor 2020.;

90.  prima na znanje dva primjera komplementarnosti između nacionalnih istraživačkih programa i istraživačkih programa EU-a, navedenih u Godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2015., te činjenicu da su vrhovne revizijske institucije Bugarske i Portugala utvrdile da, iako postoje područja u kojima su nacionalni programi istraživanja i oni EU-a komplementarni, također postoje određeni nedostaci na nacionalnoj razini u pogledu pokazatelja povezanih s Obzorom 2020. u okviru nacionalnih akcijskih planova i strategija te sporna pitanja u vezi s koordinacijom i interakcijom između svih sudionika Obzora 2020. na nacionalnoj razini[7]; prima na znanje, osim toga, da je Bugarska bila prva država članica koja je dobrovoljno koristila instrument za političku podršku Obzora 2020. te potiče Komisiju da nastavi podupirati države članice koje trebaju modernizirati svoje sektore istraživanja i inovacija;

91.  podsjeća na to da se pravnim okvirom programa Obzor 2020. uvodi nekoliko važnih elemenata za upravljanje uspješnošću, poput ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti; ističe da je općenito utvrđenim ciljevima i pokazateljima postignuto vidljivo poboljšanje u odnosu na prethodne okvirne programe;

92.  ističe da i dalje postoji niz nedostataka u pogledu pokazatelja uspješnosti koji se upotrebljavaju u programu Obzor 2020., npr.:

1)  u pogledu ravnoteže pokazatelja kojima se mjeri samo uloženi resursi i ostvarenja, a ne rezultati i učinci,[8]

2)  nepostojanje polaznih vrijednosti i

3)  nedostatak ambicioznih ciljnih vrijednosti;

93.  žali zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da Komisija ne upotrebljava programe rada i s njima povezane pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. za poboljšanje zahtijevane ciljane usmjerenosti na uspješnost ([9]);

94.  sa zadovoljstvom napominje da je u prijedlozima i ugovorima o bespovratnim sredstvima koje je provjerio Revizorski sud naglasak u dovoljnoj mjeri stavljen na uspješnost kada je to zahtijevala Komisija te da se isto odnosi i na postupak evaluacije tih prijedloga;

95.  žali zbog toga što se u pojedinim radnim programima na temelju kojih se provodi program Obzor 2020. i s njima povezanim pozivima na podnošenje prijedloga upotrebljava širi koncept „očekivanog učinka”, umjesto „očekivanih rezultata”, čime se povećava rizik od toga da se u tom dijelu dobiju informacije koje su preopćenite, zbog čega bi ocjenjivanje uspješnosti moglo biti otežano[10];

96.  zabrinut je zbog toga što se Komisija ne koristi uvijek ključnim konceptima uspješnosti na dosljedan način (na primjer „ostvarenje”, „rezultati”, „ishod” i „učinak”);

97.  žali zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da trenutačni ustroj ne omogućuje Komisiji da u okviru programa Obzor 2020. za istraživanja i razvoj, odnosno inovacije, odvojeno prati rashode i uspješnost i izvješćuje o njima; osim toga, iako je financijski doprinos programa Obzor 2020. u okviru strategije Europa 2020. utvrđen u proračunskom procesu na odgovarajući način, u vidu programskih izjava, žalosno je da Komisija dosad još nije izradila izvješća u kojima bi se na koristan način izvijestilo o provedbi programa Obzor 2020. i njegovu doprinosu strategiji Europa 2020.; poziva Komisiju da na koristan način izvijesti o provedbi Obzora 2020. i njegovu doprinosu Europi 2020. nakon što rezultati programa postanu dostupni;

98.  predlaže da se poveća uloga nacionalnih kontaktnih mjesta kako bi se pružala kvalitetna tehnička podrška na terenu; smatra da će godišnje ocjene rezultata, osposobljavanja i poticanje uspješnih nacionalnih kontaktnih mjesta poboljšati uspješnost programa Obzor 2020.;

Mjere koje je potrebno poduzeti

99.  poziva Komisiju da u budućim izvješćima o uspješnosti jasno i iscrpno predstavi doprinos Obzora 2020. Europi 2020.;

Planovi upravljanja i godišnja izvješća o radu četiriju glavnih uprava zaduženih za rashode u okviru područja „Prirodni resursi“.

100.  izražava žaljenje zbog primjedbi Revizorskog suda prema kojima su mnogi ciljevi u planovima upravljanja i godišnjim izvješćima o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Glavne uprave za klimatsku politiku (CLIMA), Glavne uprave za okoliš (ENVI) i Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (MARE) preuzeti izravno iz dokumenata u vezi s politikama ili zakonskim aktima te nisu bili dovoljno detaljni kako bi bili korisni u svrhu upravljanja i nadziranja;

Mjere koje je potrebno poduzeti

101.  zahtijeva da Komisija:

–  pretoči ciljeve na visokoj razini iz zakonskih akata kojima je uređen program Obzor 2020. u operativne ciljeve na razini programa rada te time ocijeni uspješnost programa rada

–  dodatno pojasni poveznice između strategije Europa 2020. (2010. – 2020.), višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.) i prioriteta Komisije (2015. – 2019.)

–  dosljedno primjenjuje pojmove „uloženi resursi”, „ostvarenje”, „rezultat” i „učinak” u svim svojim aktivnostima, u skladu sa svojim smjernicama za bolju regulativu

–  poduzme mjere kako bi istraživači koji u okviru istog projekta rade isti posao budu jednako plaćeni

–  dostavi popis, prema nacionalnosti, svih poduzeća koja kotiraju na burzi i/ili koja, prema svojim godišnjim financijskim izvještajima, ostvaruju dobit i koja primaju sredstva iz programa Obzor 2020.;

Prihod

102.  pozdravlja činjenicu da ukupni revizijski dokazi Revizorskog suda pokazuju da u prihodima ne postoji značajna stopa pogreške te, posebice, da su ispitani sustavi za vlastita sredstva od BND-a i vlastita sredstva od PDV-a djelotvorni, da su ispitani sustavi za tradicionalna vlastita sredstva općenito djelotvorni i da su ključne unutarnje kontrole u posjećenim državama članicama ipak djelomično djelotvorne te da Revizorski sud nije utvrdio nikakve pogreške u ispitanim transakcijama;

103.  podsjeća na to da je zadrška sredstvo kojim se omogućuje da određeni upitni sastavni dio podataka o BND-u koje je podnijela neka država članica može eventualno ispraviti te pozdravlja činjenicu da Revizorski sud nije pronašao ozbiljne probleme u povučenim zadrškama koje je preispitao 2015.;

104.  zabrinut je zbog činjenice da zadrške nisu povučene, iako je ostvaren napredak u pogledu poboljšanja pouzdanosti podataka o BND-u Grčke; napominje da su to jedine opće zadrške koje su postojale na kraju 2015. godine, a odnose se na 2008. i 2009.;

105.  u pogledu carine, napominje da je Revizorski sud utvrdio da se metodologija koja se upotrebljavala za preglede provedene kako bi se provjerilo poštuju li uvoznici carinske i uvozne propise (koji uključuju revizije poslije carinjenja) te njihova kvaliteta i rezultati razlikuju među državama članicama; Revizorski sud posebno je naglasio da se u Francuskoj vrijeme trajanja revizija poslije carinjenja ne uračunava u trogodišnje razdoblje do nastupa zastare obavijesti o dugu, što je praksa koja odstupa od prakse u ostalim državama članicama i uzrokuje nejednako postupanje prema gospodarskim subjektima unutar Unije[11];

106.  kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima, napominje da je na kraju 2015. Komisija također imala popis s 325 otvorenih pitanja koja se odnose na nepridržavanje carinskih propisa Unije i koja su utvrđena na temelju inspekcija u državama članicama;

107.  ističe da je, kad je riječ o carinskim pristojbama i nametima na šećer, Revizorski sud utvrdio nedostatke u načinu na koji države članice upravljaju iznosima potraživanja (poznatima kao računi B) te da je Komisija u 17 država članica od posjećene 22 otkrila nedostatke u načinu na koji države članice upravljaju računima B;

108.  naglašava da je Revizorski sud utvrdio rizike u pogledu naplate carinskog duga od poduzeća registriranih izvan EU-a ili državljana zemalja izvan EU-a te da je pronašao velik broj slučajeva u različitim državama članicama koje nisu mogle naplatiti dugove od građana iz, na primjer, Bjelarusa, Britanskih Djevičanskih Otoka, Rusije, Švicarske, Turske i Ukrajine te poduzeća sa sjedištem u tim zemljama;

109.  ističe da je učinak tih velikih revizija salda BND-a mogao biti manji da je uspostavljena zajednička revizijska politika Unije kojom bi se uskladio raspored velikih revizija;

110.  izražava žaljenje zbog toga što su strukturni i pravni elementi koji su doveli do političkog incidenta koji se dogodio na kraju listopada 2014. povezani s doprinosima pojedinih država članica i dalje na snazi;

Mjere koje je potrebno poduzeti

111.  traži od Komisije da:

–  poduzme potrebne korake za usklađivanje vremenskih ograničenja za slanje obavijesti o dugu gospodarskim subjektima nakon revizije poslije carinjenja u svim državama članicama

–  zajamči da države članice u tromjesečnim izvještajima podnose točne prijave iznosa koje naplate u obliku carina i pruži smjernice o tome što bi se trebalo evidentirati

–  u najvećoj mogućoj mjeri olakša državama članicama naplatu carinskih dugova u slučajevima u kojima dužnici nisu iz država članica EU-a

–  poboljša provjere izračuna doprinosa Europskog gospodarskog prostora i Europskog udruženja slobodne trgovine te izračuna korektivnih mehanizama

–  uspostavi potrebne mehanizme za smanjenje učinka izmjena metoda i izvora kojima se države članice koriste za prikupljanje podataka o BND-u;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice Komisiji za 2014.[12]

112.  ističe da je Komisija prihvatila 88 zahtjeva Parlamenta za poduzimanje novih mjera u svojoj rezoluciji priloženoj odluci o razrješnici Komisiji za financijsku godinu 2014.;

113.  napominje da Komisija smatra da je kod 227 zahtjeva Parlamenta zahtijevana mjera već bila poduzeta ili je u tijeku te da Komisija ne može prihvatiti 35 zahtjeva Parlamenta zbog razloga povezanih s postojećim pravnim i proračunskim okvirom, njezinom institucijskom ulogom ili njezinim pravima;

114.  žali zbog toga što su odgovori Komisije i dalje ponekad nejasni i dvoznačni;

115.  pozdravlja činjenicu da je Komisija ispunila pet od šest glavnih obveza;

116.  ustraje, međutim, u tome da Komisija naloži glavnim upravama da u svojim godišnjim izvješćima o radu objave sve preporuke po državama članicama koje su izdane u kontekstu Europskog semestra (šesta obveza);

117.  traži od Komisije da preispita svoj stav, posebno u pogledu pouzdanosti podataka koje dostavljaju države članice, transparentnosti u pogledu krajnjih korisnika sredstava Unije, transparentnosti djelovanja etičkog odbora, borbe protiv korupcije i reforme administrativnih struktura europskih škola;

118.  snažno osuđuje činjenicu da Komisija ne osjeća potrebu više objavljivati izvješće EU-a o borbi protiv korupcije; smatra da, bez obzira kakve bile namjere Komisije u pogledu borbe protiv korupcije, ovakvo otkazivanje u posljednji čas šalje krivu poruku i državama članicama i građanima; ponavlja da smatra da je korupcija i dalje izazov i za EU i za države članice; dodaje da se bez učinkovitih mjera borbe protiv korupcije dovode u pitanje gospodarska uspješnost, vladavina prava i vjerodostojnost demokratskih institucija u EU-u;

poziva Komisiju da dovrši i objavi izvješće o borbi protiv korupcije za 2016., da djeluje brzo i odlučno u cilju iskorjenjivanja korupcije u institucijama država članica i EU-a te da zatraži neovisnu ocjenu antikorupcijskih normi u institucijama EU-a;

119.  ponovno poziva Komisiju da razvije sustav strogih pokazatelja te lako dostupnih jedinstvenih kriterija na temelju zahtjeva postavljenih u Stockholmskom programu radi mjerenja razine korupcije u državama članicama i procjene politika država članica protiv korupcije; poziva Komisiju da izradi indeks korupcije kojim bi se kategorizirale države članice; smatra da indeks korupcije može biti čvrsti temelj na kojemu Komisija može uspostaviti svoj mehanizam kontrole specifičan za svaku državu kad je riječ o kontroli potrošnje sredstava EU-a;

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Europa 2020.

120.  pozdravlja činjenicu da je stručna skupina na visokoj razini, koja je provela ex post evaluaciju programa FP7, ocijenila taj program uspješnim usprkos ponovnoj stopi pogreške i kašnjenju u njegovoj provedbi i zaključenju; napominje da je stručna skupina na visokoj razini posebice naglasila da je program FP7:

–  potaknuo znanstvenu izvrsnost na pojedinačnoj i institucijskoj razini

–  podupro inovativna istraživanja putem novog programa FP7-IDEAS (Europsko istraživačko vijeće)

–  strateški uključio industriju te mala i srednja poduzeća

–   ojačao novi način suradnje i otvoreni okvir za inovacije

–  ojačao europski istraživački prostor poticanjem kulture suradnje i izgradnjom opsežnih mreža kojima će se moći rješavati tematski izazovi

–  pristupio rješavanju određenih društvenih izazova putem istraživanja, tehnologije i inovacija u okviru programa FP7-Cooperation

–  potaknuo usklađivanje nacionalnih sustava i politika za istraživanja i inovacije

–  potaknuo mobilnost istraživača diljem Europe: posebnim programom FP7-People stvoreni su potrebni uvjeti za otvoreno tržište rada za istraživače

–  potaknuo ulaganja u europsku istraživačku infrastrukturu

–  dosegnuo kritičnu masu istraživanja u europskom okruženju i diljem svijeta;

121.  izražava žaljenje zbog toga što je na javnom savjetovanju dionika u kontekstu evaluacije programa FP7, održanom od veljače do svibnja 2015., upozoreno na sljedeće slabe točke:

–  veliko administrativno opterećenje i složeni pravni i financijski propisi

–  visoka razina prekoračenja upisne kvote

–  nedovoljan naglasak na društvenom utjecaju

–  premali raspon tema i poziva za podnošenje prijedloga

–  nedovoljan naglasak na uključivanju industrije

–  visok prag za nove sudionike; niska prosječna stopa uspješnosti za prijedloge (19 %) i podnositelje zahtjeva (22 %)

–  loša komunikacija;

122.  duboko žali zbog toga što se cilj da se 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) država članica uloži u istraživanje vjerojatno neće ostvariti do 2020.; stoga smatra da treba prestati s ponovnim rezovima u proračunu EU-a koji se odnose na istraživačke programe; poziva sve države članice da odgovore na izazov; osim toga, poziva Komisiju da donese potrebne zaključke prije revizije VFO-a na sredini razdoblja te donošenja sljedećeg VFO-a;

123.  pozdravlja napredak koji je postignut u pogledu ostvarivanja obveza u okviru Unije inovacija: do polovice 2014. sve su obveze ili izvršene ili njihovo izvršenje dobro napreduje;

124.  također pozdravlja činjenicu da se udio sredstava iz programa Obzor 2020. dodijeljenih malim i srednjim poduzećima povećao s 19,4 % u 2014. na 23,4 % u 2015. te preporučuje da se taj trend aktivno potiče;

125.  smatra neprihvatljivim to što Glavna uprava za istraživanje i inovacije nije ispunila zahtjev prema kojemu bi glavne uprave Komisije trebale objavljivati sve svoje preporuke po državama članicama u svojim godišnjim izvješćima o radu; sa zabrinutošću napominje da je u 20 najvažnijih projekata u okviru Obzora 2020. zastupljen ograničen broj područja;

Opća pitanja

126.  ističe da 5. poglavlje izvješća Revizorskog suda obuhvaća plaćanja u sljedećim područjima: istraživanje (10,4 milijarde EUR), obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport (1,8 milijardi EUR), svemir (1,4 milijarde EUR), promet (1,3 milijarde EUR), ostale mjere i programi (1,1 milijarda EUR), energija (0,5 milijardi EUR) i konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (0,3 milijarde EUR); istraživanje stoga čini 62 % tih rashoda;

127.  napominje da odgovornost za provedbu okvirnih programa za istraživanje zajedno snose različite glavne uprave Komisije, izvršne agencije, zajednička poduzeća i tzv. tijela iz članka 185. (partnerstva s državama članicama), što zahtijeva blisku suradnju;

128.  objašnjava da se revizija Revizorskog suda gotovo isključivo usredotočila na plaćanja u okviru programa FP7;

129.  zabrinut je zbog toga što se u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije navodi da do kraja 2015. još uvijek nije dovršeno 1915 projekata u okviru programa FP7 u vrijednosti od 1,63 milijarde EUR; to bi moglo prouzročiti kašnjenje provedbe programa Obzor 2020.;

Sustavi upravljanja i kontrole

130.  naglašava da Revizorski sud smatra da su mehanizmi nadzora i kontrole za istraživanja i druge unutarnje politike „djelomično djelotvorni”;

131.  zabrinut je zbog toga što je od 150 transakcija koje je Revizorski sud provjerio 2015. u njih 72 (48 %) postojala pogreška; primjećuje da je, na temelju 38 kvantificiranih pogrešaka, Revizorski sud procijenio da stopa pogreške iznosi 4,4 %; nadalje, napominje da su u 16 slučajeva mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; da su sve te informacije upotrijebljene u svrhu ispravljanja pogrešaka, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila bi manja za 0,6 %;

132.  žali zbog toga što je Revizorski sud u 10 od 38 transakcija u kojima postoje kvantificirane pogreške utvrdio pogreške koje čine više od 20 % ispitanih stavki; tih 10 slučajeva (9 u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i jedan u okviru Programa za konkurentnost i inovacije za razdoblje 2007. – 2013.) čine 77 % ukupne procijenjene stope pogreške u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” za 2015. godinu;

133.  žali zbog toga što se većina mjerljivih pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio (33 od 38) odnosi na nadoknadu neprihvatljivih troškova za osoblje i neprihvatljivih neizravnih troškova koje su korisnici prijavili te zbog toga što su gotovo sve pogreške koje je Revizorski sud utvrdio u troškovnicima nastale zbog toga što su korisnici krivo protumačili složena pravila o prihvatljivosti ili netočno izračunali svoje prihvatljive troškove, što dovodi do očitog zaključka da pravila treba pojednostavniti;

134.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud utvrdio znatno poboljšanje u pogledu pridržavanja pravila javne nabave;

135.  postavlja pitanje zašto je direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije, kao i prijašnjih godina, izrazio horizontalnu zadršku koja obuhvaća sve potraživane troškove u okviru Sedmog okvirnog programa (1,47 milijardi EUR); mišljenja je da se horizontalne zadrške općenito ne mogu smatrati instrumentom dobrog financijskog upravljanja; međutim, potvrđuje da zadrškom nisu bili obuhvaćeni određeni dijelovi rashoda u Sedmom okvirnom programu za koje su postojali dokazi da je rizik (kao i stopa preostalih pogrešaka) znatno manji nego za ostale rashode; u okviru Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi na rashode određenih zajedničkih poduzeća; izvan Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi i na rashode Izvršne agencije za istraživanje u okviru programa Marie Curie te na sve rashode Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća;

136.  iznenađen je što Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) 2015. nije sudjelovao u radu Zajedničkog centra za podršku u području istraživanja i inovacija;

137.  zabrinut je zbog toga što, prema mišljenju povjerenika, Sedmi okvirni program neće biti u cijelosti proveden i evaluiran do 2020., što bi moglo prouzročiti kašnjenja u budućim programima koji se na njega budu nastavljali; potiče Komisiju da evaluacijsko izvješće objavi što prije, a najkasnije prije predstavljanja istraživačkog programa koji će naslijediti Obzor 2020.;

Obzor 2020.

138.  primjećuje da su se u okviru programa Obzor 2020. do kraja 2015. izvršavale samo isplate predujmova; upozorava Komisiju da bi kasni početak projekta Obzor 2020. mogao prouzročiti kašnjenje provedbe programa; upozorava na mogućnost stvaranja financijskih zaostataka na kraju programa;

139.  zabrinut je zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da višegodišnji programi poput Europe 2020. ili Obzora 2020., kojima se postavljaju politički ciljevi, djeluju usporedno, ali nemaju stvarnu poveznicu[13];

140.  izražava žaljenje, nadalje, zbog toga što su u prvom izvješću o praćenju programa Obzor 2020. pružene ograničene informacije o učinku sinergija između programa i strukturnih fondova[14]; poziva Komisiju da izvijesti o tom učincima sinergije kada rezultati programa postanu dostupni;

141.  duboko je zabrinut zbog mišljenja Revizorskog suda[15] da program Obzor 2020. nije dovoljno usmjeren na uspješnost;

Mjere koje je potrebno poduzeti

142.  ponovno ističe svoj zahtjev, već izražen u rezoluciji o davanju razrješnice Komisiji iz 2014.[16], da bi Komisija trebala svim glavnim upravama naložiti da u svojim godišnjim izvješćima o radu objavljuju sve preporuke po državama članicama koje se odnose na pitanja u kontekstu Europskog semestra;

143.  poziva države članice da ulože dodatan trud kako bi postigle cilj da se 3 % BDP-a uloži u istraživanje; time bi se unaprijedile izvrsnost i inovativnost; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost predlaganja sporazuma za znanost na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, na temelju dinamike već stvorene Sporazumom gradonačelnika; poziva države članice i Parlament da rade na tome i u okviru proračuna Unije;

144.  poziva Komisiju da revidira ključni pokazatelj uspješnosti „pokazatelj ostvarenja u području inovacija u EU-u” jer, prema Komisijinim riječima, „kompozitna narav pokazatelja nije (...) prikladna za utvrđivanje ciljeva.”[17];

145.  poziva Komisiju na daljnje postupanje u pogledu 16 slučajeva mjerljivih pogrešaka u kojima su Komisija, nacionalna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; nadalje, da podrobno obavijesti njegov nadležni odbor o korektivnim mjerama poduzetima prije kraja listopada 2017.;

146.  poziva Komisiju da podrobno obavijesti nadležni odbor o 10 transakcija koje su činile 77 % pogrešaka i o poduzetim korektivnim mjerama;

147.  poziva Komisiju da modernizira svoj sustav upravljanja i kontrole kako bi horizontalne zadrške postale nepotrebne; zahtijeva od Komisije da obavijesti nadležni odbor o mjerama poduzetima prije studenog 2017.;

148.  poziva Komisiju da zajedno s Revizorskim sudom dodatno pojasni poveznice između strategije Europa 2020. (2010. – 2020.), višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.) i prioriteta Komisije (2015. – 2019.), primjerice u okviru procesa strateškog planiranja i izvješćivanja (2016. – 2020.); time bi se osnažili mehanizmi praćenja i izvješćivanja te bi se Komisiji omogućilo da djelotvorno izvješćuje o doprinosu proračuna Unije ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.;

Razno

149.  uzima na znanje da su operativna bespovratna sredstva u okviru proračunske linije 04 03 01 05 „Mjere informiranja i izobrazbe za organizacije radnika” dodijeljena isključivo dvjema konkretnim sindikalnim institucijama: Europskom sindikalnom institutu i Europskom centru za radnička pitanja; podsjeća Komisiju da se operativna bespovratna sredstva i okvirna partnerstva u načelu tretiraju kao bespovratna sredstva te se stoga na njih primjenjuju otvoreni natječajni postupci koji se moraju objaviti; izražava općenitu zabrinutost u pogledu opravdanosti takve prakse dodjeljivanja sredstava na temelju de facto monopola ili tehničke kompetencije tijela, visokog stupnja specijalizacije ili administrativnih ovlasti (članak 190. stavak 1. točke (c) i (f) Pravila za primjenu; upućuje na to da isključiva dodjela operativnih bespovratnih sredstava tijelima na spomenutim temeljima, osobito dugotrajna, može zapravo dovesti do de facto monopola, visokog stupnja kompetencije, specijalizacije i ovlasti, čime bi se nadalje samo opravdala isključiva dodjela operativnih bespovratnih sredstava na temelju članka 190. Pravila za primjenu;

150.  podsjeća Komisiju da u tom pogledu valja restriktivno tumačiti i primijeniti iznimke od pravila o transparentnosti i objavljivanju utvrđenih u članku 125. i nadalje Financijske uredbe; poziva Parlament, Vijeće i Komisiju da jasno definiraju i vremenski okvir i područje primjene iznimki od načela transparentnosti i objavljivanja, uz jasni cilj daljnjeg ograničavanja njihove primjene;

Mjere koje je potrebno poduzeti

151.  zahtijeva od Komisije da restriktivno tumači i primijeni iznimke od pravila o transparentnosti i objavljivanju utvrđenih u članku 125. i nadalje Financijske uredbe; zahtijeva od Komisije da jasno definira i vremenski okvir i područje primjene iznimki od načela transparentnosti i objavljivanja, uz jasni cilj daljnjeg ograničavanja njihove primjene;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Europa 2020.

152.  pozdravlja činjenicu da će, prema ex post evaluaciji Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)/Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2007. – 2013.[18], 1 euro ulaganja u okviru kohezijske politike stvoriti dodatna 2,74 EUR bruto domaćeg proizvoda do 2023.; pozdravlja činjenicu da su strukturni i kohezijski fondovi ulagali poglavito u jačanje inovativnosti malih i srednjih poduzeća (32,3 milijarde EUR), generičku potporu za poduzeća (21,4 milijarde EUR), infrastrukturu u području razvoja istraživanja i tehnologije (17,5 milijardi EUR), promet (82,2 milijarde EUR), energiju (11,8 milijardi EUR), okoliš (41,9 milijardi EUR), kulturu i turizam (12,2 milijarde EUR) te gradsku i socijalnu infrastrukturu (28,8 milijardi EUR);

153.  pozdravlja činjenicu da su EFRR/KF donekle uspjeli djelovati kao protuteža učincima financijske krize iz 2007./2008., navodeći da bi se gospodarska i socijalna neravnoteža među europskim regijama dodatno produbila da nije bilo intervencije strukturnih fondova;

154.  pozdravlja postignuća kohezijske politike koja pokazuju ex post evaluacije programskog razdoblja 2007. – 2013. u odnosu na ciljeve programa Europa 2020.:

–  postignuća EFRR-a i KF-a: naslovi 1. („Zapošljavanje”) i 2. („Istraživanje i razvoj i inovacije”) – otvoreno je 41 600 radnih mjesta u istraživanju, a pružena je podrška 400 000 malih i srednjih poduzeća; naslov 3. („Klimatske promjene i energija”) – stvoreno je 3900 megavata dodatnog proizvodnog kapaciteta energije iz obnovljivih izvora;

–  postignuća Europskog socijalnog fonda (ESF): naslov 1. („Zapošljavanje”) – barem je 9,4 milijuna ljudi dobilo posao (od kojih se više od 300 000 ljudi kojima se pružala potpora samozaposlilo); naslov 4. („Obrazovanje”) – barem je 8,7 milijuna ljudi steklo kvalifikaciju/certifikat;

155.  napominje, međutim, da se veoma mali broj programa usredotočio na rezultate ili mjerljivi učinak; stoga se ništa ili gotovo ništa ne zna o održivosti ulaganja;

156.  ističe, međutim, da se 2015. veoma mali broj programa usredotočio na rezultate ili mjerljivi učinak; stoga potiče Komisiju da na međuinstitucijskoj razini utvrdi i postigne dogovor oko potrebnog skupa pokazatelja kako bi se primijenilo načelo proračuna koji se temelji na uspješnosti; napominje, međutim, da se u ovoj fazi ništa ili gotovo ništa ne zna o održivosti ulaganja i njihovoj europskoj dodanoj vrijednosti;

157.  žali zbog toga što nije obaviješten o mjerama na koje su na zahtjev Komisije potaknute države članice u kontekstu Europskog semestra; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o mjerama koje su države članice poduzele u kontekstu Europskog semestra;

158.  veoma je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud već u svojem Godišnjem izvješću za 2014. ukazao na kašnjenja početka programskog razdoblja 2014. – 2020.; uz to, do kraja 2015. imenovano je manje od 20 % nacionalnih tijela odgovornih za europske strukturne i investicijske fondove;

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF) i Europski socijalni fond (ESF): opća pitanja

159.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud uskladio poglavlja u svojem godišnjem izvješću s naslovima u okviru VFO-a; smatra, međutim, da su sredstva pod tim naslovom toliko financijski važna, EFRR 28,3 milijarde EUR, KF 12,1 milijardu EUR, ESF 10,3 milijarde EUR, da bi Revizorski sud u svojoj strategiji revizije trebao omogućiti prepoznatljivost, s jedne strane, EFRR-a i KF-a te, s druge, ESF-a;

160.  zabrinut je zbog toga što su se države članice, posebice na kraju programskog razdoblja, usredotočile na apsorpciju sredstava dostupnih u okviru nacionalnih omotnica, umjesto na postizanje ciljeva politike; poziva Komisiju da tehničkom podrškom pomogne državama članicama čija je uspješnost najslabija, osobito pri kraju financijskog razdoblja;

161.  nestrpljivo iščekuje da 16 država članica koje i dalje nisu prenijele direktivu o javnoj nabavi, 19 država članica koje nisu prenijele direktivu o dodjeli ugovora o koncesiji i 17 država članica koje nisu prenijele direktivu o javnoj nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga to učine što je prije moguće jer se tim direktivama želi postići dodatno pojednostavnjivanje; poziva Komisiju da provjeri napredak u tim područjima;

162.  naglašava važnost Inicijative za zapošljavanje mladih: do kraja studenog 2015. gotovo 320 000 mladih ljudi bilo je uključeno u aktivnosti koje podupire Inicijativa za zapošljavanje mladih, a 18 od 22 države članice pokrenule su aktivnosti u okviru te inicijative; što se tiče dostupnog financiranja u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, 28 % je odobreno, 20 % je ugovoreno s korisnicima, a 5 % je isplaćeno korisnicima; napominje da tri države članice još nisu odobrile nikakva sredstva do kraja studenog 2015. (Španjolska, Irska i Ujedinjena Kraljevina);

163.  prima na znanje preliminarne rezultate provedbe ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih 2014. – 2015. te činjenicu da je u njihovim aktivnostima sudjelovalo 2,7 milijuna sudionika, među kojima je i 1,6 milijuna nezaposlenih i 700 000 neaktivnih osoba;

164.  istovremeno žali zbog toga što se u prvoj studiji[19] navodno upućuje na nedostatak učinkovitosti pruženih usluga i manjkavosti prilikom prikupljanja podataka u nekim državama članicama;

Sustavi upravljanja i kontrole

165.  napominje da su 2015. više od 80 % plaćanja činila privremena plaćanja u korist operativnih programa za programsko razdoblje 2007. – 2013., čije je razdoblje prihvatljivosti isteklo 31. prosinca 2015.; predujmovi za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosili su približno 7,8 milijardi EUR;

166.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su u Italiji utvrđena neprihvatljiva kašnjenja u isplatama stažistima u sklopu Jamstva za mlade; poziva Komisiju da prati situaciju i osmisli konkretan akcijski plan za one države članice u kojima je taj problem prisutan;

167.  prepoznaje da je Revizorski sud ispitao 223 transakcije (120 transakcija odnosilo se na EFRR, 52 na KF i 44 na ESF);

168.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Revizorski sud izmjerio da je procijenjena stopa pogreške 5,2 % (2014.: 5,7 %); zabrinut je zbog toga što je Revizorski sud kao i prijašnjih godina morao zaključiti da su „u 18 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili korisnici nacionalna tijela imala dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije nego što su prijavila rashode Komisiji; poziva države članice da koriste sve informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške; poziva Komisiju da provjerava koriste li države članice sve informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške; da su sve te informacije bile upotrijebljene, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila bi manja za 2,4 postotna boda.”[20]

169.  prima na znanje da je u području rashoda EFRR-a/KF-a Revizorski sud utvrdio da glavne rizike za pravilnost predstavljaju, s jedne strane, korisnici koji prijavljuju troškove koji su neprihvatljivi prema nacionalnim pravilima o prihvatljivosti i/ili prema malobrojnijim odredbama o prihvatljivosti sadržanima u propisima o strukturnim fondovima EU-a i, s druge strane, nepridržavanje pravila EU-a o javnoj nabavi i/ili nacionalnih pravila o javnoj nabavi prilikom dodjele ugovora; Komisija je procijenila da je rizik od pogreške u tom području politike između 3 % i 5,6 %;

170.  napominje da je u području rashoda ESF-a Revizorski sud utvrdio da je glavni rizik za pravilnost rashoda ESF-a povezan s nematerijalnom prirodom ulaganja u ljudski kapital i sudjelovanje više partnera, često manjih, u provedbi projekata; Komisija je procijenila da je rizik od pogreške u tom području politike između 3 % i 3,6 %;

171.  sa žaljenjem napominje da je jedan od glavnih izvora pogrešaka povezanih s rashodima u okviru naslova „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” i dalje kršenje propisa o javnoj nabavi; ističe da slučajevi ozbiljnog kršenja propisa o javnoj nabavi uključuju neopravdano izravno dodjeljivanje dodatnih ugovora ili dodatnih poslova i usluga, nezakonito isključenje ponuđača, sukob interesa i diskriminirajuće kriterije odabira; smatra izrazito važnom politiku potpune transparentnosti kad je riječ o podacima koji se tiču izvoditelja i podizvoditelja, u cilju ispravljanja pogrešaka i rješavanja problema zlouporabe propisa;

172.  naglašava da pojednostavnjenje, uključujući pojednostavnjenu mogućnost financiranja, smanjuje rizik od pogreške; ističe, međutim, činjenicu da su upravljačka tijela zabrinuta zbog dodatnog radnog opterećenja, pravnih nesigurnosti i rizika od toga da bi se bilo koja nepravilnost mogla smatrati sistemskom pogreškom;

173.  pozdravlja činjenicu da su godišnja izvješća o kontroli država članica s godinama postala pouzdanija: Komisija je u samo 14 slučajeva (EFRR/KF) prilagodila stopu pogreške koju prijavljuju države članice za više od 2 %;

174.  žali zbog toga što je Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku smatrala potrebnim izraziti 67 zadrški, čiji se broj smanjio s prijašnjih 77, zbog nepouzdanih sustava upravljanja i kontrole u 13 država članica i jednu zadršku u pogledu prekograničnog programa između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije u okviru instrumenta pretpristupne pomoći; od 67 programa za koje je izražena zadrška 22 su dodijeljena Španjolskoj, 10 Mađarskoj i 7 Grčkoj; istodobno se procijenjeni financijski učinak tih zadrški smanjio s 234 milijuna EUR u 2014. godini na 231 milijun EUR u 2015. godini za EFRR/KF;

175.  također žali zbog toga što je Glavna uprava za zapošljavanje izrazila 23 zadrške, čiji se broj smanjio s 36, zbog nepouzdanih sustava upravljanja i kontrole u 11 država članica; prima na znanje da se procijenjeni financijski učinak tih zadrški smanjio sa 169,4 milijuna EUR u 2014. godini na 50,3 milijuna EUR u 2015. godini za ESF;

176.  pozdravlja planove Komisije o pružanju prednosti poboljšanju evaluacija učinaka programa kohezijske politike[21]; traži od Komisije da obrazloži na koji će se način doneseni zaključci odraziti u zakonodavstvu za sljedeće programsko razdoblje;

Instrumenti financijskog inženjeringa (IFI)

177.  napominje da su upravljačka tijela država članica prijavila da su na kraju 2015. djelovala ukupno 1 052 IFI-ja (uključujući 77 holdinških fondova i 975 posebnih fondova): njih 89 % odnosilo se na poduzeća, 7 % na projekte urbanog razvoja i 4 % na sredstva za energetsku učinkovitost/obnovljive energije;

178.  svjestan je da su ti IFI-ji uspostavljeni u 25 država članica (u svim državama članicama osim u Irskoj, Luksemburgu i Hrvatskoj) te da su primili financijsku potporu od 188 operativnih programa, uključujući od jednog operativnog programa prekogranične suradnje (CBC);

179.  prima na znanje da je ukupna vrijednost doprinosa operativnih programa isplaćenih za IFI-je iznosila 16,9 milijardi EUR, uključujući 11,7 milijardi EUR iz strukturnih fondova (EFRR-a i ESF-a); uviđa, nadalje, da su isplate krajnjim primateljima dosegle iznos od 12,7 milijardi EUR do kraja 2015., od čega je 8,6 milijardi EUR iz strukturnih fondova, čime je postignuta stopa apsorpcije od gotovo 75 % iznosa operativnih programa isplaćenih za IFI-je;

180.  ističe da su primatelji u Poljskoj, Mađarskoj i Francuskoj glavni korisnici IFI-ja;

181.  dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi Komisija trebala zajamčiti da se svi rashodi povezani s financijskim instrumentima EFRR-a i ESF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013. uvrste u završne izjave dovoljno rano kako bi revizijska tijela mogla provesti svoje provjere; osim toga, Komisija bi trebala potaknuti sve države članice koje su provele financijske instrumente da provedu posebne revizije provedbe tih instrumenata u cilju zaključenja;

182.  duboko je zabrinut zbog toga što financijska složenost stvorena zbog postojanja više od 1 000 IFI-ja predstavlja najveći dio „konstelacije proračuna” koja demokratsku odgovornost čini nemogućom;

Europska investicijska banka

183.  duboko je zabrinut zbog općenito viših troškova i naknada za fondove kojima upravlja EIB/EIF i koji služe za provedbu financijskih instrumenata u okviru podijeljenog upravljanja, kao što su pokazali rezultati tematskog izvješća Revizorskog suda br. 19/2016 naslovljenog „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.” te potiče Revizorski sud da provede sličnu reviziju za tekuće razdoblje;

184.  poziva Komisiju da do lipnja svake godine, počevši od 2018., predstavi izvješće o provedbi od početka trenutačnog VFO-a i o aktualnom stanju svih financijskih instrumenata kojima upravlja i koje provodi Grupa EIB-a, koja posluje sa sredstvima iz proračuna EU-a, uključujući i ostvarene rezultate, kako bi se ono moglo koristiti u postupku davanja razrješnice;

Posebni slučajevi

185.  napominje da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) pokrenuo administrativne istrage, primjerice u Njemačkoj u vezi s grupacijom Volkswagen na temelju skandala s emisijama, u Francuskoj u vezi sa strankom Nacionalni front i njezinom predsjednicom, te u vezi s projektom u Češkoj Republici poznatog kao „Stork Nest” na osnovi navodnih nepravilnosti; poziva Komisiju da nakon dovršetka istraga smjesta o tome obavijesti nadležni odbor;

186.  duboko je zabrinut zbog toga što su Revizorski sud i Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku u Mađarskoj otkrili ozbiljne nepravilnosti u vezi s izgradnjom četvrte linije podzemne željeznice u Budimpešti; na osnovi administrativne istrage OLAF-a, koja je pokrenuta 2012. i tek je nedavno zaključena zbog složenosti slučaja, Komisija će možda morati osigurati povrat 228 milijuna EUR, a Europska investicijska banka povrat 55 milijuna EUR; loše upravljanje otkriveno je na razini projekata; u izvješću o slučaju OLAF-a također se preporučuju popratne pravosudne mjere u Mađarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini; poziva Komisiju da redovito obavješćuje svoj nadležni odbor o ostvarenom napretku i poduzetim mjerama;

187.  izražava žaljenje zbog toga što je rumunjski parlament usvojio dvije uredbe koje bi mogle ometati učinkovitu borbu protiv korupcije i, osim toga, pružiti mogućnost oprosta političarima koji su možda bili umiješani u nezakonite radnje; takve nove zakonodavne mjere mogle bi imati vrlo negativan učinak na nastojanja Komisije da zaštiti financijske interese Unije jer je Rumunjska važan primatelj sredstava iz strukturnih fondova; poziva Komisiju da obavijesti nadležni odbor o mjerama koje je poduzela kako bi se pravodobno riješila ta situacija za potrebe glasovanja o razrješnici za 2015.;

Mjere koje je potrebno poduzeti

188.  ponovno ističe svoj zahtjev, već izražen u rezoluciji o davanju razrješnice Komisiji iz 2014.[22], da bi Komisija trebala svim glavnim upravama naložiti da u svojim godišnjim izvješćima o radu objavljuju sve preporuke po državama članicama koje se odnose na pitanja u kontekstu Europskog semestra;

189.  traži od Revizorskog suda da, zbog njihove financijske važnosti, u svojoj strategiji revizije omogući prepoznatljivost, s jedne strane, EFRR-a i KF-a i, s druge, ESF-a;

190.  poziva Komisiju da:

–  osigura osnaživanje dotičnih sustava upravljanja i kontrole u 15 država članica[23] u kojima su otkriveni nedostaci i pisanim putem izvijesti nadležni odbor o poduzetim naporima prije listopada 2017.;

–  razjasni razliku između povrativog i nepovrativog poreza na dodanu vrijednost;

–  izvijesti o opozvanom iznosu (zemlja, fond, iznos) po završetku financijskog razdoblja 2007. – 2013.;

–  u skladu s preporukom Revizorskog suda, prilikom izrade zakonodavnog prijedloga za sljedeće programsko razdoblje, da predloži potrebne izmjene ustroja i mehanizma provedbe fondova ESI, uzimajući u obzir i prijedloge skupine za pojednostavnjenje na visokoj razini, u cilju snažnijeg doprinosa kohezijske politike rješavanju problema nejednakosti među regijama EU-a i državama članicama; poziva Komisiju da komunikaciju o tom pitanju pripremi u ranoj fazi;

–  za sljedeće programsko razdoblje predvidi praktičnije i mjerljivije pokazatelje uspješnosti jer Parlament pridaje jednaku važnost, s jedne strane, provjerama zakonitosti i pravilnosti, i, s druge, uspješnosti;

–  da predvidi potpunu transparentnost i pristup dokumentaciji o infrastrukturnom radu koji financira Unija, s posebnim naglaskom na podatke povezane s izvoditeljima i podizvoditeljima;

191.  u potpunosti podupire mišljenje povjerenika Komisije Oettingera koji smatra da se financijski instrumenti i „proračuni u sjeni” moraju vratiti, dugoročno gledano, pod okrilje proračuna Unije, jer bi to značilo da Komisija mora snositi odgovornost pred Parlamentom; poziva Komisiju da komunikaciju o tom pitanju pripremi prije studenoga 2017.;

Zajednička poljoprivredna politika

192.  podsjeća na to su programi izravne potpore uvedeni reformom ZPP-a 2013. stupili na snagu tek u godini potraživanja 2015. i da se aktualno izvješće odnosi na rashode za proračunsku godinu 2015., što odgovara zahtjevima za izravnu potporu podnesenima 2014., posljednje godine u kojoj su se provodili stari programi ZPP-a;

Pitanja u pogledu usklađenosti

193.  ističe da procijenjena razina pogrešaka Revizorskog suda za naslov 2. VFO-a „Prirodni resursi” iznosi 2,9 % za financijsku godinu 2015.; napominje da je ta razina slična onoj iz 2014. ako se uzme u obzir promjena pristupa Revizorskog suda u pogledu pogrešaka u vezi s višestrukom sukladnosti koje više nisu uključene u stopu pogreške;

194.  stoga poziva Komisiju da u cilju poboljšanja odgovornosti i izvješćivanja na višim rukovodećim položajima razmotri fleksibilniji i učinkovitiji način primjene pravila o internoj mobilnosti upravitelja u slučaju kada je duže vrijeme provedeno na određenom položaju popraćeno konstantno visokim stopama pogrešaka koje utvrđuje Revizorski sud te stalnim zadrškama o rezultatima koje uprava postiže u dotičnim službama;

195.  ističe da procijenjena stopa pogreške Revizorskog suda za „tržište i izravnu potporu” iznosi 2,2 %, što je neznatno više od praga značajnosti od 2 % (ista razina kao i 2014.), dok je procijenjena razina pogrešaka za „ruralni razvoj i druge politike” ostala visoka, 5,3 %, no i dalje je niža od procijenjenih 6 % za prošlu godinu;

196.  naglašava da je uzrok gotovo svih pogrešaka u području izravne potpore veći broj prijavljenih prihvatljivih hektara od stvarnog broja unatoč tome što su podatci u sustavu za identifikaciju zemljišnih parcela kontinuirano bili sve pouzdaniji proteklih godina i ističe da je uzrok polovice pogrešaka u području ruralnog razvoja neprihvatljivost korisnika ili projekta, pri čemu se 28 % pogrešaka odnosilo na pitanja nabave, a 8 % na kršenje poljoprivredno-ekoloških obveza;

197.  duboko žali zbog toga što su nacionalna nadležna tijela mogla u obama područjima, u području izravne potpore i području ruralnog razvoja, smanjiti razinu pogrešaka na razinu blizu praga značajnosti ili nižu[24] jer su ili imala dovoljno informacija da otkriju pogrešku ili su sama učinila pogrešku; poziva države članice da koriste sve dostupne informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile bilo kakve pogreške te da postupaju na odgovarajući način;

198.  pozdravlja činjenicu da je Komisija znatno smanjila broj otvorenih postupaka sukladnosti, s 192 u 2014. na 34 u 2015., i činjenicu da Komisija sada, nakon izmjena u zakonodavstvu u cilju pojednostavnjenja postupka, pomnije prati ciklus revizije kako bi ispunila interne i vanjske rokove;

Upravljačka tijela

199.  izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud utvrdio nedostatke koji utječu na neke od ključnih kontrolnih funkcija agencija za plaćanje država članica i što se oni odnose na:

a)  EFJP:

*   LPIS, administrativne kontrole;

*  kvalitetu terenskih inspekcija;

*  manjak dosljednosti u definiranju parametara za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i ekološkom stanju;

*  postupke povrata netočnih isplata;

b)  potporu ruralnom razvoju:

*  nedostaci u administrativnim provjerama koji se odnose na uvjete prihvatljivosti, a posebno one koji se odnose na javnu nabavu;

c)  u pogledu višestruke sukladnosti, pouzdanost kontrolne statistike i uzorkovanja;

Pouzdanost podataka koje priopćuju države članice

200.  napominje da su 2015. tijela za ovjeravanje prvi put bila obvezna utvrditi zakonitost i pravilnost rashoda; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija mogla iskoristiti rad tih tijela samo u ograničenoj mjeri zbog znatnih nedostataka u metodologiji i provedbi kao što su:

*   neodgovarajuće strategije revizije;

*   mali uzorci;

*   nedovoljne vještine i pravna stručnost revizora tijela za ovjeravanje;

201.  duboko žali zbog toga što još uvijek postoje problemi u pogledu pouzdanosti podataka koje priopćuju države članice, kao što su sljedeći:

a)  u pogledu izravnih plaćanja:

*  Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj poduzela je prilagodbe (dodatke) za 12 od 69 agencija za plaćanje sa stopom pogreške višom od 2 %, ali ne višom od 5 %, pri čemu je samo jedna agencija za plaćanje izrazila zadrške u svojoj izjavi;

*  Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazila je zadrške za 10 agencija za plaćanje: tri za Španjolsku, po jednu za Francusku, Bugarsku, Cipar, Italiju (Kalabriju) i Rumunjsku te po jednu za Španjolsku i Francusku za POSEI (Program posebnih mogućnosti za udaljenost i izdvojenost za najudaljenije regije);

b)  u ruralnim područjima:

*  Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj poduzela je prilagodbe (dodatke) za 36 od 72 agencije za plaćanje, a u 14 slučajeva prilagođena stopa pogreške bila je viša od 5 %;

*  Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazila je zadršku za 24 agencije za plaćanje koja je obuhvaćala 18 država članica: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Češku Republiku, Dansku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju (4 agencije za plaćanje), Latviju, Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Švedsku, Španjolsku (3 agencije za plaćanje) i Ujedinjenu Kraljevinu (2 agencije za plaćanje);

*  osim toga, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazila je zadršku u pogledu javne nabave za 2 države članice: Njemačku i Španjolsku;

202.  ističe da se stope pogreške za EFJP koje su utvrdili Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj i Revizorski sud razlikuju[25], dok je prilagođena stopa pogreške za EPFRR od 4,99 % koju je navela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj uglavnom u skladu s razinom pogrešaka koju je procijenio Revizorski sud;

Pitanja u pogledu uspješnosti

203.  napominje da je Revizorski sud, kao i 2014., istražio pitanja u pogledu uspješnosti za odabrane transakcije u području ruralnog razvoja i izražava zabrinutost zbog činjenice da u 44 % projekata nisu utvrđeni dostatni dokazi o razumnosti troškova i činjenice da su utvrđeni nedostatci u prepoznavanju mjera i odabiru projekata, uključujući slabu povezanost s ciljevima iz strategije Europa 2020.; poziva Komisiju da poduzme sve moguće mjere da poboljša ovu zabrinjavajuću situaciju;

Ključni pokazatelji uspješnosti

204.  izražava zabrinutost u pogledu pouzdanosti podataka kojima se Komisija koristi u mjerenju prvog ključnog pokazatelja uspješnosti prema definiciji Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj u pogledu poljoprivrednog faktorskog prihoda; smatra da nije točno valoriziran sadašnji trend poljoprivrede na nepuno radno vrijeme zbog niskih cijena robe, te posebno napominje da:

a)  Komisija ne može pružiti točne brojke poljoprivrednika koji su 2015. napustili svoje poslove zbog krize u sektoru proizvodnje mliječnih proizvoda i svinjskog mesa jer „ne raspolaže podatcima o novim poljoprivrednicima ili broju poljoprivrednika koji su napustili sektor” (pisana pitanja 1. i 3. – saslušanje povjerenika Komisije Hogana od 29. studenoga 2016.);

b)  godina 2013. posljednja je za koju su dostupni pokazatelji o broju poljoprivrednih gospodarstva: 10 841 000 poljoprivrednih gospodarstava koje svaki put vodi samo jedan poljoprivrednik;

c)  broj primatelja plaćanja iz prvog stupa ZPP-a 2015. bio je sljedeći: 7 246 694 poljoprivrednika u EU-u i 127 268 korisnika koji primaju potporu u okviru tržišnih mjera;

d)  poljoprivredni faktorski prihod izračunava se po „jedinici godišnjeg rada” koja predstavlja rad koji obavlja jedna osoba zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu na puno radno vrijeme, pri čemu je ukupna radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-28 ekvivalent vrijednosti od 9,5 milijuna jedinica godišnjeg rada, od čega 8,7 milijuna (92 %) otpada na redovne radnike[26][27];

e)  Revizorski sud u svojem je tematskom izvješću br. 1/2016 zaključio da sustav Komisije za mjerenje uspješnosti ZPP-a u vezi s dohodcima poljoprivrednika nije dovoljno dobro osmišljen te da su količina i kvaliteta statističkih podataka korištenih za analizu dohodaka poljoprivrednika znatno ograničene;

205.  strahuje da Komisija nije osposobljena u dovoljnoj mjeri pružati sveobuhvatne podatke u pogledu prvog ključnog pokazatelja uspješnosti na godišnjoj osnovi te, samim time, precizno i sveobuhvatno pratiti kretanje dohodaka poljoprivrednika;

206.  smatra da četvrti ključni pokazatelj uspješnosti u stopi zaposlenosti u području ruralnog razvoja nije bitan jer na stopu zaposlenosti u području ruralnog razvoja ne utječu samo mjere u okviru ZPP-a, imajući u vidu da je cilj održavanja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima cilj i mnogih drugih instrumenata, posebice drugih europskih strukturnih i investicijskih fondova;

Pravedni ZPP

207.  ističe velike razlike među državama članicama u pogledu prosječnog dohotka poljoprivrednika ([28]) i podsjeća da je Parlament prošle godine utvrdio da „je neodrživo da 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstva u Uniji ima dohodak manji od 4000 EUR godišnje, da u prosjeku 80 % korisnika izravne potpore u okviru ZPP-a prima otprilike 20 % isplata i da 79 % korisnika izravne potpore u okviru ZPP-a prima 5000 EUR ili manje godišnje” [29];

208.  prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj na jednoj od stranica svojega godišnjeg izvješća o radu za 2015. na temu „Kretanja u raspodjeli izravnih plaćanja” izvijestio, što je ponovno istaknuo, da je na državama članicama da iskoriste mogućnosti koje pruža reforma ZPP-a iz 2013. u pogledu preraspodjele subvencija u okviru ZPP-a;

209.  smatra da izravna plaćanja ne ispunjavaju u potpunosti svoju ulogu sigurnosnog mehanizma za stabiliziranje dohotka poljoprivrednih gospodarstava, osobito manjih poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da trenutačna raspodjela plaćanja rezultira time da 20 % svih poljoprivrednih gospodarstava u EU-u prima 80 % svih izravnih plaćanja, što nije u skladu s razinom proizvodnje i posljedica je toga što države članice i dalje temelje plaćanja na povijesnim kriterijima, premda uviđa da veličina poljoprivrednih gospodarstava, bila ona velika ili mala, ovisi o svakoj državi članici; mišljenja je da velikim poljoprivrednim gospodarstvima nužno nije potrebna ista razina potpore radi stabiliziranja dohodaka gospodarstva koja je potrebna manjim poljoprivrednim gospodarstvima u vrijeme nestabilnosti prihoda jer njima može pogodovati ekonomija razmjera za koju je vjerojatno da ih može činiti otpornijima; smatra da se određivanjem gornje granice izravnih plaćanja, što je prvotno predložila Komisija, a Parlament podržao, mogu donijeti dovoljna financijska sredstva kako bi ZPP postao pravedniji;

Biogoriva

210.  ističe da, prema zaključcima Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 18/2016 o sustavu EU-a za certifikaciju održivih biogoriva, certifikacijski sustav EU-a za održivost biogoriva nije u potpunosti pouzdan te podliježe prijevarama jer je Komisija odobrila odluke o priznavanju za dobrovoljne programe za koje nije proveden odgovarajući postupak provjere kojim bi se jamčilo da biogoriva proizvedena iz otpada zaista potječu od otpada;

Pojednostavnjenje

211.  ustraje u mišljenju da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 25/ 2016 provjerio je li LPIS državama članicama omogućavao da pouzdano provjere mjerenje i prihvatljivost zemljišta koje poljoprivrednici potražuju i jesu li sustavi bili prilagođavani kako bi se ispunili zahtjevi ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020., a posebno oni koji se odnose na obveze u pogledu ekologizacije;

212.  izražava zabrinutost zbog zaključaka Revizorskog suda da je u svibnju 2015. uvedeno šest značajnih izmjena koje bi mogle utjecati na LPIS i zbog toga što je složenost pravila i postupaka koji se zahtijevaju radi primjene tih izmjena dodatno povećala administrativno opterećenje za države članice;

Češka agencija za plaćanje

213.  traži od Komisije da ubrza postupak potvrde o sukladnosti pokrenut 8. siječnja 2016. radi dobivanja podrobnih i točnih informacija o riziku od sukoba interesa u pogledu Državnog poljoprivrednog intervencijskog fonda u Češkoj Republici; prima na znanje da bi nerješavanje problema sukoba interesa u konačnici moglo dovesti do toga da nadležno tijelo povuče akreditaciju agencije za plaćanje ili da Komisija nametne financijske ispravke i zatraži od Komisije da bez odgode obavijesti Parlament o tome prenosi li Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj po završetku postupka potvrde o sukladnosti OLAF-u informacije o mogućim slučajevima prijevare, korupcije ili bilo kakvih nezakonitih radnji koji utječu na financijske interese EU-a;

Istraga u pogledu potvrde o sukladnosti

214.   smatra da bi pojednostavnjenje ZPP-a i smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i agencije za plaćanje trebali biti prioriteti Komisije u sljedećim godinama; dodaje da bi Komisija, koja bi trebala nastojati održavati pozitivno kretanje učinkovitosti u svojem upravljanju ZPP-om i stopama pogreške u okviru ZPP-a usmjeravanjem pozornosti na održavanje svojeg korektivnog kapaciteta i korektivne mjere koje trebaju poduzeti države članice, trebala razmotriti potrebu da se suzdrži od pokretanja ili provođenja istraga u pogledu potvrde o sukladnosti manjeg opsega;

Mjere koje je potrebno poduzeti

215.  traži od Komisije da:

a)  nastavi s naporima u pogledu praćenja slučajeva u kojima nacionalno zakonodavstvo nije u skladu sa zakonodavstvom Unije, uz primjenu svih pravnih sredstava koja su joj na raspolaganju, a posebno obustave plaćanja;

b)  na godišnjoj osnovi prati rezultate procjene kvalitete LPIS-a koju provode države članice i provjerava jesu li sve države članice s negativnim rezultatima procjene uistinu poduzele potrebne korektivne mjere;

c)  preispita sadašnji pravni okvir kako bi se za sljedeće razdoblje ZPP-a pojednostavnila i olakšala pravila povezana s LPIS-om, npr. preispitivanjem potrebe za pragom stabilnosti od 2 % i pravila o 100 stabala;

d)  zajamči da svi akcijski planovi država članica za rješavanje pitanja pogrešaka u području ruralnog razvoja uključuju učinkovite mjere u vezi s javnom nabavom;

e)  prati i aktivno podupire tijela za ovjeravanje u poboljšanju njihova rada i metodologije u pogledu zakonitosti i pravilnosti rashoda, posebno objavom mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda u području ZPP-a koja bi kvalitetom i opsegom omogućavala Komisiji da provjere pouzdanost kontrolnih podataka agencija za plaćanje ili, prema potrebi, procijene potrebnu prilagodbu stopa pogreške agencija za plaćanje na temelju tih mišljenja, u cilju primjene pristupa jedinstvene revizije u području poljoprivredne potrošnje;

f)  ažurira priručnik o reviziji Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj uvrštavanjem podrobnih informacija o revizijskim postupcima i zahtjevima u pogledu potrebne dokumentacije u svrhu provjere podataka koje dostavljaju države članice i koji se upotrebljavaju za izračun financijskih ispravaka;

g)  poduzme potrebne mjere kako bi od država članica dobila precizne i sveobuhvatne podatke o broju poljoprivrednika u EU-u i njihovu dohotku u cilju stvarnog mjerenja i praćenja prvog ključnog pokazatelja uspješnosti, koji se navodi u godišnjem izvješću o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj u pogledu dohotka od poljoprivrede;

h)  redefinira četvrti ključni pokazatelj uspješnosti koji se odnosi na zaposlenost u ruralnom području radi isticanja konkretnog učinka mjera ZPP-a na zaposlenost u tim područjima;

i)  potiče redovite rasprave država članica u Vijeću o provedbi odredbi uvedenih reformom ZPP-a 2013. radi preraspodjele izravnih plaćanja između korisnika te da u potpunosti izvijesti o postignutom napretku u pogledu toga u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj; [30]

j)  ocijeni, u kontekstu svojih razmatranja o pojednostavnjenom i moderniziranom ZPP-u, je li program izravnog plaćanja osmišljen na odgovarajući način u svrhu stabiliziranja dohodaka svih poljoprivrednih gospodarstava ili bi drugačije osmišljena politika ili model raspodjele izravnih plaćanja mogli rezultirati boljim prilagođavanjem javnih sredstava utvrđenim ciljevima;

k)  znatno izmijeni sustav certifikacije za održiva biogoriva, a posebno da učinkovito provjeri jesu li proizvođači sirovina za biogorivo u Uniji usklađeni s ekološkim zahtjevima Unije za poljoprivredu i pružaju li dostatne dokaze o podrijetlu otpada i ostataka koji se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva te da ocijeni smanjuje li sustav upravljanja dobrovoljnim programima rizik od sukoba interesa;

l)  podigne prag, ispod kojeg nije potrebno provoditi postupak potvrde o sukladnosti u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1306/2013, s 50 000 na 100 000 EUR[31];

m)  ponovno razmotri uvođenje obvezne gornje granice za izravna plaćanja;

Globalna Europa

Stope pogrešaka

216.  ističe da, prema nalazima Revizorskog suda, na potrošnju za „Globalnu Europu” utječe značajna razina pogrešaka s procijenjenom razinom pogrešaka od 2,8 %, (2,7 % u 2014.);

217.  izražava žaljenje zbog toga što je izmjereno da, ako se isključe transakcije više donatora i transakcije proračunskih potpora, stopa pogreške za određene transakcije kojima izravno upravlja Komisija iznosi 3,8 % (3,7 % u 2015.);

218.  napominje da bi, kada bi se za ispravak pogrešaka upotrijebile sve informacije koje su prikupili Komisija i revizori koje je ona imenovala, procijenjena stopa pogreške za poglavlje „Globalna Europa” bila niža za 1,6 postotnih bodova; poziva Komisiju da koristi sve dostupne informacije kako bi spriječila, otkrila i ispravila bilo kakve pogreške te da postupa na odgovarajući način;

219.  ističe da transakcije u vezi s proračunskim potporama koje je provjerio Revizorski sud nisu sadržavale pogreške u pogledu zakonitosti i pravilnosti;

220.  ističe da se najznačajnija vrsta pogreške, koja čini 33 % procijenjene stope pogreške, odnosi na nenastale troškove, tj. na nenastale troškove u trenutku kada ih je Komisija prihvatila i, u nekim slučajevima poravnala;

221.  ističe da se najčešća vrsta pogreške, koja predstavlja 32% procijenjene stope pogreške, odnosi na neprihvatljive rashode, tj.:

a)  rashode za aktivnosti koje nisu obuhvaćene ugovorom ili koji su nastali izvan razdoblja prihvatljivosti;

b)  neusklađenost s pravilima o podrijetlu;

c)  neprihvatljivi porezi i neizravni troškovi pogrešno naplaćeni kao izravni troškovi;

Izjava o jamstvu

222.  podsjeća da u svojoj izjavi o jamstvu glavni direktor Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju smatra da je za oba financijska instrumenta kojima upravlja ta glavna uprava, Europski instrument za susjedstvo (ENI) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA), stopa financijske izloženosti rizičnog iznosa niža od praga značajnosti od 2 % i da prosječna utvrđena stopa pogreške za cijelu tu glavnu upravu iznosi 1,12 %;

223.  izražava žaljenje zbog toga što ta izjava nije u skladu s revizijskim radom Revizorskog suda i napominje da Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju u svojem izvješću priznaje da primjenjivani pristup zahtijeva dodatna poboljšanja;

224.  posebno napominje da je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju izračunala stopu preostalih pogrešaka za 90 % rashoda, što je rezultiralo utvrđivanjem triju stopa: stope preostalih pogrešaka za izravno upravljanje IPA-om, stope preostalih pogrešaka za neizravno upravljanje IPA-om i stope preostalih pogrešaka za ENI, koji obuhvaća sve načine upravljanja; za preostalih 10 % rashoda Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju služila se drugim izvorima jamstva;

225.  ističe da je Revizorski sud ustanovio da izračun stope preostalih pogrešaka za način upravljanja „neizravno upravljanje zemalja korisnica”, koji objedinjuje rezultate nestatističkog uzorkovanja revizijskih tijela i povijesne podatke o stopi preostalih pogrešaka koje je izračunala Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, nije dovoljno reprezentativan te da ne pruža točne podatke o rizičnom iznosu isplata; ističe da, prema stajalištu Revizorskog suda, postoji rizik od prenisko procijenjene razine pogrešaka u izračunu, što može potencijalno utjecati na jamstvo koje osigurava glavni direktor;

226.  pozdravlja činjenicu da je glavni direktor Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj odbacio dosadašnju praksu izražavanja opće zadrške u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija u vezi sa svim djelatnostima te glavne uprave te da je, na preporuke Parlamenta, sastavio izjavu o jamstvu s diferenciranim rizikom u godišnjem izvješću o radu za 2015.;

227.  napominje da je izražena posebna zadrška koja obuhvaća Instrument mirovne pomoći za Afriku zbog nedostataka u kontroli koje je otkrila Služba Komisije za unutarnju reviziju; smatra da je ta zadrška trebala biti ranije izdana jer otkriveni nedostaci postoje od uspostave tog instrumenta 2004.; navodi da je praksa opće zadrške u pogledu svih djelatnosti Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj očito doprinijela nedostatku transparentnosti u financijskom upravljanju te glavne uprave;

228.  napominje da je Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj ocijenila da su dva područja potrošnje pod visokim rizikom:

1)  bespovratna sredstva u izravnom upravljanju;

2)  neizravno upravljanje s međunarodnim organizacijama;no slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da je zadrška mogla biti opravdana u pogledu neizravnog upravljanja zemalja korisnica, a posebno zato što bi za bespovratna sredstva kojima zemlje korisnice neizravno upravljaju trebala postojati slična razina analize rizika kao i za bespovratna sredstva kojima se izravno upravlja;

229.  ističe da je, prema zaključcima Revizorskog suda (vidjeti odlomke od 48. do 50. godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015. o ERF-u), korektivni kapacitet Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj precijenjen jer iz izračuna prosječnog godišnjeg iznosa naloga za povrat izdanog za pogreške i nepravilnosti u razdoblju između 2009. i 2015. nisu isključeni povrati iznosa pretfinanciranja i prihoda od kamata te poništenja naloga za povrat;

Nedostaci u sustavima kontrole i prevencije

230.  ističe da je Revizorski sud otkrio nedostatke u Komisijinim sustavima nadzora jer:

–  u provjerama rashoda koje su proveli revizori koje su imenovali korisnici u nekim slučajevima nisu otkrivene pogreške, zbog čega je Komisija prihvatila neprihvatljive troškove;

–  utvrđeno je da je Komisija kasnila u potvrđivanju, odobravanju i isplati rashoda;

–  posebna pravila koja je Komisija uspostavila za instrumente za povezivanje (u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo) u pogledu troškova za paušalne iznose i fiksne stope osmišljena su tako da obuhvaćaju rizik u pogledu donošenja dobiti za provedbenog partnera država članica;

Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći

231.  još jedanput izražava žaljenje zbog toga što izvješća o upravljanju vanjskom pomoći šefova delegacija Unije nisu priložena godišnjim izvješćima o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj i Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što ih se sustavno smatra povjerljivima dok se oni, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

232.  napominje da, zbog toga što je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju prvi put izradila analizu ključnih pokazatelja uspješnosti, nije moguće izvesti ikakve zaključke u pogledu „kretanja” te da u 2015. nije proveden izračun pet ključnih pokazatelja uspješnosti za tu glavnu upravu;

233.  ističe sljedeće:

a)  u cijelosti, učinkovitost delegacija poboljšala se prema mjerenju prosječnog broja dostignutih referentnih vrijednosti po delegaciji;

b)  ukupna vrijednost projektnog portfelja kojim upravljaju delegacije smanjila se s 30 milijardi EUR na 27,1 milijardu EUR i

c)  udio projekata s problemima u pogledu provedbe smanjio se s 53,5 % na 39,7 %;

234.  ističe da su 1) Instrument za stabilnost, 2) Instrument MIDEAST i 3) Europski razvojni fond i dalje programi sa zabrinjavajuće visokom razinom teškoća u provedbi i da za 3 od 4 EUR potrošena iz Europskog razvojnog fonda, što je neprihvatljivo, postoji rizik od neispunjavanja utvrđenih ciljeva ili kašnjenja;

235.  napominje da su šefovi delegacije dostavili informacije o 3782 projekta za obveze u vrijednosti od 27,41 milijarde EUR i:

a)  da je 800 projekata (21,2 %) u vrijednosti od 9,76 milijardi EUR (35,6 % ukupnog projektnog portfelja) izloženo nekoj vrsti rizika u pogledu realizacije, ili a priori ili postojećem riziku u pogledu realizacije, pri čemu projekti financirani iz Europskog razvojnog fonda čine 72 % ukupnog rizičnog iznosa (7 milijardi EUR);

b)  da za 648 projekata (17,1 %) u vrijednosti od 6 milijardi EUR (22 % ukupnog projektnog portfelja) postoji rizik od kašnjenja, pri čemu projekti financirani iz Europskog razvojnog fonda čine dvije trećine projekata koji kasne;

c)  da za 1125 projekata (29,75 %) u vrijednosti od 10,89 milijardi EUR (39,71 %) postoji rizik od neispunjavanja utvrđenih ciljeva ili zakašnjele provedbe, pri čemu na Europski razvojni fond otpada 71 % od 10,8 milijardi EUR koje su u pitanju;

236.  pozdravlja to što je Komisija prvi put ispitala šefove delegacija Unije o a priori riziku projekata, što može biti prvi korak prema procesu centraliziranog upravljanja rizikom; preporučuje, na temelju raspoloživih informacija o područjima s teškoćama u kojima delegacije mogu djelovati, da Komisija osnaži svoj dijalog s delegacijama o načinu upravljanja rizikom u provedbenoj fazi projekta;

237.  napominje da su četiri delegacije s najlošijom učinkovitošću pod nadležnošću Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj delegacije za Jemen, Srednjoafričku Republiku, Gabon i Mauritaniju, dok su četiri delegacije s najlošijom učinkovitošću pod nadležnošću Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju delegacije za Siriju, Egipat, Albaniju i Kosovo;

238.  očekuje da će Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj postići napredak u postizanju sljedećih prioriteta u 2016. i o tome izvijestiti u svojem godišnjem izvješću o radu za 2016.:

a)  povećati točnost financijskih predviđanja o odlukama i ugovorima;

b)  povećati postotak isplata koje se vrše u roku od 30 dana;

c)  povećati učinkovitost kontrola;

d)  poboljšati učinkovitost svih delegacija kojima je manje od 60 % ključnih pokazatelja uspješnosti u 2015. označeno „zeleno”, a posebno putem donošenja akcijskih planova i uvođenja informacijskih sustava;

239.  očekuje da će Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju ostvariti sljedeće prioritete u 2016. i o tome izvijestiti u svojem godišnjem izvješću o radu za 2016.:

a)  uvesti pet ključnih pokazatelja uspješnosti koji su nedostajali u izvješću o upravljanju vanjskom pomoći za 2015.;

b)  poboljšati mogućnosti praćenja ključnih pokazatelja uspješnosti;

Potrošnja Unije na migracije i azil u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva

240.  podsjeća na to da je jedan od važnih aspekata vanjskih odnosa Unije to da bi cilj borbe protiv siromaštva trebao biti stvaranje uvjeta za sprečavanje nekontroliranog dolaska nezakonitih migranata u Europu;

241.  podržava glavne zaključke o kojima je Revizorski sud izvijestio u svojem tematskom izvješću br. 9/2016 na temu „Potrošnja sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i Istočnog susjedstva do 2014. godine” i posebno ističe da postojeća fragmentacija instrumenata sprečava parlamentarni nadzor nad: 1) načinom na koji se sredstva upotrebljavaju te 2) utvrđivanjem odgovornosti, i da je stoga teško procijeniti financijske iznose koji su stvarno potrošeni za potporu vanjskom djelovanju u području migracija;

Svjetska banka

242.  u svjetlu zabrinjavajućih informacija koje je iznio „Politico” 2. prosinca 2016. u članku „Conflict of interest fears over Georgieva’s World Bank dealings (Strah od sukoba interesa zbog poslovanja Georgieve sa Svjetskom bankom)”, podsjeća na to da je Parlament u svojoj posljednjoj rezoluciji o davanju razrješnice Komisiji za proračun 2014. pozvao Komisiju da revidira kodeks ponašanja za povjerenike Komisije do kraja 2017., pa i tako da uvede definiciju sukoba interesa; ističe da bez detaljne definicije sukoba interesa Parlament neće biti u stanju na odgovarajući način, te pravilno i dosljedno, ocijeniti postoji li stvarni ili potencijalni sukob interesa;

243.  smatra da bi novi sporazum o financiranju koji je Komisija sklopila sa Svjetskom bankom[32], u kojem se fiksna naknada za upravljanje zamjenjuje složenijom formulom i predviđa, konkretno, da će pravilo da određeni projekti koje izravno provodi Svjetska banka mogu podlijegati terećenju od 17 % za troškove osoblja i savjetnika vjerojatno biti štetno za proračun Unije i rezultirati plaćanjima koja premašuju gornju granicu od 7 % za naknade za upravljanje, što je zabranjeno člankom 124. stavkom 4. Financijske uredbe;

244.  ističe da se naknada za upravljanje koja se plaća Svjetskoj banci neće upotrebljavati za razvojne i suradničke projekte; propituje zašto bi Komisija trebala platiti naknadu Svjetskoj banci za bankovne aktivnosti, koje pripadaju među osnovne zadaće Svjetske banke;

Međunarodna upravljačka skupina

245.  čestita Komisiji na ishodu postupka u predmetu T-381/15 od 2. veljače 2017.; postavlja pitanje koji su ugovori s Međunarodnom upravljačkom skupinom trenutačno još važeći;

Mjere koje je potrebno poduzeti

246.  poziva:

–  Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj i Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da poboljšaju kvalitetu provjera rashoda koje ugovaraju korisnici, i to uvođenjem novih mjera kao što je uporaba tablice za provjeru kvalitete rada revizora koje su angažirali korisnici i revizijom opisa poslova revizora;

–  Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da poduzme mjere kako bi zajamčilo da su sredstva koja se usmjeravaju u okviru instrumenta za povezivanje u skladu s pravilom o zabrani ostvarivanja dobiti i načelom dobrog financijskog upravljanja;

–  Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da preispita metodologiju za izračun stope preostale pogreške radi pružanja statistički točnih informacija o rizičnom iznosu za isplate u okviru instrumenta IPA kojim se neizravno upravlja;

–  Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj da izmijeni procjenu svojeg budućeg korektivnog kapaciteta tako da iz izračuna isključi povrate neiskorištenog pretfinanciranja i prihoda od kamata te poništene naloge za povrat koji su prethodno izdani;

–  Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj i Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da u prilogu svojim godišnjim izvješćima o radu objave izvješća o upravljanju i vanjskoj pomoći koja sastavljaju šefovi delegacije Unije, kako je predviđeno člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, te da u svojim godišnjim izvješćima o radu naznače mjere poduzete radi rješavanja situacije u delegacijama s problemima u pogledu provedbe kako bi se skratila kašnjenja i pojednostavnili programi;

–  Komisiju da javno objavi izjave o jamstvu šefova delegacija Unije;

–  Komisiju:

1)  da obrazloži ciljeve;

2)  da razvije, proširi i poboljša okvir za mjerenje uspješnosti svojih politika u području migracije i azila u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva;

3)  da usmjeri dostupna financijska sredstva na jasno definirane i kvantificirane ciljne prioritete, i

4)  da dodatno učvrsti povezanost između razvoja i migracije;

–  Komisiju da u kodeks ponašanja povjerenika Komisije uvrsti definiciju sukoba interesa, da temeljito preispita potrebu za time da u svojim sporazumima o financiranju s međunarodnim organizacijama i subjektima s povjerenim zadaćama uvrsti odredbe o njihovim naknadama za troškove osoblja povezane s aktivnostima koje pripadaju među njihove osnovne zadaće te da do kraja 2017. u potpunosti izvijesti Parlament o svojim razmatranjima o tome, ali i o učinku primjene nove politike o povratu troškova;

Migracije i sigurnost

247.  pozdravlja činjenicu, s obzirom na političku osjetljivost tog pitanja, da se Revizorski sud prvi put osvrnuo na politiku u pogledu migracije i sigurnosti u drugom dijelu poglavlja 8. svojeg godišnjeg izvješća; napominje da to područje, za koje se izdvaja 0,8 milijardi EUR, predstavlja mali, ali rastući dio proračuna Unije;

248.  izražava žaljenje zbog toga što Revizorski sud nije utvrdio nikakvu stopu pogreške za to područje politike, a što je glavni direktor Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove u svojem godišnjem izvješću o radu za 2015. procijenio da stopa preostalih pogrešaka na višegodišnjoj razini iznosi 2,88 % za bespovratna sredstva koja nisu namijenjena za istraživanje te kojima ta glavna uprava izravno upravlja;

249.  dijeli zabrinutost koju je iskazao Revizorski sud zbog činjenice da revizije solidarnosti i upravljanja migracijskim tokovima koje je provela Komisija nisu obuhvaćale ispitivanja kontrole većine ključnih postupaka i da zbog tog razloga postoji rizik od toga da je Komisija smatrala da neki godišnji programi s neučinkovitim sustavima kontrole pružaju razumno jamstvo i da Komisija, slijedom toga, neće biti usredotočena na njih u svojim ex post revizijama;

250.  podsjeća na to da je Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove otkrila nedostatke u sustavima upravljanja i kontrole Europskog fonda za izbjeglice, Fonda za povratak, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja i Fonda za vanjske granice u razdoblju 2007. – 2013., i to u Češkoj Republici, Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj;

251.  mišljenja je da prvi ključni pokazatelj uvršten u godišnje izvješće o radu Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove za 2015. nije relevantan jer na stopu vraćanja nezakonitih migranata u treće zemlje upravljanje Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove ne utječe znatno;

252.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija smatra da je „teško, ili čak nemoguće, pružiti procjenu troškova naplaćenih za svaku zemlju migranata/tražitelja azila posebno jer upravljanje migracijskim tokovima obuhvaća širok raspon aktivnosti”[33];

253.  traži od Revizorskog suda da u svojem godišnjem izvješću o radu za 2016. navede najvjerojatniju stopu pogreške u pogledu politike u području migracija i sigurnosti za potrebe tijela nadležnog za proračunski nadzor te da procijeni korektivni kapacitet službi Komisije u tom području politike;

254.  izražava zabrinutost zbog provjera sredstava namijenjenih izbjeglicama, koja se često izdvajaju za države članice u hitnim slučajevima i na načine koji ne zadovoljavaju važeća pravila; smatra ključnim da Komisija uvede strože provjere, među ostalim i zato da osigura poštovanje ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila;

Mjere koje je potrebno poduzeti

255.  preporučuje da Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove:

a)  provede pažljivo mjerenje i analizu prirode pogrešaka koje utvrdi i pruži više informacija o pouzdanosti svojeg „korektivnog kapaciteta” u svojem godišnjem izvješću o radu;

b)  promiče primjenu pojednostavnjenih rješenja u pogledu troškova te primjenu jednokratnih iznosa i standardiziranih „jediničnih troškova” u upravljanju svojim sredstvima;

c)  pažljivo izvuče pouke iz prošlosti u pogledu nedostataka otkrivenih u vođenju Europskog fonda za izbjeglice, Fonda za povratak, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja i Fonda za vanjske granice u razdoblju 2007. – 2013.;

d)  osigura što točnije podatke o troškovima koji se naplaćuju za migrante/tražitelje azila za tijelo nadležno za proračun i proračunski nadzor kako bi se utemeljeno opravdali iznosi proračunskih zahtjeva za programe financiranja, pri čemu treba imati na umu neprocjenjivu vrijednost svakog ljudskog života;

e)  ispita učinkovitost sustava unutarnje kontrole država članica koji se primjenjuju za programe SOLID u većini ključnih postupaka: postupcima odabira i dodjele, postupcima dodjele, postupcima plaćanja te računovodstvenim postupcima za praćenje projekata;

f)  organizira i zalaže se za veću sinergiju između svih nadležnih službi ako bi programi mogli utjecati na migracijske tokove;

Administracija

256.  napominje da dužnosnik može biti imenovan na mjesto višeg stručnjaka ili višeg suradnika, što otvara mogućnost za promaknuće u razred AD 14 ili AST 11, i da, nakon što se dužnosnik imenuje na mjesto višeg stručnjaka, ne postoji mogućnost da bude vraćen na administrativno radno mjesto; izražava žaljenje zbog neusklađenosti između te mjere i mjera kojima se nastoje smanjiti administrativni troškovi ili osnažiti povezanost između razreda i funkcije; poziva Komisiju da odbaci takvu praksu;

257.  sa zabrinutošću napominje da se prosječni broj godina u jednom razredu prije promaknuća smanjio za razred AD 11 i više razrede; za razred AD 12, primjerice, dužnosnik je 2008. bio promaknut u prosjeku tek svakih 10,3 godina, dok je 2015. bio promaknut svakih 3,8 godina, što ukazuje na to da su se promaknuća u više platne razrede ubrzala; traži od Komisije da uspori promaknuća u razrede više od razreda AD 11 ili AST 9;

258.  naglašava da bi geografska uravnoteženost odnosno povezanost državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala i dalje biti važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004. te pozdravlja činjenicu da je Komisija ostvarila uravnoteženiji sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije i nakon 2004.; no ističe da potonje države članice i dalje nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na upravljačkim položajima, u području čega se još uvijek očekuje napredak;

259.  sa zabrinutošću ističe pretjerano visoke cijene medicinskih usluga u Luksemburgu te poteškoće do kojih se dolazi u pokušaju da se prema članovima Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja institucija EU-a postupa jednako kao i prema drugim građanima Luksemburga; poziva institucije, a posebno Komisiju, da zatraži i zajamči da se članak 4. Direktive 2011/24/EU, u okviru kojega su države članice obvezne pobrinuti se da pružatelji zdravstvenih usluga na njihovu teritoriju potražuju jednake naknade od pacijenata iz drugih država članica kao i od domaćih pacijenata, primjenjuje u svim državama članicama, a posebno u Velikom Vojvodstvu Luksemburg; osim toga, poziva na to da se odgovarajuće sankcije provode u slučaju da se ta direktiva ne primjenjuje;

OLAF

260.  prima na znanje da je Kolegij povjerenika ukinuo imunitet glavnom direktoru OLAF-a, nakon zahtjeva koji su podnijele belgijske vlasti, u kontekstu istraga povezanih sa slučajem Dalli; smatra da je glavni direktor suočen s trostrukim sukobom interesa;

–  dok je Kolegij povjerenika odlučivao o ukidanju njegova imuniteta, glavni je direktor OLAF-a razmatrao mogućnost pokretanja istrage protiv članova Komisije;

–  nakon što je Kolegij povjerenika donio odluku o ukidanju njegova imuniteta, glavni je direktor poduzeo pravne radnje protiv Komisije na temelju navodnih nepravilnosti u donošenju spomenute odluke; u isto vrijeme, glavni je direktor nastavio predstavljati Komisiju u pitanjima politika povezanih s njegovim resorom;

–  nakon što je potvrđeno ukidanje imuniteta, belgijski državni odvjetnik pokrenuo je istragu radi utvrđivanja uloge glavnog direktora u spomenutom slučaju, ali je i dalje bio sugovornik glavnog direktora OLAF-a u borbi protiv prijevara počinjenih na štetu financijskih interesa EU-a u Belgiji;

smatra da bi ti sukobi interesa mogli naštetiti i ugledu OLAF-a i ugledu Komisije; stoga poziva Komisiju da glavnog direktora OLAF-a pošalje na dopust do završetka istrage koju provode belgijske vlasti te da imenuje privremenog zamjenika;

*  šokiran je medijskim izvješćima prema kojima je, u skladu s izračunima OLAF-a, EU ostao bez 1,987 milijardi EUR prihoda od nenaplaćenih carina na kinesku robu zbog „kontinuiranog nemara” carinskih službi Ujedinjene Kraljevine; dodaje da su zbog iznimno složene mreže organiziranog kriminala velike zemlje EU-a, poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije, ostale bez 3,2 milijarde EUR prihoda od poreza na dodanu vrijednost;

*  poziva na to da mu se dodijeli neograničen pristup dokumentaciji i da mu se redovito podnose izvješća;

Kodeks ponašanja

261.  čvrsto smatra da postoji sve veća potreba za strogom etičkom uredbom kako bi se ispunili članak 17. UEU-a i članak 245. UFEU-a; ustraje u tome da kodeks ponašanja koji funkcionira zahtijeva stalnu pozornost; naglašava da je kodeks ponašanja učinkovita preventivna mjera samo ako se ispravno primjenjuje te ako se usklađenost provjerava sustavno, a ne samo kada dođe do incidenata;

262.  prima na znanje prijedlog Komisije za reviziju kodeksa ponašanja za povjerenike; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je revizija ograničena na produljenje razdoblja mirovanja na tri godine samo za bivše predsjednike Komisije; poziva Komisiju da do kraja 2017. revidira kodeks ponašanja za povjerenike te da, među ostalim, provede preporuku Parlamenta o reformi ad hoc etičkog odbora u cilju proširenja njegovih ovlasti i uključenja neovisnih stručnjaka, da definira što čini sukob interesa, da utvrdi kriterije za procjenu kompatibilnosti novog radnog mjesta nakon rada u Komisiji te da za sve povjerenike produlji razdoblje mirovanja funkcije na tri godine;

263.  ističe da je važan korak u pogledu sukoba interesa povećanje transparentnosti predsjednika Komisije, ad hoc etičkog odbora Komisije i glavnog tajništva, prilikom analize slučajeva potencijalnih sukoba interesa; primjećuje da javnost može pozvati Komisiju na odgovornost samo ako se mišljenja etičkih odbora objavljuju proaktivno;

264.  poziva Kolegij povjerenika da donese odluku sada, nakon što je donesena preporuka ad hoc etičkog odbora u slučaju bivšeg predsjednika Komisije, kako bi se predmet uputio Sudu Europske unije koji bi o njemu izrazio mišljenje;

Stručne skupine

265.  pozdravlja Odluku Komisije od 30. svibnja 2016. o donošenju horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije, no žali zbog činjenice da, unatoč tome što su mnoge nevladine organizacije pokazale interes, Komisija nije organizirala cjelovito javno savjetovanje; ponavlja da je važno oživiti oblike uključivanja predstavnika civilnog društva i socijalnih partnera u ključna područja kao što su transparentnost i funkcioniranje europskih institucija;

266.  podsjeća da nedostatak transparentnosti ima negativan učinak na povjerenje građana EU-a prema institucijama EU-a; smatra da će se učinkovitom reformom sustava stručnih skupine Komisije, koja se temelji na jasnim načelima transparentnosti i uravnoteženog sastava, poboljšati dostupnost i pouzdanost podataka, čime će se naposljetku pomoći u poboljšanju povjerenja građana prema EU-u;

267.  smatra da bi Komisija trebala ostvariti napredak u pogledu uravnoteženog sastava stručnih skupina; međutim, izražava žaljenje zbog toga što još nije učinjena jasna razlika između sudionika koji zastupaju gospodarske i negospodarske interese kako bi se ostvario najviši stupanj transparentnosti i ravnoteže;

268.  podsjeća da su i Parlament i Europski ombudsman preporučili Komisiji da javno objavljuje dnevne redove, popratne dokumente te zapisnike sa sastanaka i rasprava stručnih skupina;

Posebni savjetnici

269.  poziva Komisiju da objavljuje imena, funkciju, razred i podatke o ugovoru (radno vrijeme, duljinu ugovora, mjesto rada) svih posebnih savjetnika; smatra da kod posebnih savjetnika postoji rizik od sukoba interesa; čvrsto smatra da sukobe interesa valja izbjegavati jer dovode u pitanje vjerodostojnost institucija; poziva Komisiju da objavljuje izjave o financijskim interesima posebnih savjetnika;

Europske škole

270.  napominje da su škole pojedinačno odgovorne za svoje godišnje financijske izvještaje (koji čine „Opći okvir”); odobrena sredstva dostupna u proračunu za 2015. iznosila su 288,8 milijuna EUR, pri čemu je doprinos Komisije iznosio 168,4 milijuna EUR (58 %);

271.  izražava zaprepaštenje zbog toga što je Revizorski sud, nakon niza godina navodnih reformi, i dalje iznimno kritičan prema financijskom upravljanju europskim školama:

„II. Škole nisu pripremile svoje godišnje financijske izvještaje u zakonskom roku. Utvrđene su brojne pogreške, od kojih je većina ispravljena (kao rezultat ponovnog ocjenjivanja) u konačnoj inačici izvještaja. One se odnose na sustavne nedostatke u računovodstvenim postupcima. (...)

IV. Na sustave plaćanja dviju odabranih škola utjecali su znatni nedostatci: nepostojanje automatske povezanosti između računovodstvenih sustava i sustava plaćanja i stroge odvojenosti dužnosti, nepostojanje automatskog odbijanja plaćanja izvan okvira računovodstvenog sustava u sustavu i općenito slaba kontrola. Ti nedostatci predstavljaju znatan rizik u pogledu zakonitosti i pravilnosti plaćanja.

V. Sud je također ustanovio da postoji nekoliko znatnih nedostataka u postupcima nabave koji predstavljaju rizik od narušavanja načela transparentnosti i jednakog postupanja.

VI. U nekoliko slučajeva, Sud nije pronašao dokaze o kvalifikacijama zaposlenog osoblja te je uočio propuste u njihovoj osobnoj dokumentaciji.

VII. Kao rezultat, Sud nije mogao potvrditi da je financijsko upravljanje bilo dobro.”

272.  ne odobrava činjenicu da „(...) Sud nije mogao potvrditi da je financijsko upravljanje bilo dobro.”

273.  žali također zbog toga što je Komisija, u skladu s nalazima Revizorskog suda i zbog slučaja sumnje na prijevaru u razdoblju od 2003. do 2012., ponovno izrazila reputacijsku zadršku za plaćanja;

274.  napominje da je iznos proračunskih sredstava dodijeljen sustavu europskih škola znatno veći od iznosa dodijeljenih 30 agencija, od ukupno njih 32; smatra da financijsku odgovornost europskih škola treba poboljšati tako da bude na razini usporedivoj s europskim agencijama, među ostalim uvođenjem zasebnog postupka donošenja razrješnice za iznos od 168,4 milijuna EUR kojim raspolažu;

275.  podsjeća na to da je Parlament tijekom postupka davanja razrješnice Komisiji za 2010. već doveo u pitanje „strukturu odlučivanja i financiranja Konvencije o europskim školama”; i da je zatražio od Komisije da „zajedno s državama članicama istraži mogućnost revizije Konvencije i [...] podnese izvješće o postignutom napretku do 31. prosinca 2012.”; napominje da Parlament nikada nije primio spomenuto izvješće o napretku;

276.  napominje da je aktualna financijska i organizacijska kriza u sustavu europskih škola sve dublja zbog planova za otvaranje pete škole u Bruxellesu i mogućih posljedica budućeg povlačenja jedne države članice iz Konvencije o europskim školama; preispituje može li sustav europskih škola, uz trenutačnu organizacijsku i financijsku strukturu, podnijeti planirano proširenje na petu školu u Bruxellesu; napominje da se time riskira stvaranje još značajnijih problema u budućnosti širenjem jezičnih skupina preko njihova kapaciteta koje, prema sadašnjim organizacijskim modelima, mogu pokrivati samo četiri škole u Bruxellesu (u slučaju njemačkog jezika) ili tri (u slučaju engleskog jezika);

277.  smatra da je neprihvatljivo da predstavnici država članica i dalje daju razrješnicu europskim školama iako Komisija, koja isplaćuje 58 % godišnjeg proračuna, i Revizorski sud savjetuju suprotno;

278.  potpuno podupire jedanaest preporuka Revizorskog suda iz njegova izvješća od 11. studenog 2015. o godišnjim financijskim izvještajima europskih škola za 2014., koji se osvrću na probleme u pogledu računovodstva, osoblja, postupka nabave, standarda kontrole i plaćanja;

279.  pozdravlja ažurirani akcijski plan koji je izradila Glavna uprava za ljudske resurse i sigurnost u cilju rješavanja pitanja zadrške Komisije i primjedbi Revizorskog suda;

280.  poziva Komisiju da prije studenoga 2017. pripremi komunikaciju za Parlament i Vijeće s razmatranjima o najboljem načinu reformiranja administrativne strukture europskih škola;

281.  poziva Komisiju da preuzme svoju vodeću ulogu u svim aspektima postupka reforme koji bi obuhvaćao upravna, financijska, organizacijska i pedagoška pitanja; osim toga, poziva Komisiju da Parlamentu svake godine podnosi izvješće o ocjeni napretka postignutog u navedenim područjima kako bi nadležni odbori mogli nadzirati upravljanje školskim sustavom i ocjenjivati način na koji se taj sustav koristi sredstvima koje prima iz proračuna Unije; poziva nadležnog povjerenika da obrati posebnu pozornost na to pitanje, a posebno ga poziva da osobno prisustvuje sastancima Odbora guvernera koji se održavaju dvaput godišnje; ponavlja da Parlament smatra da je hitno potrebna „temeljita revizija” sustava europskih škola; poziva da se prvi nacrt spomenute reforme dostavi do 30. lipnja 2017.;

Mišljenja odbora

Vanjski poslovi

282.  iako pozdravlja postignuti napredak, napominje da za šest od deset civilnih misija u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) Komisija još nije utvrdila da su u skladu s člankom 60. Financijske uredbe; apelira na Komisiju da intenzivnije radi kako bi sve civilne misije u okviru ZSOP-a bile akreditirane u skladu s preporukama Revizorskog suda te kako bi im se mogle povjeriti zadaće izvršenja proračuna na temelju neizravnog upravljanja;

283.  pozdravlja uspostavu platforme za potporu misijama usmjerenu na smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje djelotvornosti civilnih misija ZSOP-a; žali zbog njezine ograničene veličine i područja primjene te ponavlja svoj poziv na daljnji napredak prema uspostavi centra zajedničkih službi, što bi centralizacijom svih usluga za potpore misijama koje se moraju pružati lokalno dovelo do daljnjih proračunskih ušteda i veće učinkovitosti;

284.  ponavlja svoj stav da financijska pravila Unije trebaju biti bolje prilagođena posebnostima vanjskog djelovanja, uključujući upravljanje krizama, te ističe da se trenutačnom revizijom Financijske uredbe treba ostvariti veća fleksibilnost.

285.  ističe zabrinutost zbog izostanka izravnih kontrolnih mehanizama u pogledu načina na koji treće zemlje koriste primljenu makrofinancijsku pomoć; traži od Komisije da za taj tip pomoći postavi uvjete snažnije povezane s mjerljivim parametrima;

286.  također pozdravlja preporuke koje je Revizorski sud iznio u tematskom izvješću br. 13/2016 o pomoći EU-a za jačanje javne uprave u Moldovi i u tematskom izvješću br. 32/2016 o pomoći EU-a Ukrajini; smatra da bi EU trebao iskoristiti učinak poluge koju pruža uvjetovanost i osigurati ispravno praćenje provedbe poduzetih reformi, čime bi se pozitivno doprinijelo jačanju demokratske prakse u Moldovi i Ukrajini;

Razvoj i suradnja

287.  pozdravlja u tom kontekstu tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2016 o potrošnji sredstava Unije u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva; ističe da je Sud zaključio da potrošnjom sredstava EU-a u području vanjske migracije nije dokazana učinkovitost Unije, da je nemoguće izmjeriti njezine rezultate, da je pristup Komisije kojim bi se trebalo zajamčiti da migracije imaju pozitivan učinak na razvoj nejasan, da potpora pri povratku i ponovnom prihvatu ima slab učinak i da poštovanje ljudskih prava migranata, koje bi trebalo biti osnova svih aktivnosti, ostaje puka teorija te se rijetko pretočuje u praksu;

288.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2016 o humanitarnoj pomoći u regiji Velikih jezera; ističe da je Sud zaključio da je Komisija, općenito govoreći, djelotvorno upravljala humanitarnom pomoći stanovništvu područja pogođenih sukobima u regiji afričkih Velikih jezera; naglašava snažan kontrast u odnosu na potrošnju sredstava u području migracije i vidi to kao dodatan dokaz da dobro planirane razvojne politike imaju mnogo bolje rezultate od kratkoročnog aktivizma oko migracija;

289.  duboko je zabrinut zbog primjetnog trenda u nedavnim prijedlozima Komisije prema kojima se ignoriraju pravno obvezujuće odredbe Uredbe (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[34] kada je riječ o prihvatljivim rashodima u okviru službene razvojne pomoći i zemljama koje imaju pravo na sredstva iz instrumenta za razvojnu suradnju; podsjeća da je zakonitost rashoda Unije ključan aspekt dobrog financijskog upravljanja i da politička razmatranja ne bi trebala imati premoć nad jasno izraženim pravnim odredbama ako Komisija želi zadržati kredibilitet u pogledu vladavine prava; u tom kontekstu podsjeća Komisiju na nedavnu presudu Suda[35] o suradnji s Marokom i pitanju Zapadne Sahare, u kojoj je Sud presudio da je Unija sustavno kršila međunarodno pravo;

290.  podržava upotrebu proračunske potpore općenito, ali poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju jasnije procijeni i utvrdi rezultate razvoja koje treba ostvariti kroz proračunsku potporu i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka slobode za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

291.  poziva Komisiju da preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da bi države trebala primati tim veću potporu iz Unije što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, iskorjenjivanja korupcije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava; naglašava da bi taj pristup „pozitivne uvjetovanosti”, zajedno s jakim naglaskom na financiranju malih projekata za ruralne zajednice, mogao donijeti stvarnu promjenu i zajamčiti da se novac poreznih obveznika Unije troši na održiviji način;

292.  žali što nije bilo prethodnog savjetovanja s Parlamentom u trenutku osnivanja kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku; traži da se poduzmu djelotvornije mjere za povećanje transparentnosti odluka o projektima uzajamnog fonda EU-a i ističe činjenicu da i dalje nedostaje odgovarajući način za redovito savjetovanje s Parlamentom te da u tom pogledu nije poduzeta nikakva mjera;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

293.  prima na znanje preporuku Revizorskog suda da Komisija iskoristi iskustvo stečeno u programskom razdoblju od 2007. do 2013. i da izvijesti o analizi u čijem će središtu pozornosti biti nacionalna pravila o prihvatljivosti za programsko razdoblje od 2014. do 2020. te da na temelju toga državama članicama pruži smjernice o načinu pojednostavnjenja i izbjegavanja nepotrebno složenih i opterećujućih pravila;

294.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost obuhvaćanja programa koje financira Unija u svoj godišnji pregled opterećenosti kako je dogovoreno u međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 13. travnja 2016. godine; ističe da bi se uvođenjem godišnjih ciljeva smanjenja opterećenja koji bi obuhvaćali programe koje financira EU povećalo poštovanje i time doprinijelo smanjenju stope pogreške;

295.  pozdravlja povećani naglasak na rezultatima u okviru programskog razdoblja od 2014. do 2020.; no smatra da bi se dodatnom razradom rezultatskih pokazatelja i sustava praćenja doprinijelo dobroj financijskoj odgovornosti i povećala učinkovitost budućih operativnih programa;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

296.  zadovoljan je radom pet decentraliziranih agencija pod njegovom nadležnošću koje obavljaju tehničke, znanstvene i upravljačke zadaće kojima pomažu institucijama Unije pri razradi i provedbi politika u područjima zaštite okoliša i klimatske politike, javnog zdravlja i sigurnosti hrane te izvršenjem proračuna tih agencija;

297.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE + koje je 2015. iznosilo 99,95 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 98,93 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; naglašava da je program LIFE+ doprinio povećanju sudjelovanja građana u izradi zakonodavstva i provedbi politike okoliša Unije, te njihovoj upoznatosti s time, ali i poboljšanju upravljanja u tom području; napominje da je tijekom 2015. za bespovratna sredstva za djelovanje bilo namijenjeno 225,9 milijuna EUR, dok je 40 milijuna EUR iskorišteno za financijske instrumente kojima upravlja Europska investicijska banka, a 59,2 milijuna EUR iskorištena su za mjere namijenjene pružanju potpore Komisiji kao instituciji koja inicira i prati nove politike i razvoj zakonodavstva; napominje da je 10,2 milijuna EUR iskorišteno za administrativnu potporu programu LIFE i za potporu Izvršnoj agenciji za mala i srednja poduzeća;

298.  prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku povećala svoju stopu izvršenja na 99,9 % od iznosa od 108 747 880 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i na 91,77 % od iznosa od 47 479 530 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja te da, ako se administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 96,88 %;

299.  potiče proračunsko tijelo da se u budućnosti usredotoči na pilot-projekte i pripremna djelovanja s istinskom dodanom vrijednošću za Uniju; potvrđuje da je izvršeno deset pilot-projekata i pet pripremnih djelovanja u ukupnom iznosu od 1 400 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 5 599 888 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

300.  potvrđuje da je tijekom 2015. dovršena evaluacija drugog Programa za zdravlje (2008. – 2013.); pozdravlja činjenicu da su trećem Programu za zdravlje tijekom 2015. dodijeljena dodatna sredstva kako bi se poduprla i potaknula razmjena informacija i dobre prakse u državama članicama koje su suočene s izazovima povezanima sa znatnim priljevom migranata, tražitelja azila i izbjeglica, posebno u vezi s pripremom osobnog zdravstvenog kartona za procjenu zdravlja migranata kojom se bavi Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane, a koji će se koristiti u centrima za prihvat i registraciju, te s dodatnim proračunom za projekte povezane sa zdravljem migranata;

Promet i turizam

301.  napominje da je 2015. godine 12,8 milijardi EUR dodijeljeno za 263 projekta u području prometa preko sporazuma o bespovratnim sredstvima potpisanih 2015. nakon poziva za podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe iz 2014.; napominje, nadalje, da je financiranjem iz Instrumenta za povezivanje Europe ostvareno 28,3 milijarde EUR ukupnih ulaganja, kada se doprinosu Unije pridodaju regionalni proračuni i proračuni država članica te krediti Europske investicijske banke (EIB);

302.  napominje da je u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje, kojemu pripada promet, Revizorski sud ispitao samo sedam transakcija za koje je odgovorna Glavna uprava za mobilnost i promet; napominje da su samo u jednoj ispitanoj transakciji pronađene pogreške, i to u vezi s neusklađenostima s pravilima o javnoj nabavi;

303.  ističe da su u evaluacijskom izvješću EIB-a zabilježene geografske neravnoteže i koncentriranost na određene sektore u okviru za infrastrukturu i inovacije te da je financiranje u okviru tog portfelja usredotočeno (63 %) na tri države članice; poziva Komisiju da što prije ocijeni učinak EFSU-a na Uniju u cjelini; izražava žaljenje zbog toga što se EFSU ne koristi dovoljno za financiranje inovativnih prometnih projekata za sve vrste prijevoza, primjerice za promicanje održivih oblika prijevoza ili za daljnje poticanje procesa digitalizacije te neometanog pristupa;

304.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija (Glavna uprava za mobilnost i promet) još nije izradila službeni konsolidirani strateški dokument za nadzor razvoja ključnih koridora transeuropske prometne mreže; potiče Komisiju da usvoji takav strateški dokument o aktivnostima nadzora i transparentnosti; podsjeća da transparentnost i savjetovanje sa svim dionicima doprinose uspjehu prometnih projekata;

305.  ističe da će se projekti u području prometa u razdoblju 2014. – 2020. financirati iz više izvora, između ostalog iz Instrumenta za povezivanje Europe, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i EFSU-a; stoga poziva Komisiju da potakne sinergije kojima bi se tim različitim izvorima financiranja omogućilo da na učinkovitiji način usmjeravaju dostupna sredstva te da se ona kombiniraju; poziva Komisiju da svake godine dostavlja i objavljuje, među ostalim na svojim mrežnim stranicama, lako dostupne popise projekata u području prometa i turizma koji se sufinanciraju iz spomenutih fondova, uključujući postotke modalnog udjela;

Regionalni razvoj

306.  poziva Komisiju da u okviru Skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini[36] posebnu pozornost pri reviziji nacionalnih sustava upravljanja i kontrole posveti nacionalnim pravilima o prihvatljivosti i pomogne državama članicama da ih pojednostavne kako bi se mogle uvesti promjene; u tom kontekstu ističe važnost primjene načela jedinstvene revizije; poziva Komisiju da jednostavnim i djelotvornim smjernicama razjasni koncept PDV-a čiji se povrat može zatražiti kako bi se preduhitrila različita tumačenja pojma PDV-a čiji se povrat ne može zatražiti te kako bi izbjegla upotrebu sredstava EU-a koja je ispod najbolje moguće razine; poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da zajamče da korisnici primaju dosljedne informacije o uvjetima financiranja, osobito u pogledu prihvatljivosti izdataka i gornjih granica povrata;

307.  žali zbog toga što su upravljačka tijela 2015. zabilježila manje zahtjeva za povrat troškova nego 2014., što je rezultiralo smanjenjem stope neplaćenih zahtjeva s 23,2 milijarde EUR u 2014. na 10,8 milijardi EUR u 2015., od čega još uvijek od kraja 2014. nije isplaćeno 2,8 milijardi EUR; ističe da kašnjenja u izvršenju proračuna za razdoblje 2014. – 2020. ne bi smjela biti veća nego u prethodnom razdoblju, što bi dovelo do gomilanja neplaćenih zahtjeva na kraju razdoblja financiranja; snažno potiče Komisiju da zajedno s državama članicama pomno prati situaciju te da u skladu s tim prilagodi svoj plan plaćanja;

308.  žali zbog toga što do 30. lipnja 2016. sve države članice nisu bile prenijele direktive o javnoj nabavi te snažno potiče Komisiju da državama članicama nastavi pomagati u izgradnji kapaciteta za prijenos tih direktiva, kao i u provedbi svih njihovih akcijskih planova za ispunjenje ex ante uvjeta, što je ključan preduvjet za sprečavanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarama i onih koje se ne smatraju prijevarama; ističe važnost provedbe akcijskog plana za javnu nabavu za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju 2014. – 2020. radi pojednostavnjivanja, ubrzavanja i usklađivanja elektroničkih postupaka javne nabave;

309.  prima na znanje da je na kraju 2014. prosječna stopa isplate iz 1025 financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a iznosila 57 %, što je samo 10 % više u odnosu na 2013.; izražava žaljenje zbog primjedbe Revizorskog suda o tome da je razdoblje prihvatljivosti isplata krajnjim korisnicima u okviru financijskih instrumenata produljeno odlukom Komisije umjesto izmjenom Uredbe; izražava zabrinutost u slučaju da Revizorski sud proglasi nepravilnima sve isplate izvršene nakon 31. prosinca 2015.; sa zabrinutošću napominje da je znatan udio početnih sredstava financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. potrošen na troškove i naknade za upravljanje;

310.  pozdravlja pristup Revizorskog suda kojim stavlja naglasak na uspješnost i smatra da je dobra praksa da upravljačka tijela utvrđuju relevantne pokazatelje rezultata kojima se mjeri doprinos projekata ostvarenju ciljeva operativnih programa, u skladu s kriterijem aditivnosti; ističe potrebu za intenzivnijom komunikacijom; poziva Komisiju da utvrdi djelotvornije komunikacijske kanale kako bi se povećala vidljivost ulaganja s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju da razvije ograničen broj relevantnih pokazatelja koji mogu pomoći u mjerenju uspješnosti;

311.  snažno potiče Komisiju i države članice da na najbolji mogući način iskoriste teritorijalne instrumente jamčenjem toga da se u dogledno vrijeme odobri financiranje integriranih strategija urbanog razvoja, što će omogućiti gradovima da ulažu u sveobuhvatne strategije i iskoriste sinergije među politikama, jamčeći pritom učinkovitiji dugoročni utjecaj na rast i radna mjesta;

Poljoprivreda i ruralni razvoj

312.  poziva Revizorski sud da nastavi izrađivati zasebne ocjene za EFJP, EPFRR i naslov 2. i nakon sljedeće financijske godine jer se njima omogućuje ciljano djelovanje u cilju poboljšanja znatno različitih stopa pogreške;

313.  poziva Komisiju i vlasti država članica da nastave s razmatranjem i smanjenjem složenosti izravnih plaćanja kad god je to moguće, posebno ako se upravljanje EFJP-om odvija na više razina;

314.  pozdravlja novu generaciju dodatnih financijskih instrumenata, smatra da se moraju osmisliti s jasnijim ciljevima i dovoljnim stupnjem kontrole na kraju provedbenog razdoblja kako bi se pokazao njihov utjecaj i izbjeglo povećanje stope pogreške;

315.  traži da u nacionalnim agencijama za plaćanje u državama članicama u kojima u posljednje tri godine nisu ispunjena očekivanja odgovornost u agencijama za plaćanje snose dužnosnici EU-a koji su već u službi, a ne državljani pojedine države članice;

316.  skreće pozornost na višegodišnju narav sustava za upravljanje poljoprivrednom politikom te ističe da će završno ocjenjivanje nepravilnosti u vezi s provedbom Direktive biti moguće samo pri zaključenju programskog razdoblja;

317.  napominje da pojednostavljenjem ZPP-a ne bi trebalo ugroziti održivu proizvodnju hrane i poziva na poduzimanje mjera u smislu pomaka prema gospodarstvu s niskim udjelom ugljika u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru;

Ribarstvo

318.  izražava zadovoljstvo zbog toga što je, nakon zadrški koje su u godišnjem izvješću Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo za 2014. izražene u vezi sa sustavom upravljanja i kontrole nad programima Europskog fonda za ribarstvo (2007. – 2013.), popratnim mjerama omogućeno znatno smanjenje broja operativnih programa i država članica na koje se to odnosi, i to na samo pet njih;

319.  uvjeren je da unutarnji sustav kontrole koji je uspostavila Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo pruža dostatna jamstva za odgovarajuće upravljanje rizikom u vezi sa zakonitošću i pravilnošću transakcija;

320.  pozdravlja činjenicu da ni u jednoj od 12 transakcija koje se izravno odnose na ribarstvo, a koje je Sud ispitao, nije zabilježena mjerljiva pogreška;

321.  međutim, žali zbog toga što je velika većina država članica vrlo kasno dostavila svoje operativne programe povezane s Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, što dovodi do znatnih kašnjenja u mobilizaciji sredstava iz tog fonda;

322.  stoga napominje da nijedan rashod nije prijavljen Komisiji do 30. lipnja 2015., zbog čega nijedan rashod nije ni ispitan do tada; podsjeća na to da su države članice odgovorne za izvršenje odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja;

Kultura i obrazovanje

323.  ponavlja da se uvrštenjem svih programa mobilnosti EU-a za mlade u program ERASMUS+ prvenstveno nastoji povećati njihova učinkovitost te stoga apelira na Komisiju da se drži dogovorenih ciljeva i proračunskih linija programa kako bi se izbjeglo da program izgubi fokus;

324.  pozdravlja brzu reakciju i programa Erasmus+ i programa Kreativna Europa na nove izazove u području integracije izbjeglica/migranata i suzbijanja radikalizacije tijekom 2015.;

325.  napominje da su zajmovi u okviru Instrumenta jamstva za studentske zajmove (Zajam za diplomske studije programa Erasmus+) prvi put stavljeni na raspolaganje 2015. kada su dvije banke u Španjolskoj i Francuskoj pokrenule taj program; ustraje u tome da će, ne bi li taj mehanizam postao održivi zajmovni instrument, od ključne važnosti biti da se osigura šira geografska pokrivenost i da Komisija pomno prati uvjete kreditiranja;

326.  podsjeća da je 2015. prva godina u kojoj su programom Kreativna Europa upravljale dvije glavne uprave Komisije, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu i Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju; ustraje u potrebi za usklađenim pristupom kako unutarnji organizacijski izazovi ne bi narušavali funkcioniranje programa ili javnu predodžbu o njemu;

Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi

327.  poziva Komisiju da sastavi izvješće o dosadašnjem napretku u pogledu ustanovljenih slučajeva sukoba interesa i da ga dostavi tijelu nadležnom za davanje razrješnice;

328.  žali zbog toga što ključni pokazatelji uspješnosti u godišnjem izvješću o radu te glavne uprave ne obuhvaćaju broj osoba kojima je pružena pomoć, odnosno osoba koje su preseljene, premještene ili vraćene tijekom 2015.; izražava žaljenje zbog izostanka pokazatelja za ocjenu učinka mjera donesenih u svrhu jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima kaznenog progona;

329.  potiče oblikovanje jasnijih i dugoročnih političkih prioriteta koji bi se mogli konkretnije preobraziti u operativne prioritete; u tom pogledu ističe važnost tješnje suradnje s ostalim tijelima, posebno agencijama;

330.  žali što upravljačke strukture za sigurnost informacija Komisije ne djeluju u skladu s priznatim primjerima najbolje prakse (prema podacima iz revizijskog izvješća Službe za unutarnju reviziju).

Rodna pitanja

331.  ističe da bi ravnopravnost spolova trebala biti transverzalni cilj u svim političkim područjima; međutim, napominje da neki od programa ne sadrže konkretna ciljana djelovanja s konkretnim dodijeljenim proračunskim sredstvima za ispunjenje tog cilja te da bi kvalitetnije prikupljanje podataka trebalo rezultirati kvantifikacijom odobrenih sredstava za djelovanja koja doprinose ravnopravnosti spolova, ali i poboljšanjem evaluacije učinka tih sredstava Unije;

332.  ponovno poziva Komisiju da, radi suzbijanja diskriminacije u državama članicama, uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova u svim fazama proračunskog procesa, među ostalim pri izvršenju proračuna i ocjeni njegova izvršenja, uključujući Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Obzor 2020.; ističe da bi zajednički skup mjerljivih pokazatelja rezultata i utjecaja, koji bi omogućio kvalitetniju ocjenu izvršenja proračuna iz perspektive ravnopravnosti spolova, trebao biti integriran u planiranje, izvršenje i evaluaciju proračuna, u skladu s inicijativom „Proračun usmjeren na rezultate” i naglaskom na uspješnost;

333.  poziva Komisiju da primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova u proračunskoj analizi i novih i postojećih proračunskih linija i da, gdje je to moguće, uvede nužne političke izmjene kako bi se zajamčilo da posredno ne dođe do neravnopravnosti spolova.

2.2.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Zigmantas Balčytis

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje sa žaljenjem da se, prema procjeni iz godišnjeg izvješća Europskog revizorskog suda, stopa pogreške u naslovu 4. za financijsku godinu 2015. nije smanjila u usporedbi s 2014. te da iznosi 2,8 %; međutim ističe da je ta vrijednost ispod utvrđene razine pogreške u drugim naslovima, unatoč tome da se aktivnosti vanjske pomoći Unije često odvijaju u regijama zahvaćenima krizama i politički problematičnim sredinama;

2.  podupire sve preporuke koje je Europski revizorski sud iznio na temelju svojih zaključaka; pozdravlja činjenicu da je Komisija potpuno provela pet od sedam preporuka iz izvješća Europskog revizorskog suda za 2012. i 2013. te apelira na Komisiju da poduzme korake kako bi dovršila primjenu preostalih preporuka;

3.  napominje sa zabrinutošću da postoje trajni nedostaci kvalitete provjera rashoda koje provode revizori koje su angažirali korisnici, što je u nekim slučajevima dovelo do toga da je Komisija odobrila neprihvatljive troškove i prepoznaje potrebu za poboljšanjem nadzora bespovratnih sredstava; naglašava da su kašnjenja utvrđena i u potvrđivanju, odobravanju i plaćanju rashoda od strane Komisije;

4.  zabrinut je zbog činjenice da je revizijom Europskog revizorskog suda otkriveno da je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR) nedovoljno točno procijenila rizične iznose te očekuje hitnu reviziju njezine metodologije;

5.  iako pozdravlja postignuti napredak, napominje da za šest od deset civilnih misija u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) Komisija još nije utvrdila da su u skladu s člankom 60. Financijske uredbe; apelira na Komisiju da intenzivnije radi kako bi sve civilne misije u okviru ZSOP-a bile akreditirane u skladu s preporukama Revizorskog suda te kako bi im se mogle povjeriti zadaće izvršenja proračuna na temelju neizravnog upravljanja;

6.  pozdravlja uspostavu platforme za potporu misijama usmjerenu na smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje djelotvornosti civilnih misija ZSOP-a; žali zbog njezine ograničene veličine i područja primjene te ponavlja svoj poziv na daljnji napredak prema uspostavi centra zajedničkih službi, što bi centralizacijom svih usluga za potpore misijama koje se moraju pružati lokalno dovelo do daljnjih proračunskih ušteda i veće učinkovitosti;

7.  potiče daljnji napredak u unapređenju skladišta ZSOP-a kako bi se omogućila prenamjena opreme koja nije više potrebna i njezino premještanje među misijama na temelju stvarnih potreba, čime bi se ostvarile uštede i povećala raspoloživost potrebne opreme;

8.  ponavlja svoj stav da financijska pravila Unije trebaju biti bolje prilagođena posebnostima vanjskog djelovanja, uključujući upravljanje krizama, te ističe da se trenutačnom revizijom Financijske uredbe treba ostvariti veća fleksibilnost.

9.  ističe zabrinutost zbog izostanka izravnih kontrolnih mehanizama u pogledu načina na koji treće zemlje koriste primljenu makrofinancijsku pomoć; traži od Komisije da za taj tip pomoći postavi uvjete snažnije povezane s mjerljivim parametrima;

10.  prima na znanje tematska izvješća Europskog revizorskog suda br. 11/2016, br. 20/2016 i br. 21/2016 u kojima je naglasak stavljen na pretpristupnoj pomoći EU-a za jačanje administrativnih kapaciteta u zemljama zapadnog Balkana; pozdravlja preporuke Europskog revizorskog suda i potiče Komisiju da ih provede; posebno skreće pozornost na važnost osiguranja odgovarajuće, fleksibilne i ciljane pomoći zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama sa zapadnog Balkana, kao i iskorištavanja dostupnih instrumenata za poticanje reformi koje su potrebne da te zemlje nastave svoj europski put;

11.  također pozdravlja preporuke koje je Europski revizorski sud iznio u tematskom izvješću br. 13/2016 o pomoći EU-a za jačanje javne uprave u Moldovi i u tematskom izvješću br. 32/2016 o pomoći EU-a Ukrajini; smatra da bi EU trebao iskoristiti učinak poluge koju pruža uvjetovanost i osigurati ispravno praćenje provedbe poduzetih reformi, čime bi se pozitivno doprinijelo jačanju demokratske prakse u Moldovi i Ukrajini.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

11

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Elmar Brok, Klaus Buchner, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Alyn Smith, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, László Tőkés, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Hilde Vautmans

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, Mike Hookem, Othmar Karas, Antonio López-Istúriz White, Norica Nicolai, Urmas Paet, Soraya Post, György Schöpflin, Igor Šoltes, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Raymond Finch, Jasenko Selimovic

6.3.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Paul Rübig

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je 2015. bila ciljna godina za milenijske razvojne ciljeve i zajedničku obvezu Unije za povećanje službene razvojne pomoći (ODA) na 0,7 % zajedničkog bruto nacionalnog dohotka (BND); žali zbog činjenice da je, unatoč znatnom povećanju, zajednička službena razvojna pomoć Unije iznosila samo 0,47 % BND-a te da cilj stoga nije ostvaren; napominje da su se, prema podacima koje je objavio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a, 2015. smanjila izdvajanja za službenu razvojnu pomoć institucija Unije; podsjeća na prijedlog Komisije o novom europskom konsenzusu o razvoju koji jasno potvrđuje zajedničku obvezu povećanja na 0,7 % BND-a namijenjenog službenoj razvojnoj pomoći, kao i posebne ciljeve utvrđene za najslabije razvijene zemlje; žali zbog kasne objave godišnjeg izvješća Komisije o vanjskoj pomoći; poziva Komisiju da ubrza objavu svog zakašnjelog Godišnjeg izvješća o odgovornosti EU-a u vezi s financiranjem za razvoj za 2015.;

2.  ističe da su za djelotvornu razvojnu politiku Unije najvažnija međunarodno dogovorena načela razvojne učinkovitosti na koja se Unija obvezala, kao što su odgovornost, nevezana pomoć, međusobno dogovoreni uvjeti i usklađenost s prioritetima zemalja korisnica;

3.  pozdravlja u tom kontekstu tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 9/2016 o potrošnji sredstava Unije u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva; ističe da je Sud zaključio da potrošnjom sredstava EU-a u području vanjske migracije nije dokazana učinkovitost Unije, da je nemoguće izmjeriti njezine rezultate, da je pristup Komisije kojim bi se trebalo zajamčiti da migracije imaju pozitivan učinak na razvoj nejasan, da potpora pri povratku i ponovnom prihvatu ima slab učinak i da poštovanje ljudskih prava migranata, koje bi trebalo biti osnova svih aktivnosti, ostaje puka teorija te se rijetko pretočuje u praksu;

4.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2016 o humanitarnoj pomoći u regiji Velikih jezera; ističe da je Sud zaključio da je Komisija, općenito govoreći, djelotvorno upravljala humanitarnom pomoći stanovništvu područja pogođenih sukobima u regiji afričkih Velikih jezera; naglašava snažan kontrast u odnosu na potrošnju sredstava u području migracije i vidi to kao dodatan dokaz da dobro planirane razvojne politike imaju mnogo bolje rezultate od kratkoročnog aktivizma oko migracija;

5.  duboko je zabrinut zbog primjetnog trenda u nedavnim prijedlozima Komisije prema kojima se ignoriraju pravno obvezujuće odredbe Uredbe (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[37] kada je riječ o prihvatljivim rashodima u okviru službene razvojne pomoći i zemljama koje imaju pravo na sredstva iz instrumenta za razvojnu suradnju; podsjeća da je legalitet trošenja Unije ključno načelo dobrog financijskog upravljanja i da politička razmatranja ne bi trebala imati premoć nad jasno izraženim pravnim odredbama ako Komisija želi zadržati kredibilitet u pogledu vladavine prava; u tom kontekstu podsjeća Komisiju na nedavnu presudu Suda[38] o suradnji s Marokom i pitanju Zapadne Sahare kojom je Sud presudio da je Unija sustavno kršila međunarodno pravo;

6.  podržava upotrebu proračunske potpore općenito, ali poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju jasnije procijeni i utvrdi rezultate razvoja koje treba ostvariti kroz proračunsku potporu i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnosi na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka slobode za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

7.  poziva Komisiju da preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da bi države trebala primati tim veću potporu iz Unije što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, iskorjenjivanja korupcije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava; naglašava da bi taj pristup „pozitivne uvjetovanosti”, zajedno s jakim naglaskom na financiranju malih projekata za ruralne zajednice, mogao donijeti stvarnu promjenu i zajamčiti da se novac poreznih obveznika Unije troši na održiviji način; s druge strane, snažno osuđuje svaki pokušaj da se pomoć uvjetuje kontrolom granica;

8.  žali što nije bilo prethodnog savjetovanja s Parlamentom u trenutku osnivanja kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku iako Parlament ima pojačani nadzor nad programima Europskog razvojnog fonda koji se temelji na političkoj obvezi koju je preuzela Komisija; traži da se poduzmu djelotvornije mjere za povećanje transparentnosti odluka o projektima uzajamnog fonda EU-a i ističe činjenicu da i dalje nedostaje odgovarajući način za redovito savjetovanje s Parlamentom te da u tom pogledu nije poduzeta nikakva mjera.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nirj Deva, Raymond Finch, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleftherios Synadinos, Eleni Theocharous, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ádám Kósa, Paul Rübig

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

GUE/NGL

Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey

NI

Eleftherios Synadinos

PPE

Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta, Željana Zovko, Anna Záborská

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Maria Heubuch

1

-

EFDD

Raymond Finch

2

0

ECR

Nirj Deva, Eleni Theocharous

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

31.1.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Marian Harkin

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  sa zabrinutošću primjećuje da procijenjena stopa pogreške u političkom području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iznosi 5,2 %, što je malo smanjenje od 0,5 % u odnosu na prošlu godinu, no i dalje je previsoka i daleko od cilja od 2 %;

2.  napominje da su glavni izvori pogrešaka u tom području uvrštenje neprihvatljivih rashoda u prijavljene troškove korisnika, odabir neprihvatljivih projekata, aktivnosti i korisnika te kršenje pravila o javnoj nabavi i državnoj potpori, što se ne može uvijek kategorizirati kao administrativna pogreška; naglašava da je potrebno odmah poduzeti korake za smanjenje tih izvora pogreške i nadalje napominje da se ponekad odabiru projekti koji ne ispunjavaju uvjete i aktivnosti koje provode izvršitelji koji ne ispunjavaju uvjete; poziva države članice da se suzdrže od takve prakse;

3.  žali zbog činjenice da su države članice, kao što je već bio slučaj prethodnih godina, raspolagale dostatnim informacijama za sprečavanje i ispravljanje pogrešaka prije potraživanja povrata troškova, i čvrsto naglašava da bi procijenjena stopa pogreške, da su države članice rabile te informacije kao što je njihova obveza, bila za 2,4 % niža, te da su k tomu pogreške na razini država članica doprinijele stopi pogreške s dodatnih 0,6 %; naglašava da bi se kombinacijom svega navedenoga procijenjena stopa pogreške bila spustila ispod praga značajnosti od 2 %; ističe iznimnu važnost jačanja administrativne potpore koju Komisija pruža državama članicama;

4.  sa zabrinutošću napominje da je do kraja 2015. bilo određeno manje od 20 % nacionalnih tijela odgovornih za europske strukturne i investicijske fondove i da stoga postoji gorući rizik da će kašnjenja u izvršenju proračuna za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine biti veća od onih u razdoblju od 2007. do 2013.; naglašava da to kašnjenje stvara veliko opterećenje na korisnike i stoga prijeti stabilnom financiranju projekata za primjerice Europski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih; poziva Komisiju i države članice koje su u zaostatku da brzo poduzmu potrebne mjere opreza kako bi se zajamčilo da zbog tih kašnjenja ne dođe do proračunskih komplikacija sličnih onima zabilježenima na kraju programskoga razdoblja od 2007. do 2013.;

5.  prima na znanje preporuku Revizorskog suda da Komisija temeljito preispita ustroj i mehanizam provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova kad bude pripremala zakonodavni prijedlog za programsko razdoblje od 2014. do 2020. i da uzme u obzir sugestije skupine na visokoj razini za pojednostavnjenje;

6.  prima na znanje preporuku Revizorskog suda da Komisija iskoristi iskustvo stečeno u programskom razdoblju od 2007. do 2013. i da izvijesti o analizi u čijem će središtu pozornosti biti nacionalna pravila o prihvatljivosti za programsko razdoblje od 2014. do 2020. te da na temelju toga državama članicama pruži smjernice o načinu pojednostavnjenja i izbjegavanja nepotrebno složenih i opterećujućih pravila;

7.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost obuhvaćanja programa koje financira Unija u godišnji pregled opterećenosti kako je dogovoreno u međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 13. siječnja 2016. godine; ističe da bi se uvođenjem godišnjih ciljeva smanjenja opterećenja koji bi obuhvaćali programe koje financira EU povećalo poštovanje i time doprinijelo smanjenju stope pogreške;

8.  potvrđuje zaključke Revizorskog suda[39] u pogledu Jamstva za mlade;

9.  prima na znanje odluku Komisije da osnuje skupinu za pojednostavnjenje na visokoj razini kao odgovor na znatno administrativno opterećenje na korisnike prouzročeno sve većim razinama kontrole;

10.  pozdravlja preporuku Revizorskog suda Komisiji da razjasni veze između strategije Europa 2020., višegodišnjeg financijskog okvira i prioriteta Komisije kako bi se učinkovito izvijestilo o doprinosu proračuna EU-a ciljevima strategije Europa 2020.;

11.  pozdravlja povećani naglasak na rezultatima u okviru programskog razdoblja od 2014. do 2020.; no smatra da bi se dodatnom razradom rezultatskih pokazatelja i sustava praćenja doprinijelo dobroj financijskoj odgovornosti i povećala učinkovitost budućih operativnih programa.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Marian Harkin, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Heinz K. Becker, Lynn Boylan, Dieter-Lebrecht Koch, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Evelyn Regner, Csaba Sógor, Helga Stevens, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marco Valli

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

46

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

PPE

S&D

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Robert Rochefort, Yana Toom, Renate Weber

Czesław Hoc, Helga Stevens, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Laura Agea, Marco Valli

Lynn Boylan, Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes

Georges Bach, Heinz K. Becker, Dieter-Lebrecht Koch, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Csaba Sógor, Romana Tomc

Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Edouard Martin, Georgi Pirinski, Evelyn Regner, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

Jean Lambert, Terry Reintke

 

4

-

ENF

GUE/NGL

NI

 

Dominique Martin, Joëlle Mélin

Paloma López Bermejo

Lampros Fountoulis

 

0

0

 

 

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

1.2.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  zadovoljan je Komisijinim ukupnim izvršenjem proračunskih naslova za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane tijekom 2015.;

2.  zadovoljan je radom pet decentraliziranih agencija pod njegovom nadležnošću koje obavljaju tehničke, znanstvene i upravljačke zadaće kojima pomažu institucijama Unije pri razradi i provedbi politika u područjima zaštite okoliša i klimatske politike, javnog zdravlja i sigurnosti hrane te izvršenjem proračuna tih agencija;

3.  u pogledu ukupne stope pogreške dijela o ruralnom razvoju, ribarstvu, okolišu i klimi, u poglavlju o okolišu primjećuje neznatno smanjenje stope pogreške u izvješću Revizorskoga suda za 2015. na 5,3 % sa 6 % u prethodnoj godini;

Okoliš i klimatske mjere

4.  ističe da je Glavna uprava za okoliš (DG ENV) imala na raspolaganju iznos od 369 251 846 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te da je 99,83 % tog iznosa iskorišteno; napominje da je u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja zadovoljavajuća činjenica da je iskorišteno 99,36 % od iznosa od 332 260 333 EUR koji je bio na raspolaganju; usto napominje da se administrativni rashodi za LIFE + izvršavaju tijekom dvaju proračunskih razdoblja (automatskim prijenosima) te da, ako se ti administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 99,72 %;

5.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE + koje je 2015. iznosilo 99,95 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 98,93 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; naglašava da je program LIFE+ doprinio povećanju sudjelovanja građana u izradi zakonodavstva i provedbi politike okoliša Unije, te njihovoj upoznatosti s time, ali i poboljšanju upravljanja u tom području; napominje da je tijekom 2015. za bespovratna sredstva za djelovanje bilo namijenjeno 225,9 milijuna EUR, dok je 40 milijuna EUR iskorišteno za financijske instrumente kojima upravlja Europska investicijska banka, a 59,2 milijuna EUR iskorištena su za mjere namijenjene pružanju potpore Komisiji kao instituciji koja inicira i prati nove politike i razvoj zakonodavstva; napominje da je 10,2 milijuna EUR iskorišteno za administrativnu potporu programu LIFE i za potporu Izvršnoj agenciji za mala i srednja poduzeća (EASME);

6.  prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku (DG CLIMA) povećala svoju stopu izvršenja na 99,9 % od iznosa od 108 747 880 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i na 91,77 % od iznosa od 47 479 530 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja te da, ako se administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 96,88 %;

7.  naglašava da je iznos od 4 400 000 EUR dodijeljen u vidu doprinosa za međunarodne konvencije, protokole i sporazume u kojima je Unija ugovorna strana ili u vezi s kojima Unija sudjeluje u pripremnom radu; smatra važnim da se u tom kontekstu propisno uzme u obzir uloga Europskog parlamenta;

8.  potiče proračunsko tijelo da se u budućnosti usredotoči na pilot-projekte i pripremna djelovanja s istinskom dodanom vrijednošću za Uniju; potvrđuje da je izvršeno deset pilot-projekata i pet pripremnih djelovanja u ukupnom iznosu od 1 400 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 5 599 888 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

Javno zdravlje

9.  potvrđuje da je tijekom 2015. dovršena evaluacija drugog Programa za zdravlje (2008. – 2013.); pozdravlja činjenicu da su trećem Programu za zdravlje tijekom 2015. dodijeljena dodatna sredstva kako bi se poduprla i potaknula razmjena informacija i dobre prakse u državama članicama koje su suočene s izazovima povezanima sa znatnim priljevom migranata, tražitelja azila i izbjeglica, posebno u vezi s pripremom osobnog zdravstvenog kartona za procjenu zdravlja migranata kojom se bavi Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), a koji će se koristiti u centrima za prihvat i registraciju, te s dodatnim proračunom za projekte povezane sa zdravljem migranata;

10.  napominje da razina izvršenja u programu javnog zdravlja 2014. – 2020. iznosi vrlo dobrih 99,9 % te da su raspoloživa odobrena sredstva za plaćanja bila potpuno izvršena;

11.  napominje da je DG SANTE u 2015. bio nadležan za izvršenje 237 251 659 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje, od čega je 97,4 % izvršeno na zadovoljavajući način; također napominje da razina izvršenja plaćanja iznosi 97,2 %; no naglašava da su sva odobrena sredstva u zdravstvenom sektoru izvršena u potpunosti, osim u Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA); ipak ističe da nedovoljno izvršenje tih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza potpuno odgovara izvršenju proračuna u 2014.;

12  potvrđuje da je računovodstvena dokumentacija agencija pokazala pozitivan proračunski rezultat od 3 083 926 EUR (ECDC), 1 089 066EUR (EFSA) i 1 949 934 EUR (EMA) te da je taj iznos uknjižen kao sredstva namjenskih prihoda tijekom 2015. koji će se izvršiti tijekom 2016.; stoga potvrđuje da je, uzimajući to u obzir, stopa izvršenja za te tri agencije također 100 %;

13.  kad je riječ o odobrenim sredstvima za plaćanja primjećuje da je tijekom postupka općeg prijenosa u rujnu 2015. iznos od 8,1 milijun EUR u odobrenim plaćanjima vraćen u zdravstvenom sektoru;

Sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka

14.  potvrđuje da je tijekom postupka općeg prijenosa, kad je riječ o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za sigurnost ljudske i životinjske hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka, 12,9 milijuna EUR vraćeno iz proračuna za ljudsku i životinjsku hranu, od čega 2,4 milijuna EUR potječe iz fonda za zdravlje biljaka, a 10,5 milijuna EUR iz kriznog fonda; napominje da su preostala raspoloživa odobrena sredstva za preuzimanje obveza potpuno izvršena;

15.  primjećuje da tijekom 2015. nije izglasan nijedan novi pilot-projekt; potvrđuje da je u pogledu pripremnog djelovanja o nadzornim točkama za prijevoz životinja tijekom 2015. izvršeno plaćanje preostalog iznosa od 0,4 milijuna EUR;

16.  mišljenja je da se, na temelju dostupnih podataka i izvješća o izvršenju, Komisiji može odobriti razrješnica za rashode u područjima politike zaštite okoliša i klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane za financijsku godinu 2015.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

11

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Mark Demesmaeker, Ian Duncan, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Martin Häusling, Jan Huitema, Peter Jahr, Merja Kyllönen, Gesine Meissner, James Nicholson, Gabriele Preuß, Bart Staes, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Dieter-Lebrecht Koch, Jiří Maštálka, Clare Moody

1.3.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Karima Delli

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da je 2015. bilo dostupno:

–   2 276 574 666 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 1 742 254 807 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja za prometne politike, uključujući Instrument za povezivanje Europe, sigurnost prometa i prava putnika te prometne agencije,

–   241 000 390 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 152 559 306 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja za istraživanje i inovacije u području prometa, uključujući SESAR2 i Zajedničko poduzeće Shift2Rail,

–   75 145 385 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja za administrativne troškove;

2.  žali zbog toga što je radi pripreme razrješnice za opći proračun Europske unije - Komisija potrebno proučiti više različitih izvješća kako bi se stekao cjelovit pregled izvršenja proračuna u području prometa; žali također zbog toga što je financijsko izvješćivanje o odobrenim sredstvima neusklađeno odnosno nije jasno uzimaju li se u obzir nalozi za povrat, sudjelovanje trećih zemalja, namjenski prihodi itd., zbog čega je priprema razrješnice izuzetno teška;

3.  napominje da je ukupan iznos nepodmirenih obveza na kraju 2015. godine bio 4 243 milijuna EUR (2 843 milijuna EUR 2014. godine);

4.  napominje da je 2015. godine 12,8 milijardi EUR dodijeljeno za 263 projekta u području prometa preko sporazuma o bespovratnim sredstvima potpisanih 2015. nakon poziva za podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe iz 2014.; napominje nadalje da je financiranjem iz Instrumenta za povezivanje Europe ostvareno 28,3 milijarde EUR ukupnih ulaganja, kada se doprinosu Unije pridodaju regionalni proračuni i proračuni država članica te krediti Europske investicijske banke (EIB);

5.  napominje da je u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje, kojemu pripada promet, Revizorski sud ispitao samo sedam transakcija za koje je odgovorna Glavna uprava MOVE; napominje da su samo u jednoj ispitanoj transakciji pronađene pogreške, i to u vezi s neusklađenostima s pravilima o javnoj nabavi;

6.  s obzirom na činjenicu da je osnivanje EFSU-a i Jamstvenog fonda sa zadanom stopom od 50 % utjecalo na proračunsku fleksibilnost u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. te zbog toga što je planirani proračun Instrumenta za povezivanje Europe smanjen, mišljenja je da bi prijedlog Komisije za produljenje EFSU-a trebao biti potkrijepljen procjenom učinka tog instrumenta;

7.  ističe da su u evaluacijskom izvješću EIB-a zabilježene geografske neravnoteže i koncentriranost na određene sektore u okviru za infrastrukturu i inovacije te da je financiranje u okviru tog portfelja usredotočeno (63 %) na tri države članice; poziva Komisiju da što prije ocijeni učinak EFSU-a na Uniju u cjelini; izražava žaljenje zbog toga što se EFSU ne koristi dovoljno za financiranje inovativnih prometnih projekata za sve vrste prijevoza, primjerice za promicanje održivih oblika prijevoza ili za daljnje poticanje procesa digitalizacije te neometanog pristupa;

8.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija (Glavna uprava MOVE) još nije izradila službeni konsolidirani strateški dokument za nadzor razvoja ključnih koridora transeuropske prometne mreže; potiče Komisiju da usvoji takav strateški dokument o aktivnostima nadzora i transparentnosti; podsjeća da transparentnost i savjetovanje sa svim dionicima doprinose uspjehu prometnih projekata;

9.  napominje da Izvršna agencija za inovacije i mreže još nije formalizirala kontrolnu strategiju koja bi obuhvatila sve kontrole koje valja provesti u različitim fazama postupka upravljanja bespovratnim sredstvima; stoga poziva Izvršnu agenciju za inovacije i mreže da izradi ključne pokazatelje uspješnosti radi mjerenja djelotvornosti i učinkovitosti nadzora te da u potpunosti uvede ex ante i ex post kontrole privremenih i završnih plaćanja;

10.  ističe da će se projekti u području prometa u razdoblju 2014. – 2020. financirati iz više izvora, između ostalog iz Instrumenta za povezivanje Europe, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i EFSU-a; stoga poziva Komisiju da potakne sinergije kojima bi se tim različitim izvorima financiranja omogućilo da na učinkovitiji način usmjeravaju dostupna sredstva te da se ona kombiniraju; poziva Komisiju da svake godine dostavlja i objavljuje, među ostalim na svojim mrežnim stranicama, lako dostupne popise projekata u području prometa i turizma koji se sufinanciraju iz spomenutih fondova, uključujući postotke modalnog udjela;

11.  izražava žaljenje zbog toga što Zajedničko poduzeće Shift2Rail još nije bilo steklo financijsku autonomiju; napominje da je zbog toga proračunsko i financijsko upravljanje Zajedničkim poduzećem integrirano u financijsko upravljanje Komisije (Glavna uprava MOVE); pozdravlja međutim činjenicu da je ono napokon ostvarilo financijsku autonomiju u svibnju 2016.;

12.  napominje da je godišnji proračun Zajedničkog poduzeća Shift2Rail za 2015. iznosio 48,04 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, od čega su 45,33 milijuna EUR činili operativni rashodi, a 2,71 milijun EUR administrativni rashodi; odobrena sredstva za plaćanja za operativne rashode iznosila su 0 EUR jer 2015. nije potpisan nikakav sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava, dok su odobrena sredstva za plaćanja za administrativne rashode iznosila 2,71 milijun EUR, od čega je 1,35 milijuna EUR doprinos Unije;

13.  izražava duboko žaljenje zbog toga što doprinosi članova Zajedničkog poduzeća Shift2Rail za 2014. još nisu prikupljeni te zbog toga što su doprinosi za 2015. (1,35 milijuna EUR) tek djelomično prikupljeni;

14.  pozdravlja dovršenje upravljačke i članske strukture u Zajedničkom poduzeću Shift2Rail te usvajanje strateškog glavnog plana, koji je bio preduvjet za donošenje prvih godišnjih planova rada Zajedničkog poduzeća, a time i za pokretanje poziva na dostavu prijedloga; izražava žaljenje zbog toga što 2015. nije imenovan izvršni direktor;

15.  napominje da je u prosincu 2015. Zajedničko poduzeće Shift2Rail objavilo četiri poziva na dostavu prijedloga za sredstva u ukupnom iznosu od 170 milijuna EUR namijenjena pružanju podrške inovacijama u željezničkom sektoru, od čega je 90 milijuna EUR osigurala Unija; napominje da se iznos od 90 milijuna EUR sastoji od odobrenih sredstava za 2015. (45,33 milijuna EUR) i 2016. godinu (45,25 milijuna EUR);

16.  smatra da bi Komisija trebala unaprijediti transparentnost u upravljanju sredstvima;

17.  izražava žaljenje zbog toga što odobrena sredstva za turizam još uvijek nisu odgovarajuća, posebno za promicanje razvoja održivih i pristupačnih turističkih projekata, za pružanje podrške malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, kao i za razvoj nove ekonomije dijeljenja;

18.  predlaže da Parlament u pogledu sektora za koje je nadležan Odbor za promet i turizam Komisiji da razrješnicu za izvršenje općeg proračuna Unije za financijsku godinu 2015.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

7

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Mark Demesmaeker, Markus Ferber, Karoline Graswander-Hainz, Kateřina Konečná, Franck Proust

25.1.2017

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iskra Mihaylova

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje da je u Godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2015. utvrđeno da se procijenjena stopa pogreške u području kohezijske politike s 5,3 %, koliko je iznosila 2013., i 5,7 %, koliko je iznosila 2014., u 2015. smanjila na 5,2 %; ističe da je do trenda smanjenja razine pogrešaka u posljednja dva programska razdoblja došlo zahvaljujući jačanju sustava upravljanja i kontrole država članica i korektivnim mjerama koje je poduzela Komisija; očekuje da će se procijenjena stopa pogreške nastaviti smanjivati; pozdravlja činjenicu da su programi čiji je cilj informiranje i educiranje korisnika, kao i mjere pojednostavnjenja, doprinijeli manjem broju pogrešaka; poziva Komisiju i države članice da predlože mjere za postizanje ravnoteže između većeg pojednostavnjenja i stroge primjene pravila i dobrog financijskog upravljanja;

2.  napominje da su glavni uzroci pogrešaka uočeni u primjeni pravila o prihvatljivosti i kršenju pravila o javnoj nabavi i pravila o državnim potporama; poziva Komisiju da bitno pojednostavni pravila o državnim potporama, ponajprije kako bi zajamčila bolju koordinaciju s kohezijskom politikom; slijedom toga poziva Komisiju da na vrijeme dostavi informacije i omogući osposobljavanje vlasti u pogledu pravila o javnoj nabavi i državnim potporama; podsjeća da Komisija treba osigurati pravnu dosljednost između pravila o državnim potporama koja se odnose na europske strukturne i investicijske fondove te pravila o javnoj nabavi; ističe da je pogreške iz 2015. moguće ispraviti prije zaključenja programa; sa zadovoljstvom primjećuje znatna poboljšanja u kontrolama revizijskih tijela u odnosu na prethodnu godinu; naglašava da neprihvatljivi troškovi u prijavama rashoda kao i neprihvatljivi projekti čine tri četvrtine pogrešaka, dok ozbiljne povrede pravila o javnoj nabavi čine sedminu ukupnih pogrešaka (2014. godine činile su jednu polovicu);

3.  podsjeća na to da nisu sve nepravilnosti prijevare i da treba razlikovati nepravilnosti koje se smatraju prijevarama od onih koje se ne smatraju prijevarama; ističe da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama često posljedica slabih sustava financijskog upravljanja i kontrole te nedovoljnog administrativnog kapaciteta i u pogledu poznavanja pravila i u pogledu posjedovanja tehničke stručnosti potrebne za određene aktivnosti ili usluge;

4.  poziva Komisiju da u okviru Skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini[40] posebnu pozornost pri reviziji nacionalnih sustava upravljanja i kontrole posveti nacionalnim pravilima o prihvatljivosti i pomogne državama članicama da ih pojednostavne kako bi se mogle uvesti promjene; u tom kontekstu ističe važnost primjene načela jedinstvene revizije; poziva Komisiju da jednostavnim i djelotvornim smjernicama razjasni koncept PDV-a čiji se povrat može zatražiti kako bi se preduhitrila različita tumačenja pojma PDV-a čiji se povrat ne može zatražiti te kako bi izbjegla upotrebu sredstava EU-a koja je ispod najbolje moguće razine; poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da zajamče da korisnici primaju dosljedne informacije o uvjetima financiranja, osobito u pogledu prihvatljivosti izdataka i gornjih granica povrata;

5.  ističe ukupno pojačane postupke u regulatornom okviru 2014. – 2020., u kojemu provjere upravljanja i kontrole treba provoditi prije podnošenja Komisiji na ovjeru, te je uvjeren da bi posljedica pojačanih postupaka trebalo biti trajno smanjenje stope pogreške;

6.  izražava zadovoljstvo zbog rezultata za europske strukturne i investicijske fondove postignutih u okviru radne skupine Komisije za bolju provedbu, čime su smanjeni zastoji i kašnjenja u dodjeljivanju i uporabi strukturnih fondova od 2006. do 2013.;

7.  žali zbog toga što su upravljačka tijela 2015. zabilježila manje zahtjeva za povrat troškova nego 2014., što je rezultiralo smanjenjem stope neplaćenih zahtjeva s 23,2 milijarde EUR u 2014. na 10,8 milijardi EUR u 2015., od čega još uvijek od kraja 2014. nije isplaćeno 2,8 milijardi EUR; ističe da kašnjenja u izvršenju proračuna za razdoblje 2014. – 2020. ne bi smjela biti veća nego u prethodnom razdoblju, što bi dovelo do gomilanja neplaćenih zahtjeva na kraju razdoblja financiranja; snažno potiče Komisiju da zajedno s državama članicama pomno prati situaciju te da u skladu s tim prilagodi svoj plan plaćanja;

8.  sa zabrinutošću napominje da se kasnilo s početkom novog programskog razdoblja 2014. – 2020. (većina plaćanja u području kohezijske politike 2014. povezana je s prethodnim programskim razdobljem) i da je do kraja 2015. imenovano manje od 20 % nacionalnih tijela nadležnih za europske strukturne i investicijske fondove; poziva države članice da ubrzaju taj proces stalnim praćenjem napretka u provedbi projekata i potiče Komisiju da im u tome pruži pomoć i pojašnjenja; ističe da kašnjenje s imenovanjem upravljačkih tijela dovodi do znatnih zaostajanja u provedbi programa financiranja;

9.  žali zbog toga što do 30. lipnja 2016. sve države članice nisu bile prenijele direktive o javnoj nabavi te snažno potiče Komisiju da državama članicama nastavi pomagati u izgradnji kapaciteta za prijenos tih direktiva, kao i u provedbi svih njihovih akcijskih planova za ispunjenje ex ante uvjeta, što je ključan preduvjet za sprečavanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarama i onih koje se ne smatraju prijevarama; ističe važnost provedbe akcijskog plana za javnu nabavu za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju 2014. – 2020. radi pojednostavnjivanja, ubrzavanja i usklađivanja elektroničkih postupaka javne nabave;

10.  prima na znanje da je na kraju 2014. prosječna stopa isplate iz 1025 financijskih instrumenata Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF) iznosila 57 %, što je samo 10 % više u odnosu na 2013.; izražava žaljenje zbog opažanja Revizorskog suda o tome da je razdoblje prihvatljivosti isplata krajnjim korisnicima u okviru financijskih instrumenata produljeno odlukom Komisije umjesto izmjenom Uredbe; izražava zabrinutost u slučaju da Revizorski sud proglasi nepravilnima sve isplate izvršene nakon 31. prosinca 2015.; sa zabrinutošću napominje da je znatan udio početnih sredstava financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. potrošen na troškove i naknade za upravljanje;

11.  poziva Komisiju da ponovno evaluira ex ante procjenu dužničkog instrumenta programa CEF nakon uspostave Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te da temeljito ocijeni utjecaj EFSU-a na druge programe i financijske instrumente Unije;

12.  upoznat je s revidiranom financijskom uredbom koju je nedavno predložila Komisija i pripadajućim aktima, kao i predloženom revizijom višegodišnjeg financijskog okvira u cilju pojednostavnjenja postupaka i postizanja veće fleksibilnosti i sinergije; snažno potiče Komisiju, sve institucije i uključene dionike da ponovno sagledaju mehanizam provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova nakon 2020. uzimajući u obzir prijedloge Skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini;

13.  pozdravlja pristup Revizorskog suda kojim stavlja naglasak na uspješnost i smatra da je dobra praksa da upravljačka tijela utvrđuju relevantne pokazatelje rezultata kojima se mjeri doprinos projekata ostvarenju ciljeva operativnih programa, u skladu s kriterijem dodatnosti; ističe potrebu za intenzivnijom komunikacijom; poziva Komisiju da utvrdi djelotvornije komunikacijske kanale kako bi se povećala vidljivost ulaganja s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju da razvije ograničen broj relevantnih pokazatelja koji mogu pomoći u mjerenju uspješnosti;

14.  snažno potiče Komisiju i države članice da na najbolji mogući način iskoriste teritorijalne instrumente jamčenjem toga da se u dogledno vrijeme odobri financiranje integriranih strategija urbanog razvoja, što će omogućiti gradovima da ulažu u sveobuhvatne strategije i iskoriste sinergije među politikama, jamčeći pritom učinkovitiji dugoročni utjecaj na rast i radna mjesta.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Jens Nilsson, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Petras Auštrevičius, Ivana Maletić, Dimitrios Papadimoulis, Maurice Ponga, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Iuliu Winkler

27.1.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Peter Jahr

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da je stopa pogreške koju je Revizorski sud utvrdio za „Prirodne resurse” za 2015. dodatno smanjena te iznosi 2,9 % (u usporedbi s 3,6 % u 2014.), što je najniža stopa za bilo koju od politika u okviru podijeljenog upravljanja; napominje da je procijenjena stopa pogreške marginalno viša od praga značajnosti koji iznosi 2 %; ističe da se korektivnim kapacitetom financijskih ispravaka i povrata znatno smanjuje preostali rizik za proračun EU-a; podsjeća na to da su nepravilnosti često administrativne naravi te stoga stopu pogreške ne bi trebalo tumačiti kao znak prijevare, neučinkovitosti ili traćenja sredstava;

2.  napominje da je Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj tijekom 2015. intenzivno radila na unapređenju sposobnosti vlasti država članica da spriječe pogreške u potrošnji za poljoprivredu i provedu svoje programe ruralnog razvoja; čestita Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj na pozitivnom učinku istaknutom u godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda za 2015. godinu te smatra da bi njezino djelovanje trebalo biti dobar temelj za ključne godine razdoblja potrošnje 2014. – 2020.;

3.  prima na znanje da u sklopu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) postoje dvije vrlo različite ali komplementarne politike s oprečnim stopama pogreške: u prvom stupu, Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi: 2,2 %, a u drugom stupu Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: 5,3 %, s tim što je Sud priznao smanjivanje stope pogreške u sektoru ruralnog razvoja tijekom vremena; također prima na znanje opasku Suda da države članice nisu dovoljno uzele u obzir prioritete EU-a[41] te smatra da se razlika može pripisati različitoj strukturi, ustroju, opsegu i ciljevima tih dvaju stupova ZPP-a; napominje da birokratsko opterećenje povezano s financiranjem u okviru drugog stupa doprinosi povećanju broja pogrešaka te ističe da treba nastaviti pojednostavljivati postupke financiranja EPFRR-a; pozdravlja to što se izravna plaćanja izvršavaju uglavnom pravilno;

4.  poziva Europski revizorski sud da nastavi izrađivati zasebne ocjene za EFJP, EPFRR i naslov 2. i nakon sljedeće financijske godine jer se njima omogućuje ciljano djelovanje u cilju poboljšanja znatno različitih stopa pogreške;

5.  naglašava da se pogreške međusobno bitno razlikuju, ovisno o tome je li riječ o nemaru ili većoj pogrešci; napominje da se većina pogrešaka koje se mogu kvantificirati odnosi na precijenjene podatke o površinama prihvatljivog zemljišta i da na njih otpada 0,7 % procijenjene ukupne stope pogreške, dok nepravilnosti i kršenja za koja su odgovorna nacionalna administrativna tijela nisu toliko rašireni; ističe nadalje da često nije riječ o lošim ulaganjima, već o sredstvima koja su bila mobilizirana za projekte, korisnike ili troškove koji nisu ispunjavali uvjete, primjerice jer nije poštovan postupak javne nabave;

6.  ističe važnost ponovnog potvrđivanja legitimnosti ZPP-a kao glavnog sredstva za djelovanje EU-a u cilju očuvanja i stvaranja radnih mjesta te konkurentnosti u ruralnim područjima; poziva na bolje razlikovanje vrsta pogrešaka jer neke utvrđene pogreške nemaju negativan financijski utjecaj, primjerice netočno navođenje površine zbog prekomjernog korištenja; traži da se te pogreške dijele u četiri kategorije: 1. pogreške bez negativnog financijskog utjecaja, 2. nemar, 3. krajnji nemar, 4. korupcija; smatra da Komisija treba obvezati države članice da u svoje akcijske planove uvrste korektivne mjere za uklanjanje najčešćih uzroka pogrešaka, izmijeniti vlastitu strategiju revizija sukladnosti u području ruralnog razvoja te osigurati pravilnu provedbu postupka dobivanja jamstava o zakonitosti i pravilnosti transakcija; potiče na to da se u okviru programa ruralnog razvoja po potrebi koriste opcije pojednostavljenog financiranja kao što su standardni jedinični troškovi kako bi se još smanjila stopa pogreške, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i potaknulo poduzetništvo;

7.  pozdravlja objavljivanje izvješća o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2015., kojim se jasno pokazuje doprinos ZPP-a konkurentnosti europske poljoprivrede općenito, poljoprivredno-prehrambenom sektoru i jačanju ruralnih područja; stoga traži solidno financiranje ZPP-a u budućnosti kako bi se njime i dalje mogli ostvarivati ciljevi utvrđeni u Ugovorima te kako bi se preko njega moglo doprinositi zaštiti okoliša i suzbijanju klimatskih promjena; potvrđuje da na temelju Godišnjeg izvješća o radu za 2015. države članice imaju dovoljno informacija za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije nego što prijave svoje rashode Komisiji; pozdravlja uvrštavanje šireg spektra pokazatelja u godišnje izvješće o radu kako bi se prikazali trendovi u tom području politike tijekom vremena i potiče Komisiju da nastavi tu praksu radi boljeg izvješćivanja suzakonodavaca i Revizorskog suda o razvoju tog sektora, njegovu utjecaju i širem kontekstu;

8.  ističe da se pouzdanost stope pogreške za izravna plaćanja u okviru ZPP-a i za programe ruralnog razvoja koju države članice prijavljuju može dodatno povećati konkretnim planovima djelovanja prema potrebi te tako da se države članice koriste dostupnim informacijama za otkrivanje ili ispravljanje pogrešaka prije prijavljivanja rashoda Komisiji, što bi moglo dovesti do niže stope pogreške kao ishoda ranog otkrivanja; ističe da države članice trebaju slati izvješća pravovremeno;

9.   ističe da je važna mogućnost isplate predujmova prije 16. listopada te i nakon 2017., posebno kad je riječ o plaćanjima po površini za područja suočena s prirodnim nepogodama ili drugim konkretnim problemima, istodobno imajući u vidu ekonomski položaj poljoprivrednika i dva odstupanja od članka 75. Uredbe (EU) br. 1306/2013 koja se odnose na 2015. i 2016. godinu;

10.  napominje da je stopa pogreške koju je Revizorski sud otkrio na malom testiranom uzorku plaćanja (180) sad vrlo blizu stope koju je Komisija procijenila na temelju tisuća svojih provjera na licu mjesta te smatra da bi se daljnje znatno smanjenje stopa pogreške moglo postići samo uz nerazmjerne troškove s obzirom na mjere već poduzete posljednjih godina, posebno u sklopu zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju te financijskih ispravaka u cilju zaštite proračuna EU-a u tom području politike;

11.  poziva Komisiju i vlasti država članica da nastave s razmatranjem i smanjenjem složenosti izravnih plaćanja kad god je to moguće, posebno ako se upravljanje EFJP-om i fondovima za ruralni razvoj u državama članicama odvija na više razina;

12.  uviđa da Komisija sve većim brojem obustava i prekida plaćanja osigurava sustavnu primjenu korektivnih mjera u slučajevima u kojima se utvrde nedostaci;

13.  potvrđuje činjenicu da programi za voće i mlijeko u školama čine jedinstven program, prihvatljiviji za korisnike nego u prošlosti, čime se povećava prihvatljivost i poboljšava provedba; ističe potrebu za osmišljanjem malih programa prilagođenih lokalnim obilježjima; u tom smislu pozdravlja inicijativu Komisije za trenutačno pojednostavljenje prijedlogom za reviziju s ciljem smanjenja birokracije;

14.  ističe da manji programi izazivaju slabiji interes i/ili imaju trajno povišenu stopu pogreške zbog svoje nefleksibilnosti; stoga savjetuje Komisiji da preispita i pojednostavi te programe u cilju smanjenja birokratskog opterećenja do kojeg oni dovode s obzirom na to da bi se smanjenje birokratskog opterećenja odrazilo na povećanje interesa i smanjenje stope pogreške;

15.  poziva na to da se manje programe premjesti u drugi stup ZPP-a;

16.  pozdravlja novu generaciju dodatnih financijskih instrumenata, smatra da se moraju osmisliti s jasnijim ciljevima i dovoljnim stupnjem kontrole na kraju provedbenog razdoblja kako bi se pokazao njihov utjecaj i izbjeglo povećanje stope pogreške;

17.  traži da u nacionalnim agencijama za plaćanje u državama članicama u kojima u posljednje tri godine nisu ispunjena očekivanja odgovornost u agencijama za plaćanje snose dužnosnici EU-a koji su već u službi, a ne državljani pojedine države članice;

18.  skreće pozornost na višegodišnju narav sustava za upravljanje poljoprivrednom politikom te ističe da će završno ocjenjivanje nepravilnosti u vezi s provedbom Direktive biti moguće samo pri zaključenju programskog razdoblja;

19.  pozdravlja donošenje novih pravila za programsko razdoblje 2014. – 2020., uključujući mjere čiji je cilj daljnje snižavanje razine pogrešaka, a to su primjerice imenovanje tijela za reviziju i ovjeravanje, akreditiranje tijela za reviziju, financijska analiza i priznavanje računa, financijski ispravci i neto financijski ispravci, proporcionalno oporezivanje, ex-ante uvjeti; također pozdravlja definiranje ozbiljnih nedostataka te predviđenu povećanu razinu ispravaka za nedostatke koji se ponavljaju;

20.  pozdravlja novi koncept Komisije za analizu stope pogreške; primjećuje novi postupak u vezi s kontrolama ex ante na poljoprivrednim gazdinstvima koji je prvi put primijenjen 2016., bez obzira na posebna nacionalna pravila, uz zadržavanje pravila o neznatnim pogreškama; no primjećuje potrebu za daljnjim pojednostavljenjem s obzirom na veliku složenost uvjeta, uz istodobno očuvanje željenih ciljeva te politike; ističe da je potrebna veća proporcionalnost sustava kazni jer zbog otkrivanja malih pogrešaka ne bi nužno trebalo doći do obustave plaćanja;

21.  pozdravlja ažuriranje sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela (LPIS), što omogućuje točnije određivanje površina jer je ono velik izvor pogrešaka; poziva Komisiju i države članice da riješe zaostatke u registraciji zemljišta u nekim državama članicama, što će svakako utjecati na buduće financiranje, i da zajamče pouzdanost i ažuriranost podataka i slika u sustavu za identifikaciju zemljišnih parcela kako bi se smanjio rizik od pogrešaka povezanih s prikazivanjem površine prihvatljivog zemljišta većom no što jest; ustvrđuje da će primjenom češće ažuriranog kontrolnog sustava u svim državama članicama doći do srednjoročnog smanjenja stopa pogreške zbog veće pouzdanosti podataka, kako je potvrdio Europski revizorski sud, i da će, dugoročno gledajući, zahvaljujući boljem korištenju besplatnim satelitskim snimkama doći do daljnjeg smanjenja stopa pogreške; ističe da su već sad na razini država članica vidljiva nastojanja i inicijative za dodatno pojednostavljenje ZPP-a uz istodobno jamčenje točnosti kompatibilne s mjerenjima u okviru sustava GPS; ističe važnost smanjenja birokratskog opterećenja poljoprivrednika i administracije prouzročenog dvostrukim mjerenjem površina zemljišta koje su (već) prije izmjerene; prima na znanje da je bolja primjena integriranog administrativnoga kontrolnog sustava za izravna plaćanja, koji se sastoji od baza podataka o poljoprivrednim gospodarstvima i zahtjevima za potporu te LPIS-a, učinkovita u sprečavanju nastanka i smanjenju razina pogrešaka; prima na znanje da Komisija prati propisnu primjenu korektivnih mjera za rješavanje nekoliko područja s nedostacima s obzirom na to da je u slučaju većine pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio riječ o relativno malim pogreškama sa stopom nižom od 5 % po pojedinačnoj prijavi prihvatljivih površina zemljišta;

22.  napominje da pojednostavljenjem ZPP-a ne bi trebalo ugroziti održivu proizvodnju hrane i poziva na poduzimanje mjera u smislu pomaka prema gospodarstvu s niskim udjelom ugljika u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru;

23.  utvrđuje da je 2015. prva godina u kojoj su pri kontroli u potpunosti bile obvezne mjere ekologizacije, što je dovelo do očekivanoga porasta stope pogreške.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, Daniel Buda, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Julie Girling, Karin Kadenbach, Norbert Lins, Florent Marcellesi, Momchil Nekov, John Procter, Vladimir Urutchev, Miguel Viegas

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Damiano Zoffoli

27.1.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.: Europska komisija

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Alain Cadec

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o godišnjim financijskim izvještajima Europske unije za financijsku godinu 2015.; također prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda za financijsku godinu 2015.; prima na znanje godišnje izvješće o radu Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo za 2015.;

2.  prima na znanje mišljenje Revizorskog suda o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija; napominje da je posljednjih godina održana pozitivna tendencija u financijskom upravljanju, s ukupnom stopom pogreške koja se tijekom 2015. smanjila na 0,74 %; prima na znanje nepovoljno mišljenje Revizorskog suda o odobrenim sredstvima za plaćanja, za koja je ukupna stopa pogreške iznosila 3,8 %, premda je manja u odnosu na 2014. godinu, dok za ribarstvo nije zabilježena posebna stopa pogreške; traži da ribarstvo bude predmetom zasebnog računovodstvenog postupka, a ne više zajedno s poljoprivredom, i to kako bi se zajamčila veća transparentnost u području ribarstva;

3.  izražava zadovoljstvo zbog toga što je, nakon zadrški koje su u godišnjem izvješću Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo za 2014. izražene u vezi sa sustavom upravljanja i kontrole nad programima Europskog fonda za ribarstvo (2007. – 2013.), popratnim mjerama omogućeno znatno smanjenje broja operativnih programa i država članica na koje se to odnosi, i to na samo pet njih;

4.  uvjeren je da unutarnji sustav kontrole koji je uspostavila Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo pruža dostatna jamstva za odgovarajuće upravljanje rizikom u vezi sa zakonitošću i pravilnošću transakcija;

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

5.  pozdravlja činjenicu da ni u jednoj od 12 transakcija koje se izravno odnose na ribarstvo, a koje je Sud ispitao, nije zabilježena mjerljiva pogreška;

6.  međutim, žali zbog toga što je velika većina država članica vrlo kasno dostavila svoje operativne programe povezane s EFPR-om, što dovodi do znatnih kašnjenja u mobilizaciji sredstava iz tog fonda;

7.  stoga napominje da do 30. lipnja 2015. nijedan rashod nije bilo moguće prijaviti Komisiji, pa tako ni ispitati; podsjeća na to da su države članice odgovorne za izvršenje odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja;

8.  smatra da Komisija treba uspostaviti ujednačen i fleksibilan sustav kako bi države članice mogle dostaviti pouzdane podatke i poboljšati instrumente i kanale kojima se koriste za prijenos informacija Komisiji;

9.  poziva Komisiju da državama članicama pruži svu potrebnu pomoć kako bi se, kad je riječ o EFPR-u, olakšao prijelaz s izravnog na podijeljeno upravljanje i kako bi se zajamčila ispravna i potpuna upotreba sredstava EFPR-a; stoga pozdravlja činjenicu da se to pitanje uzelo u obzir u okviru programa revizije Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo za 2017.;

Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća

10.  pozdravlja to što je 2015. upravljanje EFPR-om uspješno preneseno na Izvršnu agenciju za mala i srednja poduzeća; podsjeća da je potrebno zajamčiti da Agencija svim svojim korisnicima pruža visokokvalitetnu potporu u okviru 19 mjera EFPR-a;

Mjere poduzete na temelju tematskog izvješća Europskog revizorskog suda (razrješnica za 2014.) br. 11/2015 naslovljenog „Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?”

11.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prihvatila i usvojila sve preporuke Revizorskog suda;

12.  međutim, ističe da su revizori Komisije izrazili zabrinutost kad je riječ o potrebi jamčenja dobrog omjera između kvalitete i cijene u sporazumima o partnerstvu, kao i njihove ekonomske te ekološke održivosti;

13.  naglašava da informacije pribavljene neovisnim ex post evaluacijama nisu u svim slučajevima bile dovoljno iscrpne, dosljedne ili usporedive, zbog čega je njihova korisnost u postupku donošenja odluka i pregovorima bila smanjena;

14.  slaže se sa stajalištem Komisije o važnosti Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1006/2008 (COM(2015)636) kojom bi se pojačao nadzor nad aktivnostima ribarskih flota Unije izvan njezinih voda te povećala njihova transparentnost;

15.  apelira na dodatna proračunska sredstva u području međunarodnih sporazuma o ribarstvu imajući u vidu znatna ribolovna područja koja i dalje nisu uređena protokolima;

Razrješnica

16.  predlaže, na temelju dostupnih podataka, da se Komisiji da razrješnica u vezi s njezinim rashodima u područjima pomorstva i ribarstva za financijsku godinu 2015.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, Diane Dodds, Linnéa Engström, Mike Hookem, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Liadh Ní Riada, Ulrike Rodust, Annie Schreijer-Pierik, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ian Duncan, Verónica Lope Fontagné

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

João Pimenta Lopes

25.1.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Silvia Costa

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe vrijednost i popularnost programa Erasmus+; žali što su tijekom 2015. u Grčkoj obustavljena plaćanja za dio programa Erasmus+ naslovljen „Mladi”, a posebno zbog utjecaja obustave na mlade; pozdravlja prekid te obustave u travnju 2016.;

2.  podsjeća na zabrinutost koju su izrazile nevladine organizacije mladih u vezi s decentralizacijom isplate sredstava za program Erasmus+; pozdravlja predanost Komisije da pronađe rješenje za to pitanje; ističe da uključivanje dionika i korisnika u sastanke programskog odbora može otvoriti put prema pronalasku održivog i zajedničkog rješenja;

3.  ponavlja da se uvrštenjem svih programa mobilnosti EU-a za mlade u program ERASMUS+ prvenstveno nastoji povećati njihova učinkovitost te stoga apelira na Komisiju da se drži dogovorenih ciljeva i proračunskih linija programa kako bi se izbjeglo da program izgubi fokus;

4.  pozdravlja brzu reakciju i programa Erasmus+ i programa Kreativna Europa na nove izazove u području integracije izbjeglica/migranata i suzbijanja radikalizacije tijekom 2015.;

5.  napominje da su zajmovi u okviru Instrumenta jamstva za studentske zajmove (Zajam za diplomske studije programa Erasmus+) prvi put stavljeni na raspolaganje 2015. kada su dvije banke u Španjolskoj i Francuskoj pokrenule taj program; ustraje u tome da će, ne bi li taj mehanizam postao održivi zajmovni instrument, od ključne važnosti biti da se osigura šira geografska pokrivenost i da Komisija pomno prati uvjete kreditiranja;

6.  pozdravlja povećano financiranje programa Erasmus+ tijekom 2017., ističe da je potrebno povećati proračun za naredne programske godine najmanje u istom iznosu te poziva da se taj novac isključivo troši na postojeće proračunske linije koje se odnose na program;

7.  podsjeća da je 2015. prva godina u kojoj su programom Kreativna Europa upravljale dvije glavne uprave Komisije, DG EAC i DG CNCET; ustraje u potrebi za usklađenim pristupom kako unutarnji organizacijski izazovi ne bi narušavali funkcioniranje programa ili javnu predodžbu o njemu;

8.  prima na znanje da je porast broja podnesenih zahtjeva za financiranje 2015. u okviru programâ Europa za građane i Kreativna Europa, a posebno njegova potprograma Kultura, u skladu s predviđenim obrascem podnošenja zahtjeva tijekom životnog ciklusa programâ; međutim, ističe da je stopa uspjeha projekata još preniska u slučaju programa Kreativna Europa; također navodi da stanje programa Europa za građane ne ide na bolje, s obzirom na to da početni rezovi koče čitavu provedbu programa i to u trenutku kada je ta vrsta projekta prijeko potrebna kada je riječ o komunikaciji EU-a s njegovim građanima; s obzirom na to da je ta situacija izvor frustracija i razočaranja kod podnositelja zahtjeva, ustraje u tome da se na povećanje broja zahtjeva odgovori izdvajanjem više sredstava za oba programa;

9.  podsjeća na to da Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) ima važnu ulogu u provedbi tih triju programa; pozdravlja činjenicu da se Agencija sve više koristi internetskim obrascima za prijavu projekata; međutim, izražava zabrinutost da korisnici i dalje doživljavaju sustave kao presložene te potiče Agenciju da uzme u obzir iskustva nacionalnih centara radi poboljšanja sustava i komunikacije s potencijalnim korisnicima, kao i s neuspješnim kandidatima;

10.  prima na znanje zadrške koje je iznijela Agencija u pogledu plaćanja u okviru programâ „Cjeloživotno učenje”, „Kultura” i „Mladi” za razdoblje 2007. – 2013.; dijeli mišljenje Agencije da bi se prijelazom s nadoknada opravdanih troškova na isplatu jednokratnih iznosa i paušalno plaćanje u okviru programâ za razdoblje 2014. – 2020. trebale smanjiti stope pogreške, a istodobno bi se zajamčilo da su financijske kontrole razmjerne te da se njima korisnike ne odvraća od podnošenja zahtjeva;

11.  prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 16/2016 pod naslovom: „Obrazovni ciljevi EU-a: programi su usklađeni, no postoje nedostatci u mjerenju uspješnosti” i njegove preporuke; slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da bi obrazovni ciljevi trebali biti propisno ugrađeni u operativne programe i pozdravlja poboljšani dizajn operativnih programa koje je Revizorski sud ud utvrdio za programsko razdoblje 2014. – 2020.; prima na znanje inzistiranje Revizorskog suda na trajnoj i jasnoj povezanosti između obrazovnih mjera i zapošljivosti; ponavlja da, iako bi središnji aspekt obrazovanja trebala biti priprema učenika i studenata za tržište rada, pružanje visokokvalitetnog obrazovanja nadilazi jednostavno povećanje zapošljivosti te poziva Revizorski sud i Komisiju da se pobrinu da se sačuva širi raspon djelovanja;

12.  izražava zabrinutost što pritisak na četiri europske škole u Bruxellesu, od kojih su tri bile i službeno prenapučene 2014./2015. i 2015./2016., i dalje ne jenjava; pozdravlja odluku belgijske vlade da u Bruxellesu od školske godine 2019. – 2020. učini dostupnom i petu europsku školu; podržava odluku Vijeća guvernera da se lokacija Berkendael učini dostupnom kao privremeno proširenje škole Bruxelles I.;

13.  izražava sve veću zabrinutost zbog toga što europske škole ne reagiraju na probleme na koje je više puta upozorio Europski revizorski sud i koje je Europski parlament istaknuo u svojim izvješćima o razrješnici; sa zabrinutošću primjećuje da u svojem „Izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2015.” Sud navodi da škole nisu pripremile svoja godišnja financijska izvješća u zakonskom roku te izjavljuje da se „ne može potvrditi da je bilo prisutno dobro financijsko upravljanje”; naglašava ponovljenu preporuku Europskog revizorskog suda upućenu središnjem uredu europskih škola da pruži više smjernica o planiranju i izradi postupaka nabave; naglašava da bi se središnji ured i europske škole trebali pridržavati Financijske uredbe i njezinih provedbenih pravila, pojednostaviti kriterije odabira i dodjele te poboljšati vođenje dokumentacije;

14.  prima na znanje napore institucija EU-a da se smanje zaostaci u plaćanjima; naglašava da je moguće izbjeći opetovane zaostatke u plaćanjima ako se poštuju iznosi odobrenih sredstava za plaćanja, namijene adekvatna sredstva prilikom revizije VFO-a i uspostavi sustav vlastitih sredstava EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

1

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Therese Comodini Cachia

15.2.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Petr Ježek

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda prema kojemu konsolidirana računovodstva dokumentacija Unije u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Unije na dan 31. prosinca 2015.; primjećuje da je na plaćanja znatno utjecala procijenjena stopa pogreške od 3,8 %; pozdravlja smanjenje te stope s 4,4 % koliko je iznosila 2014.; napominje da velik dio razlika u procijenjenoj stopi pogreške nastaje zbog razlika između zahtjeva i povrata troškova; potiče na pojednostavnjenje financijske regulative Unije u budućnosti radi ispunjavanja zadane stope od 2 %

2.  poziva Komisiju da sastavi izvješće o dosadašnjem napretku u pogledu ustanovljenih slučajeva sukoba interesa i da ga dostavi tijelu nadležnom za davanje razrješnice;

3.  podsjeća na to da je 2015. bila iznimno zahtjevna godina za politiku Unije u području unutarnjih poslova, osobito kad je riječ o migracijama, ali i o sigurnosti, prepoznaje vodeću ulogu Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove u pri izradi političkih odgovora te mobilizaciji osoblja i sredstava za hitne slučajeve radi pružanja potpore državama članicama;

4.  žali zbog toga što ključni pokazatelji uspješnosti u godišnjem izvješću o radu te glavne uprave ne obuhvaćaju broj osoba kojima je pružena pomoć, odnosno osoba koje su preseljene, premještene ili vraćene tijekom 2015.; izražava žaljenje zbog izostanka pokazatelja za ocjenu učinka mjera donesenih u svrhu jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima kaznenog progona;

5.  potiče oblikovanje jasnijih i dugoročnih političkih prioriteta koji bi se mogli konkretnije preobraziti u operativne prioritete; u tom pogledu ističe važnost tješnje suradnje s ostalim tijelima, posebno agencijama;

6.  sa zabrinutošću napominje da su iznosi koje treba platiti narednih godina visoki; podsjeća na to da Komisija još uvijek nije izradila prognoze novčanih tokova za idućih 7 do 10 godina te je potiče da to učini;

7.  žali što upravljačke strukture za sigurnost informacija Komisije ne djeluju u skladu s priznatim primjerima najbolje prakse (prema podacima iz revizijskog izvješća Službe za unutarnju reviziju).

8.  slaže se s procjenom Suda da uspostava velikog broja financijskih mehanizama koji se ne financiraju izravno iz proračuna EU-a i nad kojima reviziju ne obavlja Sud predstavlja rizik za odgovornost i koordiniranost politika i operacija Unije[42];

9.  napominje da se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 9/2016: Potrošnja sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva do 2014. godine zaključuje da tijekom revizije nije bilo moguće utvrditi ukupan iznos rashoda na teret proračuna EU-a niti je bilo jasno jesu li rashodi bili usmjereni u skladu s predviđenim geografskim i tematskim prioritetima; pita se je li tako bilo i tijekom 2015.; poziva Komisiju da izradi kvalitetne pokazatelje usmjerene na rezultate, čiji je cilj ocjenjivanje kvalitete i rezultata ostvarenih upotrebom financijskih sredstava koja se troše u okviru njezine vanjske migracijske politike[43];

10.  smatra da pozitivan učinak migracijskih fondova EU-a ovisi o procesima na nacionalnoj razini i razini Unije kojima se jamči transparentnost, djelotvoran nadzor i odgovornost; poziva na uvođenje mehanizama praćenja i ocjenjivanja tijekom trajanja procesa, a ne samo ex post, čime se osigurava učinkovita potrošnja i ostvarivanje ciljeva politike; poziva Komisiju da osigura da se na razini politike i projekata definiraju pokazatelji rezultata i mjerljivi ciljevi na temelju poduzetih aktivnosti; poziva na uspostavu stabilnih i usporedivih kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja; smatra da bi Europski revizorski sud trebao nadzirati upotrebu fondova tijekom cijelog projektnog ciklusa, a ne samo na kraju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

9.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Heinz K. Becker, Michał Boni, Caterina Chinnici, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Tanja Fajon, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Eva Joly, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Péter Niedermüller, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Petr Ježek, Jeroen Lenaers, Nadine Morano, Morten Helveg Petersen, Emil Radev, Barbara Spinelli, Anders Primdahl Vistisen, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Lara Comi, Josu Juaristi Abaunz, Georg Mayer

27.1.2017

MIŠLJENJE ODOBRA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.: dio III. ‒ Komisija i izvršne agencije

(2016/2151(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Viorica Dăncilă

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da bi ravnopravnost spolova trebala biti transverzalni cilj u svim političkim područjima; međutim, napominje da neki od programa ne sadrže konkretna ciljana djelovanja s konkretnim dodijeljenim proračunskim sredstvima za ispunjenje tog cilja te da bi kvalitetnije prikupljanje podataka trebalo rezultirati kvantifikacijom odobrenih sredstava za djelovanja koja doprinose ravnopravnosti spolova, ali i poboljšanjem evaluacije učinka tih sredstava Unije;

2.  podsjeća da u članku 8. UFEU-a stoji da je ravnopravnost između žena i muškaraca jedna od vrijednosti na kojima se Europska unija temelji i koju promiče; smatra da ravnopravnost spolova treba uvesti u sve politike i da se stoga to treba uzeti u obzir u proračunskim postupcima;

3.  ponovno poziva Komisiju da, radi suzbijanja diskriminacije u državama članicama, uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova u svim fazama proračunskog procesa, među ostalim pri izvršenju proračuna i ocjeni njegova izvršenja, uključujući Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Obzor 2020.; ističe da bi zajednički skup mjerljivih pokazatelja rezultata i utjecaja, koji bi omogućio kvalitetniju ocjenu izvršenja proračuna iz perspektive ravnopravnosti spolova, trebao biti integriran u planiranje, izvršenje i evaluaciju proračuna, u skladu s inicijativom „Proračun usmjeren na rezultate” i naglaskom na uspješnost;

4.  poziva Komisiju da primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova u proračunskoj analizi i novih i postojećih proračunskih linija i da, gdje je to moguće, uvede nužne političke izmjene kako bi se zajamčilo da posredno ne dođe do neravnopravnosti spolova;

5.  naglašava da, unatoč zajedničkoj izjavi o uvođenju rodno osviještene politike priloženoj VFO-u, dosad nisu poduzete nikakve konkretne mjere; poziva na djelotvoran nadzor nad provedbom te izjave u godišnjem proračunskom postupku;

6.  poziva Komisiju da u strategiju Europa 2020. uvede stup za ravnopravnost spolova i da uvrsti konkretne ciljeve povezane s ravnopravnošću spolova;

7.  snažno potiče Revizorski sud da evaluira uvrštenje analize postizanja ciljeva u vezi s ravnopravnošću spolova obuhvaćenih strategijom Europa 2020. u godišnja izvješća u kojima se ocjenjuje izvršenje proračuna Unije;

8.  ponovno poziva Komisiju da zajamči potpuno izvršenje sredstava dodijeljenih Programu o pravima, jednakosti i građanstvu i snažno je potiče da smjesta poduzme korake za povećanje sredstava za promicanje ravnopravnosti spolova; napominje da je pokazatelj cjelovitog izvršenja proračuna za 2015. uporaba ukupnih obveza, što onemogućuje jasnu ocjenu korištenja fondovima;

9.  poziva Europsku komisiju da prilikom pripreme godišnjeg programa rada poštuje prikladnu i pravednu raspodjelu financijske potpore između raznih područja pokrivenih konkretnim ciljevima Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (REC), vodeći računa o iznosu financijske potpore koji je već dodijeljen u prethodnom programskom razdoblju od 2007. do 2013.; žali zbog smanjenja raspoloživih sredstava za specifični cilj programa Daphne; napominje da su proračunska sredstva za preuzimanje obveza za program Daphne 2013. iznosila 18 milijuna EUR, 2012. 19,5 milijuna EUR, a 2011. više od 20 milijuna EUR, dok je u radnom programu REC 2016. za taj cilj predviđeno nešto više od 14 milijuna EUR.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Anna Maria Corazza Bildt, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Arne Gericke, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Pina Picierno, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Ángela Vallina, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Catherine Bearder, Biljana Borzan, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Forenza, Mylène Troszczynski, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Sorin Moisă

  • [1]    SL C 83, 30.3.2010., Luksemburg 2013.
  • [2]  Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 31/2016
  • [3]    Tematska izvješća Europskog revizorskog suda 05/2015 i 19/2016.
  • [4]    Europska komisija, Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, Sažeti podatci o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi instrumenata financijskog inženjeringa koji su prijavila upravljačka tijela u skladu s člankom 67. stavkom 2. točkom (j) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, programsko razdoblje 2007. – 2013., stanje na datum 31. prosinca 2015., 20.9.2016., str. 61.
  • [5]    Vidi stavak 1.39 Godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015. godinu.
  • [6]  COM(2016) 446 final
  • [7]    Vidi odlomke 3.22 i 3.23 godišnjeg izvješća Revizorskog suda.
  • [8]    Vidi stavak 3.29 godišnjeg izvješća Revizorskog suda.
  • [9]    Vidi stavke 3.33 – 3.38 godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.
  • [10]    Vidi stavak 3.56 godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.
  • [11]  Vidi stavak 4.16 godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.
  • [12]    COM(2016) 674 final, SWD(2016) 338 final, SWD(2016) 339
  • [13]    Europski revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., točka 3.19.
  • [14]    Europski revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., točka 3.22.
  • [15]    Europski revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., odjeljak 3.
  • [16]    P8_TA-PROV(2016)0147 od 28. travnja 2016., točka 8.
  • [17]    Godišnje izvješće o radu za 2015., Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Bruxelles 2016., stranica 11., bilješka 8.
  • [18]    SWD(2016) 318 final
  • [19]    Prvi rezultati Inicijative za zapošljavanje mladih, Završno izvješće Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, lipanj 2016.
  • [20]    Europski revizorski sud, godišnje izvješće za financijsku godinu 2015., točka 6.36.
  • [21]    Odgovor na 19. pitanje u okviru pisanih pitanja postavljenih povjerenici Komisije Creţu.
  • [22]    P8_TA-PROV(2016)0147 od 28. travnja 2016., točka 8.
  • [23]  Europski revizorski sud, godišnje izvješće za financijsku godinu 2015., točka 6.9., bilješka 8.
  • [24]    izbjegavanje tih pogrešaka smanjilo bi procijenjenu razinu pogrešaka za 0,9 postotnih bodova za „tržište i izravnu potporu” i za 3,2 postotna boda za „ruralni razvoj i druge politike”;
  • [25]    U godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj navodi se da je ukupna prilagođena stopa pogreške pala s 2,61 % u 2014. na 1,47 % u 2015.
  • [26]    „Puno radno vrijeme” znači najmanji mogući obvezan broj sati prema mjerodavnim nacionalnim odredbama kojima se utvrđuju propisi o ugovoru o zapošljavanju. Ako broj sati nije naznačen u nacionalnim odredbama, uzima se da je najmanji mogući broj radnih sati godišnje 1 800 sati, što je 225 radnih dana, pri čemu na svaki dan otpada osam sati.
  • [27]    Prema posljednjem istraživanju strukture poljoprivrednih gospodarstava (Eurostat), ukupne promjene u radnoj snazi na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-28 u razdoblju 2007. – 2013. upućuju na pad od 2,3 milijuna jedinica godišnjeg rada (AWU), što je ekvivalent smanjenju od 19,8 %.
  • [28]    Vidjeti odgovor na pisano pitanje 3. – saslušanje povjerenika Komisije Hogana od 29. studenoga 2016.
  • [29]  Stavak 317. rezolucije Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici.
  • [30]    Države članice moraju smanjiti razliku u razinama plaćanja korisnicima po hektaru na svojem državnom području (to se naziva „unutarnja konvergencija”). U načelu (postoje iznimke), moraju također smanjiti primitke u iznosu većem od 150 000 EUR koje neki korisnik dobiva iz osnovnog programa plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini, i to za najmanje 5 %. Osim toga, države članice imaju mogućnost preraspodijeliti do 30 % svoje nacionalne omotnice za izravna plaćanja za prvih 30 hektara na svakom poljoprivrednom gospodarstvu („preraspodjela plaćanja”) te utvrditi apsolutnu gornju granicu za svaki primitak korisnika iz osnovnog programa plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini („određivanje gornje granice”).
  • [31]    vidjeti članak 35. stavak 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 908/2014 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanje i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, pravila o kontroli, vrijednosnim papirima i transparentnosti;
  • [32]    Odluka Komisije od 12. travnja 2016. o izmjeni Odluke Komisije C(2014) 5434 o odobrenju za nadoknađivanje troškova na osnovi jediničnih troškova za aktivnosti koje provodi subjekt Grupe Svjetske banke u sklopu Okvirnog sporazuma s Unijom.
  • [33]    Odgovor na pisano pitanje 23. – saslušanje povjerenika Komisije Avramopoulosa od 29. studenoga 2016.
  • [34]    Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.–2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
  • [35]    Presuda Suda Europske unije od 21. prosinca 2016. u predmetu C-104/16 P, Vijeće Europske unije protiv pokreta Front populaire pour la libération de la saguia-el-hamra et du rio de oro (Front Polisario), ECLI:EU:C:2016:973.
  • [36]    Skupina neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje pojednostavnjivanja europskih strukturnih i investicijskih fondova za korisnike.
  • [37]    Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.–2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
  • [38]    Presuda Suda Europske unije od 21. prosinca 2016. u predmetu C-104/16 P, Vijeće Europske unije protiv pokreta Front populaire pour la libération de la saguia-el-hamra et du rio de oro (Front Polisario), ECLI:EU:C:2016:973.
  • [39]  Vidi također tematsko izvješće br. 3/2015: Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje
  • [40]  Skupina neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje pojednostavnjivanja europskih strukturnih i investicijskih fondova za korisnike.
  • [41]  Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2015., stavak 7.76
  • [42]  Europski revizorski sud, Godišnje izvješće o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija, str. 74.
  • [43]  Tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 9/2016 : Potrošnja sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva do 2014. godine, str. 7.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Jean-François Jalkh, Bogusław Liberadzki, Notis Marias, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Indrek Tarand, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Karin Kadenbach, Julia Pitera, Miroslav Poche, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Clara Eugenia Aguilera García, Raymond Finch, Lieve Wierinck

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

21

+

ALDE

Lieve Wierinck

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

PPE

Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Cătălin Sorin Ivan, Karin Kadenbach, Bogusław Liberadzki, Georgi Pirinski, Miroslav Poche, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Bart Staes, Indrek Tarand

3

-

ECR

Notis Marias

EFDD

Raymond Finch

ENF

Jean-François Jalkh

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani