Postupak : 2015/2085(INL)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0152/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0152/2017

Rasprave :

PV 01/06/2017 - 5
CRE 01/06/2017 - 5

Glasovanja :

PV 01/06/2017 - 7.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0235

IZVJEŠĆE     
PDF 473kWORD 58k
3.4.2017
PE 593.997v02-00 A8-0152/2017

s preporukama Komisiji o zaštiti ranjivih odraslih osoba

(2015/2085(INL))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Joëlle Bergeron

(Inicijativa – članak 46. Poslovnika)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJEPREPORUKE O SADRŽAJU ZATRAŽENOG PRIJEDLOGA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s preporukama Komisiji o zaštiti ranjivih odraslih osoba

(2015/2085(INL))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 67. stavak 4. i članak 81. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. prosinca 2008. s preporukama Komisije o prekograničnim implikacijama pravne zaštite odraslih osoba(1),

–  uzimajući u obzir ocjenu europske dodane vrijednosti koju je u rujnu 2016. pripremila istraživačka služba Europskog parlamenta (PE 581.388),

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 13. siječnja 2000. o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba (u daljnjem tekstu: Haška konvencija),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 13. prosinca 2006. o pravima osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom),

–  uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe br. R (99) 4. od 23. veljače 1999. o pravnoj zaštiti nemoćnih punoljetnih osoba (u daljnjem tekstu: Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe br. R (99) 4.),

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora ministara Vijeća Europe CM/Rec(2009)11 od 9. prosinca 2009. o načelima trajne punomoći i prethodnim uputama vezanim za nesposobnost (u daljnjem tekstu: Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe CM/Rec(2009)11),

–  uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0152/2017),

A.  budući da je nužno da se Unija približi svojim građanima i da se posveti pitanjima koja se izravno odnose na njih, jamčeći pritom poštovanje temeljnih prava bez diskriminacije ili isključivanja;

B.  budući da je zaštita ranjivih odraslih osoba koje ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja unutar Unije u ovom slučaju predmet prekogranične naravi, koji se, s obzirom na to, odnosi na sve države članice; smatra da taj predmet ukazuje na važnost uloge koju Unija i njezin Parlament moraju imati kako bi odgovorili na probleme i poteškoće s kojima se europski građani susreću pri ostvarivanju svojih prava, posebno u prekograničnom kontekstu;

C.  budući da je zaštita ranjivih odraslih osoba usko povezana s poštovanjem ljudskih prava; budući da sve ranjive odrasle osobe, kao i sve europske građane općenito, treba smatrati nositeljima prava koji mogu slobodno i neovisno donositi utemeljene odluke u okvirima svojih mogućnosti te da ih ne treba smatrati pasivnim primateljima skrbi i pozornosti;

D.  budući da ranjivost odraslih osoba i različiti propisi o njihovoj pravnoj zaštiti ne smiju predstavljati prepreku za ostvarivanje prava na slobodu kretanja;

E.  budući da su demografski razvoj i produljenje životnog vijeka doveli do porasta broja starijih osoba koje nisu u stanju štititi svoje interese zbog bolesti povezanih sa starošću; budući da postoje i druge okolnosti, koje ne ovise o dobi, kao što su mentalni i tjelesni invaliditet, koji mogu biti i urođeni, a zbog kojih može biti ugrožena sposobnost odrasle osobe da zastupa svoje interese;

F.  budući da dolazi do problema zbog činjenice da se među državama članicama kreće sve veći broj iseljenika i umirovljenika, među kojima su i ranjive osobe ili osobe koje mogu postati ranjive;

G.  budući da među zakonodavstvima država članica postoje razlike u području sudske nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja mjera za zaštitu odraslih osoba; budući da razlike između mjerodavnog prava i mnoštvo nadležnih sudova mogu ugroziti pravo ranjivih odraslih osoba na slobodu kretanja i na boravište u odabranoj državi članici, kao i na prikladnu zaštitu njihove imovine kad se ona nalazi u više od jedne države članice;

H.  budući da, unatoč napretku koji je u tom pogledu postignut nakon donošenja preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br. R (99) 4. o načelima zaštite nemoćnih punoljetnih osoba, također postoje razlike između zakonodavstava država članica u području mjera zaštite;

I.  budući da su člankom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(2) iz područja primjene te uredbe isključena osobna stanja i pravna i poslovna sposobnost fizičkih osoba;

J.  budući da Haška konvencija predstavlja skup pravila međunarodnog privatnog prava koja su osobito prikladna za rješavanje prekograničnih problema povezanih s ranjivim osobama; budući da, unatoč činjenici da je od njezina donošenja proteklo mnogo vremena, brojne države članice još nisu ratificirale tu konvenciju; budući da to kašnjenje u ratifikaciji Haške konvencije ugrožava zaštitu ranjivih osoba u prekograničnoj situaciji u Uniji; budući da je stoga u svrhu djelotvornosti nužno djelovati na razini Unije kako bi se zajamčila zaštita ranjivih odraslih osoba u prekograničnoj situaciji;

K.  budući da je ranjiva odrasla osoba ona osoba koja je napunila 18 godina, a koja, uslijed smanjenih ili nedostatnih sposobnosti, ne može zastupati vlastite interese ni skrbiti za svoju imovinu, bilo to privremeno ili trajno;

L.  budući da treba imati na umu odredbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; budući da su Unija i sve njezine države članice ugovorne stranke te Konvencije;

M.  budući da prilikom oblikovanja svojih politika Unija mora jamčiti poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

N.  budući da je svrha djelovanja Unije u području zaštite ranjivih odraslih osoba prvenstveno omogućiti da države članice zajamče optjecaj, priznavanje i provedbu mjera zaštite koje su u korist ranjive odrasle osobe donijela nadležna tijela druge države članice, uključujući širenje i priznavanje punomoći na osnovi nesposobnosti, kao i ojačati suradnju između država članica u tom pogledu;

O.  budući da izraz „mjere zaštite” treba tumačiti kao mjere predviđene člankom 3. Haške konvencije;

P.  budući da izraz „punomoć na osnovi nesposobnosti” treba shvatiti kao ovlasti za zastupanje koje, na temelju sporazuma ili jednostranim činom, dodjeljuje sposobna odrasla osoba, a koje stupaju na snagu kad ta odrasla osoba više ne može zastupati svoje interese;

Q.  budući da građanima valja olakšati pristup jasnim i preciznim informacijama o nacionalnim zakonodavstvima u području nesposobnosti i zaštite ranjivih odraslih osoba kako bi mogli samostalno donositi odluke utemeljene na informacijama;

R.  budući da mogućnost da različita relevantna administrativna i pravosudna tijela imaju pravovremeni pristup informacijama o pravnom položaju odraslih osoba na koje se odnose mjere zaštite ili punomoć na osnovi nesposobnosti može poboljšati i povećati razinu zaštite tih osoba;

S.  budući da bi se, kad bi se u svakoj državi članici izradile datoteke i registri administrativnih i sudskih odluka kojima se donose mjere zaštite u korist ranjive odrasle osobe i punomoći na osnovi nesposobnosti, ako je takva punomoć predviđena nacionalnim zakonodavstvom, mogao olakšati pravovremeni pristup informacijama o pravnom položaju ranjivih odraslih osoba za sva relevantna administrativna i pravosudna tijela te jamčenje njihove pravne sigurnosti; budući da valja na primjeren način zajamčiti povjerljivost tih datoteka ili registara u skladu s pravom Unije i nacionalnim zakonodavstvima u području zaštite privatnosti i osobnih podataka;

T.  budući da mjere zaštite koje donose nadležna tijela određene države članice moraju biti punopravno priznate u drugim državama članicama; budući da se, neovisno o prethodno navedenom, može pokazati potrebnim uvesti razloge za odbijanje takvog priznanja i provedbe određene mjere zaštite; budući da podrobno navedeni razlozi na koje se nacionalna nadležna tijela mogu pozivati prilikom odbijanja priznavanja i provedbe mjere zaštite koju su donijela nadležna tijela druge države članice moraju biti ograničeni na zaštitu javnog reda predmetne države;

U.  budući da se mogu uvesti djelotvorni mehanizmi kojima će se zajamčiti priznavanje, registracija i korištenje punomoći na osnovi nesposobnosti u cijeloj Uniji; budući da valja stvoriti jedinstveni obrazac za punomoć na osnovi nesposobnosti na razini Unije kako bi se zajamčilo da su te punomoći djelotvorne u svim državama članicama;

V.  budući da valja izraditi jedinstvene obrasce na razini Unije radi poticanja razmjene informacija o odlukama o zaštiti ranjivih odraslih osoba, kao i optjecaj, priznavanje i izvršenje tih odluka; budući da pravna sigurnost podrazumijeva da sve osobe kojima je povjerena zaštita odrasle ranjive osobe ili njezine imovine na zahtjev mogu u razumnom roku dobiti potvrdu kojom dokazuju svoju funkciju, status i ovlasti koje su im povjerene;

W.  budući da odluka donesena u određenoj državi članici koja je izvršiva u toj državi članici mora biti izvršiva i u ostalim državama članicama bez potrebe za izjavom kojom se utvrđuje izvršivost te odluke;

X.  budući da je potrebno provesti mehanizme suradnje među državama članicama u svrhu promicanja i olakšavanja komunikacije među nadležnim tijelima, kao i prijenosa i razmjene informacija o ranjivim odraslim osobama; budući da bi određivanje središnjeg tijela svake države članice, kako je predviđeno Haškom konvencijom, moglo na primjeren način doprinijeti ostvarenju tog cilja;

Y.  budući da određene mjere zaštite koje predviđaju nadležna tijela određene države članice u pogledu ranjive odrasle osobe, među ostalim slanje te osobe u ustanovu koja se nalazi u drugoj državi članici, mogu imati logističke i financijske posljedice za drugu državu članicu; budući da je u tom slučaju potrebno uspostaviti mehanizme suradnje među nadležnim tijelima predmetnih država članica kako bi se ona mogla dogovoriti o podjeli troškova povezanih s predmetnom mjerom zaštite;

Z.  budući da postojanje središnjih nadležnih tijela ne smije spriječiti administrativna i pravosudna tijela država članica da izravno komuniciraju ako ocijene da je takva komunikacija djelotvornija;

AA.  budući da je, s obzirom na vrijeme proteklo od donošenja rezolucije Europskog parlamenta od 18. prosinca 2008., Komisija imala priliku prikupiti dostatne informacije o provedbi Haške konvencije u državama članicama koje su je ratificirale te pripremiti izvješće o toj rezoluciji koje je zatražio Europski parlament;

1.  čestita državama članicama koje su potpisale i ratificirale Hašku konvenciju i poziva države članice koje je još nisu potpisale ili ratificirale da to učine što je prije moguće; poziva Komisiju da upotrijebi svoju političku moć u odnosu s Vijećem i državama članicama kako bi se broj ratifikacija te konvencije povećao do kraja 2017.;

2.  primjećuje da se prijedlogom uredbe iz preporuka u Prilogu ne bi zamijenila Haška konvencija, nego je taj prijedlog, naprotiv, podupire te bi se njime države članice potaknule na ratifikaciju i primjenu te konvencije;

3.  primjećuje da je za zaštitu odraslih ranjivih osoba, prije svega osoba s invaliditetom, potreban cjelovit paket posebnih i ciljanih mjera;

4.  poziva države članice da se uvjere da se mjere zaštite predviđene njihovim nacionalnim pravom mogu u dovoljnoj mjeri prilagoditi situacijama svih ranjivih odraslih osoba, na način da nacionalna nadležna tijela mogu donositi prilagođene i razmjerne pojedinačne mjere zaštite, kako bi građani Unije zadržali prava koja uvijek mogu koristiti; primjećuje da većina osoba s invaliditetom pravno nesposobna zbog invaliditeta, a ne zbog dobi;

5.  podsjeća Komisiju i države članice da nisu sve ranjive odrasle osobe nužno ranjive zbog svoje starije dobi i traži od njih da donesu mjere za jačanje pravne zaštite i zaštite prava ne samo starijih ranjivih odraslih osoba, nego i odraslih osoba koje su ranjive ili su postale ranjive te nisu u stanju zastupati svoje interese zbog ozbiljnog mentalnog i/ili tjelesnog invaliditeta; smatra da bi u tom pogledu bilo vrlo korisno uspostaviti razmjenu i usporedbu najboljih praksi među državama članicama na temelju različitih sustava zaštite;

6.  poziva države članice da potiču samoodređenje odraslih osoba uvođenjem zakonodavstva o punomoći na osnovi nesposobnosti u nacionalno pravo, u skladu s načelima utvrđenim u preporuci Odbora ministara Vijeća Europe CM/Rec(2009)11 o načelima trajne punomoći i prethodnim uputama vezanim za nesposobnost;

7.  poziva države članice da obrate posebnu pozornost na potrebe najugroženijih ranjivih odraslih osoba te da uvedu mjere kojima će zajamčiti da se te osobe ne suočavaju s diskriminacijom zbog tog stanja; u tom pogledu poziva države članice koje u svojem zakonodavstvu priznaju punomoć na osnovi nesposobnosti ili koje planiraju uvesti takvu punomoć da u svojim pravnim sustavima ne predviđaju troškove ili formalnosti koje mogu na nerazuman način spriječiti ugrožene odrasle osobe da koriste mogućnost punomoći na osnovi nesposobnosti, neovisno o njihovoj financijskoj situaciji;

8.  zahtijeva od Komisije da pokrene, podupire i financira projekte čija je svrha europske građane bolje upoznati sa zakonodavstvom država članica u pogledu ranjivih odraslih osoba i mjera zaštite koje se odnose na njih; poziva države članice da donesu prikladne mjere i aktivnosti kojima će zajamčiti da su svim osobama na njihovu državnom području lako pristupačne dostatne informirane o vlastitom nacionalnom zakonodavstvu, kao i o uslugama u području zaštite ranjivih odraslih osoba koje su im na raspolaganju;

9.  žali zbog činjenice da Komisija nije ispunila zahtjev Parlamenta da Parlamentu i Vijeću pravodobno preda izvješće o nastalim problemima i najboljoj praksi za primjenu Haške konvencije, koje je također trebalo sadržavati prijedloge o mjerama Unije kojima se dopunjava ili precizira način primjene te konvencije; smatra da su u tom izvješću trebali biti navedeni praktični problemi s kojima se susrela Komisija radi prikupljanja informacija o primjeni Haške konvencije;

10.  zahtijeva od Komisije da do 31. ožujka 2018., u skladu s člankom 81. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, podnese Europskom parlamentu i Vijeću prijedlog uredbe o jačanju suradnje između država članica i poboljšanju potpunog priznavanja i izvršavanju odluka o zaštiti ranjivih odraslih osoba i punomoći na osnovi nesposobnosti, u skladu s preporukama navedenim u prilogu;

11.  potvrđuje da se tim preporukama poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti; u tom pogledu ističe da, kad je riječ o najboljim praksama na nacionalnoj razini, treba uzeti u obzir i iskustva lokalnih zajednica i tijela;

12.  smatra da zatraženi prijedlog nema financijskih implikacija za Uniju;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i preporuke utvrđene u prilogu proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL C 45 E, 23.2.2010., str. 71.

(2)

  Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 11., str. 289.).


PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJEPREPORUKE O SADRŽAJU ZATRAŽENOG PRIJEDLOGA

A.  NAČELA I CILJEVI PRIJEDLOGA

1.  Promicanje informiranja o administrativnim i sudskim odlukama o ranjivim odraslim osobama na koje se odnose mjere zaštite, kako su definirane Haškom konvencijom od 13. siječnja 2000. o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba, kao i olakšavanje optjecaja, priznavanja i provedbe tih odluka.

2.  Uspostava nacionalnih datoteka ili registara u kojima će se, s jedne strane, nalaziti administrativne i sudske odluke o mjerama zaštite ranjivih odraslih osoba, a s druge, ondje gdje su one primjenjive, punomoći na osnovi nesposobnosti, kako bi se zajamčila pravna sigurnost i olakšali razmjena informacija i brzi pristup informacijama o pravnom položaju osoba na koje se odnose mjere zaštite za nadležna administrativna tijela i sudove.

3.  Primjena konkretnih i prikladnih mjera za poticanje suradnje među državama članicama na temelju alata stavljenih na raspolaganje Haškom konvencijom, među ostalim uspostavom središnjih tijela zaduženih za olakšavanje komunikacije među nadležnim tijelima država članica i koordinacija prijenosa i razmjene informacija o administrativnim i sudskim odlukama povezanim s osobama na koje se odnose mjere zaštite.

4.  Jamčenje da se informacije o statusu zaštite ranjivih odraslih osoba među državama članicama dijele i da se datotekama i registrima mjera zaštite i punomoći na osnovi nesposobnosti pristupa na način kojim se jamči poštovanje načela povjerljivosti i pravila o zaštiti osobnih podataka odraslih osoba na koje se to odnosi.

5.  Izrada jedinstvenih obrazaca na razini Unije kojima će se poticati razmjena informacija o administrativnim i sudskim odlukama koje se odnose na ranjive odrasle osobe, kao i optjecaj, priznavanje i izvršenje odluka koje se odnose na njih. Komisija se može ugledati na primjere obrazaca koje je predložila Posebna diplomatska komisija pri Haškoj konferenciji o međunarodnom privatnom pravu u aktima sa sjednice održane u rujnu i listopadu 1999. na temu zaštite odraslih osoba.

6.  Priznavanje prava svim osobama kojima je povjerena zaštita odrasle ranjive osobe ili njezine imovine da od nadležnih tijela u razumnom roku dobiju potvrdu kojom dokazuju svoju funkciju i ovlasti koje su im povjerene, važeću u svim državama članicama.

7.  Poticanje potpunog priznavanja mjera zaštite koje su donijela nadležna tijela jedne države članice u drugim državama članicama, ne dovodeći u pitanje uvođenje, u iznimnim okolnostima i u skladu s člancima 3. i 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, pravnih jamstava s ciljem zaštite javnog reda predmetnih zemalja, koja tim državama mogu omogućiti da opravdaju odbijanje priznavanja i provedbe tih mjera.

8.  Poticanje izvršavanja mjera zaštite koje su donijela nadležna tijela jedne države članice u drugim državama članicama bez potrebe za izjavom kojom se utvrđuje izvršivost tih mjera.

9.  Poticanje savjetovanja i suradnje među državama članicama ako izvršenje odluke koju su donijela nadležna tijela određene države članice može imati logističke i financijske posljedice za neku drugu državu članicu kako bi se države članice mogle dogovoriti o podjeli troškova povezanih s mjerom zaštite. Savjetovanje i suradnja uvijek se moraju provoditi u skladu s interesima predmetne ranjive odrasle osobe te poštujući njezina temeljna prava. Nadležna tijela mogu podnijeti nadležnom administrativnom ili sudskom tijelu alternativne mjere, pri čemu se podrazumijeva da za donošenje konačne odluke ostaje nadležno to administrativno ili sudsko tijelo.

10.  Uvođenje jedinstvenih obrazaca za punomoć na osnovi nesposobnosti kako bi se potaklo da zainteresirane osobe, čiji bi pristanak na temelju dobre informiranosti nadležna tijela trebala provjeriti, koriste takvu punomoć te kako bi se potaknuo optjecaj, priznavanje i provedba tih punomoći.

B.  RADNJE KOJE VALJA PREDLOŽITI

1.  Zahtijeva od Komisije da do 31. ožujka 2018., u skladu s člankom 81. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predstavi Europskom parlamentu i Vijeću prijedlog uredbe o jačanju suradnje među državama članicama i poboljšanju priznavanja i izvršavanja odluka o zaštiti ranjivih odraslih osoba i punomoći na osnovi nesposobnosti.


OBRAZLOŽENJE

I.  Uvod

Ranjive odrasle osobe fizičke su osobe s navršenih 18 godina koje su privremeno ili trajno nesposobne brinuti se o sebi ili upravljati svojom imovinom. Većina ranjivih osoba starije su osobe, kod kojih postoji veća opasnost od gubitka sposobnosti zbog bolesti povezanih s njihovom dobi. Osim toga, demografski razvoj Europe doveo je do eksponencijalnog rasta broja ranjivih odraslih osoba.

Sve države članice Unije imaju vlastiti pravni okvir s različitim alatima za zaštitu ranjivih odraslih osoba. Sloboda kretanja osoba jedno je od temeljnih prava u Europskoj uniji. Osobe za koje su već donesene mjere zaštite u jednoj državi članici Unije ili za koje takve mjere mogu biti donesene mogu se naći u situaciji da moraju otići u neku drugu državu članicu. Imovina tih osoba može biti podijeljena u nekoliko država članica.

Međutim, danas ne postoji jedinstveni pravni okvir unutar Europske unije koji bi zajamčio primjerenu zaštitu ranjivih starijih osoba u prekograničnim situacijama. Ta činjenica može ugroziti mogućnost da starije osobe koriste svoju slobodu kretanja i otežati zaštitu njihove imovine. Ukidanjem te pravne praznine omogućilo bi se odraslim osobama koje se smatraju ranjivima da u potpunosti koriste načela slobode kretanja i boravka te da se ne moraju suočavati s mogućim poteškoćama koje se odnose na zaštitu njih i njihove imovine.

Ne radi se o usklađivanju mjera zaštite koje već postoje u svim državama članicama, a za čije su utvrđivanje odgovorne isključivo države članice, nego o provedbi skupa pravnih pravila čiji je cilj olakšati nadležnim tijelima da priznaju i provode odluke donesene u jednoj državi članici Unije te ojačati suradnju između država članica u tom području. Osim toga, potrebno je uspostaviti mehanizme koji mogu olakšati kretanje i priznavanje punomoći na osnovi nesposobnosti sukladnih pravu države članice u svim državama članicama Unije.

II.   Haška konvencija o zaštiti odraslih osoba od 13. siječnja 2000.

Najvažniji postojeći tekst koji na međunarodnoj razini sadrži pravila međunarodnog privatnog prava u području zaštite odraslih osoba jest Haška konvencija od 13. siječnja 2000. Izvjestiteljica smatra da ta Konvencija sadrži skup pravila prikladan za odgovor na prekogranične probleme koji se odnose na ranjive odrasle osobe. Međutim, izražava zabrinutost zbog činjenice da ju je tijekom šesnaest godina od njezina donošenja potpisalo samo devet država članica i ratificiralo samo njih sedam.

Neovisno o razlozima zbog kojih je Konvenciju ratificirao tako mali broj država članica, iz te činjenice proizlazi da je zaštita ranjivih odraslih osoba u prekograničnoj situaciji unutar Europske unije oslabljena i ugrožena. U tim okolnostima izvjestiteljica smatra da je potrebno poduzeti mjere u svrhu djelotvornosti na razini Unije kako bi se zajamčila zaštita ranjivih odraslih osoba u prekograničnoj situaciji.

Djelovanje Unije u tom području u svakom slučaju mora biti dosljedno s Haškom konvencijom od 13. siječnja 2000. U svrhu poštovanja načela supsidijarnosti, tim djelovanjem prvenstveno treba nastojati nadležnim tijelima država članica olakšati razmjenu, priznavanje i izvršenje mjera zaštite donesenih u korist ranjive odrasle osobe te ojačati komunikaciju i suradnju između država članica. Njime također treba olakšati razmjenu i priznavanje punomoći na osnovi nesposobnosti.

Djelovanje Unije također se treba temeljiti na načelima i ciljevima sadržanim u drugim međunarodnim instrumentima, kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda od 13. prosinca 2006. o pravima osoba s invaliditetom, čija je Europska unija ugovorna stranka. Ono se također treba temeljiti na preporukama Odbora ministara Vijeća Europe o zaštiti nemoćnih punoljetnih osoba te o trajnim punomoćima i prethodnim uputama u vezi za nesposobnošću.

III.   Priznavanje i potpuno izvršenje odluka koje sadrže mjere zaštite te uvođenje mehanizama za olakšavanje priznavanja punomoći na osnovi nesposobnosti

Glavni cilj predviđene uredbe trebao bi biti olakšavanje postupka priznavanja i izvršenja mjera zaštite donesenih u jednoj od država članica u čitavoj Uniji, zbog čega izvjestiteljica predlaže brisanje zahtjeva za postupak egzekvature (exequatur) za mjere donesene u državama članicama Unije. To bi brisanje svakako doprinijelo smanjenju sudskih troškova i emocionalnog opterećenja za ranjive odrasle osobe koje se suočavaju s problemima u prekograničnoj situaciji te postizanju veće pravne sigurnosti.

Izraz „mjere zaštite” treba tumačiti kao mjere predviđene člankom 3. Haške konvencije, u kojem se spominju mjere koje se odnose na utvrđivanje nesposobnosti i uspostavu sustava zaštite; stavljanje odrasle osobe pod zaštitu sudskog ili administrativnog nadležnog tijela; skrbništvo, odgajateljstvo i slične institucije; imenovanje i funkcije svih osoba ili tijela zaduženih za skrb o odrasloj osobi ili imovini odrasle osobe, za zastupanje te osobe ili pružanje pomoći toj osobi; stavljanje odrasle osobe u ustanovu ili neko drugo mjesto na kojem može biti zajamčena njezina zaštita te upravljanje, čuvanje ili raspolaganje imovinom te odrasle osobe; i odobrenje za jednokratnu intervenciju u svrhu zaštite odrasle osobe ili njezine imovine.

U svrhu omogućavanja priznavanja i potpunog izvršenja odluka donesenih u nekoj drugoj državi članici Unije te povećanja pravne sigurnosti, izvjestiteljica predlaže uvođenje jedinstvenih obrazaca na razini Europske unije, kao i izradu potvrde koja će se izdavati na zahtjev svake osobe kojoj je povjerena zaštita ranjive osobe ili njezine imovine. U toj bi se potvrdi navodilo svojstvo te osobe i ovlasti koje su joj dodijelila nacionalna nadležna tijela i mogla bi se koristiti pred nadležnim tijelima svih država članica. Europska komisija se pri sastavljanju tih dokumenata može poslužiti postojećim obrascima na europskoj razini i primjerima obrazaca koje je preporučila Posebna diplomatska komisija o zaštiti odraslih osoba nakon sjednice u rujnu i listopadu 1999.

Izvjestiteljica smatra da razlozi na koje se mogu pozivati nadležna tijela države članice prilikom odbijanja priznavanja i provedbe mjere zaštite koju su donijela nadležna tijela druge države članice moraju biti izrazito ograničeni, prije svega na zaštitu javnog reda predmetne države članice.

Osim toga, izvjestiteljica smatra da je potrebno poticati priznavanje i izvršenje punomoći na osnovi nesposobnosti te u tu svrhu predlaže uvođenje jedinstvenih obrazaca. Ti bi obrasci nadležnim tijelima drugih država članica olakšali razumijevanje i prihvaćanje punomoći na osnovi nesposobnosti. Izvjestiteljica je u potpunosti svjesna da je uvođenje punomoći na osnovi nesposobnosti u nacionalno zakonodavstvo država članica u njihovoj nadležnosti. Međutim, smatra da bi se uvođenjem tih obrazaca potaklo samoodređenje odraslih osoba, zbog čega ga valja poticati. U svakom slučaju valja obratiti posebnu pozornost na to da se najugroženije ranjive odrasle osobe ne diskriminira na osnovi njihova stanja. Uvođenjem takve institucije u sve države članice olakšala bi se razmjena i priznavanje punomoći na osnovi nesposobnosti izrađenih u skladu s pravom druge države članice.

IV.  Komunikacija i suradnja među nadležnim tijelima država članica

Izvjestiteljica smatra da je, kako bi se zajamčila bolja zaštita ranjivih odraslih osoba u prekograničnoj situaciji, neophodno poboljšati komunikaciju i suradnju između nadležnih tijela država članica. Određivanje središnjeg tijela svake države članice, kako je predviđeno Haškom konvencijom, moglo bi uvelike doprinijeti ostvarenju tog cilja. Ta središnja nadležna tijela poticala bi i olakšavala komunikaciju nadležnih tijela predmetnih država članica, kao i razmjenu informacija o ranjivim odraslim osobama, uključujući važeće zakonodavstvo u njihovim državama članicama. Postojanje središnjih nadležnih tijela ne bi trebalo spriječiti administrativna i pravosudna tijela država članica da izravno komuniciraju ako se takva komunikacija pokaže djelotvornom.

Pristup informacijama o ranjivim osobama često je složen. To osobito vrijedi u slučaju ranjivih osoba u prekograničnoj situaciji. Kako bi se olakšao pristup tim informacijama, izvjestiteljica predlaže da se u svakoj državi članici izrade datoteke ili registri administrativnih i sudskih odluka kojima su donesene mjere zaštite u korist ranjive odrasle osobe, kao i punomoći na osnovi nesposobnosti.

Međutim, pristup tim datotekama ili registrima treba biti ograničen. Treba na primjeren način zajamčiti povjerljivost tih registara, zbog čega će biti potrebno uvesti mehanizme kojima će se zajamčiti da je pristup informacijama sadržanim u tim registrima ograničen na određene kategorije osoba i da je omogućen samo u opravdanim slučajevima. Izrada datoteka ili registara u svakoj državi članici trebala bi olakšati komunikaciju i suradnju među središnjim nadležnim tijelima. Ta tijela trebaju imati pravo pristupa dokumentima kako bi na djelotvoran način mogla obavljati svoje zadaće.

Određene mjere zaštite koje predviđaju nadležna tijela države članice u pogledu ranjive odrasle osobe, među ostalim slanje te osobe u ustanovu koja se nalazi u drugoj državi članici, mogu imati logističke i financijske posljedice za drugu državu članicu. Izvjestiteljima smatra da je u tom slučaju potrebno uspostaviti mehanizme suradnje među nadležnim tijelima predmetnih država članica kako bi se mogla dogovoriti o podjeli troškova povezanih s mjerom zaštite. Glavni cilj nadležnih tijela trebao bi biti zaštita interesa ranjive osobe i ona bi morala biti u mogućnosti predložiti alternativne mjere nadležnom tijelu, koje bi uvijek donosilo konačnu odluku.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sajjad Karim, Sylvia-Yvonne Kaufmann, António Marinho e Pinto, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Pavel Svoboda, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Daniel Buda, Angelika Niebler, Virginie Rozière, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eugen Freund, Maria Noichl


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

PPE

S&D

 

ALDE

GUE/NGL

Verts/ALE

EFDD

Daniel Buda, Angelika Niebler, Emil Radev, Pavel Svoboda, Rainer Wieland, Tadeusz Zwiefka

Eugen Freund, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Maria Noichl, Virginie Rozière

Jean-Marie Cavada, António Marinho e Pinto

Kostas Chrysogonos, Jiří Maštálka

Max Andersson, Julia Reda

Isabella Adinolfi, Joëlle Bergeron

0

-

 

 

2

0

ECR

ENF

Sajjad Karim

Marie-Christine Boutonnet

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti