IZVJEŠĆE o procjeni vanjskih aspekata djelovanja i vođenja carinskih službi kao sredstva za olakšavanje trgovine i borbu protiv nezakonite trgovine
7.4.2017 - (2016/2075(INI))
Odbor za međunarodnu trgovinu
Izvjestiteljica: Tiziana Beghin
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o procjeni vanjskih aspekata djelovanja i vođenja carinskih službi kao sredstva za olakšavanje trgovine i borbu protiv nezakonite trgovine
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),
– uzimajući u obzir Strateški plan za razdoblje 2016. – 2020. Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju (DG TAXUD) od 14. ožujka 2016. (Ares(2016)1266241) i njezin Plan upravljanja za 2016. od 14. ožujka 2016. (Ares(2016)1266241),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. kolovoza 2014. pod nazivom „Strategija EU-a i Akcijski plan za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima: rješavanje rizika, jačanje sigurnosti lanca opskrbe i olakšavanje trgovine” (COM(2014)0527),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. srpnja 2016. pod nazivom „Izvješće o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima” (COM(2016)0476),
– uzimajući u obzir Smjernice za ovlaštene gospodarske subjekte (TAXUD/B2/047/2011),
– uzimajući u obzir pilot-projekt EU-a i Kine Pametni i sigurni trgovinski pravci (SSTL),
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća o Carinskom akcijskom planu EU-a za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva za razdoblje od 2013. do 2017. (2013/C 80/01)[1],
– uzimajući u obzir izvješće DG TAXUD-a o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva u EU-u za 2015.,
– uzimajući u obzir Strateški okvir za carinsku suradnju između EU-a i Kine,
– uzimajući u obzir akcijski plan za carinsku suradnju u pogledu prava intelektualnog vlasništva između EU-a i Kine za razdoblje 2014. – 2017.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2014. naslovljenu „Akcijski plan za praćenje funkcioniranja povlaštenih trgovinskih sporazuma” (COM(2014)0105),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. veljače 2016. pod nazivom „Akcijski plan za jačanje borbe protiv financiranja terorizma” (COM(2016)0050),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. prosinca 2016. pod nazivom „Razvoj carinske unije i upravljanja njome” (COM(2016)0813),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama[2],
– uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2016: „Pomorski promet u EU-u suočen je s problemima – mnoga ulaganja nedjelotvorna su i neodrživa”,
– uzimajući u obzir Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
– uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 18. travnja 2016. pod nazivom „Nezakonita trgovina, povezanost kriminalnih mreža”,
– uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članke 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije[3] i povezani delegirani akt (Delegirana uredba br. 2015/2446), provedbeni akt (Provedbena uredba br. 2015/2447), prijelazni delegirani akt (Delegirana uredba br. 2016/341) i program rada (Provedbena odluka br. 2016/578),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003[4],
– uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije (COM/2013/0884) koji je Komisija dala 13. prosinca 2013. i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu o tom prijedlogu upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,
– uzimajući u obzir članak 24. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz[5],
– uzimajući u obzir načelo usklađenosti politika u interesu razvoja kako je navedeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o rješavanju problema u vezi s provedbom Carinskog zakonika unije[6],
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0162/2017),
A. budući da je carinska unija temeljni stup Europske unije kao jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova i budući da je potpuno funkcionalna carinska unija ključna za vjerodostojnost koju EU treba kako bi zajamčio svoj utjecaj u pregovorima o trgovinskim sporazumima;
B. budući da je provedba Carinskog zakonika Unije ključna za zaštitu sredstava EU-a, posebno carinskih pristojbi, ali i nacionalnih poreznih interesa;
C. budući da je potpuno funkcionalna carinska unija temelj za djelotvornu borbu protiv nezakonitih financijskih tokova i pranja novca u trgovini;
D. budući da bi provedba Carinskog zakonika Unije, koja je započela 1. svibnja 2016., mogla biti odgođena zbog nedostatka odgovarajućeg financiranja zajedničkih i funkcionalnih informatičkih sustava do 31. prosinca 2020.;
E. budući da je u izvješću o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima istaknuto da nedovoljna financijska sredstva za modernizaciju postojećih informatičkih sustava i razvoj potrebnih novih sustava predstavljaju velik problem koji otežava napredak, posebice u pogledu novog sustava kontrole uvoza; budući da zbog nedostatka dodatnih sredstava brojne mjere neće biti moguće provesti do kraja 2020., kako je predviđeno Strategijom i Akcijskim planom; budući da bi kašnjenje također utjecalo na provedbu obveza koje se odnose na carinu u kontekstu Programa EU-a o sigurnosti;
F. budući da trenutačna rascjepkanost politika carinskog nadzora među državama članicama ne smije dovesti do dodatnog administrativnog i vremenskog opterećenja ili narušavanja unutarnjih trgovinskih tokova;
G. budući da u Prijedlogu direktive o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije nije navedena jasna razlika između kaznenih i administrativnih sankcija država članica uz potpuno poštovanje supsidijarnosti; budući da to može potaknuti nepoštene gospodarske subjekte da donose strateške odluke pri uvozu iz trećih zemalja, čime bi uzrokovali poremećaje u naplati poreza i negativan utjecaj na okoliš, što bi značilo da su te mjere neučinkovite u odvraćanju od nezakonitih trgovinskih aktivnosti;
H. budući da složena carinska pravila i postupci, kao i različiti kriteriji i sankcije koje primjenjuju nadležna tijela, mogu preopteretiti mala i srednja poduzeća (MSP) uvelike opterećujući njihova ograničena sredstva i utječući na njihov trgovački plan;
I. budući da učinkovita carinska suradnja među carinskim upravama država članica, njihovim ovlaštenim gospodarskim subjektima, policijskim snagama, pravosudnim tijelima te drugim relevantnim dionicima s trećim zemljama i na multilateralnoj razini ima ključnu ulogu zbog velike trgovinske razmjene te predstavlja temelj borbe protiv nezakonite trgovine, terorizma, organiziranog kriminala, pranja novca, nezakonite trgovine divljom faunom i florom, utaje poreza, krijumčarenja droge i duhana te krivotvorenih lijekova, ali i zaštite prava intelektualnog vlasništva u EU-u, provedbe i poštovanja postupaka temeljne analize proizvoda u globalnom lancu vrijednosti, kako je naznačeno u strategiji Komisije „Trgovina za sve”, te praćenja i mogućeg eliminiranja veza između nepoštenih dionika uključenih u nezakonite trgovinske aktivnosti u međunarodnom opskrbnom lancu;
J. budući da je EU zaključio sporazume o carinskoj suradnji i o uzajamnoj administrativnoj pomoći s Južnom Korejom, Kanadom, SAD-om, Indijom, Kinom i Japanom;
K. budući da neki trgovinski partneri i dalje isporučuju većinu nezakonitih ili krivotvorenih proizvoda koji ulaze u Uniju; budući da je Malezija odgovorna samo za otprilike 2,5 milijuna EUR takvog izvoza, dok je Kina odgovorna za više od 300 milijuna EUR, a Hong Kong za 100 milijuna EUR; budući da je Bjelarus samo u 2015. godini prouzročio porezni gubitak za EU u iznosu od 1 milijarde EUR izvozom proizvoda koji u cijelosti zaobilaze pravila o PDV-u i zdravstvene propise;
L. budući da se, prema najnovijem izvješću Komisije o provedbi prava intelektualnog vlasništva u radu carinskih službi EU-a, količina krivotvorene robe koju su zaplijenile te službe povećala za 15 % od 2014. do 2015. godine; budući da je na vanjskim granicama Unije zaplijenjeno više od 40 milijuna proizvoda za koje se sumnja da krše prava intelektualnog vlasništva, ukupne vrijednosti gotovo 650 milijuna EUR;
M. budući da međunarodne zone slobodne trgovine, zajedno s onim trećim zemljama koje su najčešći izvori nezakonite trgovine, predstavljaju potencijalna ishodišta za nastavak širenja trgovine nezakonitim proizvodima u EU-u, što vodi do intenzivnijih graničnih kontrola i stoga će vjerojatno zahtijevati daljnju posebnu analizu;
N. budući da trgovina krivotvorenim proizvodima može pridonijeti financiranju zločinačkih organizacija koje sudjeluju u terorizmu, trgovini drogom i vatrenim oružjem, pranju novca i trgovini ljudima;
O. budući da je suzbijanje krivotvorenja ključno za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Europi, očuvanje znanja i poticanje inovacija;
P. budući da je uloga carinskih službi u području sigurnosti osobito važna u sprečavanju terorističkih organizacija da premještaju svoja financijska sredstva i u uništavanju njihovih izvora prihoda, kako je prepoznato u Akcijskom planu Komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma;
Q. budući da u kontekstu globalizirane trgovine carinske službe imaju važnu ulogu u sprečavanju štete koju nezakonita trgovina nanosi službenom gospodarstvu te pridonose boljem razumijevanju nezakonite trgovine i borbi protiv nje;
R. budući da mreže nezakonitih aktivnosti negativno utječu na gospodarstva država članica u pogledu rasta, radnih mjesta, stranih ulaganja, integriteta tržišta, trgovine i gubitka carinskih prihoda čiji trošak u konačnici snose europski porezni obveznici;
S. budući da je nezakonita trgovina jedan od glavnih problema u poslovanju i da, s obzirom na to da se naslanja na globalne trgovinske mehanizme i lance opskrbe, predstavlja ozbiljnu prijetnju koja za sobom povlači sve veće globalne rizike u područjima transparentnosti, integriteta i financijske vrijednosti;
T. budući da transnacionalni organizirani kriminal ostvaruje veliku zaradu krivotvorenjem i nezakonitom trgovinom oružjem i drogom preko ilegalnih gospodarskih i poslovnih kanala;
U. budući da porast krijumčarenja, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite trgovine ne samo da utječe na ubiranje carinskih pristojbi država članica i na proračun EU-a nego je i tijesno povezan s organiziranim međunarodnim kriminalom, predstavlja prijetnju za potrošače te ima negativne posljedice na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, čime se ugrožavaju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sva konkurentska poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća;
V. budući da je zaštita prava intelektualnog vlasništva ključna za zaštitu i podupiranje gospodarstva EU-a, kao i za rast i otvaranje radnih mjesta;
1. poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama kako bi se osigurala koordinirana, učinkovita i jedinstvena provedba novog sustava iz Carinskog zakonika Unije, obeshrabrujući time različite prakse među državama članicama nakon prijelaznog razdoblja uvođenjem zajedničke osnovne smjernice za sve europske carinske službe; u tom smislu poziva Komisiju da razvije analizu referentnih vrijednosti o carinskim operacijama i postupcima provedbe u državama članicama;
2. naglašava da ne postoji sustav za utvrđivanje i praćenje razlika u načinima na koje carinska tijela postupaju s gospodarskim subjektima; poziva Komisiju da od država članica zatraži konkretne informacije o vrsti i broju carinskih provjera na razini pojedinačnih strateških luka;
3. poziva Komisiju da nastavi suradnju s državama članicama i relevantnim dionicima u trgovini u rješavanju postojećih nedostataka u vezi sa sustavima carinskih kontrola, razvijanju dodatnih carinskih pojednostavljenja i smanjenju administrativnih opterećenja za zakonite trgovce usmjeravajući se na cilj jednostavnije i sigurnije trgovine, istodobno jamčeći primjerene, djelotvorne, učinkovite i usklađene kontrole na granicama EU-a i potrebnu potporu mjerodavnim nadležnim tijelima; ističe da djelotvorne carinske kontrole moraju jamčiti sigurnost EU-a, sigurnost potrošača, poštovanje ekoloških zahtjeva i zdravstvenih propisa te gospodarskih interesa, uz poseban napor u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva i borbe protiv nezakonite trgovine, terorizma, pranja novca, nezakonite trgovine divljom faunom i florom, utaje poreza, krijumčarenja droga i duhana i krivotvorenih lijekova, kao i borbe protiv svih oblika nepoštene konkurencije s kojima se mogu suočiti europska društva koja se pridržavaju standarda EU-a;
4. naglašava važnost dovršenja rada na usklađivanju provjera na svim točkama ulaska u carinsku uniju, posebice na temelju postojećih instrumenata;
5. poziva Komisiju da pojača suradnju s privatnim sektorom u identificiranju nepoštenih subjekata; naglašava važnost uključivanja privatnih dionika u borbu protiv nezakonite trgovine, uključujući u borbu protiv trgovine divljom faunom i florom i proizvodima od njih;
6. podsjeća na to da bi se mogućnost koja je dana u okviru Carinskog zakonika Unije i njegovih pravila o međusobno povezanim informatičkim sustavima i elektroničkoj razmjeni podataka trebala upotrijebiti za pristup podacima o pouzdanoj i zakonitoj trgovini koje bi trebalo staviti na raspolaganje preko kanala koji nisu carinske deklaracije, primjerice putem međunarodnih zajedničkih programa razmjene kao što je program ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO) ili projekt Pametni i sigurni trgovinski pravci (SSTL), u cilju olakšavanja razmjene;
7. podsjeća da razvoj potrebnih informatičkih sustava zahtijeva dostatno financiranje te poziva Komisiju i države članice da zajamče dostupnost sredstava za potrebne informatičke sustave kako bi se ostvarili ciljevi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima;
8. poziva Komisiju da potiče širu primjenu programa ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO); naglašava važnost promicanja njegovih prednosti za trgovinu uz istodobno zadržavanje strogih pravila o pridržavanju, kao i njegove otpornosti, pouzdanosti i usklađenosti s carinskim propisima trećih zemalja u pregovorima o trgovinskim sporazumima;
9. traži od Komisije da se uskladi i surađuje s carinskim službama, graničnim službama na terenu i dionicima u EU-u, kao i s njegovim trgovinskim partnerima, u pogledu razmjene podataka, posebno s obzirom na priznavanje carinske kontrole, pouzdanih trgovinskih partnera i strategija koje se koriste za suzbijanje mreža nezakonite trgovine; poziva Komisiju da poboljša i ojača međusobnu suradnju svojih glavnih uprava u carinskim pitanjima i da prema potrebi promiče bolju koordinaciju među carinskim tijelima i tijelima za kazneni progon, posebice u pogledu organiziranog kriminala, sigurnosti i borbe protiv terorizma, na državnoj razini i na razini EU-a;
10. poziva Komisiju da u prijelaznom razdoblju predstavi komunikaciju o najboljim praksama za carinske kontrole i provedbu trgovinskih pravila kako bi pružila referentni okvir za nadležna kontrolna tijela u državama članicama, istaknula najbolje prakse i rezultate, uspostavila skup ključnih pokazatelja uspješnosti te analizirala trgovinske tokove krivotvorene robe na graničnim prijelazima;
11. potiče Komisiju da nastavi raditi na provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima, posebno u područjima dostupnosti podataka, pristupa informacijama za potrebe upravljanja rizicima u carinskim pitanjima i njihove razmjene te jačanja kapaciteta;
12. poziva Komisiju da povremeno izvješćuje nadležne odbore Europskog parlamenta o praćenju i ocjeni provedbe Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima;
13. potiče Komisiju da istraži različite prakse carinskih kontrola EU-a i njihov učinak na skretanje trgovine, s posebnim naglaskom na carinama EU-a na vanjskim granicama;
14. primjećuje da današnji različiti carinski postupci, posebice u pogledu carinskih odobrenja, inspekcija, sankcija i kontrola, dovode do rascjepkanosti, dodatnih administrativnih opterećenja, kašnjenja, razlika u naplati poreza među državama članicama, narušavanja tržišta i negativnog utjecaja na okoliš; naglašava da se tim različitim carinskim postupcima često daje prednost nekim lukama na štetu drugih, a nezakonitim subjektima omogućuje se uvoz krivotvorene robe ili robe s navedenom nižom vrijednosti, što dovodi do toga da se roba isporučuje na konačno odredište putem neobične rute i da se odobrenje traži u državi članici koja nije ona koja robu uvozi, u cilju da se umanji vjerojatnost provedbe provjera ili da svaki potencijalni postupak povrata postane složen; stoga poziva Komisiju da analizira taj problem traženja najpovoljnijeg pravnog sustava („forum shopping”) i da procijeni njegov utjecaj na trgovinu, porezne prihode, klimatske promjene i carinske pristojbe;
15. podsjeća države članice i Komisiju da je važno pravovremeno osigurati dostupnost dostatnih sredstava za potrebne informatičke sustave kako bi se ostvarili ciljevi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima uz istodobno osiguravanje interoperabilnosti sustava u korist carinskih službi, zakonitih trgovaca i, u konačnici, potrošača i promicanja radnih mjesta i gospodarskog rasta u EU-u;
16. ustraje u potrebi da se prijeđe s trenutačnog carinskog okruženja u kojemu se upotrebljava manje papira na ono u kojemu se papir uopće ne upotrebljava;
17. od Komisije traži da blisko surađuje s državama članicama, OECD-om i Svjetskom carinskom organizacijom (WCO) u smanjivanju broja postojećih nedostataka u sustavima carinskih kontrola tako da osigura da se nezakonitoj trgovini, krivotvorenju i prevari pristupa sa sustavnije koordiniranim kontrolama koje se temelje na riziku uvodeći usklađene kriterije za inspekcije, najbolje prakse, zajedničke postupke i metode rada u smislu radnog vremena, gospodarskih i ljudskih resursa te interoperabilnih informatičkih sustava, uz pravodobnu i odgovarajuću potporu drugih nadležnih tijela; u tom smislu podsjeća na važnost osiguravanja istražnih ovlasti za sve carine i granične službe EU-a te jamčenja odgovarajućeg osposobljavanja za njihove djelatnike;
18. poziva carinske službe država članica da proaktivno upotrebljavaju elektroničke mehanizme za razmjenu podataka kako bi surađivale s tijelima kaznenog progona u prepoznavanju nepravilnosti u manipulacijama cijena i tako suzbijale nezakonite financijske tokove i pranje novca u trgovini;
19. poziva Komisiju da osigura da se postupnom provedbom Carinskog zakonika Unije ostvari dodatna vrijednost za gospodarske subjekte, uz osiguravanje ravnopravnih uvjeta u cijeloj Uniji, te da se istodobno dodatnim pojednostavljenjem carinskih postupaka ne stvaraju nedostaci u sustavima kontrole i upravljanja rizikom u carinskim pitanjima koji bi mogli biti prepreka učinkovitoj borbi protiv nezakonite trgovine; smatra da je nužno uskladiti carinsko pravo EU-a te poziva Komisiju i države članice da redovito prate primjenjuju li nadležna tijela pravila EU-a na ujednačen način, čime bi se olakšala međunarodna trgovina i suzbile nezakonite transnacionalne aktivnosti;
20. potiče Komisiju da u cilju osiguravanja sinergija i dalje radi s državama članicama na razmjeni najboljih praksi u pogledu carinskih postupaka i PDV-a, na suradnji s različitim nadležnim tijelima i, prema potrebi, usklađivanju politika u pogledu carina i PDV-a, uključujući u traženju i primjeni pravnih i praktičnih rješenja za izazove koji se odnose na male pošiljke, e-trgovinu i pojednostavljenje;
21. s obzirom na članak 23. Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine kojim se poziva na uspostavu tijela za olakšavanju trgovine, poziva Komisiju da razmotri prijenos odgovornosti carinskih tijela s nacionalne razine na razinu EU-a u pogledu jamčenja usklađenoga postupanja na svim točkama ulaza u EU, praćenja djelovanja i aktivnosti carinskih uprava te prikupljanja i obrade carinskih podataka;
22. nadalje, poziva Komisiju da dodatno razvije preciznu analizu troškova i koristi u pogledu posljedica usklađivanja provedbe kaznenih sankcija koje su na snazi u državama članicama u cilju borbe protiv nezakonitih trgovinskih aktivnosti i da, prema potrebi, podnese prijedlog koji sadržava usklađena pravila, pritom poštujući supsidijarnost, u vezi s definiranjem tih sankcija i prekršaja u slučajevima transnacionalnog kriminala;
23. poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore za razvoj i potporu mogućnosti zajedničkog osposobljavanja carinskih službenika u državama članicama; naglašava da će usklađivanje osposobljavanja carinskih službenika u Europi pridonijeti učinkovitoj provedbi Carinskog zakonika Unije;
24. od Komisije traži da ojača suradnju s međunarodnim trgovinskim dionicima i trgovinskim predstavnicima u cilju rješavanja svih izazova koji proizlaze iz provedbe Carinskog zakonika Unije, uključujući razna i vrlo različita nacionalna pravila, metode i načine izvješćivanja te probleme malih i srednjih poduzeća uključenih u trgovinu s trećim zemljama;
25. podsjeća da se određena nepoštena trgovačka društva sa sjedištem u trećim zemljama koriste e-trgovinom kako bi nudila krivotvorenu robu europskim potrošačima te da se vrijednost neke robe može obračunavati ispod najniže razine cijene kako bi se izbjegla provjera nadležnih tijela ili da roba ulazi na tržište zahvaljujući iskorištavanju razlika u fakturiranju, carinskim pravilima i kaznama; traži od Komisije da dodatno ispita te probleme i razmotri koji je najbolji način rješavanja problema rizika povezanog s e-trgovinom te da blisko surađuje sa svim dotičnim dionicima, uključujući prijevozna i kurirska poduzeća, kako bi se državama članicama pružila podrška u suzbijanju te prakse bez stvaranja prepreka za rast e-trgovine ili ometanja zakonite trgovine;
26. potiče Komisiju da osigura da EU, zajedno s državama članicama, u najvećoj mogućoj mjeri provodi Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine te da i dalje potiče druge članice WTO-a na njegovu provedbu u korist izvoznika iz EU-a, uključujući pridonošenjem naporima zemalja u razvoju kako bi se poboljšalo olakšavanje trgovine diljem svijeta;
27. poziva Komisiju da pojača međunarodnu suradnju kako bi dodatno razvila provedbu Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima u lancu opskrbe;
28. poziva Komisiju da ojača suradnju u carinskim pitanjima sa svojim glavnim trgovinskim partnerima i njihovim carinskim tijelima te da pokrene dijalog s glavnim zemljama iz kojih dolazi krivotvorena roba kako bi se zajedno borile protiv nezakonitih financijskih tokova, pranja novca, korupcije u trgovini, porezne prijevare i utaje poreza, organiziranog kriminala i terorizma, jer sve navedeno narušava zdravlje i sigurnost potrošača i predstavlja rizike za društvo i tržište, a istodobno šteti gospodarstvima, te kako bi se dodatno olakšala bilateralna trgovina izvan strogih obveza Sporazuma o olakšavanju trgovine; ističe da se to može postići uključivanjem tema o olakšavanju trgovine kao što su standardizirana pravila u pogledu metoda, transparentnosti, integriteta i odgovornosti u carinskim postupcima te uključivanjem poglavlja o suzbijanju prijevare i krivotvorenja u sve pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini ili putem posebnih carinskih sporazuma;
29. poziva Komisiju da nastavi i produbi carinsku suradnju u pogledu prava intelektualnog vlasništva s trećim zemljama i slobodnim trgovinskim zonama koje su najčešći izvor nezakonite trgovine; u tom smislu smatra da je potrebno razvijati administrativnu suradnju carinskih uprava na međunarodnoj razini i poticati sklapanje partnerstava s privatnim poduzećima u cilju borbe protiv carinskih prekršaja i izbjegavanja poreznih obveza;
30. poziva Komisiju da ojača suradnju s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) te osobito s Europskom promatračnicom za povrede prava intelektualnog vlasništva u cilju podupiranja inicijativa o provedbi prava intelektualnog vlasništva, kao što je pojednostavljenje postupaka za nositelje prava s pomoću elektroničke razmjene podataka, što bi također koristilo malim i srednjim poduzećima, te da borbu protiv krivotvorenja i prijevare postavi kao jedan od prioriteta u WTO-u, uključujući pritom OECD i Svjetsku carinsku organizaciju u svoje djelovanje u vezi s tim pitanjem; stoga naglašava da trenutačna Uredba o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva ima važnu ulogu u borbi protiv krivotvorenja (krivotvorenja zaštićenih znakova proizvođača), piratstva (kršenje autorskih prava) i krijumčarenja proizvoda osjetljivog sadržaja, kao i u području oznaka zemljopisnog podrijetla, oznaka izvornosti te nezakonite trgovine; smatra da je ključno da se prethodno navedena Uredba, zajedno s Direktivom o provedbi prava intelektualnog vlasništva, pravilno provede u cijeloj Uniji te da ih carinska tijela provedu na način koji ne sprečava zakonite trgovce da posluju u dobroj vjeri;
31. traži od Komisije da bolje koordinira zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, unutar same Komisije, kao i s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo, jer to predstavlja istinsku dodanu vrijednost na vanjskim tržištima; podsjeća Komisiju na važnost razvoja jednako ambiciozne politike o oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne prehrambene proizvode; ističe da uvođenje sustava za zaštitu nepoljoprivrednih proizvoda s pomoću oznaka zemljopisnog podrijetla koji je koherentan, jednostavan, transparentan i ne nameće administrativno i financijsko opterećenje predstavlja priliku za mala i srednja poduzeća te da bi se njime ojačao položaj EU-a u međunarodnim trgovinskim pregovorima;
32. napominje da se carinske službe suočavaju s novim vrstama izazova povezanima s novim načinima trgovanja te sa sigurnošću i zaštitom robe koja podliježe carinskom postupku ili je u međunarodnom tranzitu, a odredište joj je u Europi;
33. napominje da je učinkovitost carinskih postupaka ključna ne samo za olakšavanje trgovine nego i za djelotvorno i pravovremeno djelovanje tijela nadležnih za provedbu zakona u područjima borbe protiv krivotvorenja i krijumčarenja robe koja podliježe carini u EU-u; smatra da se djelovanjem carinskih službi mora voditi briga o, s jedne strane, osiguranju protoka robe kojim se štiti potrošače u EU-u i, s druge strane, provedbi odredbi trgovinskih sporazuma;
34. drži da je kvaliteta i učinkovitost carinskih kontrola robe u tranzitu, naročito u prekograničnom prijevozu i prekrcaju u lukama i na granicama, od presudne važnosti i da mora biti poboljšana; žali zbog činjenice da postoje razlike u vrstama kontrola unutar Unije zbog kojih neke ulazne točke, osobito luke, imaju prednost pred onima u kojima se vrše strože provjere; smatra da je potrebno zajamčiti usklađene i standardizirane metode kontrole u državama članicama za provjere u lukama i na granicama promicanjem modernih i tehnološki naprednih strategija kontrole koje se temelje na upravljanju rizikom;
35. smatra da bi države članice djelovanje svojih carinskih službi i, u onoj mjeri koliko je to moguće, ostalih nadležnih službi granične kontrole trebale usmjeriti na visokorizične pošiljke nasumično odabrane primjenom zajedničkih kriterija odabira, među kojima su i kriteriji utemeljeni na karakteristikama i opisu robe, zemlji podrijetla, zemlji iz koje je roba isporučena, vrijednosti robe, evidenciji o pridržavanju propisa kada je riječ o trgovcima, i prijevoznim sredstvima;
36. podržava sva djelovanja koja vode jačanju integriteta međunarodne trgovine, poput nastojanja da se do 2020. uvedu u potpunosti elektronički carinski postupci, kao što je predviđeno novim Carinskim zakonikom Unije, kojima će se poboljšati transparentnost kontrolnog uzorkovanja robe i kontejnera;
37. smatra da je potrebna bolja koordinaciju između Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta ne samo kako bi se vodila borba protiv krivotvorenja nego i kako bi se suzbila nezakonita trgovina proizvodima kojima se krše zakoni o intelektualnom vlasništvu u EU-u;
38. ističe ulogu OLAF-a u istragama o izbjegavanju uvoznih carina (tradicionalne carine, ali i antidampinške i kompenzacijske pristojbe) na sve vrste robe i dobara, posebno u slučajevima lažnih izjava o podrijetlu (bez obzira na to je li riječ o povlaštenom režimu ili ne), navođenja niže razine vrijednosti i krivog opisa robe; poziva OLAF da preuzme aktivniju ulogu u koordinaciji povezanih istraga koje vode nacionalne carinske službe država članica EU-a i drugi partneri iz EU-a i izvan njega;
39. ističe da redovite zajedničke carinske akcije imaju ključnu ulogu u zaštiti javnih financija EU-a, s obzirom na to da se njima može utvrditi koja su područja na pojedinačnim trgovinskim pravcima rizična te tako zaštiti građane i legitimna poduzeća time što će se spriječiti ulazak ilegalnih proizvoda u EU; poziv OLAF da svojom tehničkom infrastrukturom, informatičkim i komunikacijskim alatima, strateškim analizama, ali i administrativnom i financijskom potporom, pojača potporu carinskim tijelima država članica EU-a te određenim trećim zemljama u češćem provođenju zajedničkih carinskih akcija u svrhu jačanja djelotvornosti ciljanih provjera carinskih službi na europskoj razini;
40. smatra da bi Komisija provođenjem standardizirane analize rizika trebala kvalitetnije pratiti zemlje kojima je dodijeljen povlašten tretman, osobito u pogledu provjere primjene pravila o podrijetlu i kumulaciji; u tom smislu smatra da je provjera podrijetla uvezenih proizvoda i sukladnosti dokumenata kojima se odobrava povlašteni tretman ključan element strategija kontrole i sljedivosti;
41. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL C 80, 19.3.2013., str. 1.
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0219.
- [3] SL L 269, 10.10. 2013., str. 1.
- [4] SL L 181, 29.6. 2013., str. 15.
- [5] SL L 83, 27.3. 2015., str. 16.
- [6] Usvojeni tekstovi, (P8_TA(2017)0011).
MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (10.11.2016)
upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu
o procjeni vanjskih aspekata djelovanja i vođenja carinskih službi kao sredstva za olakšavanje trgovine i borbu protiv nezakonite trgovine
(2016/2075(INI))
Izvjestitelj: Nedzhmi Ali
PRIJEDLOZI
Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
A. budući da u kontekstu globalizirane trgovine carinske službe imaju važnu ulogu u sprječavanju štete koju nezakonita trgovina nanosi službenom gospodarstvu te doprinose boljem razumijevanju nezakonite trgovine i borbi protiv nje;
B. budući da mreže nezakonitih aktivnosti negativno utječu na gospodarstva država članica EU-a u smislu rasta, radnih mjesta, stranih ulaganja, integriteta tržišta, konkurentnosti, trgovine i gubitka carinskih prihoda čiji trošak u konačnici snose europski porezni obveznici;
C. budući da je nezakonita trgovina jedan od glavnih problema u poslovanju i da, s obzirom na to da se naslanja na globalne trgovinske mehanizme i lance opskrbe, predstavlja ozbiljnu prijetnju koja za sobom povlači sve veće globalne rizike u područjima transparentnosti, integriteta i financijske vrijednosti;
D. budući da nezakonita trgovina duhanskim proizvodima, a posebno trgovina krijumčarenim i krivotvorenim cigaretama, na godišnjoj razini države članice stoji više od 10 milijardi EUR u izgubljenim prihodima od carina, PDV-a i trošarina;
E. budući da međunarodni organizirani kriminal ostvaruje veliku zaradu krivotvorenjem i nezakonitom trgovinom oružjem i drogom preko ilegalnih gospodarskih i poslovnih kanala;
F. budući da porast krijumčarenja, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite i nedopuštene trgovine ne samo da utječe na ubiranje carinskih pristojbi država članica i na proračun EU-a, nego je i tijesno povezan s organiziranim međunarodnim kriminalom, predstavlja prijetnju za potrošače te ima negativne posljedice na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, što ugrožava jednake uvjete tržišnog natjecanja za sva konkurentska poduzeća, a osobito mala i srednja poduzeća;
G. budući da je zaštita prava intelektualnog vlasništva ključna i za zaštitu i za poticanje gospodarstva EU-a, njegovog gospodarskog rasta i radnih mjesta;
1. napominje da se carinske službe suočavaju s novim vrstama izazova povezanima s novim načinima trgovanja te sigurnošću i zaštitom robe koja podliježe carinskom postupku ili je u međunarodnom tranzitu, a odredište joj je u Europi;
2. napominje da je učinkovitost carinskih postupaka ključna ne samo za olakšavanje trgovine nego i za djelotvorno i pravovremeno djelovanje tijela nadležnih za provedbu zakona u područjima borbe protiv krivotvorenja i krijumčarenja robe koja podliježe carini u EU-u; smatra da se djelovanjem carinskih službi, s jedne strane, mora voditi briga o zaštiti slobodnog protoka robe kojim se štite potrošači u EU-u, ali i, s druge strane, o provedbi odredbi trgovinskih sporazuma;
3. smatra da bi se olakšavanje trgovine trebalo odnositi i na zajednička i standardizirana pravila u pogledu metoda, transparentnosti, integriteta i odgovornosti u carinskom postupanju koja bi vrijedila za sve države članice;
4. drži da je kvaliteta i učinkovitost carinskih kontrola robe u tranzitu, naročito u prekograničnom prijevozu i prekrcaju u lukama, od presudne važnosti i da mora biti poboljšana; žali zbog činjenice da postoje razlike u vrstama kontrola unutar Unije zbog kojih neke ulazne točke, naročito luke, imaju prednost pred onima u kojima se vrše strože provjere; smatra da je potrebno zajamčiti usklađene i standardizirane metode kontrole u državama članicama za provjere u lukama i na granicama promicanjem modernih i tehnološki naprednih strategija kontrole koje se temelje na upravljanju rizikom;
5. smatra da bi države članice djelovanje svojih carinskih službi i, u onoj mjeri koliko je to moguće, ostalih nadležnih službi granične kontrole trebale usmjeriti na visokorizične pošiljke nasumično odabrane primjenom zajedničkih kriterija odabira, među kojima su i kriteriji utemeljeni na karakteristikama i opisu robe, zemlji podrijetla, zemlji iz koje je roba isporučena, vrijednosti robe, evidenciji o pridržavanju trgovaca propisa i prijevoznim sredstvima;
6. podržava sva djelovanja koja vode jačanju integriteta međunarodne trgovine, poput nastojanja da se do 2020. uvedu novi elektronički carinski postupci, kao što je predviđeno u novom Carinskim zakonikom Unije, i kojima će se poboljšati transparentnost kontrolnog uzorkovanja robe i kontejnera;
7. napominje da su carinski postupak i njegova modernizacija skupi; smatra da bi jedan od ključnih ciljeva reformi carinskih postupaka i operacija trebalo biti postizanje više razine učinkovitosti, što bi dugoročno dovelo do smanjenja troškova i ušteda;
8. smatra da je potrebna bolja koordinaciju između OLAF-a, carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta ne samo kako bi se vodila borba protiv krivotvorenja nego i kako bi se suzbila nezakonita trgovina proizvodima kojima se krše zakoni o intelektualnom vlasništvu u EU-u;
9. ističe ulogu OLAF-a u istragama o izbjegavanju uvoznih carina (tradicionalne carine, ali i antidampinških i kompenzacijskih pristojbi) na sve vrste robe i dobara, posebno u slučajevima lažnih izjava o porijeklu (bez obzira na to je li riječ o povlaštenom režimu ili ne), navođenja niže razine vrijednosti i krivog opisa robe; poziva OLAF da preuzme aktivniju ulogu u koordinaciji povezanih istraga koje vode carinske službe država članica EU-a i drugi partneri iz EU-a i izvan njega;
10. ističe da redovite zajedničke carinske akcije imaju ključnu ulogu u zaštiti javnih financija EU-a, s obzirom na to da se njima mogu utvrditi koja su područja na pojedinačnim trgovinskim pravcima rizična te tako zaštiti građane i legitimna poslovanja time što će se spriječiti ulazak ilegalnih proizvoda u EU; poziv OLAF da svojom tehničkom infrastrukturom, IT i komunikacijskim alatima, strateškim analizama, ali i administrativno i financijski, pojača potporu carinskim tijelima država članica EU-a te određenim trećim zemljama da učestalije provode zajedničke carinske akcije u svrhu jačanja djelotvornosti ciljanih provjera carinskih službi na europskoj razini;
11. smatra da je potrebno, u pogledu zaštite financijskih interesa EU-a i ne dovodeći u pitanje potrebu za zaključivanjem ambicioznih i opsežnih trgovinskih sporazuma s glavnim trgovinskim partnerima EU-a kojima će se smanjiti i ukinuti carinske tarife, napraviti pomnu dodatnu analizu učinaka provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini na proračun Unije iz perspektive gubitka vlastitih sredstava od carinskih prihoda (što trenutačno čini 12 % proračunskih sredstava Unije);
12. smatra da bi Komisija trebala kvalitetnije, provođenjem standardizirane analize rizika, pratiti zemlje kojima je dodijeljen povlašteni tretman, osobito u pogledu primjene pravila o podrijetlu i kumulaciji; u tom smislu drži da su provjera podrijetla uvezenih proizvoda i sukladnosti dokumenata kojima se odobrava povlašteni tretman ključni elementi strategija kontrole i sljedivosti;
13. mišljenja je da će kreiranje profila rizika za sporazume o slobodnoj trgovini na europskoj razini, kao dijela sustava upravljanja rizikom i strategije kontrole država članica, državama članicama omogućiti korištenje zajedničkim pristupom analizi rizika kojim će se smanjiti gubitci za proračun EU-a;
14. radi zaštite financijskih interesa Unije, podupire uvrštavanje u trgovinske i ulagačke sporazume odredbi za sprječavanje prevara kojima bi se obuhvatile porezne prijevare, utaje poreza, korupcija u trgovini i pranje novca; poziva Uniju i da se prilikom sklapanja budućih sporazuma o trgovini u većoj mjeri koristi mjerama predostrožnosti i zaštite, poput suspenzije povlaštenog tretmana na temelju odredbe o sprječavanju prevara ili odredbi o ispravljanju administrativnih pogrešaka koje su uvrštene u sporazume o slobodnoj trgovini;
15. naglašava da je radi djelotvornog sprječavanja i borbe protiv nezakonitih aktivnosti nužno pripremiti prijedlog usklađenih pravila u pogledu definicije kaznenih djela i sankcija u slučajevima organiziranog i transnacionalnog kriminala;
16. vjeruje, nadalje, da je ključno poduzećima u EU-u olakšati pristup brzim antidampinškim postupcima, uzimajući u obzir moguće gubitke i za nacionalne proračune i proračun EU-a koji proizlaze iz narušavanja konkurencije zbog nepoštenih trgovinskih praksi ili partnera, a koje ima negativne posljedice za MSP-ove;
17. poziva na tješnju suradnju carinskih službi i unutar Unije i s trećim zemljama, na pojačano djelovanje u borbi protiv nezakonite trgovine na granicama EU-a te na pružanje pomoći kreatorima politika u otkrivanju najslabijih karika tržišta i međunarodnog lanca opskrbe te utvrđivanju i eliminiranju veza između aktera tih nezakonitih trgovinskih aktivnosti;
18. ističe, nadalje, potrebu učinkovitog dijeljenja statističkih informacija o uvoznim kontrolama EU-a kako bi se otkrile manjkavosti u podacima potrebnima za izradu strategija koje se koriste za suzbijanje mreža nezakonite trgovine i potrebu za rješavanjem uzroka problema sprječavanjem uvoza robe kojom se krše prava intelektualnog vlasništva te uspostave novih načina i ruta za krijumčarenje; smatra da je potrebno razvijati administrativnu suradnju carinskih službi na međunarodnoj razini i poticati sklapanje partnerstava s poduzećima radi borbe protiv carinskih prekršaja i izbjegavanja poreznih obveza;
19. potvrđuje da je učinkovita primjena prava intelektualnog vlasništva sveobuhvatan cilj kojem bi carinske službe trebale težiti za dobro jedinstvenog tržišta i građana EU-a i ostvarivati ga odgovarajućom vrstom suradnje s trgovinskim partnerima unutar okvira sporazuma o slobodnoj trgovini radi sprečavanja kršenja prava intelektualnog vlasništva u međunarodnim lancima opskrbe u područjima poput krivotvorenja (krivotvorenja zaštićenih znakova proizvođača), piratstva (kršenje autorskih prava), krijumčarenja proizvoda osjetljivog sadržaja poput farmaceutskih proizvoda ili visokooporezive robe, proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti, isporuke i prodaje krivotvorenih proizvoda i porezne utaje;
20. napominje da pokušaji da se izbjegne regulatorna uvozna i izvozna kontrola mogu dovesti do zanemarivanja zdravlja i sigurnosti potrošača te tako biti opasna za društvo i tržišta i u različitim opsezima naštetiti gospodarstvima.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
8.11.2016 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
16 0 1 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nedzhmi Ali, Zigmantas Balčytis, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Dan Nica, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Indrek Tarand, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Julia Pitera |
||||
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
21.3.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
29 5 4 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Karoline Graswander-Hainz, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Matteo Salvini, Marietje Schaake, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Klaus Buchner, Agnes Jongerius, Stelios Kouloglou, Ramona Nicole Mănescu, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Philippe Loiseau, Jordi Solé |
||||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
|
29 |
+ |
|
|
ALDE |
Marietje Schaake, Takkula Hannu, Tremosa i Balcells Ramon, de Sarnez Marielle |
|
|
EFDD |
Beghin Tiziana, Borrelli David |
|
|
ENS |
Obermayr Franz, Salvini Matteo |
|
|
EPP |
Andrikienė Laima Liucija, Caspary Daniel, Cicu Salvatore, Mănescu Ramona Nicole, Pabriks Artis, Proust Franck, Quisthoudt-Rowohl Godelieve, Reding Viviane, Saïfi Tokia, Szejnfeld Adam, Wałęsa Jarosław, Winkler Iuliu |
|
|
S&D |
Arena Maria, Graswander-Hainz Karoline, Jongerius Agnes, Lange Bernd, Martin David, Maurel Emmanuel, Moisă Sorin, Rodríguez-Piñero Fernández Inmaculada, Schuster Joachim |
|
|
5 |
– |
|
|
ENS |
Loiseau Philippe |
|
|
GUE/NGL |
Kouloglou Stelios, Mineur Anne-Marie |
|
|
VERTS/ALE |
Buchner Klaus, Solé Jordi |
|
|
4 |
0 |
|
|
ECR |
Campbell Bannerman David, Starbatty Joachim, Zahradil Jan |
|
|
EFDD |
(The Earl of) Dartmouth William |
|
Značenje simbola:
+ : za
– : protiv
0 : suzdržani