Postupak : 2016/2273(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0178/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0178/2017

Rasprave :

PV 15/05/2017 - 19
CRE 15/05/2017 - 19

Glasovanja :

PV 16/05/2017 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0205

IZVJEŠĆE     
PDF 623kWORD 70k
2.5.2017
PE 593.826v02-00 A8-0178/2017

o Akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020.

(2016/2273(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestiteljica: Sabine Verheyen

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Angelika Mlinar, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Pavel Svoboda, Odbor za pravna pitanja

(*)  Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I ZAŠTITU POTROŠAČA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020.

(2016/2273(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Povelju o otvorenim podacima skupine G8,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europski akcijski plan za e-upravu za razdoblje 2011. – 2015. – korištenje IKT-a za promicanje pametne, održive i inovativne uprave” (COM(2010)0743),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. pod nazivom „Konkurentno jedinstveno digitalno tržište ‒ e-uprava kao predvodnik”(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020. Ubrzavanje digitalne transformacije uprave” (COM(2016)0179),

–  uzimajući u obzir komparativno izvješće Komisije o e-upravi iz 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(2),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA²) kao sredstvo modernizacije javnog sektora,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće” (COM(2016)0358),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka 2011. o zaštiti kritične informacijske infrastrukture − postignuća i sljedeći koraci: prema globalnoj kibersigurnosti (COM(2011)0163),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2016. o komunikaciji „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima”(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinačeno) (COM(2016)0590) i njegove priloge 1. do 11., procjenu učinka (SWD(2016)0303), sažetak procjene učinka (SWD(2016)0304) te ocjenu i sažetak procjene (SWD(2016)0305),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) i br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama (COM(2016)0589) koji je podnijela Europska komisija,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2013. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 10. siječnja 2017. o uvođenju europske e-kartice usluga i povezanih administrativnih usluga (COM(2016)0824) koji je podnijela Komisija,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017.o razmjeni i zaštiti osobnih podataka u globaliziranom svijetu (COM(2017)0007),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. o izgradnji europskog podatkovnog gospodarstva (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Komisije od 10. siječnja 2017. o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (COM(2017)0010),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Komisije od 10. siječnja 2017. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (COM(2017)0008),

–  uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381/2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za pravna pitanja (A7-0178/2017),

A.  budući da strategije modernizacije javne uprave treba prilagoditi okruženju koje se mijenja kako bi se omogućio prelazak na digitalnu upravu;

B.  budući da bi digitalizacija državnih usluga trebala pomoći u ostvarenju punog potencijala jedinstvenog tržišta, promicanju boljeg iskorištavanja građanskih prava, poboljšanju kvalitete života građana te socijalnog i ekonomskog razvoja regija, povećanju razumijevanja javnih usluga među građanima i njihove angažiranosti, poboljšanju njihove učinkovitosti i isplativosti, te jačanju političkog sudjelovanja tako što će se poboljšati dijalog građana i javnih tijela i povećati transparentnost; budući da bi EU trebao poticati razmjenu najboljih praksi i tehnologija među državama članicama;

C.  budući da se od sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija traži da pomogne u tom postupku prijelaza pružanjem prilagođenih rješenja za javnu upravu;

D.  budući da prijelaz na digitalnu upravu treba započeti na razini Unije, na razini država članica te na regionalnoj i lokalnoj razini;

E.  budući da se puni potencijal digitalne javne uprave može postići samo ako se građani i poduzeća mogu u potpunosti pouzdati u ponuđene usluge;

F.  budući da je portal e-pravosuđe EU-a važno sredstvo za pristup informacijama i pravosuđu te važan korak u modernizaciji javne uprave EU-a;

G.  budući da bi se boljim pristupom informacijama i intenzivnijom upotrebom digitalnih alata za obavljanje pravnih formalnosti trgovačkih društava tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkih društava trebala povećati pravna sigurnost i smanjiti troškovi društava;

H.  budući da se stalno ulažu napori u međusobno povezivanje elektroničkih registara poslovnih subjekata i elektroničkih stečajnih registara diljem Unije, što je važno za transparentnost i pravnu sigurnost na unutarnjem tržištu;

I.  budući da jedinstven pristup tim registrima preko portala e-pravosuđe još nije moguć zbog razlika u tehničkim normama koje se primjenjuju u državama članicama; budući da treba uložiti dodatne napore kako bi javnosti u EU-u bili dostupni pristupačni, interoperabilni i korisniku prilagođeni alati e-uprave; budući da je stupanj sigurnosti i zaštite podataka tijekom njihove obrade osnovni preduvjet za korištenje portala e-pravosuđe, s obzirom na prirodu podataka koji se koriste u radu pravosuđa;

1.  vjeruje da je razvoj e-uprave ključan element jedinstvenog digitalnog tržišta te poziva Komisiju da odredi konkretne, mjerljive ciljeve za Akcijski plan utemeljene na pokazateljima uspješnosti te da prati i na godišnjoj razini izvještava Parlament o napretku u njegovoj provedbi; naglašava da su Akcijskim planom za e-upravu 2011. – 2015. ostvareni pozitivni rezultati na razini EU-a i država članica; potiče Komisiju i države članice da isto tako procijene potrebe potrošača kako bi se povećala stopa korištenja e-usluga;

Javne uprave postaju digitalne

2.  smatra da bi javna uprava trebala biti otvorena, transparentna, učinkovita i uključiva te da bi do 2022. godine građanima i poduzećima trebala pružati bezgranične i personalizirane digitalne javne usluge s kraja na kraj (end-to-end) prilagođene korisniku, čime bi se smanjili troškovi, prepreke i administrativna opterećenja za građane i poduzeća, posebno za MSP-ove, te u potpunosti iskoristile prednosti digitalne revolucije; smatra, međutim, da bi to trebalo biti usklađeno s pravednim restrukturiranje javne uprave;

3.  podupire plan da se buduće inicijative temelje na načelu „u pravilu digitalno” te ističe važnost primjene načela „samo jednom”, što će olakšati kontakte građana i poduzeća s javnom upravom izbjegavanjem nepotrebnih višestrukih administrativnih postupaka za koje je potrebno puno vremena te omogućiti da se dani podaci mogu iskoristiti i u druge svrhe; naglašava činjenicu da se prema studijama Komisije očekuje da će se primjenom načela „samo jednom” na razini EU-a godišnje uštedjeti oko 5 milijardi EUR do 2017.; poziva Komisiju da izvješćuje Parlament o rezultatima opsežnog pilot-projekta primjene načela „samo jednom” za poduzeća te da do 2017. pokrene isti projekt za građane;

4.  pozdravlja namjeru Komisije da što prije uspostavi jedinstveni digitalni pristupnik kojim bi se građanima i poduzećima pružio povezani i usklađeni paket internetskih usluga jedinstvenog tržišta na nacionalnoj razini i razini EU-a, te kojim bi bile obuhvaćene informacije o pravilima EU-a i nacionalnim pravilima, usluge podrške te da završi najvažnije prekogranične postupke za građane i poduzeća te pomogne u provedbi načela „samo jednom” u EU-u; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za njegovu brzu i potpunu primjenu te da poduzmu sve mjere potrebne za garantiranje njegova učinkovitog funkcioniranja i interoperabilnosti kako bi se iskoristili njegov puni potencijal i prednosti; ističe da bi trebalo promicati najbolje prakse koje već postoje i koriste se u nekim državama članicama; vjeruje da bi se tom inicijativom trebalo osigurati postojanje jedinstvenog službenog portala za e-usluge u svim državama članicama za pristup svim njihovim internetskim uslugama i dostupnim interoperabilnim uslugama EU-a; apelira na države članice da se pobrinu za brzu i potpunu realizaciju portala jedinstvenih kontaktnih točaka;

5.  poziva Komisiju da razmotri dodatne načine promicanja digitalnih rješenja za formalnosti tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkog društva, kao i promicanja elektroničkog podnošenja dokumenata društva i dostavljanja prekograničnih i ostalih informacija za registre poslovnih subjekata; napominje da je u tom području donošenje zakonodavstva možda jedini način uspostave odgovarajućeg pravnog okvira za digitalna rješenja na razini EU-a;

6.  smatra da bi trebalo ubrzati rad na elektroničkom povezivanju poslovnih subjekata i stečajnih registara država članica te ističe važnost tog povezivanja za unutarnje tržište; ističe da bi sve informacije koje se pružaju trebale biti u skladu sa zajedničkim europskim predloškom ili okvirom;

7.  naglašava važnost uključivosti, dostupnosti i univerzalne pristupačnosti kada je riječ o digitalnim javnim uslugama, koje su osnovni element u oblikovanju i provedbi politika kojima se promiču konkurentnost, rast i radna mjesta te poziva države članice da u potpunosti provedu i primijene novu Direktivu o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, od čega će profitirati osobe s invaliditetom i starije osobe;

8.  ističe važnost otvorenih podataka, čime su određene informacije javnog sektora dostupne, i trećim stranama, za slobodnu upotrebu i ponovnu upotrebu unutar javnih uprava i među javnim upravama naglašava da su potrebne zaštitne mjere kako bi se zajamčilo poštovanje autorskih prava i zaštita podataka; ponavlja da će otvoren i uključiv slobodan protok podataka omogućiti daljnji razvoj i osmišljavanje novih inovativnih rješenja, povećavajući učinkovitost i transparentnost; naglašava da bi se takva vrsta podataka i javnih informacija trebala staviti na raspolaganje kad god je to moguće u cilju poticanja novih prilika za stjecanje znanja i pridonošenje razvoju i jačanju otvorenog društva; podsjeća da bi javne uprave trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, staviti na raspolaganje informacije, posebno kada je obujam dobivenih podataka vrlo velik, kao u slučaju programa INSPIRE; smatra da je potrebno uložiti više napora za provedbu koordiniranih podatkovnih strategija i u institucijama EU-a i u državama članicama, što uključuje povećanje količine i ubrzanje prenošenja podataka u javnu domenu, bolju kvalitetu podataka, lak pristup podacima i omogućavanje e-zakonodavstva u strojno čitljivim formatima;

9.  naglašava koristi e-sudjelovanja i ističe da bi države članice u većoj mjeri trebale koristiti e-savjetovanje, e-informiranje i e-donošenje odluka; naglašava da, kako bi se izbjegle zlouporabe tih sustava, e-sudjelovanje, a posebice kad je riječ o e-donošenju odluka, mora biti u skladu s Uredbom (EU) 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu radi osiguravanja odgovornosti i transparentnosti;

10.  pozdravlja inicijative koje su poduzele sve institucije EU-a u cilju unaprjeđenja mehanizama e-sudjelovanja na razini EU-a i država članica te traži od Komisije da dodatno razvija i promiče digitalne alate kao što su sustavi elektroničkog glasovanja i e-predstavke, čime se želi poboljšati i poticati sudjelovanje građana i poduzeća u procesu donošenja odluka u EU-u;

11.  napominje da se upotreba mobilnih uređaja znatno povećala tijekom proteklih pet godina, a samo je jedna trećina javnih internetskih stranica prilagođena tim uređajima; stoga poziva države članice da razmotre mogućnost razvijanja mobilnih rješenja za usluge e-uprave te da osiguraju njihovu prilagođenost korisnicima i pristupačnost za sve; ističe da, kako bi dostupnost usluga e-uprave bila zajamčena i u budućnosti, internetske stranice i instrumenti javne uprave moraju pratiti modernu tehnologiju i zahtjeve za kibersigurnost koji se konstantno razvijaju;

12.  poziva države članice da promiču i koriste e-javnu nabavu prilikom kupnje robe i usluga ili podnošenja ponuda za javne radove, čime bi javna potrošnja postala transparentnija i učinkovitija te bi se smanjili troškovi i birokracija; poziva države članice da isto tako povećaju upotrebu registara ugovora i interoperabilnih e-potpisa u svojim javnim sektorima; poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake kako bi osigurale transparentnost postupaka javne nabave i dostupnost informacija u stvarnom vremenu svim sudionicima u tim postupcima; u tom pogledu poziva Komisiju da omogući razmjenu najboljih praksi za primjenu kriterija inovativnosti u javnoj nabavi, posebice tako što će se pobrinuti za to da se u javnoj nabavi ne prejudiciraju rješenja, već da se ponuditeljima omogući predlaganje inovativnih i otvorenih rješenja; poziva Komisiju da nastavi rad na normama za e-fakturiranje, e-podnošenju i e-obavješćivanju te da potakne upotrebu elektroničke identifikacije u internim sustavima javnih uprava kako bi se povećale odgovornost i sljedivost u pogledu svih operacija u sklopu takvih sustava;

13.  ističe važnost razvijanja sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih prekograničnih javnih usluga, izbjegavanja daljnje fragmentacije i podupiranja mobilnosti; ističe da su interoperabilnost i normizacija među ključnim elementima za provedbu struktura e-uprave te stoga pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće” i reviziju Europskog okvira interoperabilnosti; naglašava da je upotreba otvorenih normi od temeljne važnosti za mogućnost sudjelovanja građana EU-a u javnim platformama te ističe da norme moraju biti u interesu cijelog društva tako što će biti uključive, pravedne i prilagođene budućim potrebama, te da ih treba razvijati na otvoren i transparentan način; stoga poziva Komisiju i države članice da pri izradi javnih digitalnih rješenja promiču otvorene norme te da posvete veću pozornost interoperabilnosti i mogućim koristima od učinkovite upotrebe digitalne tehnologije;

14.  žali zbog činjenice da je 2015. samo 28 % europskih kućanstava u ruralnim područjima imalo brzu fiksnu internetsku vezu i da je prosječna pokrivenost mrežom 4G u ruralnim područjima EU-a samo 36 %, iako za cijeli EU iznosi 86 %, te skreće pozornost na hitnu potrebu pružanja stalne potpore za ekspanziju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima s obzirom na to da je brza širokopojasna internetska veza neophodna kako bi se upotrebljavale usluge e-uprave i imalo koristi od njih; stoga poziva Komisiju i države članice da nakon 2020., u okviru Instrumenta za povezivanje Europe ili drugih prikladnih programa EU-a, nastave na odgovarajući način financirati ekspanziju širokopojasnog interneta, infrastrukturu digitalnih usluga i prekogranične interakcije javnih uprava, čime će se osigurati dugoročna održivost; u tom pogledu poziva operatore da više ulažu u infrastrukturu kako bi se povećala povezivost u ruralnim područjima te da se pobrinu za to da i ruralna područja imaju koristi od mreža vrlo velikog kapaciteta u obliku mreže 5G s obzirom da će to biti jedan od temelja našeg digitalnog društva;

15.  naglašava da je za funkcioniranje usluga e-uprave neophodno potpuno uvođenje sigurne, odgovarajuće, pouzdane i visokoučinkovite infrastrukture, kao što su ultrabrze širokopojasne i telekomunikacijske mreže; stoga poziva na brzo donošenje Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama kako bi se postigli europski strateški ciljevi; smatra da je ključno da tijela javne vlasti budu informirana o tehnološkom razvoju i da imaju dostatne kapacitete za prihvaćanje inovativnih tehnologija, kao što su veliki podaci i internet stvari ili upotreba mobilnih usluga, kao što je 5G, koje mogu zadovoljiti potrebe korisnika;

16.  smatra da je ponovna upotreba tehničkih sastavnica Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u javnom i privatnom sektoru ključna za funkcioniranje infrastrukture digitalnih usluga; naglašava da je nužno zajamčiti dugoročnu održivost tehničkih sastavnica CEF-a, kao i rezultata opsežnih pilot-projekata i programa ISA2 nakon 2020.; ističe potencijal koji za promicanje univerzalnog pristupa mrežama velike brzine nudi inicijativa Wifi4EU; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama razvije dugoročnu upravljačku strukturu u cilju postizanja ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta, čiji bi prioritet trebalo biti zadovoljenje potreba građana i poduzeća i koja bi kad je god to moguće trebala promicati primjenu zajedničkih normi;

17.  napominje da je prihvaćanje inovativnih rješenja za javne usluge s velikom količinom podataka, kao što upotreba usluga u oblaku, još uvijek sporo i fragmentirano; podsjeća da usluge kao što je INSPIRE stvaraju velike količine podataka, što iziskuje veći računalni kapacitet; u tom pogledu pozdravlja Komisiju inicijativu Europski oblak i smatra da bi se korisnička baza europskog oblaka za otvorenu znanost trebala proširiti na javni sektor;

18.  poziva Komisiju da podiže razinu osviještenosti o važnosti portala e-pravosuđe i mogućnostima njegove upotrebe te da ga učini jedinstvenom točkom za sve relevantne pravne informacije i pristup pravosuđu u državama članicama; međutim, napominje da nemaju sve strane u postupku jednak pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te potrebne vještine za njezino korištenje, što bi moglo značiti da je njihov pristup pravosuđu ograničen; ističe da posebnu pozornost treba posvetiti tome da se osobama s invaliditetom omogući pristup portalu e-pravosuđe;

19.  pozdravlja uvođenje e-CODEX-a, kojim se omogućuje izravna komunikacija između građana i sudova u svim državama članicama, kao važan korak u olakšavanju prekograničnog pristupa javnim uslugama;

20.  čestita Vijeću i Komisiji na njihovu radu na uvođenju Europske identifikacijske oznake sudske prakse (ECLI) koja je vrlo korisna za pravno istraživanje i pravosudni dijalog te pozdravlja uspostavu tražilice za ECLI, kojom bi se trebao olakšati pristup pravnim informacijama diljem Unije;

21.  ponavlja da je potrebno poboljšati digitalne vještine administrativnog osoblja, ali i svih građana i poduzeća, osmišljavanjem i podržavanjem aktivnosti za osposobljavanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se rizik od digitalne isključenosti sveo na minimum, te da je potrebno uvesti specijalizirane tečajeve za osposobljavanje državnih službenika i donositelja odluka u području usluga e-uprave; naglašava da su digitalne vještine neizostavan preduvjet za sudjelovanje u e-upravi; potiče razvoj kurikuluma za e-učenje koji su priznati u Europskom sustavu prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS); smatra da je jedan od ključnih elemenata razvoja e-uprave stalan napredak u razvoju digitalnih vještina; naglašava da je potrebno premostiti i spriječiti digitalni jaz među zemljopisnim područjima, među osobama različitog socioekonomskog statusa i među različitim generacijama; poziva države članice da upotrijebe poticajne ideje iz Akcijskog plana za e-upravu, posebno kako bi mladima omogućile komunikaciju s upravom koja odgovara njihovim komunikacijskim navikama u drugim područjima života, te dodatno naglašava da je podučavanje digitalnih vještina osobito važno kad je riječ o starijim osobama, koje često nemaju potrebne vještine ili samopouzdanje pri korištenju e-usluga; smatra da države članice trebaju promicati cjeloživotno učenje i olakšati provođenje komunikacijskih i edukativnih kampanja, uključujući stvaranje mreža za podučavanje medijske pismenosti, kako bi građani EU-a mogli u cijelosti iskoristiti kapacitete novih portala i usluga e-uprave;

22.  ističe potrebu za uključivim dvojnim pristupom, na internetu i izvan njega, kako bi se izbjegla isključenost, vodeći računa o trenutačnoj stopi digitalne nepismenosti i činjenici da više od 22 % Europljana, posebno starije osobe, radije ne koristiti internetske usluge kada kontaktira s javnim upravama; ističe da je odbijanje korištenja internetskih usluga prouzročeno raznim razlozima i preprekama koje je potrebno riješiti ili ukloniti, a među njima su neinformiranost, nedostatak vještina, nepovjerenje i pogrešne percepcije; smatra da se građanima koji žive u ruralnim, planinskim i najudaljenijim područjima mora zajamčiti pristup uslugama e-uprave i njihova kvaliteta kako bi se izbjegla digitalna isključenost ili još veći digitalni jaz;

23.  naglašava da digitalizacija javnim tijelima može donijeti uštede; smatra da se digitalizacija i drugi izazovi koji proizlaze iz paketa modernizacije često razmatraju u kontekstu proračunskih ograničenja i da je narednih godina posebno pred regionalnim i lokalnim vlastima golemi posao koji će iziskivati ne samo donošenje digitalnih rješenja utemeljenih na otvorenim normama, čime će se smanjiti troškovi održavanja i povećati inovativnost, već i promicanje javno-privatnih partnerstva; ističe da će se ulaganjima u digitalizaciju doprinijeti smanjenju administrativnih troškova u budućnosti; ističe, međutim, da je dvojni pristup, na internetu i izvan njega, i dalje neizbježan;

24.  naglašava da pri razmatranju digitalizacije pojedinačnih upravnih postupaka treba uzeti u obzir prigovore zbog prevage javnog interesa;

Prekogranična e-uprava na svim razinama uprave

25.  naglašava važnost stvaranja održive prekogranične infrastrukture e-uprave u cilju pojednostavljenja pristupa četirima temeljnim slobodama i uživanja tih sloboda;

26.  ističe važnost prekograničnih usluga e-uprave za građane u njihovu svakodnevnom životu i ističe koristi daljnjeg razvijanja elektroničke razmjene podataka o socijalnoj sigurnosti i europskog portala za radnu mobilnost (EURES), kao i prekograničnih usluga e-zdravstva;

27.  pozdravlja različite inicijative Komisije za razvoj prekograničnog elektroničkog izdavanja recepata, posebice u smislu interoperabilnosti i normizacije; ističe da je, međutim, uvođenje tih rješenja previše sporo s obzirom na vrijednost i važnost takvih usluga za građane EU-a; poziva Komisiju da osigura adekvatan okvir kojim će se poticati povjerenje među državama članicama i ubrzati razvoj prekograničnog elektroničkog izdavanja recepata, počevši od zaštite podataka i sigurnosti razmjene podataka pa sve do uvođenja potrebne digitalne infrastrukture i digitalnih usluga;

28.  traži od Komisije da dodatno razvija i potiče upotrebu Europskog portala za radnu mobilnost (EURES) boljom integracijom i suradnjom između sustava javnih službi za zapošljavanje i portala EURES kako bi se olakšala i povećala mobilnost poslodavaca i tražitelja posla u Europskoj uniji;

29.  naglašava da se uz pomoć e-zdravlja može znatno poboljšati kvaliteta života građana zahvaljujući dostupnijoj, isplativijoj i učinkovitijoj zdravstvenoj skrbi za pacijente;

30.  smatra da se za potpuno funkcioniranje prekograničnih usluga e-uprave mora riješiti problem jezičnih barijera te da, osobito u pograničnim regijama, informacije i usluge javnih uprava trebaju biti dostupne na jeziku njihove države članice, ali i na drugim relevantnim europskim jezicima;

31.  ističe važnost razmjene najboljih praksi, primjera i iskustava s projektima među svim razinama uprave, kako unutar država članica tako i među njima; uviđa da se opsežnim pilot-projektima koje financira EU, kao što su eSENSE, eCODEX i TOOP, znatno pridonosi unaprjeđenju prekograničnih usluga u Europi;

32.  mišljenja je da bi se sveobuhvatnim praćenjem uspješnosti e-uprave u državama članicama trebalo zajamčiti da se u sklopu metodologije mjerenja uspješnosti na adekvatan način vodi računa o nacionalnim posebnostima; naglašava prednosti pouzdanog mjerenja uspješnosti u državama članicama za kreatore politika i javno mnijenje;

33.  ističe da interoperabilnost, otvorene norme i otvoreni podaci nisu ključni samo u prekograničnom kontekstu, već su potrebni i na nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravnim razinama u svakoj državi članici, pri čemu treba voditi računa i o potrebi za zaštitom podataka u prijenosu informacija;

34.  poziva Komisiju i druge institucije EU-a da budu primjer u području e-uprave i da pruže transparentan pristupnik prilagođen građanima i poduzećima te digitalne usluge s jednog kraja na drugi, posebice u pogledu prijava za financiranje sredstvima EU-a i javnu nabavu; poziva Komisiju da ubrza napore na prevođenju svoje internetske stranice na sve službene jezike EU-a i na isticanju primjera najbolje prakse;

Zaštita i sigurnost podataka

35.  naglašava da je povjerenje građana u zaštitu osobnih podataka ključno za osiguranje uspjeha akcijskog plana EU-a za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020. i ističe da bi javne uprave trebale rukovati osobnim podacima na siguran način i u cijelosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i propisima EU-a o privatnosti, čime bi se povećalo povjerenje u digitalne usluge;

36.  naglašava da bi plan za e-zdravlje također trebalo razmotriti u kontekstu Akcijskog plana za e-upravu, jer je on njegov važan dio; smatra da prikupljanje i prijenos podataka treba unaprijediti te da bi prekogranične prijenose podataka trebalo omogućiti ako je to u određenim slučajevima potrebno jer će se na taj način svim građanima EU-a omogućiti zdravstvene usluge;

37.  ističe da se, istovremeno, zakonodavstvo o zaštiti podataka ne bi trebalo smatrati preprekom, već početnom točkom za razvoj inovativnih rješenja u području e-uprave te stoga ističe potrebu za efektivnim smjernicama za primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka, kao i za stalnom razmjenom informacija s dionicima;

38.  napominje da samo 15 % Europljana smatra da ima potpunu kontrolu nad upotrebom svojih osobnih podataka; smatra da je važno dodatno razmotriti načelo vlasništva podataka i vjeruje da će se buduće mjere moći temeljiti na komunikaciji Komisije naslovljenoj „Izgradnja europskog podatkovnog gospodarstva” i na drugim povezanim prijedlozima;

39.  apelira na države članice da brzo i u potpunosti primijene Uredbu o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu jer su e-potpis, e-identifikacija i e-ovjera temelji na kojima treba izgraditi prekogranične digitalne javne usluge; ističe da je važno građane, poduzeća i javnu upravu potaknuti na upotrebu prijavljenih sustava e-identifikacije u skladu s Uredbom o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu; u tom pogledu ističe da bi usvajanje tih ključnih pospješitelja trebalo biti prioritet i privatnog i javnog sektora u razvoju digitalnih usluga; stoga poziva Komisiju da poduzme mjere za omogućavanje i promicanje javno-privatne suradnje u prekograničnoj i međusektorskoj uporabi digitalne identifikacije i digitalnih potpisa; pozdravlja program ISA2, koji obuhvaća sve politike EU-a kojima je potrebna interoperabilnost sustava koji funkcioniraju na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

40.  ističe da su zaštita od kibernapada i otpornost upravnih tijela u slučaju kibernapada od velike važnosti i da ih je potrebno razviti; naglašava da je za to potreban europski pristup, tim više što se načelo „samo jednom”, koje je dio Akcijskog plana EU-a za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020., temelji na razmjeni podataka građana među europskim upravnim tijelima;

41.  ističe da sigurnost podataka treba uzeti u obzir već u samoj fazi osmišljavanja aplikacija, koje moraju biti moderne i jednostavne za upotrebu, i administrativnih postupaka koji su učinkoviti („integrirana sigurnost”) kako bi se omogućilo građanima i poduzećima da u potpunosti iskorištavaju prednosti modernih tehnologija;

°

°  °

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 258E, 7.9.2013., str. 64.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

(3)

Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0089.


OBRAZLOŽENJE

Izvjestiteljica pozdravlja Akcijski plan za e-upravu koji je predstavila Europska komisija i kojim se postavljaju ambiciozni ciljevi za iduće godine. Za razliku od akcijskog plana za razdoblje 2011. – 2015. trenutačne su mjere postavljene u širem kontekstu i dio su strategije digitalnog tržišta Komisije. Komisija na taj način priznaje da digitalne prepreke koje imaju kao posljedicu fragmentaciju jedinstvenog digitalnog tržišta ne postoje samo u privatnom, već i u javnom sektoru.

I zaista su svi sektori suočeni sa znatnim izazovima koje donosi prijelaz u digitalno društvo. Brzina tog prijelaza je nevjerojatna, a tehnološka sredstva kojima raspolažemo ili koja su nadomak tome da budu provediva naizgled nude nepoznate mogućnosti. Javne uprave moraju biti spremne na aktivno sudjelovanje u tom postupku prijelaza i pripremiti svoje službe za budućnost.

Javne uprave postaju digitalne

Javne uprave moraju biti u položaju da mogu na najbolji način iskoristiti potencijal digitalizacije. Takav je potencijal povezan i s unutarnjim i s vanjskim procesom rada uprave jer zaposlenici očekuju da rade u suvremenom digitalnom okruženju, a građani i poduzeća očekuju da sudjeluju u njemu.

Digitalizirana uprava mora biti otvorena, učinkovita i uključiva te pružati bezgranične, personalizirane digitalne javne usluge s kraja na kraj prilagođene građanima i poduzećima. Kao preduvjet, javne usluge moraju se pružati digitalno gdje god je to moguće („u pravilu digitalno”). Istovremeno se od građana i poduzeća ne bi trebalo zahtijevati da dostavljaju identične informacije više puta (načelo „samo jednom”). Višestruko dostavljanje identičnih informacija ne bi samo dodatno opteretilo sve uključene strane, već bi istovremeno značilo da javna uprava ne koristi na pravilan način potencijal digitalnih rješenja te stoga nepotrebno multiplicira interne postupke.

Međutim, buduće strategije ne trebaju se odnositi samo na pružanje podataka, već i na pristupačnost. Iz perspektive Unije to se ponajprije tiče informacija povezanih s jedinstvenim tržištem, kao što je pravilno istaknula Komisija. Stvaranje jedinstvenog digitalnog pristupnika trebalo bi olakšati pristup informacijama i za građane i za poduzeća.

Međutim, Unija je već ostvarila druge važne uspjehe kad je riječ o pristupačnosti. Pomoću nove Direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija(1) zakonodavci EU-a ojačali su pristupačnost javnih usluga na internetu. Države članice sad su obvezne internetske stranice u većoj mjeri prilagoditi korisniku i to ne samo za osobe s invaliditetom, već općenito za sve korisnike.

U tom kontekstu treba napomenuti da danas više od 83 % europskih kućanstava ima pristup internetu, a nastavlja se trend korištenja sve većeg broja mobilnih uređaja. Istovremeno je samo jedna trećina javnih internetskih stranica prilagođena tim uređajima. Ta konstatacija dovodi do zaključka da postoji znatan potencijal za povećanje upotrebe mobilnih rješenja u uslugama e-uprave.

Korisnici mogu također imati koristi od otvorenih podataka. I javni i privatni podaci mogu se smatrati novim resursom 21. stoljeća. Važno je da strategije otvorenih podataka omogućuju građanima i poduzećima da se slobodno koriste informacijama javnog sektora. Omogućavanjem slobodne uporabe tih podataka poduprla bi se inovativna rješenja, potaknule učinkovitost i transparentnost te bi se u konačnici doprinijelo prijelazu na društvo koje se istinski temelji na znanju. Neke od država članica, poput Estonije sa svojim portalom otvorenih podataka (opendata.riik.ee), napredovale su više od drugih. Drugi je primjer Njemačka u kojoj je savezna vlada pokrenula pilot-projekt u okviru govdata.de. Od država članica traži se da kad je to moguće razmjenjuju relevantne informacije kako bi se u tom području ostvario napredak.

Pristupačnost je još jednom preduvjet za sudjelovanje u stvaranju javnog mnijenja. E-sudjelovanje omogućuje građanima jednostavno i aktivno sudjelovanje u donošenju politika te bi države članice trebale u većoj mjeri upotrebljavati e-savjetovanje, e-informiranje i e-odluke.

Komisija je prikladno objavila dodatnu podršku državama članicama za prijelaz na punu uporabu e-nabave, uključujući rad na normama za e-fakturiranje, e-podnošenju i e-obavješćivanju. Rokovi koji su postavljeni su ambiciozni (2018.: elektroničke ponude, 2019.: prihvaćanje e-fakturiranja), ali mogu se ostvariti ako Komisija i države članice usko surađuju tijekom iduće dvije godine.

I javni i privatni postupci prijelaza događaju se u kontekstu previsokih stopa nepismenosti u Europi(2) i odbijanja dijela stanovništva, uključujući starije osobe, da upotrebljava internetske usluge prilikom stupanja u kontakt s javnim upravama. To je, međutim, primjetnije u javnom nego u privatnom sektoru. Ne smije se zanemariti nijednog građanina. Izvjestiteljica stoga smatra da je potrebna kombinacija inicijativa na internetu i izvan njega kojima će se nuditi visokokvalitetne usluge za građane i poduzeća i izbjeći isključivanje dijelova društva.

Uspješan prijelaz na digitalnu budućnost treba biti podržan najnaprednijim normama kojima se neće samo pružiti predvidiv i stabilan okvir za ulaganja, već i utrti put poboljšanju kvalitete, sigurnosti, transparentnosti i interoperabilnosti robe i usluga. Odbor IMCO trenutno radi na izvješću o vlastitoj inicijativi(3) kao odgovoru na komunikaciju Komisije naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće”(4). Jednako su važne druge inicijative koje je Komisija već pokrenula ili će pokrenuti, uključujući namjeru Komisije da revidira Europski okvir interoperabilnosti.

Bez odgovarajuće povezivosti rješenja e-uprave mogla bi ostati nezapažena. Uz druge mjere, poput pokrivenosti tehnologija 5G itd., ekspanzija širokopojasnog interneta ključna je za stvaranje pristupa digitalnim javnim uslugama osobito u ruralnim područjima. Bez odgovarajućeg javnog financiranja Europske komisije i država članica ekspanzija širokopojasnog interneta neće se ostvariti. Stoga je ključno da ulaganja imaju potporu Instrumenta za povezivanje Europe ili drugih prikladnih programa EU-a.

Više novca također je potrebno za odgovarajuće osposobljavanje administrativnog osoblja, građana i poduzeća. I u tom će slučaju biti potrebno sufinanciranje Unije i država članica kako bi se osmislili ambiciozni programi osposobljavanja kojima je cilj svesti rizik od digitalne isključenosti na minimum.

Međutim, usprkos svom mogućem optimizmu, izvjestiteljica priznaje da digitalizacija ima ograničenja. Digitalizacija zaista ima potencijal povećati kvalitetu i učinkovitost velikog dijela javnih usluga. Međutim, neke će usluge i dalje trebati pružati na radnom mjestu i trebat će ih pružati osoblje koje je osposobljeno za taj posao. Na primjer, moderne tehnologije mogu sigurno donijeti velike prednosti javnom nadzoru ekonomije kada je riječ o reguliranju financijskih tržišta. Međutim, postoje ograničenja u pogledu učinkovitosti kad je riječ o provjeri higijenskih standarda u restoranima gdje su inspekcije na licu mjesta i dalje neophodne.

Shodno tome, mjere modernizacije ne smiju se temeljiti samo na rješenjima informacijske tehnologije ili na poslovnim razmatranjima, već i na potrebi javnih uprava da pruže učinkovite i djelotvorne usluge prilagođene građanima koje pruža dobro osposobljeno osoblje koje je i dalje dostupno na šalterima kako bi odgovorilo na upite građana.

Prekogranična e-uprava na svim razinama uprave

Digitalizacija utječe na sve države članice i Uniju, ali i na sve razine uprave. Administracija Unije je ta koja bi svojim primjerom trebala voditi postupak prijelaza. Jednostavan primjer je da se mnogi građani žale da nije uvijek jednostavno pronaći informacije na internetskim stranicama Komisije. Otvoreni i transparentni pristup informacijama nije samo važan za promicanje europske integracije, već je i dio uslužnog mentaliteta moderne uprave.

Pri digitalizaciji javne uprave potrebno je iskoristiti moment kako bi se unaprijedile prekogranične usluge. To je ponajprije važno u cilju ostvarenja četiriju temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta (npr. pomaganje i unaprjeđivanje mobilnosti građana i poduzeća). Za javni je sektor također bitno shvatiti da građani i poduzeća diljem Europe očekuju da će uživati koristi digitalne tehnologije i u državama članicama u kojima nemaju boravište ili poslovni nastan. Zbog toga je ključno dodatno razviti elektroničku razmjenu podataka o socijalnoj sigurnosti, europski portal za radnu mobilnost (EURES) te prekogranične usluge e-zdravstva.

U pograničnim regijama posebno dolazi do izražaja važnost jezičnih barijera. Ne možemo samo tražiti od naših građana da poboljšaju svoje jezične vještine, već moramo dati primjer i kad god je to moguće pružiti usluge, osim na jeziku države članice boravišta/poslovnog nastana, na jednom dodatnom jeziku ili više njih, ako postoji prava potražnja za određenim jezikom.

Zaštita i sigurnost podataka

Zaštita i sigurnost podataka veoma je osjetljivo područje u kojem javna uprava može voditi primjerom pokazujući privatnom sektoru kako da poštuje ta temeljna načela prilikom osmišljavanja nove tehnološke strukture.

Zaštita podataka temeljno je pravo, a Unija je tek nedavno ažurirala svoje zakone novom Uredbom o zaštiti podataka(5) koja će se primjenjivati od svibnja 2018. Komisija je nedavno također predstavila usklađivanje Direktive o e-privatnosti i propisa EU-a o zaštiti podataka s Uredbom o zaštiti podataka za slučajeve kada podatke obrađuju institucije EU-a(6), a predstavila je i prijedlog uredbe o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)(7). S tim novim paketom Unija služi kao primjer u pogledu sigurnog postupanja s osobnim podacima. Međutim, nacionalne javne uprave, posebno na lokalnoj razini, trebat će efektivne smjernice za primjenu Uredbe o zaštiti podataka. Takve bi smjernice trebale biti pružene na razini EU-a i na razini država članica te biti ažurirane po potrebi. Posebno će važna biti razmjena gledišta s dionicima koja će pružiti važna saznanja o tome kako postići pravu ravnotežu između poštovanja temeljnog prava na zaštitu podataka i pomaganja razvoju inovativnih rješenja e-uprave.

Takva rješenja trebala bi se doticati i pitanja vlasništva podataka. Komisija je nedavno pokrenula relevantnu raspravu, posebno u pogledu privatnog sektora, svojom komunikacijom naslovljenom „Izgradnja europskog podatkovnog gospodarstva”(8). Mjere koje su u njoj navedene i koje se tiču vlasništva podataka i druge mjere poput pristupa podacima i prijenosa podataka također će imati važnu ulogu u kreiranju odgovarajućeg političkog okvira za javnu upravu. Popratni dokument radnih službi Komisije pruža više detalja o načinu na koji se tom pitanju može pristupiti u budućnosti(9).

Sigurnost i povjerenje dva su dodatna stupa modernih strategija e-uprave. Sve inicijative moraju se temeljiti na sigurnim mjerama koje će ojačati povjerenje građana i poduzeća koje je potrebno kako bi javna uprava prihvatila i primijenila digitalne ponude. Mjere Unije u pogledu sigurnosti već su pripremljene i spremne za razmatranje. Na primjer, Uredba o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu već pruža regulatorno okruženje kako bi javna tijela, građani i poduzeća mogli provoditi sigurne elektroničke interakcije putem elektroničkih sustava identifikacije. E-potpis, e-identifikacija i e-ovjera važne su usluge povjerenja koje javna uprava treba primijeniti u budućnosti.

Konačno, integrirana sigurnost mora biti načelo svake strategije digitalizacije, uključujući e-upravu. Nažalost, države članice blokirale su uvrštavanje javne uprave u Direktivu o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije, koja se bavi kibersigurnošću(10). Komisija je dodatno utvrdila svoja načela politike o kibersigurnosti u komunikaciji iz 2016. naslovljenoj „Jačanje europskog sustava kibernetičke sigurnosti i poticanje konkurentne i inovativne industrije kibernetičke sigurnosti (COM/2016)0410), 5.7.2016.)” u kojem je integrirana sigurnost promicana za sva važna ulaganja u infrastrukturu. Sada je potrebno zajamčiti poštovanje načela integrirane sigurnosti u fazi osmišljavanja svih inicijativa e-uprave.

(1)

Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, SL L 327, 2.12.2016., str.1..

(2)

Vidi Završno izvješće Skupine EU-a na visokoj razini za pismenost, rujan 2012..

(3)

2016/2274(INI) Europske norme – provedba Uredbe (EU) br. 1025/2012.

(4)

COM(2016) 358, 1.6.2016.

(5)

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ, SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(6)

Prijedlog uredbe Komisije o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ.

(7)

Prijedlog uredbe Komisije od 10. siječnja 2017. o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (COM(2017)0010 final) 2017/0003(COD).

(8)

Komunikacija Komisije od 10. siječnja 2017. o izgradnji europskog podatkovnog gospodarstva (COM(2017)0009 final).

(9)

Radni dokument službi Komisije o slobodnom protoku podataka i novonastalih pitanja u pogledu europskog podatkovnog gospodarstva priložen komunikaciji o izgradnji europskog podatkovnog prometa (SWD(2017)0002 final).

(10)

Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016, str. 1.).


MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I ZAŠTITU POTROŠAČA (28.2.2017)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020.

(2016/2273(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Angelika Mlinar

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  vjeruje da je razvoj e-uprave jedan od ključnih elemenata jedinstvenog digitalnog tržišta; pozdravlja komunikaciju Komisije pod nazivom „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.”; podržava temeljna načela akcijskog plana, zahvaljujući kojima će javne uprave postati dosljednije i uključivije, pouzdanije, učinkovitije i transparentnije te će pružati otvorene, interoperabilne i međusobno povezane digitalne usluge usmjerene na korisnike, čime će se osnažiti položaj građana; pozdravlja činjenicu da će se administrativno opterećenje i troškovi smanjiti usvajanjem načela „samo jednom”; podsjeća da bi se primjenom načela „samo jednom” mogla ostvariti godišnja neto ušteda na razini EU-a u iznosu od 5 milijardi EUR godišnje; pozdravlja pokretanje projekta o primjeni načela „samo jednom” u prekograničnom kontekstu i poziva Komisiju da u taj projekt uključi lokalne vlasti pograničnih regija;

2.  naglašava da su uključive i pristupačne digitalne javne usluge ključan čimbenik na kojemu se temelji izrada i provedba politika kojima se potiču konkurentnost, rast i zapošljavanje; ističe da se potencijal digitalnih tehnologija treba iskoristiti kako bi se postigli bolji rezultati i veća učinkovitost javnog sektora uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja, veću upotrebu participativnih instrumenata i iskorištavanje učinkovitih povratnih informacija koje su dostupne u slučaju digitalnih platformi, kako bi se e-uprava prilagodila potrebama društva koje se razvija; napominje da se zahvaljujući digitalnom razvoju mogu, među ostalim, smanjiti kašnjenja u plaćanjima dobavljačima, poboljšati ubiranje poreza i sustavi zdravstvene skrbi te povećati učinkovitost pravosudnih sustava, primjerice međusobnim povezivanjem poslovnih registara i stečajnih registara; poziva Komisiju da pruži potporu industrijskim istraživanjima u cilju razvoja proizvoda, usluga i procesa koji još nisu dostupni na tržištu, a koji mogu pružiti inovativna rješenja koja će zadovoljiti potrebe za rezultatima i funkcionalnošću u javnom sektoru;

3.  potiče Komisiju da na temelju iskustva s minisustavom „sve na jednom mjestu” (MOSS) što više ublaži opterećenja povezana s prekograničnom e-trgovinom koja nastaju zbog različitih sustava PDV-a, u cilju boljeg pridržavanja propisa i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za europska poduzeća;

4.  naglašava važnost podizanja svijesti građana o dostupnim instrumentima i uslugama e-uprave; smatra da se građanima koji žive u ruralnim, planinskim i najudaljenijim područjima mora zajamčiti pristup uslugama e-uprave i njihova kvaliteta kako bi se izbjegla digitalna isključenost ili još veći digitalni jaz; poziva na to da se pri izradi akcijskog plana za e-upravu promiče uključiv pristup kada je riječ o starijim građanima i skupinama u nepovoljnom položaju te osobama s ograničenim vještinama ili onima s poteškoćama koje umanjuju njihovu sposobnost da se služe općenito dostupnim sustavima ili sučeljima; stoga poziva Komisiju i države članice da zauzmu globalni i sveobuhvatni pristup e-upravi kako bi se zajamčila dobra koordinacija između internetskih administrativnih usluga i onih izvan interneta;

5.  naglašava da bi građani koji nemaju digitalne vještine ili alate trebali imati pristup svim javnim uslugama koristeći se standardnim obrascima i metodama, uključujući dolazak osobno u prostorije javnih službi;

6.  naglašava važnost koju akcijski plan EU-a za e-upravu ima za prekogranične regije u smislu olakšavanja svakodnevnog života građana i MSP-ova koji uobičajeno rade preko granica;

7.  poziva na brzu uspostavu elektroničke razmjene podataka o socijalnoj sigurnosti kako bi se ojačala zaštita i nadziranje socijalnih prava mobilnih građana;

8.  ističe potrebu za sigurnim pristupom podacima i za njihovom sigurnom razmjenom; naglašava da usluge e-uprave treba osmisliti tako da se zajamči informacijska sigurnost i zaštita osobnih podataka u skladu s europskim zakonodavstvom; ako se pokaže potrebnim, trebalo bi razviti nove i inovativne tehnologije kako bi se zajamčila kibersigurnost u dizajnu tih usluga; ističe da će se, ako ti uvjeti budu zadovoljeni, povećati povjerenje u digitalne usluge i njihova upotreba;

9.  naglašava da je za funkcioniranje usluga e-uprave neophodno potpuno uvođenje sigurne, odgovarajuće, pouzdane i visokoučinkovite infrastrukture, kao što su ultrabrze širokopojasne i telekomunikacijske mreže; stoga poziva na brzo donošenje Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama kako bi se postigli europski strateški ciljevi; smatra da je ključno da tijela javne vlasti budu informirana o tehnološkom razvoju i da imaju dostatne kapacitete za prihvaćanje inovativnih tehnologija, kao što su veliki podaci i internet stvari ili upotreba mobilnih usluga, kao što je 5G, koje mogu zadovoljiti potrebe korisnika;

10.  pozdravlja dinamičan i fleksibilan pristup zauzet u akcijskom planu; poziva upravni odbor da kontinuirano određuje konkretne, realistične i mjerljive ciljeve na temelju pokazatelja uspješnosti u cilju poticanja inovacija te da prati njihovo ispunjavanje i da o tome izvještava; smatra da će korist od e-uprave biti veća što se više informacija o učinkovitosti usluga bude širilo, čime će se potaknuti povjerenje javnosti u korištenje e-upravom;

11.  ističe važnost razvijanja sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih prekograničnih javnih usluga, sprečavanja daljnje fragmentacije i podupiranja mobilnosti unutar jedinstvenog tržišta uz pomoć pune upotrebe ključnih instrumenata kao što su e-identifikacija i e-potpis s visokom razinom sigurnosti; napominje da je interoperabilnost različitih javnih usluga među državama članicama na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini još uvijek nedovoljna; u tom pogledu pozdravlja reviziju europske strategije i okvira interoperabilnosti, preporučuje da se podupru najbolje prakse, kao što je upotreba otvorenih standarda i softvera otvorenog koda, te poziva na brzu provedbu Uredbe (EU) br. 910/2014 (eIDAS); posebno poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i s privatnim sektorom na razvoju prekograničnih digitalnih usluga i digitalnih usluga s jednog kraja na drugi temeljenih na prijavljenim sustavima e-identifikacije i na digitalnim potpisima kako bi se zajamčilo da se do trenutka potpune provedbe Uredbe eIDAS koriste i digitalne usluge i digitalni identiteti;

12.  pozdravlja program ISA2, koji obuhvaća sve politike EU-a kojima je potrebna interoperabilnost sustava koji funkcioniraju na razini EU-a i na nacionalnoj razini te će stoga omogućiti pružanje paneuropskih e-usluga za građane, poduzeća i nacionalne uprave;

13.  smatra da je ponovna uporaba tehničkih sastavnica Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u javnom i privatnom sektoru ključna za funkcioniranje infrastrukture digitalnih usluga; naglašava da je nužno zajamčiti dugoročnu održivost tehničkih sastavnica CEF-a, kao i rezultata opsežnih pilot-projekata i programa ISA2 nakon 2020.; ističe potencijal koji za promicanje univerzalnog pristupa mrežama velike brzine nudi inicijativa Wifi4EU; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama razvije dugoročnu upravljačku strukturu u cilju postizanja ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta, čiji bi prioritet trebalo biti zadovoljenje potreba građana i poduzeća i koja bi kad je god to moguće trebala promicati primjenu zajedničkih standarda;

14.  podsjeća na to da otvoreni podaci javnih uprava trebaju u mjeri kojoj je to moguće biti pravilo, posebno kada je količina stvorenih podataka vrlo velika, kao što je to u slučaju programa INSPIRE; naglašava važnost sigurne dostupnosti i pohranjivanja podataka za ponovnu uporabu od strane trećih osoba, pri čemu se treba pridržavati zakonodavnog okvira EU-a i država članica; ističe ključnu ulogu koju javno-privatna partnerstva i privatni sektor mogu imati u razvijanju novih i inovativnih usluga i rješenja;

15.  napominje da je prihvaćanje inovativnih rješenja za javne usluge s velikom količinom podataka, kao što upotreba usluga u oblaku, još uvijek sporo i fragmentirano; podsjeća da usluge kao što je INSPIRE stvaraju velike količine podataka, što iziskuje veći računalni kapacitet; u tom pogledu pozdravlja Komisijinu inicijativu Europski oblak i smatra da bi se korisnička baza europskog oblaka za otvorenu znanost trebala proširiti na javni sektor;

16.  ističe da je otvoreni pristup javnim podacima i mogućnost slobodnog korištenja tim podacima temelj moderne e-uprave te da se time doprinosi razvoju i jačanju otvorenog društva;

17.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za provedbu politika osposobljavanja za javne službenike kako bi oni stekli potrebne e-vještine i da osiguraju postojanje informativnih kampanja za građane i poduzeća o upotrebi i dostupnosti novih e-usluga;

18.  vjeruje da Komisija može imati vodeću ulogu u stvaranju otvorenijeg i uključivijeg pristupa u okviru e-uprave koji će biti usmjeren na građane i njihove potrebe; stoga poziva Komisiju da ubrza svoje napore da bi pružila dobar primjer, posebno prevodeći svoje internetske stranice na sve jezike EU-a i ističući najbolje prakse, počevši od punog priznavanja prijavljenih sustava e-identifikacije i elektroničkih potpisa u skladu s Uredbom eIDAS, pa do provedbe postupaka koji će biti automatski digitalni posebno kada je riječ o prijavama za financiranje EU-a i o javnoj nabavi, te poziva i druge europske institucije da brzo krenu istim putem; vjeruje da bi Komisijino usvajanje odredbi sastavnica CEF-a moglo povećati povjerenje i kulturni pomak prema korištenju digitalnih javnih usluga;

19.  smatra da je jedan od ključnih elemenata razvoja e-uprave stalan napredak u razvoju digitalnih vještina, koji povećava potražnju za različitim vrstama digitalnih usluga;

20.  poziva Komisiju i države članice da potiču učinke prelijevanja i širenje rješenja e-uprave na privatni sektor.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

1

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nicolas Bay, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Hans-Olaf Henkel, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Olle Ludvigsson, Notis Marias, Anne Sander, Maria Spyraki


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA (2.3.2017)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o Akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020.

(2016/2273(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Pavel Svoboda

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je portal e-pravosuđe važno sredstvo za pristup informacijama i pravosuđu te važan korak u modernizaciji javne uprave EU-a;

B.  budući da bi se boljim pristupom informacijama i intenzivnijom upotrebom digitalnih alata za obavljanje formalnosti povezanih s pravom trgovačkih društava tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkih društava trebala povećati pravna sigurnost i smanjiti troškovi društava;

C.  budući da se stalno ulažu napori u međusobno povezivanje elektroničkih registara poslovnih subjekata i elektroničkih stečajnih registara diljem Unije, što je važno za transparentnost i pravnu sigurnost na unutarnjem tržištu;

D.  budući da jedinstven pristup tim registrima preko portala e-pravosuđe još nije moguć zbog razlika u tehničkim normama koje se primjenjuju u državama članicama; budući da treba uložiti dodatne napore kako bi se stvorili pristupačni, interoperabilni i korisniku prilagođeni alati e-uprave dostupni javnosti u EU-u; budući da je stupanj sigurnosti i zaštite podataka tijekom njihove obrade osnovni preduvjet za korištenje portala e-pravosuđe, s obzirom na prirodu podataka koji se koriste u radu pravosuđa;

E.  budući da se ulažu stalni napori u cilju poboljšanja suradnje među upravama država članica pojednostavljenjem i digitalizacijom određenih administrativnih usluga;

F.  budući da je primjena otvorenih standarda od presudne važnosti kako bi se građanima EU-a omogućilo da sudjeluju u upravnim platformama te kako za potrebe komunikacije sa svojom vladom ne bi bili primorani koristiti programe koji se razlikuju ovisno o proizvođaču;

G.  budući da ključne digitalne razvojne tehnologije trebaju biti temelj svih nastojanja da se moderniziraju i pojednostave javne usluge, kako bi se pružale brze, visokokvalitetne usluge i poboljšala mobilnost građana te uspostavile prekogranične javne administrativne strukture za poslovne subjekte, čime bi se pomoglo u jačanju konkurentnosti, a time bi i EU postao privlačnije mjesto za ulaganje i život;

H.  budući da se ulažu napori kako bi se podržao prelazak država članica na potpunu e-nabavu te upotrebu registara ugovora i interoperabilnih e-potpisa u njihovim javnim sektorima;

1.  poziva Komisiju da podiže razinu osviještenosti o važnosti portala e-pravosuđe i mogućnostima njegove upotrebe te da ga učini jedinstvenom točkom za sve relevantne pravne informacije i pristup pravosuđu u državama članicama; međutim napominje da nemaju sve strane u postupku jednak pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te potrebne vještine za njezino korištenje, što bi moglo značiti da je njihov pristup pravosuđu ograničen; ističe da posebnu pozornost treba posvetiti tome da se osobama s invaliditetom omogući pristup portalu e-pravosuđe;

2.  poziva Komisiju da promiče i dalje razvija portal e-pravosuđe te primjenu digitalne tehnologije u poslovne svrhe i u cijelom javnom sektoru kako bi se ubrzala prekogranična i međusektorska uporaba elektroničke identifikacije (e-identifikacija), uključujući mobilnu identifikaciju i usluge povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (e-potpis i ostale usluge u okviru eIDAS-a(1), provjera autentičnosti internetskih stranica i usluge elektroničke preporučene dostave);

3.  ističe potrebu da se pri prelasku na elektronički format usluga zadrži ljudska dimenzija kako bi građani mogli imati koristi od personaliziranih smjernica i rješenja;

4.  pozdravlja uvođenje e-CODEX-a, kojim se omogućuje izravna komunikacija između građana i sudova u svim državama članicama, kao važan korak u olakšavanju prekograničnog pristupa javnim uslugama; povrh toga poziva da se na razini EU-a uspostave međusobno povezane baze podataka kako bi se još više olakšalo postizanje interoperabilnosti među zakonskim tijelima u EU-u; međutim podsjeća da je sigurnost dokumenata i identiteta, kao i sigurnost mreže, i dalje glavna tema; podsjeća da je pri pružanju digitalnih usluga važno poštovati zaštitu privatnih podataka i načela utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kao što je pravo na privatnost;

5.  čestita Vijeću i Komisiji na njihovu radu pri uvođenju Europske identifikacijske oznake sudske prakse (ECLI) koja je vrlo korisna za pravno istraživanje i pravosudni dijalog te pozdravlja uspostavu tražilice za ECLI, kojom bi se trebao olakšati pristup pravnim informacijama diljem Unije;

6.  poziva Komisiju da razmotri dodatne načine promicanja digitalnih rješenja za formalnosti tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkog društva, kao i promicanja elektroničkog podnošenja dokumenata društva i dostavljanja prekograničnih i ostalih informacija za registre poslovnih subjekata; napominje da je u tom području donošenje zakonodavstva možda jedini način uspostave odgovarajućeg pravnog okvira za digitalna rješenja na razini EU-a;

7.  ističe da je e-uprava posebno važna za mala i srednja poduzeća, koja su ograničena u smislu veličine radne snage i raspoloživih financijskih sredstava;

8.  poziva da se na razini EU-a koordinira nabava i primjena rješenja u području e-uprave kako bi se dodatno olakšala razmjena podataka;

9.  smatra da su za neometanu provedbu akcijskog plana potrebni jasni rokovi te jasne mjere osmišljene u cilju smanjenja birokracije;

10.  smatra da države članice, u cilju pravovremene paneuropske provedbe akcijskog plana, trebaju uvesti specijalističke tečajeve o uslugama e-uprave za javne službenike i donositelje odluka;

11.  smatra da države članice trebaju olakšati provođenje komunikacijskih i edukativnih kampanja kako bi građani EU-a mogli u cijelosti iskoristiti kapacitete novih portala i usluga e-uprave;

12.  poziva Komisiju da podrži države članice pri uspostavi automatiziranih središnjih mehanizama kojima se omogućava pravovremena identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju zemljište i zgrade na njihovu državnom području kako bi se spriječilo korištenje financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma; smatra da tim informacijama na nacionalnoj razini trebaju moći izravno pristupiti financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) i nadležna tijela te da im preko centraliziranog mehanizma trebaju moći pristupiti i pretraživati ih FOJ-evi drugih država članica;

13.  smatra da bi trebalo ubrzati rad na elektroničkom povezivanju poslovnih subjekata i stečajnih registara država članica te ističe važnost tog povezivanja za unutarnje tržište; ističe da sve informacije koje se pružaju trebaju biti u skladu sa zajedničkim europskim predloškom ili okvirom;

14.  potiče omogućavanje pristupa podacima i uslugama javnog sektora radi poticanja novih prilika za stjecanje znanja, rast i otvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju i države članice da pri osmišljavanju digitalnih rješenja promiču otvorene standarde;

15.  poziva Komisiju da donese i primijeni skup mjera kojima će se poslovnim subjektima dati mogućnost da predaju ponude za ugovore o javnoj nabavi diljem EU-a u elektroničkom obliku, s naglaskom na razvoju nacionalnih elektroničkih sustava javne nabave, europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, e-Certis-a i e-fakturiranja;

16.  smatra da je u tom kontekstu od presudne važnosti da Komisija i države članice surađuju pri razvoju prototipa europskog kataloga normi IKT-a za javnu nabavu kako bi se omogućila interoperabilnost pri nabavi digitalnih rješenja poticanjem upućivanja na zajedničke skupove normi i profila IKT-a u području javne nabave;

17.  poziva Komisiju da pri provedbi svojeg Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) veću pozornost posveti interoperabilnosti i mogućim koristima upotrebe učinkovite digitalne tehnologije tijekom reviziji postojeće pravne stečevine o unutarnjem tržištu i sastavljanju novih prijedloga.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Laura Ferrara, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Evelyne Gebhardt, Virginie Rozière, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky

(1)

Skup normi za elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja za elektroničke transakcije na jedinstvenom europskom tržištu. Uspostavljen je Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Morten Løkkegaard, Eva Maydell, Marlene Mizzi, Marcus Pretzell, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Antanas Guoga, Franz Obermayr, Ulrike Trebesius, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

David Coburn, Pál Csáky, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

32

+

ALDE

Dita Charanzová, Morten Løkkegaard, Jasenko Selimovic

ECR

Daniel Dalton, Ulrike Trebesius, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

PPE

Pascal Arimont, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Pál Csáky, Andor Deli, Antanas Guoga, Dieter-Lebrecht Koch, Eva Maydell, Andreas Schwab, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Sabine Verheyen

S&D

Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Marlene Mizzi, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler

VERTS/ALE

Pascal Durand, Igor Šoltes

2

-

EFDD

David Coburn

GUE/NGL

Dennis de Jong

3

0

EFDD

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

ENF

Franz Obermayr, Marcus Pretzell

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti