Postupak : 2016/2271(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0183/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0183/2017

Rasprave :

PV 31/05/2017 - 20
CRE 31/05/2017 - 20

Glasovanja :

PV 01/06/2017 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0240

IZVJEŠĆE     
PDF 658kWORD 95k
10.5.2017
PE 595.761v03-00 A8-0183/2017

o digitalizaciji europske industrije

(2016/2271(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: Reinhard Bütikofer

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o digitalizaciji europske industrije

(2016/2271(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 173. (Glava XVII.) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se tiče industrijske politike EU-a i u kojem se, među ostalim, spominje konkurentnost industrije Unije,

–  uzimajući u obzir članke 9., 11. i 16. UFEU-a,

  uzimajući u obzir Protokol br. 1 uz Ugovor o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

  uzimajući u obzir Protokol br. 2 UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. travnja 2016. naslovljen „Kvantne tehnologije” (SWD(2016)0107),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. travnja 2016. naslovljen „Razvoj interneta stvari u Europi” (SWD(2016)0110),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. naslovljenu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2011. naslovljenu „Industrijska politika za globalizirano doba”(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji EU 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o inovacijskoj politici Zajednice u svijetu koji se mijenja(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2010. naslovljenu „Cjelovita industrijska politika za doba globalizacije koja na središnje mjesto stavlja konkurentnost i održivost” (COM(2010)0614),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Vodeća inicijativa Europa 2020.: Unija inovacijaˮ (COM(2010)0546),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. srpnja 2007. naslovljenu „Ocjena industrijske politike na sredini razdoblja – Doprinos strategiji EU-a za rast i radna mjesta” (COM(2007)0374),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192), prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100) te naknadne zakonodavne i nezakonodavne prijedloge,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012 (COM(2013)0627),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2013. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine (COM(2013)0147);

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2013. o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u cijeloj Uniji (COM(2013)0048);

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu: dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. listopada 2010. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Prema Aktu o jedinstvenom tržištu: za veoma konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo – 50 prijedloga za unaprjeđenje našega rada, poslovanja i uzajamne razmjene” (COM(2010)0608),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva” (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. rujna 2013. naslovljenu „Digitalni program za rast, mobilnost i zapošljavanje: vrijeme je za prelazak u višu brzinu”(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. lipnja 2012. naslovljenu „Zaštita kritične informacijske infrastrukture − postignuća i sljedeći koraci: prema globalnoj kibersigurnosti”(8),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije(9),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. svibnja 2010. naslovljenu „Novi digitalni program za Europu: 2015.eu”(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o Internetu stvari(11),

  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. srpnja 2016. naslovljeno „Industrija 4.0 i digitalna transformacija: daljnji koraci”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam te Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0183/2017),

A.  budući da je potrebno provoditi energične napore zajedno s konkretnim politikama, mjerama i poticajima za reindustrijalizaciju EU-a i njegovih država članica u cilju kombiniranja konkurentnosti i održivosti, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i uključivosti; budući da je cilj EU-a da do 2020. 20 % BDP-a Unije bude temeljeno na industriji, za što se nužno mora uzeti u obzir strukturna transformacija industrijskog sektora kao rezultat digitalnih poremećaja i nastanka novih poslovnih modela;

B.  budući da europska industrija predstavlja temelj europskog gospodarstva i bogatstva te je suočena s velikim izazovima koji su rezultat brže globalizacije i trendova inovacije;

C.  budući da digitalizacija industrijske proizvodnje povećava otpornost, energetsku učinkovitost i učinkovitost uporabe resursa, održivost inovacija i konkurentnost naših gospodarstava, transformirajući stoga poslovne modele, proizvodnju, proizvode, postupke i stvaranje vrijednosti i imajući značajan učinak na odnos prilika i izazova za europske industrije i radnike;

D.  budući da Europa, s obzirom na svoju industrijsku baštinu, svoju mrežu industrijskih sektora i lanaca vrijednosti, svoje inovativne vrline, strateška javna ulaganja u istraživanje i razvoj, dostupnost privatnog ulaganja, učinkovitu administraciju, kvalificiranu radnu snagu i svoju integraciju industrijskog razvoja s društvenim izazovima, kao i činjenicu da ima preko 30 nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije, ima čvrstu osnovu pomoću koje postati predvodnik digitalne transformacije; budući da postoji prilika za jačanje industrije EU-a ako uspijemo izgraditi u potpunosti integrirane lance vrijednosti za digitalno poboljšane industrijske proizvode i pakete proizvoda i usluga;

E.  budući da će 5G znatno izmijeniti naša gospodarstva i staviti digitalizaciju u središte industrijskog razvoja i socijalnih usluga;

F.  budući da je za uspješnu europsku industrijsku strategiju neophodno stvoriti jedinstveno digitalno tržište koje će potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje na socijalno osviješten način;

G.  budući da je dobro osmišljena tehnološki neutralna strategija za digitalizaciju industrijske proizvodnje, kojom se sve više povezuju ljudi i strojevi te prekogranične usluge unutar čitavog globalnog lanca vrijednosti, važan početni korak za povećanje otpornosti, održivosti i konkurentnosti našeg gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta;

H.  budući da bi digitalizacija trebala iskoristiti potencijal povećanja učinkovite uporabe resursa, energije i kapitala i tako doprinijeti integriranijem kružnom gospodarstvu, manje intenzivnoj uporabi materijala i većoj industrijskoj simbiozi;

I.  budući da digitalizacija može omogućiti procvat turističkog sektora i pogodovati putnicima i njihovoj mobilnosti te im omogućiti, među ostalim, lak pristup informacijama u stvarnom vremenu i širok raspon usluga;

J.  budući da dobro razvijene jezične tehnologije mogu pomoći industriji da savlada jezične barijere koje predstavljaju prepreku razvoju digitalnog tržišta;

K.  budući da digitalizacija u prometnom sektoru rezultira novim prilikama za proizvođače, gospodarske subjekte, ulagače, radnike i putnike te budući da je ona nužna kako bi prometna industrija i dalje bila konkurentna i operativna te kako bi se povećala njezina učinkovitost, a i kako bi usluge u prometnom sektoru postale održivije i učinkovitije;

L.  budući da digitalizacija može doprinijeti sigurnijim radnim uvjetima, većoj sigurnosti proizvoda te individualizaciji i decentralizaciji proizvodnje;

M.  budući da među rodovima postoji velika razlika u zaposlenosti i osposobljavanju u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i snažne negativne posljedice na jednakost na tržištu rada;

N.  budući da će digitalizacija i individualizacija i decentralizacija proizvodnje dovesti do promjene u uvjetima rada i imati niz socijalnih učinaka; budući da sigurni i dostojni radni uvjeti i visoki standardi sigurnosti proizvoda moraju ostati zajednička briga;

O.  budući da mnoge studije ističu da će digitalizacija industrijske proizvodnje dovesti do promjena u potražnji na tržištu rada i zapošljavanju u Europi; budući da bi to moglo imati učinak na postojeća pravila koja uređuju prava i sudjelovanje radnika; budući da je jasno da je potrebno pristupiti tim promjenama osposobljavanjem radne snage u pogledu novih vještina informacijske i komunikacijske tehnologije i povećanjem digitalnih vještina u društvu u cjelini;

Sastavljanje integrirane strategije industrijske digitalizacije za EU

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o digitalizaciji europske industrije;

2.  čvrsto smatra da je strategija industrijske digitalizacije od ključne važnosti za rješavanje najhitnijih gospodarskih i društvenih izazova s kojima je suočena Europa i to na sljedeće načine:

(a)  jačanjem gospodarske dinamike, socijalne i teritorijalne kohezije i otpornosti na tehnološke transformacije i poremećaje pomoću modernizacije i međupovezanosti europskih industrija i gospodarskih lanaca vrijednosti i pomoću povećanja javnih i privatnih ulaganja u realno gospodarstvo te pružanjem prilika za ulaganje u kontekstu održive modernizacije;

(b)   poticanjem prilika za otvaranje i vraćanje kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanjem radnih standarda i atraktivnosti poslova u industrijskom sektoru, doprinošenjem pružanju brojnijih prilika i informacija za potrošače, težnjom socijalno osviještenoj transformaciji i uključivom tržištu rada s raznovrsnijim poslovnim modelima i sustavima radnog vremena te boljim uvjetima i integracijom zapošljavanja i cjeloživotnog učenja;

(c)  učinkovitijom uporabom resursa i smanjenjem intenzivne uporabe materijala u proizvodnoj industriji zahvaljujući jačem europskom kružnom gospodarstvu, podsjećajući da je to neophodno za materijalne uvjete europskog visokotehnološkog sektora kao i za digitaliziranu industrijsku proizvodnju i njezine proizvode;

(d)  jačanjem europske kohezije preko pouzdane i ambiciozne europske politike ulaganja (obraćajući posebnu pozornost na uvođenje najnaprednije digitalne infrastrukture), korištenjem različitih europskih instrumenata za financiranje, uključujući EFSU, regionalne fondove, Obzor 2020. i druge, te jamčenjem koordinirane i tehnološki neutralne europske industrijske politike temeljene na poštenom tržišnom natjecanju između više aktera, inovacijama i održivoj modernizaciji te tehnološkoj i socijalnoj inovaciji i inovaciji poslovnih modela kojom se potiče jedinstveno digitalno tržište i integracija i modernizacija cjelokupne europske industrije;

(e)  poticanjem europskih ciljeva u klimatskoj politici povećanjem energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, kao i kružnosti industrijske proizvodnje, smanjenjem emisija i povezivanjem održivosti industrije s konkurentnošću;

(f)  jačanjem gospodarskih, političkih i socijalnih inovacija preko načela otvorenosti i pristupačnosti javnih i privatnih podataka i informacija, pritom uvijek štiteći osjetljive podatke u razmjenama između poduzeća, radnika i potrošača i jamčeći bolju integraciju gospodarskih sektora svih vrsta i svih političkih polja, uključujući kreativne i kulturne industrije;

(g)  poboljšanjem izvora zarade građana u urbanim i neurbanim područjima, kao i njihove osviještenosti o mogućnostima koje nudi digitalizacija i sposobnosti da iskoriste te mogućnosti;

(h)  poticanjem tehnoloških i socijalnih inovacija u istraživanju u EU-u pomoću politike industrijske digitalizacije s jasnim fokusom i jasnom vizijom;

(i)  poboljšanjem energetske sigurnosti i smanjenjem energetske potrošnje preko digitalizirane, fleksibilnije i učinkovitije industrijske proizvodnje koja će omogućiti bolje upravljanje potražnjom energije;

(j)  uspostavljanjem partnerstava s drugim makroregijama u svijetu u pogledu razvoja inovativnih i poštenih digitalnih otvorenih tržišta;

(k)  uzimanjem u obzir potrebe za poštenijom i djelotvornijom europskom politikom oporezivanja, pojašnjavajući pitanja poput porezne osnovice u doba globalno povezanih digitalnih tržišta i digitalizirane proizvodnje;

(l)  privlačenjem ulaganja i vodećih istraživača i stručnjaka na svjetskoj razini, čime se doprinosi gospodarskom rastu i europskoj konkurentnosti;

(m)  podržavanjem novih poslovnih modela i inovativnih start-up poduzeća vođenih digitalizacijom i tehnološkim razvojem;

3.  ističe važnost stvaranja konkurentnog poslovnog okruženja koje pogoduje privatnim ulaganjima, regulatornog okvira koji omogućuje sprečavanje birokratskih barijera, izgradnje najmodernije europske digitalne infrastrukture i koordinacijske strukture EU-a za digitalizaciju industrije koja olakšava koordinaciju inicijativa i platformi za industrijsku digitalizaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a; poziva Komisiju da zajamči postizanje cilja od 20 % udjela BDP-a industrije do 2020. godine; ističe da bi digitalizacija industrije trebala biti povezana sa širom industrijskom strategijom EU-a kako bi se EU-u omogućilo da bude industrijski predvodnik na svjetskoj razini; naglašava važnost napredovanja digitalizacije osobito u onim državama članicama, regijama i sektorima koji zaostaju i među onim osobama koje su pogođene digitalnim jazom; u tom pogledu pozdravlja predloženi okrugli stol na visokoj razini i europski forum dionika; ističe važnost suradnje među relevantnim akterima i očekuje da će na suradnju, uz industrijske predvodnike i socijalne partnere, biti pozvani i akademska zajednica, MSP-ovi, organizacije za normizaciju, kreatori politika, javne uprave na nacionalnoj i lokalnoj razini te civilno društvo;

4.  traži od Komisije da nastavi sa svojim važnim radom na razmatranju trendova proizvodnje i digitalizacije, kao i trendova u netehničkim disciplinama (poput prava, politike, administracije, komunikacija, itd.), proučavanju relevantnih razvoja događaja u drugim regijama, identificiranju novih ključnih tehnologija i zalaganju za jamčenje zadržavanja europskog vodstva u tim područjima i integriranja novih trendova u politike i mjere, uzimajući pritom u obzir pojmove integrirane sigurnosti i integrirane privatnosti i zadane privatnosti, kao i razmatranju toga bi li se taj rad mogao provesti preko specifične mreže za predviđanje u industriji koja bi obuhvaćala nacionalne istraživačke i tehnološke organizacije;

5.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180), ali žali zbog toga što se u njoj ne razmatraju u dostatnoj mjeri svi postojeći izazovi jer se, kada je riječ o prometnom sektoru, ograničava na umreženu i automatiziranu vožnju; podsjeća da je, iako umrežena i automatizirana vozila predstavljaju jedan od najuzbudljivijih primjera predstojeće digitalne transformacije u tom sektoru, potencijal za digitalizaciju prisutan u svim prijevoznim sredstvima, i u operativnim i u administrativnim postupcima te u cijelom lancu vrijednosti od proizvođača do putnika i tereta, kao i za koordinaciju sa svim novim tehnologijama koje se koriste u tom sektoru, poput europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava EGNOS i Galileo, od kojih se mogu očekivati rezultati u bliskoj budućnosti; zahtijeva od Komisije da se usredotoči na digitalnu transformaciju u svim vrstama prijevoza te na usluge povezane s prometom i turizmom;

6.  ističe da postupak digitalizacije nije u jednakoj mjeri koristio cijelom prometnom sektoru, što je rezultiralo štetnom fragmentacijom unutarnjeg tržišta kako između različitih tako i unutar istih vrsta prijevoza; naglašava da između država članica postoje znatne i sve veće nejednakosti u pogledu konkurentnosti i digitalizacije prijevoza koje se odražavaju i između regija, poduzeća i MSP-ova; vjeruje da bi razvijanje koordinirane strategije industrijske digitalizacije za EU pomoglo u nadvladavanju te fragmentacije i razlika i privlačenju ulaganja u digitalne projekte; naglašava da cilj ne bi trebao biti donošenje tek jednog u nizu dokumenata o politici, već stvarne strategije koja odražava trendove inovacije i tržišni potencijal, a čija bi se provedba stalno evaluirala;

7.  smatra da će strategija industrijske digitalizacije doprinijeti rješavanju nekih od najaktualnijih izazova u prometnom i turističkom sektoru; stoga poziva Komisiju da nastavi podržavati digitalizaciju kako bi se:

(a)  povećala ukupna sigurnost, kvaliteta i ekološka učinkovitost prometnog sektora;

(b)  povećala mogućnost pristupa bez prepreka za sve, uključujući starije osobe i osobe sa smanjenom pokretljivošću ili invaliditetom te kako bi se razvila svijest o alternativnim rješenjima u području mobilnosti, kojima se putnicima pruža veća mogućnost izbora, proizvodi koji su pristupačniji i prilagođeniji korisnicima te više informacija, u cijelom EU-u te i u urbanim i u slabije razvijenim regijama;

(c)  smanjili troškovi prijevoza, kao što su troškovi održavanja, te poboljšala učinkovitost upotrebe postojećeg kapaciteta prometne infrastrukture (npr. vožnja u konvoju (platooning), kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) i riječni informacijski servisi (RIS));

(d)  unaprijedila konkurentnost poticanjem dolaska novih tržišnih sudionika, osobito MSP-ova i start-up poduzeća, kako bi se doveli u pitanje postojeći monopoli;

(e)  olakšala ispravna i usklađena provedba zakonodavstva EU-a razvojem sustava upravljanja prometom, inteligentnih prometnih sustava, digitalnih tahografa, elektroničkih sustava za naplatu cestarina itd. te kako bi se izradili regulatorni okviri prikladni za stvarne nove situacije koje mogu nastati uslijed primjene naprednih tehnologija;

(f)  smanjilo administrativno opterećenje za male i srednje subjekte u prometnom sektoru te za start-up poduzeća i to pojednostavljenjem administrativnih postupaka, osiguranjem praćenja i sljedivosti tereta te optimizacijom voznih redova i protoka prometa;

(g)  nastavila štititi prava putnika, među ostalim i putem zaštite podataka, također i u multimodalnim putovanjima;

(h)  smanjili problemi povezani s asimetrijom informacija na prometnom tržištu;

(i)  poticali privlačnost i razvoj turističkog sektora, koji pomaže u stvaranju oko 10 % europskog BDP-a, te kreativnih industrija u urbanim, ruralnim i najudaljenijim područjima, primjerice boljim povezivanjem mobilnosti i usluga turizma, među ostalim i kada je riječ o slabije poznatim odredištima;

8.  ističe da je neprekinuta povezivost visoke učinkovitosti preduvjet za brze, sigurne i pouzdane veze za sve vrste prijevoza i za daljnju digitalizaciju prometnog sektora; žali zbog velike fragmentiranosti digitalne pokrivenosti u EU-u; smatra da su ulaganja u širokopojasni internet i poštena dodjela spektra ključni za digitalizaciju prometnog sektora; u tom pogledu naglašava potrebu za međusektorskom vizijom, koja bi na primjer obuhvaćala elektronički sektor, telekomunikacije, promet i turizam; poziva Komisiju i države članice da ispune svoju obvezu pružanja takve vrste povezivosti na glavnim prometnim putovima i čvorištima najkasnije do 2025. te da pokrenu cjelovitu pokrivenost diljem EU-a;

Stvaranje uvjeta za uspješnu industrijsku digitalizaciju: infrastruktura, ulaganje, inovacije i vještine

9.  ističe da strategija industrijske digitalizacije nudi mogućnost za unapređenje inovacija, učinkovitosti i održivih tehnologija kojima se povećava konkurentnost i modernizira industrijska baza EU-a te uklanjaju prepreke za razvoj digitalnog tržišta; ističe da se integrirana industrijska digitalizacija mora temeljiti na snažnim povoljnim uvjetima, od prvoklasne digitalne infrastrukture koja je otporna na promjene u budućnosti, istraživanja i razvoja i okruženja koje pogoduje ulaganjima do odgovarajućeg ažuriranog zakonodavnog okvira kojim se potiču inovacije, produbljenog jedinstvenog digitalnog tržišta, visokih razina vještina i poduzetništva i ojačanog socijalnog dijaloga;

10.  ističe potrebu da se poveća javno i privatno ulaganje u povezivost visoke brzine, na primjer preko 5G, optičkih kablova, infrastrukture za navigaciju i satelitsku komunikaciju, kako bi se zajamčila čvrsta osnova digitalne infrastrukture u urbanim i industrijskim područjima; ističe važnost usklađivanja u dodjeli radiofrekvencijskog spektra, u cilju povećanja potražnje za povezivošću i povećanja predvidljivosti okruženja za ulaganje u mrežu; ističe potrebu da se uspostavi vodstvo u digitalnom industrijskom lancu vrijednosti i ključnim tehnologijama, kao što su 5G, kvantne tehnologije, računalstvo visokih performansi, umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, analiza velikih podataka, internet stvari, robotika, automatizacija (uključujući visoko automatiziranu vožnju) i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija; u tom pogledu podržava radne dokumente Komisije priložene njezinoj komunikaciji;

11.  napominje da digitalna transformacija u prometnom i turističkom sektoru, osobito razvoj ekonomije na zahtjev i ekonomije suradnje, doprinosi znatnoj promjeni ponašanja putnika i potrošača u pogledu mobilnosti i turizma, kao i potrebi za prilagodbom infrastrukture; poziva Komisiju da ocijeni učinke digitalizacije na usluge u području prometa, mobilnosti i turizma, s posebnim naglaskom na ponašanju i odabirima korisnika tih usluga, te da još više iskoristi potencijal te društvene promjene;

12.  napominje da rastuća digitalizacija distribucije putnih karata znači da potrošači na internetu lako mogu doći do većeg broja informacija, no u sve većoj mjeri na način kojim se otežava usporedba ponude; smatra da je stoga potrebno osnažiti zaštitne mjere za transparentnost i neutralnost u području distribucije, osobito internetske, kako bi potrošači mogli donijeti informirane odluke na temelju pouzdanih informacija, ne samo o cijenama nego i o ostalim čimbenicima, uključujući kvalitetu usluge i popratne ponude; vjeruje da će se tom transparentnošću i promicati tržišno natjecanje i pružiti potpora razvoju multimodalnog prijevoza;

13.  smatra da bi digitalizacija potrošačima trebala pružiti više izbora, prilagođene proizvode jednostavnije za uporabu te više informacija, posebice u pogledu kvalitete proizvoda ili usluga;

14.  ističe da utjecaj jezičnih barijera na industriju i njezinu digitalizaciju nije razmotren na odgovarajući način ni evaluiran u dokumentima o digitalnom tržištu; potiče Komisiju i države članice da promiču razvoj jezičnih tehnologija koje će, zajedno s digitalizacijom industrije, smanjiti fragmentiranost europskog tržišta;

15.  naglašava da je ta posebna potpora „analognoj” višejezičnosti u Europi korisna i za digitalizaciju europske industrije i poučavanje sveobuhvatnih digitalnih vještina; stoga naglašava da bi se znatno više pozornosti trebalo posvetiti osnovnim istraživanjima u području softvera za statističko, inteligentno i strojno poduprto prevođenje i učenje;

16.  ističe da se regije trebaju usredotočiti na svoje proizvodne vrline i potaknuti svoj razvoj pomoću pametne specijalizacije, pametnih lanaca i klastera; smatra da klasteri i sinergije između malih i srednjih poduzeća, industrijskih subjekata, obrtničkog sektora, start-upova, akademske zajednice, istraživačkih centara, organizacija potrošača, sektora kreativne industrije, financija i drugih dionika mogu biti uspješni modeli za razvoj digitalne proizvodnje i inovacija; potiče istraživanje, inovacije i strukturnu koheziju u EU-u; ističe važnost programa ubrzanog razvoja i poduzetničkog kapitala kako bi se pomogao rast start-up poduzeća; napominje važnost upotrebe digitalizacije za unapređenje inovacija poslovnih modela, kao što su sustavi „plati po proizvedenom” (pay-per-output) i masovna personalizacija;

17.  smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti konkretnim problemima s kojima su suočeni MSP-ovi u okolnostima u kojima bi relativne koristi od digitalizacijskih napora, u pogledu energije, učinkovite uporabe resursa i učinkovitosti proizvodnje, bile najviše; podržava jačanje udruga MSP-ova i njihova dosega preko programa digitalizacije, razvoja centara za primijenjene znanosti s fokusom na digitalizaciji i sufinanciranja istraživanja i razvoja u okviru samih MSP-ova; smatra da bi trebalo posvetiti pozornost vlasništvu podataka i pristupu podacima te razvijanju europskog programa za digitalno naukovanje;

18.  pozdravlja uspostavljanje platforme za pametnu specijalizaciju za modernizaciju industrije, a posebno prijedlog Komisije iz Akcijskog plana za digitalizaciju industrije, da se stvori mreža centara stručnosti i centara za digitalne inovacije kako bi se ojačala industrijska digitalizacija i digitalne inovacije za MSP-ove u svim regijama; napominje da u tom pogledu ne bi trebalo zanemariti obrtnički sektor; poziva Komisiju da osobito potiče uspostavu centara za digitalne inovacije i centara za digitalne kompetencije u manje digitaliziranim europskim regijama; poziva Komisiju da pruži veća sredstva za centre za digitalne inovacije preko različitih europskih instrumenata (Obzor 2020., strukturni fondovi itd.) kako bi se podržali napori i strategije država članica usmjereni na razvoj nacionalne mreže centara za digitalne inovacije i da razmotri testiranje pristupa zaštićenog okruženja u kojem međusektorske eksperimente u kontroliranom okruženju neće blokirati postojeći propisi; poziva države članice da povećaju transnacionalnu suradnju među svojim centrima za digitalne inovacije; smatra da bi se imenovani centri za digitalne inovacije trebali specijalizirati u industrijskim digitalnim inovacijama kako bi doprinijeli rješavanju društvenih izazova s kojima je suočena Europa; u tom pogledu smatra da bi sredstva programa Obzor 2020. za centre za digitalne inovacije mogli biti kombinirani sa sredstvima iz tog programa namijenjenima za društvene izazove; primjećuje mogućnost vaučera za inovacije u području informacijske i komunikacijske tehnologije za MSP-ove u pogledu pristupa savjetima, razmjeni najboljih praksi i stručnosti centara za digitalne inovacije;

19.  napominje važnu ulogu gradova i lokalnih vlasti u razvijanju novih poslovnih modela i pružanju digitalne infrastrukture i potpore za MPS-ove i druge aktere iz industrije, kao i goleme prilike koje digitalne industrijske inovacije nude gradovima, na primjer preko lokalne proizvodnje bez stvaranja otpada, uže integracije industrijske proizvodnje s lokalnom i urbanom logistikom i prometom, kao i proizvodnje energije, potrošnje, proizvodnje i 3D ispisa; smatra da bi gradovi također trebali moći pristupiti centrima za digitalne inovacije; traži od Komisije da razmotri lokalne, nacionalne i međunarodne najbolje prakse i da potiče njihovu razmjenu; pozdravlja objavu europskog indeksa digitalnih gradova i inicijative za promicanje interoperabilnosti podataka i sustava među europskim gradovima; primjećuje da inicijativa pametnih gradova ima ulogu u tom pogledu; ističe pozitivno iskustvo regionalnih savjetodavnih foruma;

20.  naglašava ulogu koju javna nabava i pravni zahtjevi za registraciju poduzeća i izvješćivanje o poslovnoj djelatnosti ili otkrivanje mogu imati u unapređenju nove industrijske digitalne tehnologije; traži od Komisije da razmotri kako se javnu nabavu može iskoristiti kao mehanizam za privlačenje inovacija; traži od Komisije da u svoj program REFIT uključi digitalnu provjeru kako bi se zajamčilo da su propisi ažurni u digitalnom kontekstu i da olakšaju razmjenu najboljih praksi među javnim tijelima o uporabi kriterija inovativnosti u javnoj nabavi; preporučuje ubrzanje prilagodbe pravnog i tehnološkog okruženja, poput tranzicije na IPv6, potrebama pokretanja digitalizacije industrije i interneta stvari;

21.  ističe važnost oslobađanja dostatnog javnog i privatnog financiranja za digitalizaciju europske industrije, uz bolju upotrebu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); smatra da to treba znatno unaprijediti, a javna ulaganja u digitalnu infrastrukturu treba povećati; ističe središnju važnost financiranja iz privatnih i suradničkih platformi; traži od Komisije da uspostavi financijski okrugli stol za industrijsku digitalizaciju koji će razmotriti pitanje i pronaći inovativne prijedloge za financiranje; žali što su sredstva dodijeljena digitalnim politikama u proračunu EU-a premala kako bi imala pravi učinak; prepoznaje potrebu da se potakne europsko gospodarstvo preko produktivnih ulaganja: smatra da bi dostupnost postojećih europskih financijskih instrumenata, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi te Obzor 2020., trebala zajamčiti ispunjenje tog cilja; smatra da bi kombinacija tih sredstava trebala biti dosljedna nacionalnim resursima i propisima o državnoj potpori; uviđa ulogu javno-privatnih partnerstava i zajedničkih poduzeća:

22.  poziva države članice da, u cilju podržavanja učinkovite industrijske digitalizacije, pruže fiskalne poticaje poduzećima koja provode digitalne i pametne proizvodne sustave;

Osiguranje europskog tehnološkog vodstva i sigurnosti u industrijskoj digitalizaciji: spajanja i preuzimanja, kibersigurnost, tokovi podataka, normizacija

23.  uviđa neophodnu potrebu da se ojača istraživanje i razvoj; poziva Komisiju da podrži i unutarnje i vanjske napore istraživanja i razvoja i da potiče mreže inovacija i suradnju među start-upovima, afirmiranim korporativnim subjektima, MSP-ovima, sveučilištima, itd., u digitalnom ekosustavu; traži od Komisije da razmotri kako izvući maksimalnu korist iz prijenosa na tržište rezultata istraživanja ostvarenih u okviru Obzora 2020. i njihovog iskorištavanja od strane europskih poduzeća; traži od Komisije da poveća udjel istraživačkih projekata Obzora 2020. koji stvaraju patente i zahtjeve u pogledu prava intelektualnog vlasništva i da o tome izvješćuje;

24.  naglašava važnost zaštite osjetljivih europskih tehnologija i znanja i iskustva koji čine osnovu buduće industrijske snage i gospodarske otpornosti; naglašava potencijalne rizike u pogledu strateških izravnih stranih ulaganja potaknutih državnom i industrijskom politikom, koje osobito provode poduzeća u državnom vlasništvu putem spajanja i preuzimanja; naglašava činjenicu, u pogledu izravnih stranih ulaganja, da su neki vanjski ulagači sve zainteresiraniji da steknu osjetljive europske tehnologije spajanjem i preuzimanjem; pozdravlja inicijativu Komisije da prouči iskustvo Odbora za strana ulaganja u SAD; naglašava da bi jednak pristup tržištu za ulaganja trebalo provesti uspostavom globalnih pravila;

25.  ističe da razvoji u vezi s automatizacijom, robotikom i primjenom umjetne inteligencije u proizvodnji, kao i duboka integracija tehničkih komponenti različitog porijekla, otvaraju nova pitanja u pogledu odgovornosti za proizvode i proizvodne pogone; poziva Komisiju da čim prije pojasni pravila za sigurnost i odgovornost za autonomne sustave, uključujući uvjete za ispitivanja;

26.  uviđa da otvorenost i povezivost također imaju potencijalne utjecaje na osjetljivost na kibernapade, sabotažu, manipuliranje podacima ili industrijsku špijunažu i ističe u tom kontekstu važnost zajedničkog europskog pristupa kibersigurnosti; uviđa da je potrebno povećati osviještenost o povećanju kibersigurnosti; smatra da je kiberotpornost ključna odgovornost za poslovne predvodnike i kreatore industrijskih i sigurnosnih politika na nacionalnoj i europskoj razini; smatra da su proizvođači nadležni za jamčenje normi sigurnosti i kibersigurnosti kao temeljnih parametara izvedbe u svim digitalnim inovacijama u skladu s najnaprednijom dostupnom tehnologijom i načelima integrirane i zadane sigurnosti, ali i da se u određenim uvjetima i pod određenim kriterijima može odstupiti od te odgovornosti proizvođača; primjećuje da bi zahtjevi kibersigurnosti za sigurnosne norme za internet stvari i informacijsku tehnologiju, na primjer na temelju referentne arhitekture RAMI 4.0 i ICS, ojačali europsku kiberotpornost; smatra da u vezi s time europska normizacijska tijela imaju posebnu ulogu i da ih ne bi trebalo zanemariti; traži od Komisije da prouči različite modele za unapređenje kibersigurnosti za internet stvari; međutim, poziva javne institucije da zahtjeve u pogledu kibersigurnosti učine obveznima za javnu nabavu u pogledu opreme informacijske tehnologije i proizvode interneta stvari; smatra da je od velike važnosti nuditi provjere i savjete u području kibersigurnosti MSP-ovima za njihove digitalizirane industrijske proizvode; smatra da bi razmjena najboljih praksi između država članica EU-a mogla olakšati europsku kiberotpornost u tom pogledu;

27.  smatra da bi trebali postojati zajednički kriteriji za kritičku infrastrukturu i njezinu digitalnu sigurnost i da je Direktiva EU-a o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava prvi korak prema postizanju visoke zajedničke razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava unutar Unije; poziva Komisiju da se zalaže za njezin dosljedan i pravovremeni prijenos u državama članicama; ističe potrebu da ojača ulogu koju upravljačka tijela navedena u Direktivi EU-a o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava imaju u uspostavljanju povjerenja u buduće tehnologije; napominje da bi se trebala priznati važnost mehanizama za nadzor kiberprijetnji i ispitivanja vidokruga za sigurnost digitalne industrije EU-a, uz poseban naglasak na zaštitu MSP-ova i potrošača;

28.  ističe da posebnu pozornost treba posvetiti pitanju prikupljanja industrijskih podataka i informacija ili podataka i informacija ili podataka povezanih s proizvodnjom, kao i pristupanju tim podacima i informacijama; u tom pogledu ističe da poseban naglasak treba staviti na načela suvereniteta nad podacima, otvorenog i standardiziranog pristupa podacima i dostupnosti podataka, na jačanje inovacija i produktivnosti, novih usluga i poslovnih modela te na mogućnost revizije sigurnosti, uz omogućavanje poštenog tržišnog natjecanja; ističe da se treba veoma oprezno uhvatiti u koštac s novim oblicima reguliranja vlasništva nad podacima i pristupa podacima i da ih se može uvesti samo nakon opsežnih savjetovanja sa svim relevantnim dionicima; smatra da i inovacije i privatni interesi radnika i potrošača moraju biti zaštićeni u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka; uz to naglašava da treba promicati otkrivanje informacija zbog javnog interesa i u znanstvene svrhe i pristup takvim informacijama; primjećuje u tom pogledu prijedlog Komisije za podatkovno gospodarstvo kako bi se promicalo zajedničko europsko tržište podataka; smatra da je u tekućoj raspravi o podatkovnom režimu potrebno naglasiti dva ključna aspekta u cilju poticanja razvoja tehničkih rješenja za pouzdano utvrđivanje i razmjenu podataka, tj. s jedne strane tipski ugovori i njihova pravila, a s druge uvođenje provjere nepoštenosti u ugovornim odnosima između poduzeća;

29.  naglašava da inicijativa Europski oblak, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom o slobodnom protoku podataka, čiji je cilj uklanjanje neopravdanih ograničenja u pogledu lokacije podataka, ima potencijal za daljnje poticanje procesa digitalizacije europske industrije, posebice MSP-ova i start-up poduzeća, te za sprečavanje fragmentacije jedinstvenog tržišta EU-a; poziva Komisiju da prati usvajanje i dosljednu provedbu inicijative Europski oblak kako bi se omogućilo da protok i korištenje podataka budu pravedni, brzi, pouzdani i neometani; podsjeća Komisiju da se u svojoj komunikaciji obvezala da će podnijeti zakonodavni prijedlog o slobodnom protoku podataka unutar EU-a kako bi se u nacionalnom zakonodavstvu ili propisima uklonili ili spriječili neopravdani zahtjevi u pogledu lokalizacije;

30.  snažno vjeruje da su, prije svega u prometnom sektoru, otvoreni podaci, veliki podaci i analiza podataka i dalje ključni elementi za iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta i poticanje inovacija; žali što su inicijative kojima se olakšava protok podataka i dalje fragmentirane; ističe da je potrebno više pravne sigurnosti, što se ponajviše odnosi na pitanja vlasništva i odgovornosti, na temelju potpunog poštovanja privatnosti i zaštite podataka;

31.  uviđa potencijal digitalizacije industrije u svrhe dohvata sektorskih podataka te upravljanja od strane javnih i polujavnih tijela i tržišnih sudionika;

32.  ističe ulogu integriranja otvorenosti strukture kao načela dizajna za digitalne komponente;

33.  uviđa važnost zaštite tehničkog znanja i iskustva u pogledu razmjene i međupovezanosti industrijsko-digitalnih komponenti uz istovremeno omogućavanje i unapređivanje interoperabilnosti i povezivosti s kraja na kraj;

34.  ističe da europsko vodstvo u industrijskoj digitalizaciji zahtijeva jaku normizacijsku strategiju koju treba koordinirati s državama članicama i Komisijom, uključujući interoperabilnost u digitalnoj domeni; naglašava važnost i jedinstveni sastav europskih normizacijskih tijela, s njihovim uključivim pristupom temeljenim na konsenzusu kojim se obuhvaćaju društveni dionici, a osobito MSP-ovi; poziva Komisiju da potiče razvoj otvorenih normi i pozdravlja njezinu namjeru da zajamči pristup i učinkovito licenciranje patenata bitnih za norme u okviru uvjeta FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući) i priznaje da je to neophodno za promicanje inovacija i istraživanja i razvoja u EU-u; smatra da bi kružno gospodarstvo moglo biti važan pokretač dosljedne normizacije komunikacijskih tokova diljem industrijskih lanaca vrijednosti; poziva na koordinirani pristup diljem EU-a preko europskih organizacija za norme (CEN, CENELEC i ETSI) u pogledu međunarodnih foruma i konzorcija; smatra da je poželjno težiti globalnim i univerzalnim normama, ali i ističe da postoji spremnost da se uspostave europske norme ako međunarodna suradnja u normizacijskim forumima ne bude konstruktivna; smatra da je interoperabilnost posebno nužna u domeni interneta stvari kako bi se osiguralo da se razvojem novih tehnologija unapređuju mogućnosti za potrošače, koji ne bi trebali biti ovisni o samo nekolicini određenih pružatelja usluga;

35.  ističe da trgovinske prepreke u području digitalizacije otežavaju međunarodnu aktivnost europske industrije i štete europskoj konkurentnosti; smatra da sporazumi o poštenoj trgovini između EU-a i trećih zemalja mogu snažno doprinijeti zajedničkim pravilima u području zaštite podataka, tokova podataka te uporabe podataka i normizacije;

Socijalna dimenzija: vještine, obrazovanje i socijalne inovacije

36.  smatra da treba poduzeti velike napore u pogledu sustava obrazovanja, oporezivanja i socijalnog osiguranja kako bi se učinci transformacije integrirali u europske socijalne i gospodarske modele; ističe da će digitalna transformacija industrije imati velik društveni učinak, od zapošljavanja, radnih uvjeta i prava radnika do obrazovanja i vještina, e-zdravstva, okoliša i održivog razvoja; ističe potrebu da se u okviru te promjene teži sigurnosti; poziva Komisiju da na prikladan način procijeni socijalne učinke industrijske digitalizacije i odgovori na njih te da, po potrebi, predloži daljnje mjere za rješavanje digitalnog jaza i promicanje uključivog digitalnog društva potičući pritom europsku konkurentnost;

37.  podsjeća da je Sud Europske unije definirao koncept „radnika” na temelju radnog odnosa koji karakteriziraju određeni kriteriji kao što su podređeni položaj, osobni dohodak i priroda posla(12); poziva na postizanje pravne sigurnosti o definiciji „zapošljavanja” na digitalnom tržištu rada kako bi se osigurala usklađenost s radnim i socijalnim zakonodavstvom; ističe da su svi radnici u ekonomiji platformi zaposleni ili samozaposleni na osnovi prednosti činjenica i da bi ih u skladu s time trebalo kategorizirati, bez obzira na ugovornu situaciju;

38.  ističe da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelji socijalne kohezije u digitalnom društvu; ističe da je Europa suočena s digitalnim jazom u tom pogledu; poziva na provedbu jamstva vještina, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i u suradnji s njima te poziva države članice da pronađu načine kako bi ispunile potrebu građana za stalnim osposobljavanjem/prekvalifikacijom, obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem kako bi se zajamčio neometan prijelaz na pametno gospodarstvo; naglašava važnost promicanja i priznavanja digitalnih vještina i novog trenda usmjerenog na posjedovanje više vještina; smatra da bi poslodavci trebali koristiti europski socijalni fond za takvo osposobljavanje i kako bi promicali digitalne instrumente za stjecanje novih vještina u suradnji s industrijom i socijalnim partnerima; pozdravlja razradu nastavnog materijala i nastavnih planova specifičnih za pojedini sektor; traži od Komisije da razmotri mogućnosti za uspostavljanje sustava certificiranja za programe trajnog obrazovanja za digitalne vještine;

39.  ističe da digitalne vještine moraju biti integrirane u nacionalne nastavne planove; napominje da bi primjere inicijativa koje podržava Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, poput europskog mjeseca kibersigurnosti i europskog kibersigurnosnog izazova, trebalo dodatno razraditi kako bi se ostvario taj cilj; naglašava važnost specijaliziranog osposobljavanja za nastavnike u digitalnim vještinama i da bi digitalne vještine trebalo podučavati svoj djeci; poziva države članice da zajamče da su sve škole opremljene s bežičnim internetom i najmodernijim materijalima informacijske tehnologije; napominje da programiranje također ima važnu ulogu; poziva na razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se učilo iz ustaljenih praksi kao što su program Fit4Coding, inicijative digitalnih akademija, programi e-učenja ili škole programiranja kao što je Webforce3; traži od Komisije da promiče integraciju provjeravanja digitalnih vještina u istraživanjima IGCU/Pisa kako bi se omogućilo natjecanje i usporedbu između država članica EU-a; poziva države članice da, u suradnji s Komisijom, osmisle interdisciplinarne studijske programe usmjerene na integraciju više kompetencija, poput informacijske tehnologije zajedno s poslovnim upravljanjem ili inženjerstva i podatkovnih znanosti; ističe da bi sve države članice trebale osmisliti sveobuhvatne nacionalne strategije digitalnih vještina s ciljevima, na što ih je već pozvala Komisija; ističe ključnu ulogu koju socijalni partneri i drugi dionici mogu imati u sastavljanju i provedbi tih strategija; primjećuje da je do sada samo pola država članica EU-a napravilo nacionalne koalicije za digitalna radna mjesta; ističe da bi posebna proračunska linija koja bi bila namijenjena aktivnostima Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta ojačala širenje informacija i unaprijedila aktivnosti;

40.  naglašava važnost ulaganja u digitalizaciju strukovnog osposobljavanja i obrtničkog sektora; ističe da digitalne vještine također treba kombinirati s inženjerskim vještinama i promicanjem obrazovanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, kao i promicanjem mekih vještina, poput komunikacije, koordinacije timova i međusektorskog pristupa;

41.  zahtijeva da se rodna perspektiva uvrsti u sve digitalne inicijative, jamčeći da digitalna transformacija postane i pokretačka snaga za rodnu ravnopravnost; naglašava potrebu da se riješi ozbiljna razlika među rodovima u informacijskom i komunikacijskom sektoru, s obzirom na to da je to ključno za europski dugoročni rast i prosperitet;

42.  uviđa potencijal digitalizacije u pogledu dostupnosti socijalnih usluga i ostalih javnih usluga, kao i uključivanja osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću na tržište rada; posebno ističe važnost rada na daljinu u tom kontekstu;

43.  ističe da, kako pokazuje iskustvo s inicijativom Europeana, digitalizacija europskih djela predstavlja veliku priliku za poboljšanje njihove pristupačnosti, distribucije i promidžbe te da digitalne inovacije mogu biti pokretač potpune promjene u načinu izlaganja kulturnih dobara i pristupa njima; ističe da je prije svega važno promicati upotrebu 3D tehnologije za prikupljanje podataka i obnovu uništenih kulturnih dobara i kulturne baštine; naglašava da je potrebno zajamčiti sredstva za digitalizaciju, očuvanje i internetsku dostupnost europske kulturne baštine;

44.  žali zbog činjenice da povijesni i kulturni lokaliteti često nisu lako dostupni osobama s invaliditetom te ističe mogućnosti koje predstavlja snažnija digitalna kulturna platforma u pogledu poboljšanja angažmana i pristupačnosti kulturnih iskustava, lokaliteta i artefakata diljem Europe bez obzira na zemljopisnu lokaciju;

45.  potiče istraživanje i razvoj pomoćnih tehnologija koje bi se mogle iskoristiti i postati novi industrijski proizvodi za uključivanje osoba s invaliditetom;

46.  podržava uspostavu redovite razmjene najboljih praksi, dvogodišnje provjere napretka i preporuka o digitalizaciji industrije;

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

(2)

SL C 199 E, 7.7.2012., str. 131.

(3)

SL C 236 E, 12.8.2011., str. 57.

(4)

SL C 236 E, 12.8.2011., str. 41.

(5)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2014)0032.

(6)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0535.

(7)

SL C 93, 9.3.2016., str. 120.

(8)

SL C 332 E, 15.11.2013., str. 22.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0486.

(10)

SL C 81 E, 15.3.2011., str. 45.

(11)

SL C 236 E, 12.8.2011., str. 24.

(12)

Vidi predmet Suda Europske unije C-596/12, stavak 17. i predmet Suda Europske unije C-232/09, stavak 39.


OBRAZLOŽENJE

Industrija ima ključnu ulogu u europskom gospodarstvu. Pruža radna mjesta, gospodarsku dinamičnost i može dati ključan doprinos pronalaženjem rješenja za velike društvene probleme s kojima je suočena Europska unija, od ciljeva održivog razvoja i klimatskih promjena do demografskih promjena, socijalne nesigurnosti i gubitka bioraznolikosti. Istovremeno se svijet nalazi u novoj industrijskoj revoluciji koja se temelji na digitalizaciji i automatizaciji. To mijenja poslovne modele, lance vrijednosti, proizvodnju i potrošnju. Nastaju nove ključne tehnologije, kao što su veliki podaci, internet stvari, 5G, računalstvo u oblaku, robotika, umjetna inteligencija, kvantne tehnologije itd. Nastaje globalno nadmetanje oko toga tko će najbrže primijeniti te nove razvoje i prilagoditi se na njih na održiv i socijalni način.

Kako bi europska industrija ostala konkurentna, ključno je da predvodi tu novu industrijsku revoluciju inovacijama i na osnovi održivosti. Europska industrija ima jasne industrijske prednosti u tom pogledu. Ima znanje i iskustvo, istraživanje i razvoj, kvalificirane radnike, veliko jedinstveno tržište, jaku industrijsku bazu i iskustvo u povezivanju proizvodnje i usluga. U tom je kontekstu Europi potrebna ambiciozna strategija industrijske modernizacije za digitalizaciju njezine proizvodne baze. Komunikacija Europske komisije važan je prvi korak u pravom smjeru.

Za takvu je strategiju potreban holistički pristup temeljen na sljedećim stupovima:

•  europskoj koordinaciji i viziji

•  uspostavljanju pravih okvirnih uvjeta (infrastruktura, ulaganja, inovacije)

•  isticanju sigurnosti kao europske posebnosti u razvoju novih ključnih tehnologija

•  povećanju socijalne otpornosti preko vještina, obrazovanja i socijalnih inovacija.

EU-u je potreban zajednički strateški pristup. Postojanjem 28 različitih nacionalnih strategija, platformi i pristupa ne iskorištavaju se europske dodane vrijednosti, dodatno se povećava fragmentiranost, može se ugroziti jedinstveno tržište i stvaraju se neučinkovitosti. Zbog toga je ključan europski pristup s europskom koordinacijskom platformom kako bi se zajamčilo da su nacionalne strategije uključene u širi kontekst kojim se uzima u obzir europska perspektiva. Osobito je potrebna zajednička europska vizija. Digitalizacija sama po sebi ne može biti nit vodilja. Digitalizacija omogućava unapređenje konkurentnosti, održivosti i dobrog rada. Digitalizacija proizvoda i usluga donijela bi industriji dodatne prihode u iznosu od više od 110 milijardi EUR godišnje tijekom idućih pet godina. Samo u Njemačkoj bi, prema Europskoj komisiji, donijela rast produktivnosti od 8 % tijekom idućeg desetljeća. Može donijeti i socioekonomske koristi te koristi za okoliš. Prema BT-u, informacijska i komunikacijska tehnologija ima potencijal smanjiti emisije ugljika EU-a za više od 1,5 Gt ekvivalenta CO2 2030. godine pomoću energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, a e-zdravstvo moglo bi stvoriti 14 milijardi EUR u uštedama prostora zahvaljujući manjem broju odlazaka liječniku.

Međutim prilagodba tim novim industrijskim trendovima neće biti moguća ako Europa ne pruži potrebne okvirne uvjete. To znači jamčenje najbolje infrastrukture za europsko gospodarstvo, npr. pomoću 5G i optičkih kablova, promicanje inovacija te istraživanja i razvoja, kao i poticanje ulaganja u nove tehnologije i modernizaciju. Prema Europskoj komisiji tijekom proteklih petnaestak godina „u proizvode povezane s IKT-om u EU-u uloženo je gotovo tri puta manje nego u SAD-u”. Razina ulaganja je preniska. Zbog toga treba uspostaviti okvirne uvjete koji će situaciju u kojoj se štedi preusmjeriti prema ulaganjima. Mala i srednja poduzeća (MSP) posebno su važna u tom kontekstu. Prema podacima iz anketa većina europskih MSP-ova smatra da zaostaje u pogledu digitalnih tehnologija i ne ulaže dovoljno u njih. Na to treba odgovoriti ulaganjem napora za digitalizaciju prilagođenih MSP-ovima.

U ovom novom digitalnom industrijskom dobu potrebno je posvetiti veću pozornost i raznim sigurnosnim aspektima, na primjer, ključne europske strateške tehnologije ne smiju se prodati jeftino stranim konkurentima, a pritom se ne smiju ni ometati slobodna tržišta. To također znači jamčenje kibersigurnosti u digitaliziranoj tvornici i internetu stvari, gdje se svaki digitalizirani proizvod ili usluga hakiranjem mogu iznenadno pretvoriti u „oružje”. Zbog toga su potrebna jasna pravila povezana s kibersigurnošću. Ključni će biti i normizacija te okvir kojim se jamči slobodan protok podataka uz istovremenu zaštitu suvereniteta nad podacima i uspostavljanje jasnih pravila za upravljanje podacima u odnosima među poduzećima. Europski konkurenti već snažno provode svoje normizacijske strategije kako bi pogurali vlastite industrijske subjekte. U tom kontekstu Europa mora popratiti svoju strategiju industrijske digitalizacije jasnim naporima u pogledu normizacije u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju.

Jasno je da će digitalizacija europske industrije donijeti i izazove. Postoji apsurdna situacija u kojoj bi nove tehnologije, prema različitim studijama, mogle dovesti do gubitka radnih mjesta i socijalne nesigurnosti, dok istovremeno Europi nedostaju kvalificirani radnici. Europi trenutno nedostaje oko 180 000 stručnjaka iz informacijskih tehnologija. Iz tog razloga strategija industrijske digitalizacije mora imati jaku socijalnu dimenziju. To uključuje i pravo na osposobljavanje te jamstvo za vještine, promicanje cjeloživotnog učenja i jamčenje toga da se digitalne vještine podučavaju od mlade dobi i da su uključene u nastavne planove. Digitalne vještine također treba transverzalno unaprijediti. Ne samo u velikim industrijama, već i kod MSP-ova te u obrtničkom sektoru. U tom je pogledu također važno spojiti digitalne vještine i strukovno osposobljavanje.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (28.3.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o digitalizaciji europske industrije

(2016/2271(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marju Lauristin

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u Europi trenutačno zaposleno šest milijuna osoba; budući da 40 % europskih radnika nema dostatne digitalne vještine i nailazi na teškoće u pogledu cjeloživotnog učenja; budući da je potrebno prilagoditi i dodatno ojačati obrazovne sustave i sustave osposobljavanja u cilju ispunjavanja zahtjeva digitalnog tržišta rada;

B.  budući da među spolovima postoji velika razlika u zaposlenosti i osposobljavanju u sektoru IKT-a, kao i snažne negativne posljedice na jednakost na tržištu rada;

C.  budući da digitalizacija industrije duboko prodire u sve dijelove sektora te na taj način povećava njegovu konkurentnost pomoću inovativne i održive proizvodnje robe i usluga, potiče gospodarski rast te otvara radna mjesta i postiže prosperitet, ali također predstavlja izazove koji zahtijevaju aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i javnih tijela u provedbi pravedne digitalne tranzicije;

D.  budući da se relativna važnost industrijske dodane vrijednosti i zapošljavanja desetljećima smanjuje, što je pridonijelo gospodarskoj neravnoteži i ima negativne učinke na socijalnu i regionalnu koheziju u pojedinim slučajevima;

E.  budući da bi digitalizacija mogla pridonijeti uspostavljanju novih odnosa umrežavanja između osoba, skupina, strojeva i sustava, stvarajući time sinergije između ljudske kreativnosti i umjetne inteligencije;

F.  budući da u prosjeku 9 % radnih mjesta prijeti automatizacija, dok će se za dodatnih 25 % radnih mjesta polovina zadataka znatno promijeniti kao posljedica automatizacije;

G.  budući da je, prema podacima Komisije, potražnja za visokokvalificiranim radnicima u području digitalne tehnologije i dalje u porastu i, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, mogla bi dosegnuti brojku od 756 000 nepopunjenih radnih mjesta do 2020., na taj način ugrožavajući europski rast i konkurentnost; budući da bi, po potrebi, trebalo revidirati postojeće obrazovne sustave i sustave osposobljavanja radi boljeg ispunjavanja potreba digitalnog tržišta rada i povećanja stopa zaposlenosti;

H.  budući da prilagodbe tehničkom razvoju i promjene koje proizlaze iz toga u području rada predstavljaju stalnu zadaću koja će u duljem nadolazećem razdoblju zaokupiti poduzeća, sindikate i tvorce politika; budući da će jedan od ključnih izazova biti uskladiti obrazovne sustave i sustave osposobljavanja s potrebama digitalnog tržišta rada i zajamčiti da digitalizacija industrije i dalje bude dopuna ljudskom radu;

1.  ističe da digitalizacija industrije predstavlja velike izazove i prilike u smislu otvaranja i gubitka radnih mjesta i organizacije rada; ističe da Komisija i države članice, u savjetovanju sa socijalnim partnerima, moraju poduzeti ciljane mjere u vezi s digitalizacijom industrije, u pogledu zapošljavanja, socijalnih, obrazovnih i poreznih politika, poboljšanja kolektivnog pregovaranja te pružanja najmodernije infrastrukture; naglašava bi digitalizacija industrije trebala biti oblikovana tako da pridonosi poboljšanju uvjeta rada;

2.  napominje da novi oblici rada temeljeni na digitalizaciji često imaju za posljedicu razdvajanje radnog mjesta i poduzeća, čime se dovode u pitanje mjerodavno radno pravo, socijalna zaštita i kolektivni ugovori, uključujući načelo jednakog postupanja na istom radnom mjestu; zabrinut je zbog povećanja nesigurnih radnih mjesta u industrijskom sektoru, uključujući lažno samozapošljavanje i štetne ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati; ističe da je potrebno zajamčiti jednaku sveobuhvatnu zaštitu radnika na digitalnom tržištu rada;

3.  napominje da postoje velike regionalne razlike u pogledu digitalizacije industrije, što utječe na radna mjesta, produktivnost i razvoj, posebno za MSP-ove; napominje da ne postoji samo regionalni nego i socijalni raskorak kad je riječ o digitalizaciji, kao i razlike među poduzećima; stoga poziva na intenzivnije ulaganje napora povezanih s razvojem uključivih digitalnih infrastruktura, uključujući pristup širokopojasnoj mreži, i pružanjem podrške MSP-ovima, osobito u regijama koje su u tom području nedovoljno razvijene; poziva Uniju da podrži ulaganja u digitalnu infrastrukturu i da u tom pogledu bolje iskoristi europske fondove; naglašava potrebu za promicanjem univerzalnog pristupa internetu, uključujući za ugrožene skupine i osobe koje žive u ruralnim područjima;

4.  smatra da su digitalne inovacije u javnom sektoru i otvoreni standardi način borbe protiv koncentracije digitalnog znanja u nekoliko industrijskih trgovačkih društava, čime se promiče uravnotežen digitalni razvoj diljem država članica;

5.  ističe važnost umrežavanja i suradnje u pogledu već uspostavljenih nacionalnih inicijativa digitalizacije, kao što je Industrie 4.0, i poziva da se pojačaju napori kako bi se podržalo regije i sektore koji trenutačno zaostaju u cilju jamčenja jednakih mogućnosti i promicanja veće gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; ističe potencijal centara digitalne izvrsnosti u pogledu pružanja podrške digitalizaciji industrije, jačanja konkurentnosti postojećih trgovačkih društava i poticanja osnivanja novih;

6.  napominje da je digitalna transformacija složen fenomen koji treba rješavati i na europskoj razini kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta te da je u tom kontekstu poželjna bliska suradnja s nacionalnim i regionalnim dionicima;

7.  poziva Komisiju i države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima redovito prate i procjenjuju učinak digitalizacije na kvalitetu, broj i vrste radnih mjesta, kao i potražnju za vještinama i kvalifikacijama, te da na odgovarajući način prilagode povezane politike kako bi se zaštitila prava radnika, zajamčilo pošteno natjecanje i osigurao doprinos digitalizacije rastućim socijalnim i radnim standardima; napominje da bi, zahvaljujući digitalizaciji industrije, razlika između otvaranja i gubitka različitih vrsta radnih mjesta mogla utjecati na financijsku stabilnost sustava socijalnog osiguranja, mirovinskih sustava i sustava osiguranja nezaposlenih u državama članicama; podsjeća da digitalizacija industrije ne utječe jednako na sva buduća radna mjesta i da ne bi trebalo podcijeniti važnost ljudske interakcije;

8.  primjećuje učinke novih poslovnih modela temeljenih na digitalnim tehnologijama na tržište rada i potražnju za digitalnim vještinama radnika i pružatelja usluga; ističe da digitalizacija stvara prilike za vraćanje proizvodnje u matične zemlje; poziva Komisiju i države članice da razviju strategije vraćanja proizvodnje radi promicanja rasta i otvaranja radnih mjesta u Uniji;

9.  podsjeća da digitalizacija donosi rizik od ozbiljnije nejednake raspodjele bogatstva tako što povećava digitalni jaz koji bi mogao podijeliti društvo, države članice i regije na one koji mogu ostvariti dobit iz povećane digitalne produktivnosti i one koji to ne mogu; stoga poziva Komisiju i države članice da istraže moguće načine smanjenja nejednakosti koja proizlazi iz automatizacije;

10.  svjestan je prilika i izazova povezanih s digitalizacijom industrije; primjećuje pozitivne učinke digitalizacije industrije na povećanje fleksibilnih radnih odnosa koji mogu dovesti do bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, raznolikosti izbora u okviru mobilnog rada na daljinu te omogućiti osobama iz ruralnih i izoliranih područja da se priključe tržištu rada (pod uvjetom da imaju potrebnu infrastrukturu), potičući tako gospodarski rast; istodobno uviđa da trend potaknut digitalizacijom i usmjeren na povećanu fleksibilnost može povećati opasnost od nestabilnog i nesigurnog zaposlenja; ističe da se novi oblici rada ne smiju upotrebljavati za izbjegavanje mjerodavnog postojećeg zakonodavstva u području rada i socijalnih pitanja koje se odnosi na zaštitu radničkih i potrošačkih prava; napominje da tradicionalne industrije i poduzeća u okviru ekonomije platformi moraju biti ravnopravni;

11.  poziva Komisiju i države članice da prikupe podatke radi praćenja i ocjene učinka digitalizacije na oblike zapošljavanja i uvjete rada, da pokrenu potrebne inicijative kako bi se razjasnila pravna situacija radnika na platformama, osobito razlikujući samozaposlene osobe i zaposlenike, te da po potrebi prilagode mjerodavno zakonodavstvo kako bi se osiguralo da su sva radna mjesta na primjeren način obuhvaćena zakonom o radu; naglašava da svi radnici imaju jednaka socijalna prava zajamčena Ugovorima i Poveljom europske unije o temeljnim pravima, koja bi trebalo poticati, uključujući pravo slobode kretanja, slobodu udruživanja, pravo na sklapanje kolektivnih ugovora i pravo na poduzimanje kolektivnog djelovanja; ističe potrebu za razmjernim regulatornim i administrativnim okruženjem za ekonomiju platformi u kojemu se uzimaju u obzir prava i obveze svih dionika;

12.  podsjeća da je Sud Europske unije definirao koncept „radnika” na temelju radnog odnosa koji karakteriziraju određeni kriteriji kao što su podređeni položaj, osobni dohodak i priroda posla(1); poziva na postizanje pravne sigurnosti o definiciji „zapošljavanja” na digitalnom tržištu rada kako bi se osigurala usklađenost s radnim i socijalnim zakonodavstvom; ističe da su svi radnici u ekonomiji platforme zaposleni ili samozaposleni na osnovi činjenica kojima se daje prednost i da bi ih u skladu s time trebalo kategorizirati, bez obzira na ugovornu situaciju;

13.  zabrinut je zbog znatnih razlika između razine usvojenih digitalnih vještina radnika unutar i između različitih država članica; ističe potrebu za time da se premosti taj jaz koji ima negativne učinke na razvoj mogućnosti i tržište rada;

14.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da digitalizacija industrije i posljedično povećanje novih oblika rada neće štetno utjecati na doprinose za socijalno osiguranje i da će svi doprinosi biti plaćeni za sve oblike rada; napominje da digitalna rješenja mogu olakšati naplatu poreza i doprinosa za socijalno osiguranje;

15.  poziva Komisiju i države članice da redovito uključuju socijalne partnere u postupak prilagodbe regulatornog okvira za digitalno gospodarstvo; poziva socijalne partnere da sklope kolektivne ugovore za ekonomiju platformi;

16.  poziva države članice da zajamče pristup osposobljavanju za vještine potrebne u 21. stoljeću, posebno za digitalne vještine, kritičko razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i upotrebu velike količine podataka, kako bi se osiguralo jednako sudjelovanje svih građana na jedinstvenom digitalnom tržištu; u tom kontekstu naglašava važnost transverzalnih kompetencija koje radnicima omogućuju donošenje svjesnih odluka i razvijanje osjećaja za poduzimanje inicijative i samosvijesti; ističe ulogu poslodavaca u organizaciji i financiranju odgovarajućeg programa osposobljavanja kojim se radnicima omogućuje da poboljšaju svoje digitalne vještine i kvalifikacije; skreće posebnu pozornost na radnike kojima prijeti otkaz kao posljedica postojeće digitalizacije industrije;

17.  naglašava važnost cjeloživotnog učenja za sve radnike u digitalnom dobu; poziva Komisiju i države članice da zajamče da će radnici koji izgube radno mjesto brzo moći pristupiti programima prekvalifikacije za stjecanje digitalnih vještina ako to budu željeli; poziva da se sustav socijalne zaštite modernizira kako bi odražavao modele rada i karijere koje oblikuje digitalizacija;

18.  naglašava važnost usklađivanja obrazovnih sustava s potrebama digitalnog gospodarstva kako bi se studentima omogućilo stjecanje relevantnog znanja i vještina; ponovno poziva Komisiju i države članice da promiču interdisciplinarno razmišljanje u školama kako bi se uspješno odgovorilo na sve veću potražnju za digitalnim i komplementarnim vještinama; poziva države članice da se usredotoče ne samo na nadogradnju vještina radne snage nego i na promicanje podučavanja i interesa za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM), kao i interesa za poduzetničke i odgovarajuće socijalne i komunikacijske vještine, od najranije dobi; ističe da je potrebno uložiti posebne napore kako bi se nadišle vrlo izražene razlike među spolovima u sektoru IKT-a; poziva države članice da uključe socijalne partnere i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje u strategije za razvoj vještina i programe osposobljavanja na radu za digitalno doba;

19.  napominje da se nepodudaranje vještina u digitalnom gospodarstvu ne odnosi samo na nedostatak vještina, već je rezultat loših uvjeta rada, zbog kojih neki od najkvalificiranijih radnika odabiru raditi negdje drugdje, kao i lošeg upravljanja ljudskim resursima, što dovodi do neuspješnog iskorištavanja vještina i znanja digitalne generacije;

20.  pozdravlja inicijative Komisije čiji je cilj riješiti problem manjka visokokvalificiranih radnika, kao što je Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta; naglašava da se trajni uspjeh u tom području može postići samo sudjelovanjem svih relevantnih dionika, uključujući socijalne partnere, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje i nevladine organizacije;

21.  ističe da radnici nisu manje važni od automatiziranih proizvodnih sustava ili digitaliziranih platformi te da imaju važnu ulogu u oblikovanju svojih radnih okruženja i digitalizaciji industrije; stoga naglašava potrebu za jačanjem prava na savjetovanje i sudjelovanje u pitanjima koja se tiču trgovačkih društava, kao i uključenost socijalnih partnera na svim razinama kako bi se zajamčila pravedna digitalna tranzicija;

22.  ističe da je potrebno utvrditi i analizirati pozitivne učinke koji proizlaze iz digitalizacije industrije te rizike za zdravlje i sigurnost na radu koje oni predstavljaju, uključujući nove psihološke rizike i učinak interakcije između osobe i robota, kako bi se po potrebi poduzele odgovarajuće mjere; naglašava u tom kontekstu potrebu za uključivanjem socijalnih partnera; stavlja naglasak na psihološke i neurološke učinke digitalizacije na zaposlenike s obzirom na to da stalna dostupnost predstavlja rizik od mentalnih zdravstvenih problema povezanih s poslom kao što je sindrom izgaranja na poslu; stoga se zalaže da se radnicima osigura „pravo da se isključe” izvan dogovorenog radnog vremena;

23.  poziva Komisiju i njezine agencije, ponajprije Europsku agenciju za sigurnost i zdravlje na radu, da preispitaju učinke digitalizacije, robotike i umjetne inteligencije na mentalni napor i da po potrebi daju preporuke o politikama; ukazuje na učinke koji stalni nadzor pomoću digitalnih tehnika može imati na radno okruženje i stres na radnom mjestu; u tom kontekstu ističe da istraživanja jasno upućuju na to da pojačani pritisak i nadzor dovode do povećanja zdravstvenih rizika, pogrešaka i nesreća, a ne rezultata rada(2);

24.  poziva države članice da zajedno sa socijalnim partnerima na državnoj razini pokrenu savjetovanja o budućnosti rada i digitalizacije; smatra da bi Komisija trebala imati ključnu ulogu u širenju takvih nacionalnih inicijativa i njihovoj koordinaciji;

25.  naglašava da povećana upotreba novih tehnologija i sredstava elektroničke komunikacije na radnom mjestu izaziva sumnju kad je riječ o privatnosti radnika i novim mogućnostima praćenja i nadzora; stoga ističe potrebu za hitnom raspravom i razvojem boljih okvira politike u vezi s upotrebom podataka, obradom, pohranjivanjem i vlasništvom podataka koji se odnose na zaposlenike, u skladu s Uredbom 2016/679, kako bi se spriječilo kršenje temeljnih prava radnika i radnicima osiguralo pravo na pristup podacima;

26.  uviđa potencijal digitalizacije u pogledu dostupnosti socijalnih usluga i ostalih javnih usluga, kao i uključivanja osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću na tržište rada; posebno ističe važnost rada na daljinu u tom kontekstu;

27.  primjećuje povećanje rada preko platformi i očekuje njegovo daljnje širenje u industrijskom sektoru s obzirom na mogućnosti za decentralizaciju i fleksibilnost koje nudi digitalizacija; ponavlja svoju zabrinutost zbog korištenja rada preko platformi za zaobilaženje poreznog zakonodavstva i prava radnika, uključujući minimalne plaće, obveze u pogledu zdravlja i sigurnosti, maksimalno radno vrijeme i prava na socijalnu sigurnosti u pojedinim slučajevima; poziva Komisiju i države članice da izrade okvir kojim se jamči da radnici na platformama uživaju jednaka prava kao radnici u tradicionalnoj ekonomiji te da postoje ravnopravni uvjeti u smislu poreznih plaćanja i socijalnih doprinosa pojedinaca i poduzeća u cilju očuvanja dugoročne stabilnosti javnih financija i sustava socijalnog osiguranja.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

22.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Tania González Peñas, Krzysztof Hetman, Marju Lauristin, Alex Mayer, Joachim Schuster, Jasenko Selimovic, Csaba Sógor, Michaela Šojdrová, Neoklis Sylikiotis

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

43

+

ALDE

ECR

ENS

GUE/NGL

PPE

 

S&D

Verts/ALE

Enrique Calvet Chambon, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Yana Toom, Renate Weber

Anthea McIntyre; Jana Žitňanská

Dominique Martin, Joëlle Mélin

Tania González Peñas, Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, Neoklis Sylikiotis

Georges Bach, David Casa, Krzysztof Hetman, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Michaela Šojdrová, Csaba Sógor, Romana Tomc

Maria Arena, Ole Christensen, Jan Keller, Marju Lauristin, Javi López, Alex Mayer, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Maria João Rodrigues, Joachim Schuster, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog

Jean Lambert, Terry Reintke, Tatjana Ždanoka

1

NI

Lampros Fountoulis

2

0

ENS

GUE/NGL

Mara Bizzotto

João Pimenta Lopes

Značenje simbola:

+  :  za

–  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Vidi predmet Suda Europske unije C-596/12, stavak 17. i predmet Suda Europske unije C-232/09, stavak 39.

(2)

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu: „Stres na radnom mjestu i procjena rizika. Europska kampanja o procjeni rizika”; preuzeto 14. lipnja 2013. s https://osha.europa.eu/en/surveys-and-statistics-osh/esener.


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (7.2.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o digitalizaciji europske industrije

(2016/2271(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Sergio Gaetano Cofferati

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Digitalizacija europske industrije” (COM(2016)0180); podsjeća na cilj da se udio industrije u BDP-u Europske unije do 2020. godine poveća na 20 %; naglašava važnu ulogu koju u tom kontekstu može imati digitalizacija te poslovne mogućnost koje ona može pružiti; naglašava da smjesta treba osmisliti ambicioznu i dosljednu strategiju EU-a kojom se objedinjuju različite inicijative EU-a i koordiniraju nacionalne i regionalne strategije te istodobno sprečava fragmentacija i povećavaju prilike za potrošače, radnike i poduzeća;

2.  naglašava da je digitalizacija unijela promjene u sve sektore gospodarstva te da Europa mora iskoristiti tu priliku da ojača svoju konkurentnost na međunarodnoj razini; apelira na Komisiju i države članice da dodatno razvijaju jedinstveno tržište EU-a kako bi se osnažila europska industrija, uključujući mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća (start-up poduzeća), osigurao dosljedan regulatorni okvir te uklonile regulatorne prepreke, smanjila birokracija i osuvremenili propisi;

3.  ističe potrebu za adekvatnim ulaganjima i dosljednim regulatornim okvirom u području istraživanja i inovacija, infrastrukture, kibersigurnosti, zaštite podataka, e-uprave i digitalnih vještina, kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta; naglašava da EU u tom pogledu zaostaje za svojim konkurentima i da je potrebno više sredstava za takva ulaganja, kao i da bi se potencijal i sinergije koje nude postojeći fondovi trebali u potpunosti iskoristiti te poticati privatna ulaganja; vjeruje da bi Komisija uz ulaganje dodatnih napora trebala riješiti ta pitanja na učinkovit način; potiče Komisiju da uvede više jasnoće u financiranje poduzetih i predstojećih inicijativa kojima se olakšava proces digitalizacije, posebno u pogledu uloge koju imaju EFSU, ESIF, Obzor 2020. i mogućih sinergija među njima, kao i u pogledu procijenjenog doprinosa nacionalnih proračuna država članica; poziva Komisiju da istraži učinke javno-privatnog partnerstva i zajedničke tehnološke inicijative u kontekstu nadolazeće privremene evaluacije programa Obzor 2020.;

4.  podsjeća da trenutačno postoji 30 usporednih nacionalnih i regionalnih inicijativa; ističe važnost izgradnje sinergija i transnacionalne suradnje među njima kako bi se osigurala njihova bolja vidljivost, dodana vrijednost i učinkovita uporaba resursa; izražava žaljenje zbog sve većih geografskih nejednakosti u pogledu konkurentnosti i digitalizacije industrije; poziva na širenje brze fiksne i mobilne mrežne infrastrukture u svim zemljopisnim područjima, uključujući ruralna i teško pristupačna područja; potiče Komisiju da razvije sveobuhvatne statističke podatke kojima se nadopunjuju postojeći, kao što je Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI), kako bi se bolje ocijenio proces digitalizacije u različitim područjima i sektorima;

5.  pozdravlja namjeru Komisije da uspostavi digitalnoinovacijske centre diljem Europe, što bi približilo postojeće inicijative na razini EU-a i država članica; naglašava da bi se u tim centrima trebala nuditi poduka i savjetovanje te osigurati razmjena najboljih praksi; poziva Komisiju da osigura da suradnja i ulaganja na europskoj razini u području digitalizacije industrije vode k postupnom smanjenju geografskih nejednakosti u pogledu digitalizacije, boljoj koordinaciji postojećih fondova i većim prilikama za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća; ističe da je u tu svrhu važno osigurati okruženje koje je u digitalnom smislu pristupačno mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima;

6.  ističe rizik prijenosa zarade od industrijskih subjekata na vlasnike vlasničkih digitalnih platformi te koncentracije tržišta u rukama nekoliko dionika, čime se de facto stvaraju monopoli, posebice što se tiče platformi; smatra da postoji potreba za učinkovitim i dosljednim djelovanjem tijela nadležnih za tržišno natjecanje te, prema potrebi, za zakonodavnim inicijativama kako bi se osiguralo pravedno tržišno natjecanje među većim brojem dionika i u digitalnom okruženju;

7.  ističe potrebu za hitnim iznošenjem učinkovitog plana za normizaciju i osiguranjem potpune interoperabilnosti u području digitalizacije industrije, pa i u vezi s internetom stvari i autonomnim sustavima, s obzirom na to da današnji opskrbni lanci na razini EU-a i digitalizacija postavljaju izazove u tom pogledu koji se mogu riješiti samo na europskoj razini; poziva Komisiju da potiče razvoj otvorenih, interoperabilnih i industrijom potaknutih normi u svim ključnim područjima i pozdravlja njezinu namjeru da se zajamči pristup patentima bitnima za norme u okviru uvjeta FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući uvjeti); podsjeća Komisiju na potrebu da razmotri sve relevantne aspekte razvoja normi i da se pobrine za odgovarajuće sudjelovanje svih relevantnih dionika, pa i socijalnih partnera i novih subjekata, u procesima normizacije na odgovarajućoj svjetskoj, europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini;

8.  smatra da su sigurnost podataka i informatičke infrastrukture te povjerenje u digitalno okruženje ključni za oslobađanje punog potencijala rasta i inovacija povezanih s digitalizacijom industrije u korist radnika, potrošača i poduzeća, uključujuća mala i srednja poduzeća te start-up poduzeća; nadalje potiče proizvođače komercijalnih softvera i hardvera da zajamče sigurnosne i zaštitne standarde na temelju najnovijih dostupnih tehnologija; poziva da se u industriji, uz načela integrirane i zadane privatnosti, u potpunosti provede načelo integrirane sigurnosti;

9.  promiče daljnje europske napore u području kibersigurnosti; poziva države članice da na vrijeme i dosljedno prenesu Direktivu o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije te da se strogo pridržavaju Opće uredbe o zaštiti podataka, i da započnu djelotvornu suradnju kako bi se u EU-u zajamčilo sigurno okruženje za građane i poduzeća; podsjeća da se 80 % europskih poduzeća susrelo s barem jednim incidentom povezanim s kibersigurnošću u proteklih godinu dana(1); poziva na niz novih i konkretnih inicijativa za pružanje smjernica poduzećima, posebno MSP-ovima, o tome kako ojačati otpornost na kibernapade te pozdravlja novo javno-privatno partnerstvo o kibersigurnosti koje je Europska komisija nedavno pokrenula;

10.  smatra da bi digitalizacija potrošačima trebala pružiti više izbora, prilagođene proizvode jednostavnije za uporabu te više informacija, posebice u pogledu kvalitete proizvoda ili usluga;

11.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo puno poštovanje prava građana na privatnost i na zaštitu osobnih podataka u digitalnom okruženju; naglašava važnost ispravne provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka, čime se jamči potpuna primjena načela integrirane i zadane privatnosti; napominje sve veću važnost da se pojasne zabrinutosti oko pristupa podacima, vlasništva nad podacima i pitanja odgovornosti i poziva Komisiju da dodatno ocijeni postojeći regulatorni okvir u vezi s navedenim; smatra da bi potrošači trebali moći slobodno i u potpunosti upotrebljavati i iskorištavati proizvode i usluge koje kupuju (uključujući slobodan odabir servisera) i ne smiju biti ometani pitanjima podataka; poziva Komisiju da u okviru provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka, pojasni i definira određene minimalne zahtjeve u vezi s podacima prikupljenim na radnom mjestu;

12.  naglašava da inicijativa Europski oblak, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom o slobodnom protoku podataka, čiji je cilj uklanjanje neopravdanih ograničenja u pogledu lokacije pohrane podataka, ima potencijal za daljnje poticanje digitalizacije europske industrije, posebice MSP-ova i start-up poduzeća, te sprečavanje fragmentacije jedinstvenog tržišta EU-a; poziva Komisiju da prati usvajanje i dosljednu provedbu inicijative Europski oblak kako bi se omogućio pravedan, brz, pouzdan i neometan protok i korištenje podataka; podsjeća Komisiju da se u svojoj Komunikaciji obvezala da će predstaviti zakonodavni prijedlog o slobodnom protoku podataka unutar EU-a kako bi se u nacionalnom zakonodavstvu ili propisima uklonili ili spriječili neopravdani zahtjevi u pogledu lokalizacije podataka;

13.  poziva Europsku komisiju da što je prije moguće pojasni propise o sigurnosti i odgovornosti autonomnih sustava (kao što su automobili bez vozača ili bespilotne letjelice), da osigura brzu i učinkovitu pravnu odštetu u slučaju nezgode i da uskladi uvjete ispitivanja; smatra da je interoperabilnost posebno nužna u domeni interneta stvari kako bi se osiguralo da se razvojem novih tehnologija unapređuju mogućnosti za potrošače, koji ne bi trebali biti ovisni o samo nekolicini određenih pružatelja usluga; naglašava izazove u vezi sa sigurnošću, zaštitom i odgovornošću u pogledu interneta stvari, aplikacija i neugrađenog softvera; ističe da su u pogledu interneta stvari proizvođači ključna polazišna točka za jačanje sustava odgovornosti, što će dovesti do bolje kvalitete proizvoda i sigurnijeg okruženja u pogledu vanjskog pristupa i evidentirane mogućnosti ažuriranja;

14.  prima na znanje vrlo važne posljedice, mogućnosti i izazove digitalizacije u tijeku, a osobito digitalizacije industrije, za društvo, poslovne modele i modele zapošljavanja i potražnje radnih mjesta; žali što Komisija nije napravila analizu o socijalnim učincima digitalizacije industrije i potiče Komisiju da provede dubinsku analizu učinka digitalizacije industrije u tom pogledu, te je predstavi Europskom parlamentu i Vijeću do kraja 2017. godine;

15.  iako prepoznaje mogućnosti digitalizacije industrije, ističe određene izazove koje ona predstavlja za potražnju za radnim mjestima, uvjete rada i prava radnika, posebice u nestandardnim radnim odnosima, te naglašava potrebu da se osigura puno poštovanje prava iz radnog odnosa i odgovarajuće socijalno osiguranje u digitalnom svijetu rada; smatra da je u definiciju europske i nacionalne inicijative o digitalizaciji industrije potrebno uključiti socijalne partnere; pozdravlja obvezu Komisije da riješi nedoumice povezane s društvenim aspektima digitalizacije zajedno sa svim dionicima u okviru sveobuhvatnog dijaloga i održavanja okruglih stolova na visokoj razini i foruma za europske dionike o digitalizaciji;

16.  napominje važnost digitalnih vještina za današnje tržište rada, uključivost i konkurentnost europskih regija, kao i za borbu protiv digitalnog isključenja, posebice u okviru novog programa vještina EU-a; apelira na Komisiju da promiče i koordinira visokokvalitetno obrazovanje, cjeloživotno učenje i stručno osposobljavanje, između ostalog i u području osnovnih i naprednih digitalnih kvalifikacija i vještina kao što su računarstvo, kodiranje, programiranje i kriptografija, te zagovara potrebna javna i privatna ulaganja u tim područjima;

17.  poziva na poticanje opsežnijeg regionalnog sudjelovanja kako bi se smanjio inovacijski jaz i privukli stručnjaci za razvoj europskih regija; ističe potrebu suradnje sa socijalnim partnerima kako bi se dugoročno predvidjela potreba za digitalnim vještinama te pozdravlja uspostavu Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta i ostalih europskih inicijativa u tom području; potiče Komisiju i države članice da osiguraju uzajamno priznavanje digitalnih kvalifikacija uspostavom europskog sustava za certificiranje ili ocjenjivanje;

18.  smatra da je potrebno razviti suradničko digitalno okruženje zajedno s platformama koje pridonose uspostavi kiberprostora koji pogoduje razvoju digitalizacije industrije radi jačanja konkurentnosti europske industrije.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

6.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Daniel Dalton, Nicola Danti, Vicky Ford, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Marcus Pretzell, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Richard Sulík, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Anna Hedh, Kaja Kallas, Roberta Metsola, Julia Reda, Adam Szejnfeld, Marc Tarabella, Ulrike Trebesius

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrea Bocskor

(1)

Globalno stanje informacijske sigurnosti®, http://www.pwc.com/gx/en/issues/cyber-security/information-security-survey.html


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (11.4.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o digitalizaciji europske industrije

(2016/2271(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Pavel Telička

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da digitalizacija u prometnom sektoru rezultira novim prilikama za proizvođače, gospodarske subjekte, ulagače, radnike i putnike te budući da je ona nužna kako bi prometna industrija i dalje bila konkurentna i operativna te kako bi se povećala njezina učinkovitost, a i kako bi usluge u prometnom sektoru postale održivije i učinkovitije;

B.  budući da se zahvaljujući digitalizaciji stvaraju nove prilike za mala i srednja (MSP) te start-up poduzeća te da ona dovodi do pojave novih poslovnih modela, među kojima je i razvoj ekonomije suradnje u prometnom sektoru u područjima poput zajedničke vožnje automobilom, zajedničke uporabe automobila i bicikala te zajedničkog prijevoza tereta;

C.  budući da je digitalizacija već doprinijela transformaciji prometnog sektora te omogućila osobito postupnu automatizaciju vrsta prijevoza i jednostavnije pružanje usluga prijevoza;

D.  budući da digitalizacija i dalje mora biti jedan od prioriteta prometnog sektora kako bi se povećala njegova privlačnost i osigurao njegov snažan gospodarski položaj u Europi u odnosu na treće zemlje;

E.  budući da digitalizacija može omogućiti procvat turističkog sektora i pogodovati putnicima i njihovoj mobilnosti te im omogućiti, među ostalim, lak pristup informacijama u stvarnom vremenu i širok raspon usluga;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180), ali žali zbog toga što se u njoj svi postojeći izazovi ne razmatraju u dostatnoj mjeri jer se, kada je riječ o prometnom sektoru, ograničava na umreženu i automatiziranu vožnju; podsjeća da je, iako umrežena i automatizirana vozila predstavljaju jedan od najuzbudljivijih primjera predstojeće digitalne transformacije u tom sektoru, potencijal za digitalizaciju prisutan u svim vrstama prijevoza, i u operativnim i u administrativnim postupcima te u cijelom lancu vrijednosti od proizvođača do putnika i tereta, kao i kada je riječ o koordinaciji sa svim novim tehnologijama koje se koriste u tom sektoru, poput europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava EGNOS i Galileo, od kojih se rezultati mogu očekivati u bliskoj budućnosti; zahtijeva od Komisije da se usredotoči na digitalnu transformaciju u svim vrstama prijevoza te na usluge povezane s prijevozom i turizmom;

2.  ističe da postupak digitalizacije nije u jednakoj mjeri koristio cijelom prometnom sektoru, što je rezultiralo štetnom fragmentacijom unutarnjeg tržišta kako između različitih tako i unutar istih vrsta prijevoza; naglašava da između država članica u pogledu konkurentnosti prijevoza i digitalizacije postoje znatne i sve veće nejednakosti koje se odražavaju i na odnos između regija, poduzeća i MSP-ova; vjeruje da bi razvijanje koordinirane strategije industrijske digitalizacije za EU pomoglo u nadvladavanju te fragmentacije i razlika te u privlačenju ulaganja u digitalne projekte; naglašava da se ne bi trebalo težiti donošenju tek jednog u nizu dokumenata o politici, već stvarnoj strategiji koja odražava inovacijske trendove i tržišni potencijal, a čija bi se provedba stalno ocjenjivala;

3.  smatra da će strategija industrijske digitalizacije doprinijeti rješavanju nekih od najaktualnijih izazova u prometnom i turističkom sektoru; stoga poziva Komisiju da nastavi podržavati digitalizaciju kako bi se:

  a)  povećala ukupna sigurnost, kvaliteta i ekološka učinkovitost prometnog sektora;

  b)  povećala mogućnost pristupa bez prepreka za sve, uključujući starije osobe i osobe sa smanjenom mobilnosti ili invaliditetom te kako bi se razvila svijest o alternativnim rješenjima u području mobilnosti, kojima se putnicima pruža veća mogućnost izbora, proizvodi koji su pristupačniji i prilagođeniji korisnicima te više informacija, u cijelom EU-u te i u urbanim i u slabije razvijenim regijama;

  c)  smanjili troškovi prijevoza, kao što su troškovi održavanja, te poboljšala učinkovitost upotrebe postojećeg kapaciteta prometne infrastrukture (npr. vožnja u konvoju (platooning), kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), riječni informacijski servisi (RIS));

  d)  unaprijedila konkurentnost tako što će se poticati dolazak novih tržišnih sudionika, osobito MSP-ova i start-up poduzeća, i to kako bi se doveli u pitanje postojeći monopoli;

  e)  olakšala ispravna i usklađena provedba zakonodavstva EU-a razvojem sustava upravljanja prometom, inteligentnih prometnih sustava, digitalnih tahografa, elektroničkih sustava za naplatu cestarina itd. te kako bi se izradili regulatorni okviri prikladni za stvarne situacije koje mogu nastati uslijed primjene naprednih tehnologija;

  f)  smanjilo administrativno opterećenje za male i srednje subjekte u prometnom sektoru te za start-up poduzeća i to pojednostavljenjem administrativnih postupaka, osiguranjem praćenja i sljedivosti tereta te optimizacijom voznih redova i protoka prometa;

  g)  i dalje štitila prava putnika, među ostalim i putem zaštite podataka, i to i kada je riječ i o multimodalnim putovanjima;

  h)  ublažili problemi povezani s asimetrijom informacija na prometnom tržištu;

  i)  poticali privlačnost i razvoj turističkog sektora, koji pomaže u stvaranju otprilike 10 % europskog BDP-a, te kreativnih industrija u urbanim, ruralnim i najudaljenijim područjima, primjerice boljim povezivanjem mobilnosti i usluga turizma među ostalim i kada je riječ o slabije poznatim odredištima;

4.  ističe da je neprekinuta povezivost visoke učinkovitosti preduvjet za brze, sigurne i pouzdane veze za sve vrste prijevoza i za daljnju digitalizaciju prijevoznog sektora; žali zbog velike fragmentiranosti digitalne pokrivenosti u EU-u; smatra da su ulaganja u širokopojasni internet i poštena dodjela spektra ključni za digitalizaciju prometnog sektora; naglašava potrebu za međusektorskom vizijom, na primjer između elektroničkog, telekomunikacijskog, prometnog i turističkog sektora; poziva Komisiju i države članice da ispune svoje obvezu pružanja takve vrste povezivosti na glavnim prometnim putovima i čvorištima najkasnije do 2025. te da pokrenu cjelovitu pokrivenost diljem EU-a;

5.  ističe potrebu za mobilizacijom i privlačenjem javnih i privatnih ulaganja kako bi se adekvatno financirao prijelaz na digitalne postupke i podržao razvoj povezane infrastrukture; poziva Komisiju da zajamči da suradnja i ulaganja na europskoj razini u pogledu digitalizacije prometne industrije vode k progresivnoj konvergenciji među područjima, uključujući putem porasta broja prilika za digitalizaciju MSP-ova s pomoću postojećih fondova EU-a; vjeruje da bi se postojeći fondovi EU-a mogli bolje i učinkovitije koordinirati i iskoristiti (među ostalim i u kontekstu kohezijske politike), posebice Europski fond za strateška ulaganja koji do sada nije dovoljno korišten za projekte istinski inovativne naravi;

6.  ističe da bi autonomni prijevoz u bliskoj budućnosti mogao biti sve prisutniji te stoga poziva Komisiju da čim prije donese pravila o sigurnosti i odgovornosti za potpuno autonoman prijevoz kako bi se utvrdili pravni uvjeti i osigurala njegova brza i učinkovita integracija na tržištu;

7.  snažno vjeruje da su, prije svega u prometnom sektoru, otvoreni podaci, velike količine podataka i analiza podataka i dalje ključan elementi za iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta i poticanje inovacija; žali zbog toga što su inicijative kojima se olakšava protok podataka i dalje fragmentirane; ističe da je potrebno više pravne sigurnosti, što se ponajviše odnosi na pitanja vlasništva i odgovornosti, na temelju potpunog poštovanja privatnosti i zaštite podataka;

8.  priznaje doprinos start-up poduzeća i MSP-ova kada je riječ o postupku digitalizacije i naglašava da je važno tim poduzećima pružiti odgovarajuću potporu i instrumente, po potrebi i financijske naravi, kako bi se zajamčila primjena njihovih inovacija i olakšalo njihovo uključivanje na tržište; podupire, primjerice, ideju daljnjeg razvoja digitalnoinovacijskih centara diljem EU-a, u kojima bi se mogli stvoriti novi centri izvrsnosti i partnerstva klastera;

9.  napominje da rastuća digitalizacija distribucije putnih karata znači da potrošači na internetu lako mogu doći do većeg broja informacija, no u sve većoj mjeri na način kojim se otežava usporedba ponude; smatra da je stoga potrebno osnažiti zaštitne mjere za transparentnost i neutralnost u području distribucije, osobito internetske, kako bi potrošači mogli donijeti informirane odluke na temelju pouzdanih informacija, ne samo o cijenama nego i o ostalim čimbenicima, uključujući kvalitetu usluge i popratne ponude; vjeruje da će se tom transparentnošću i promicati tržišno natjecanje i pružiti potpora razvoju multimodalnog prijevoza;

10.  napominje da digitalna transformacija u prometnom i turističkom sektoru, osobito razvoj ekonomije na zahtjev i ekonomije suradnje, doprinosi znatnom preoblikovanju ponašanja putnika i potrošača u pogledu mobilnosti i turizma, kao i potrebi za prilagodbom infrastrukture; poziva Komisiju da ocijeni učinke digitalizacije na usluge u području prijevoza, mobilnosti i turizma, s posebnim naglaskom na ponašanju i odabirima korisnika tih usluga, te da još više iskoristi potencijal za društvene promjene;

11.  podsjeća na činjenicu da digitalizacija nije samo tehnološko pitanje, već da ima širi utjecaj na društvo, rad i gospodarstvo te u tom kontekstu traži od Komisije da čim prije provede dubinsku analizu tog utjecaja; skreće pozornost na činjenicu da je, kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal digitalizacije, među ostalim u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i prekvalifikacije zaposlenika te kako bi se izbjegla mogućnost da u narednim godinama u Europi dođe do ogromnog manjka kvalificiranih zaposlenika s vještinama u području informacijske i komunikacijske tehnologije, na svim razinama potrebno masovno doškolovanje zaposlenika i ulaganje u stručno osposobljavanje u cilju pripreme za intergraciju digitalnih tehnologija; poziva države članice da daju prednost politikama koje idu u tom smjeru i da u svoje nacionalne strategije za prometni sektor uvrste digitalizaciju.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Maria Grapini, Franck Proust, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew, Jiří Maštálka

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

43

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Dominique Riquet, Pavel Telička, Matthijs van Miltenburg

ECR

Jacqueline Foster, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle,, Kosma Złotowski, Peter van Dalen

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Merja Kyllönen, Jiří Maštálka

PPE

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Salvatore Domenico Pogliese, Franck Proust, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp

S&D

Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Maria Grapini, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Jens Nilsson, Gabriele Preuß, David-Maria Sassoli, Claudia Țapardel, István Ujhelyi, Janusz Zemke

Verts/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

2

-

EFDD

Peter Lundgren, John Stuart Agnew

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (30.1.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o digitalizaciji europske industrije

(2016/2271(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Angel Dzhambazki

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da se Unija suočava s jazom između ponude digitalnih vještina i potrebe za njima jer oko 40 % radnika u EU-u nema odgovarajuće digitalne vještine, što negativno utječe na njihovo sudjelovanje u društvu i sposobnost za rad te napominje da su šest od deset traženih kvalifikacija tehničke ili digitalne vještine; prima na znanje nedavno objavljene komunikacije Komisije naslovljene „Digitalizacija europske industrije” i „Novi program vještina za Europu” kao prvi korak u pravom smjeru u pogledu poboljšanja digitalne pismenosti i vještina europskih građana; no ističe da je potrebno usvojiti dodatne sistemske inicijative, kojima bi se omogućio sveobuhvatan okvir za podizanje razine osviještenosti europskih građana o važnosti tih vještina i za uključivanje njihove primjene u svakodnevni život;

2.  poziva Komisiju da pri idućoj reviziji Okvira ključnih kompetencija digitalne vještine stavi u središte pozornosti; potiče države članice da dodatno razviju kurikule osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja te programe stručnog osposobljavanja kako bi se zadovoljile potrebe sve više digitaliziranog tržišta rada i digitalne demokracije, a građanima omogućile vještine za aktivno sudjelovanje i interakciju s vladom; naglašava potrebu za odgovarajućim osposobljavanjem nastavnika, što pomaže u osuvremenjivanju metodologije poučavanja i povećava mogućnosti za inovativno digitalno učenje i učenje na daljinu, a time se studentima omogućuje da lakše usvoje nove digitalne vještine koje su potrebne na tržištu rada;

3.  naglašava da obrazovanje s pomoću digitalizacije predstavlja priliku za mlade Europljane koji nisu u sustavu obrazovanja i nisu zaposleni te poziva na donošenje mjera kojima će se poboljšati socijalna uključenost i uključenost na tržištu rada;

4.  naglašava da je potrebno smanjiti sve veće razlike u pristupu internetu i digitalnim vještinama uz pomoć ciljane potpore za nezaposlene pojedince, odrasle s niskom razinom pismenosti i skupina koje se obično susreću s preprekama u obrazovanju zbog prekida obrazovanja i učenja na daljinu, kao što su putujuće zajednice;

5.  smatra da bi osnovne digitalne vještine koje se poučavaju kao dio kurikula osnovnog i srednjeg obrazovanja trebale obuhvaćati poznavanje mogućnosti koje nude digitalne vještine, napredno korištenje osnovnih digitalnih alata, sigurno ponašanje na internetu i metodologije pretraživanja za utvrđivanje vjerodostojnih izvora te podizanje razine osviještenosti o pravima na internetu; dodatno naglašava potrebu da se u školske kurikule i programe ustanova kulturnog obrazovanja uvrsti medijska pismenost, čime bi se građanima omogućilo kritičko razumijevanje različitih oblika medija, a time bi se povećali i ojačali resursi i mogućnosti koje nudi „digitalna pismenost”; ističe da je naglasak potrebno staviti na učenje kroz praksu;

6.  naglašava važnost uvrštavanja programa digitalnih vještina u programe cjeloživotnog učenja za radno sposobno stanovništvo, naročito za starije osobe, koje čine 18,9 % ukupnog stanovništva Europske unije, a njihov udio i dalje raste, te koje će tako steći znatan potencijal za zapošljavanje osim dugog radnog iskustva;

7.  ističe velike razlike među državama članicama u pogledu digitalizacije, digitalne pismenosti i vještina te smatra da je nužno promicati veću konvergenciju u tom području; naglašava da poticanje razmjene najbolje prakse i dijaloga može pomoći u smanjivanju tog jaza; u tom pogledu naglašava potencijal Velike koalicije za radna mjesta u digitalnom sektoru; naglašava da se takve konkretne inicijative trebaju uključiti u širi i ambiciozniji okvir digitalnih mjera;

8.  naglašava da je ta posebna potpora „analognoj” višejezičnosti u Europi korisna i za digitalizaciju europske industrije i poučavanje sveobuhvatnih digitalnih vještina; stoga naglašava da bi se znatno više pozornosti trebalo posvetiti osnovnim istraživanjima u području softvera za statističko, inteligentno i strojno poduprto prevođenje i učenje;

9.  pozdravlja pristup koji uključuje više dionika iz modela tzv. „središta za digitalne inovacije” koji je izradila Komisija; napominje da bliska suradnja među sveučilištima i poduzećima može pomoći u oblikovanju raznolikijeg programa i pružiti mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje na radnom mjestu;

10.  ističe da kulturne i kreativne industrije istodobno potiču digitalne inovacije i od njih imaju koristi; ukazuje na to da je kulturnim i kreativnim industrijama, s obzirom na to da je često riječ o malim i mikro poduzećima, potrebna ciljana podrška kako bi im se pomoglo u prelasku na digitalno poslovanje i razvijanju njihovih aktivnosti na siguran i djelotvoran način;

11.  ističe da, kako pokazuje iskustvo s inicijativom Europeana, digitalizacija europskih djela predstavlja veliku priliku za poboljšanje njihove dostupnosti, distribucije i promidžbe te da digitalne inovacije mogu dovesti do potpuno novog načina izlaganja kulturnih dobara i dostupa do njih; ističe da je prije svega važno promicati upotrebu tehnologije 3D za prikupljanje podataka i obnovu uništenih kulturnih dobara i kulturne baštine; naglašava da je potrebno zajamčiti sredstva za digitalizaciju, očuvanje i internetsku dostupnost europske kulturne baštine;

12.  žali zbog činjenice da povijesni i kulturni lokaliteti često nisu lako dostupni osobama s invaliditetom te ističe mogućnosti koje predstavlja snažnija digitalna kulturna platforma u pogledu poboljšanja suradnje i bolje dostupnosti kulturoloških iskustava, lokaliteta i artefakata diljem Europe bez obzira na zemljopisnu lokaciju;

13.  ističe da bi digitalizacija trebala dopunjavati fizičku interakciju s originalnim kulturnim dobrima kao što su muzejski eksponati ili knjige, a ne je zamjenjivati; ustraje u tome da bi svaki trgovinski sporazum za digitalitalizaciju kulturnih dobara trebalo sastaviti tako da se njime ne ugrožava najširi mogući javni pristup tim dobrima;

14.  preporučuje da se sva nova audiovizualna djela sistematski registriraju u standardnom međunarodnom identifikatoru kao što je međunarodni standardni broj audiovizualnog djela (International Standard Audiovisual Number, ISAN) ili registar za identifikaciju u zabavnoj industriji (Entertainment Identifier Registry, EIDR) kako bi se poboljšala identifikacija i prepoznavanje audiovizualnog sadržaja na internetu i postigla interoperabilnost među bazama podataka i katalozima filmova u Europi;

15.  naglašava važnost promicanja i poticanja digitalne proizvodnje visokokvalitetnih kulturnih, kreativnih i obrazovnih sadržaja, što pomaže u jačanju znanja i konkurentnosti europske industrije u tim područjima;

16.  potiče istraživanje i razvoj pomoćnih tehnologija koje bi mogle postati novi industrijski proizvod te bi se mogle iskoristiti za uključivanje osoba s invaliditetom.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Therese Comodini Cachia


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

59

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Ashley Fox, Adam Gierek, Rebecca Harms, Roger Helmer, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír Kohlíček, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Carolina Punset, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Amjad Bashir, Soledad Cabezón Ruiz, Isabella De Monte, Francesc Gambús, Constanze Krehl, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Gesine Meissner, Clare Moody, Michèle Rivasi, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Pavel Telička

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georgi Pirinski


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

59

+

ALDE

Gesine Meissner, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Pavel Telička, Lieve Wierinck

ECR

Amjad Bashir, Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Evžen Tošenovský

EFDD

David Borrelli, Dario Tamburrano

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Jaromír Kohlíček, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis

EPP

Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Christian Ehler, Francesc Gambús, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Angelika Niebler, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Theodor Dumitru Stolojan, Vladimir Urutchev, Hermann Winkler, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D

José Blanco López, Isabella De Monte, Adam Gierek, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Constanze Krehl, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Clare Moody, Dan Nica, Georgi Pirinski, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Carlos Zorrinho

Greens/EFA

Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Michel Reimon, Claude Turmes

1

-

EFDD

Roger Helmer

1

0

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti