Postupak : 2016/2266(IMM)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0203/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0203/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 01/06/2017 - 7.1

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0232

IZVJEŠĆE     
PDF 613kWORD 52k
29.5.2017
PE 595.653v03-00 A8-0203/2017

o zahtjevu za ukidanje imuniteta Béli Kovácsu

(2016/2266(IMM))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Heidi Hautala

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zahtjevu za ukidanje imuniteta Béli Kovácsu

(2016/2266(IMM))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Béli Kovácsu koji je 19. rujna 2016. proslijedio mađarski državni odvjetnik dr. Péter Polt u pogledu kaznenog postupka koji je protiv njega pokrenuo Istražni odjel Državnog odvjetništva i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 3. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir da je Béla Kovács bio pozvan na saslušanje 12. siječnja, 30. siječnja i 22. ožujka 2017. u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 2. mađarskog Temeljnog zakona, članak 10. stavak 2. i članak 12. stavak 1. Zakona LVII. iz 2004. o statusu mađarskih zastupnika u Europskom parlamentu i članak 74. stavke 1. i 3. Zakona XXXVI. iz 2012. o mađarskoj Nacionalnoj skupštini,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0203/2017),

A.  budući da je mađarski državni odvjetnik zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Béli Kovácsu kako bi se mogla provesti istraga s pomoću koje bi se utvrdilo hoće li se protiv njega podići optužnica za kazneno djelo pronevjere proračunskih sredstava sa znatnim financijskim gubitcima u skladu s člankom 396. stavkom 1. točkom (a) mađarskog Kaznenog zakonika te za kazneno djelo višestruke upotrebe krivotvorenih privatnih dokumenata u skladu s člankom 345. Kaznenog zakonika; budući da je u skladu s tim člankom svaka osoba koja upotrijebi falsificirani ili krivotvoreni privatni dokument ili privatni dokument neistinitog sadržaja kojim se pružaju dokazi o postojanju, promjeni ili prekidu prava ili obaveze kriva za prekršaj koji se kažnjava kaznom zatvora do jedne godine;

B.  budući da u skladu s člankom 9. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

C.  budući da u skladu s člankom 4. stavkom 2. mađarskog Temeljnog zakona zastupnici u parlamentu imaju pravo na imunitet; budući da u skladu s člankom 10. stavkom 2. Zakona LVII. iz 2004. o statusu mađarskih zastupnika u Europskom parlamentu zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na jednak imunitet kao i zastupnici u mađarskom parlamentu te budući da je u skladu s člankom 12. stavkom 1. odluka da se ukine imunitet zastupniku u Europskom parlamentu u nadležnosti Europskog parlamenta; budući da se skladu s člankom 74. stavkom 1. Zakona XXXVI. iz 2012. o Nacionalnoj skupštini kazneni ili, ako u pogledu spornog slučaja imunitet nije ukinut dobrovoljno, prekršajni postupak može pokrenuti protiv zastupnika samo uz prethodno odobrenje Nacionalne skupštine; budući da u skladu s člankom 74. stavkom 3. istog zakona zahtjev za ukidanje imuniteta podnosi državni odvjetnik prije podnošenja optužnice;

D.  budući da u skladu s člankom 21. stavcima 1. i 2. Odluke 2005/684/EZ, Euratom, Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova Europskog parlamenta(2) zastupnici imaju pravo na pomoć vlastitog osoblja koje mogu slobodno izabrati te Parlament snosi stvarne troškove koje su zastupnici imali pri zapošljavanju takvog osoblja;

E.  budući da se u skladu s člankom 34. stavkom 4. Odluke Predsjedništva od 19. svibnja i 9. srpnja 2008. o provedbenim mjerama Statuta zastupnika u Europskom parlamentu troškovi nastali u okviru ugovora o stažiranju, na temelju uvjeta koje je utvrdilo Predsjedništvo, također mogu nadoknaditi;

F.  budući da u skladu s člankom 1. stavkom 1. Odluke Predsjedništva od 19. travnja 2010. o Pravilniku za stažiste zastupnika, u cilju doprinosa europskom obrazovanju i stručnom školovanju te promicanja boljeg razumijevanja načina na koji institucija funkcionira, zastupnici u Europskom parlamentu mogu ponuditi stažiranje u Bruxellesu i Strasbourgu tijekom plenarnih sjednica ili tijekom svojih aktivnosti u državi u kojoj je dotični zastupnik izabran;

G.  budući da su u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. Pravilnika o stažistima posebni uvjeti povezani sa stažem uređeni pismenim ugovorom o stažiranju koji potpisuju zastupnik i stažist; budući da ugovor o stažiranju sadrži klauzulu u kojoj se izričito navodi da se Europski parlament ne može smatrati ugovornom stranom; budući da se u skladu s člankom 5. stavkom 4. troškovi povezani sa stažem, uključujući stipendiju i troškove osiguranja ako ih snosi zastupnik, odbijaju od najvećeg iznosa dodatka za parlamentarnu pomoć kao što je navedeno u članku 33. stavku 4. Provedbenih mjera;

H.  budući da u skladu s posljednjom rečenicom članka 1. stavka 1. Pravilnika o stažistima stipendija koju stažist prima ne može zapravo biti prikriveni oblik plaće; budući da je u skladu s člankom 7. stavkom 1. tijekom stažiranja za stažiste isključivo odgovoran zastupnik za kojeg rade;

I.  budući da u ovom slučaju Parlament nije našao dokaza da je riječ o pitanju fumus persecutionis, to jest, ne postoji dovoljno ozbiljna i osnovana sumnja da je zahtjev za ukidanje imuniteta podnesen u vezi s postupkom kojem je namjera nanošenje političke štete dotičnom zastupniku;

J.  budući da se odluka bivšeg predsjednika Europskog parlamenta o izricanju stegovne kazne Béli Kovácsu zbog kršenja članka 1. točke (a) Kodeksa ponašanja(3) ne može smatrati usporedivom sa sudskom odlukom s učinkom pravomoćnosti o pitanjima na koje se odnosi kazneni postupak koji je pokrenuo Istražni odjel Državnog odvjetništva; budući da shodno tome nije prekršeno načelo ne bis in idem; budući da shodno tome kazna koju je odredio bivši predsjednik Europskog parlamenta u skladu s Kodeksom ponašanja ne sprječava pokretanje ili provođenje kaznenog postupka u Mađarskoj kako bi se odredilo hoće li protiv njega biti podnesena optužnica;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Béli Kovácsu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Mađarske i Béli Kovácsu.

(1)

Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner / Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot / Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra / De Gregorio i Clemente, C200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.

(2)

SL L 262, 7.10.2005., str. 1.

(3)

Vidi Prilog I. Poslovniku, Kodeks ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa.


OBRAZLOŽENJE

1. Činjenice

Na sjednici 3. listopada 2016. predsjednik je u skladu s člankom 9. stavkom 1. Poslovnika priopćio da je primio pismo koje mu je 15. rujna 2016. poslao mađarski državni odvjetnik dr. Polt, u kojem je zatražio ukidanje imuniteta Béli Kovácsu.

U skladu s člankom 9. stavkom 1. Poslovnika predsjednik je zahtjev proslijedio Odboru za pravna pitanja.

Zahtjev za ukidanje imuniteta Béli Kovácsu podnesen je na temelju činjenice da postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo proračunske pronevjere sa znatnim financijskim gubitcima u skladu s člankom 396. stavkom 1. točkom (a) i stavkom 3. točkom (a) mađarskog Kaznenog zakonika te kazneno djelo višestruke upotrebe krivotvorenih privatnih dokumenata u skladu s člankom 345. tog Kaznenog zakonika.

U skladu s člankom 396. stavkom 1. točkom (a) i stavkom 3. točkom (a) „Svaka osoba koja: a) navede drugu osobu da bude ili nastavi biti u krivom uvjerenju ili taji poznate činjenice u vezi s obvezom plaćanja iz proračuna ili sredstvima koja se plaćaju ili se mogu platiti iz proračuna, ili da lažnu izjavu u tom pogledu; (...) (3) kaznit će se kaznom zatvora između jedne i pet godina ako: a) proračunska pronevjera rezultira znatnim financijskim gubitcima.”

U skladu s člankom 345. mađarskog Kaznenog zakonika „Svaka osoba koja upotrijebi falsificirani ili krivotvoreni privatni dokument ili privatni dokument neistinitog sadržaja kojim se pružaju dokazi o postojanju, promjeni ili prekidu prava ili obaveze kriva je za prekršaj koji se kažnjava kaznom zatvora do jedne godine”

U skladu s informacijama koje je pružio državni odvjetnik Béla Kovács je potpisao ugovore o stažiranju s trima stažistima, u kojima je lažno navedeno da stranke stupaju u pravni odnos radi završetka stažiranja; da se stažiranje obavlja kao rad na radnom mjestu na puno radno vrijeme u Bruxellesu; da tijekom stažiranja stažisti borave na adresi u Bruxellesu koja je određena ugovorom, a ta adresa odgovara adresi Béle Kovácsa u Bruxellesu.

Nadalje se napominje da je potpisivanjem ugovora o stažiranju, prosljeđivanjem tih ugovora popraćenih potrebnim dokumentima nadležnoj službi Europskog parlamenta te sakrivanjem fiktivne prirode staža od Europskog parlamenta zastupnik prekršio članak 1. stavak 1. Pravilnika o stažistima, u kojem je navedeno da stipendija koju stažist prima ne može zapravo biti prikriveni oblik plaće.

Béla Kovács poslao je odgovor predsjedniku u kojem je naveo da u to vrijeme još nije bio službeno upoznat s izvješćem OLAF-a niti mu je OLAF omogućio pristup njegovu spisu. U tom je pismu također istaknuo da su svi njegovi stažisti obavljali svoje zadaće na njegov zahtjev i pod njegovom nadležnošću na više lokacija, uključujući, među ostalim, Bruxelles i Budimpeštu.

Također je naglasio da je njegov cilj bio provoditi stažiranja u skladu sa svim relevantnim propisima i pravilima te da nije imao namjeru isplatiti nikakva neutemeljena sredstva.

2. Zakonodavstvo i postupak u vezi s imunitetom zastupnika u Europskom parlamentu

U članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navedeno je sljedeće:

Članak 9.

Tijekom zasjedanja Europskog parlamenta njegovi članovi uživaju:

(a)

na državnom području svoje države, imunitet priznat članovima parlamenta te države;

(b)

na državnom području bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskih postupaka.

Na isti se način imunitet primjenjuje na članove tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja Europskog parlamenta.

Ako je član zatečen u počinjenju kaznenog djela, nije moguće pozivanje na imunitet te u tom slučaju Europski parlament može ostvariti svoje pravo na ukidanje imuniteta jednom od svojih članova.

Budući da Mađarska traži ukidanje imuniteta, primjenjuje se mađarsko zakonodavstvo o parlamentarnom imunitetu u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom a. U skladu s člankom 4. stavkom 2. mađarskog Temeljnog zakona zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na imunitet. U skladu s člankom 10. stavkom 2. Zakona LVII. iz 2004. o statusu mađarskih zastupnika u Europskom parlamentu zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na jednak imunitet kao i zastupnici u mađarskom parlamentu, a u skladu s člankom 74. stavkom 1. Zakona XXXVI. iz 2012. o Nacionalnoj skupštini kazneni se postupak može pokrenuti ili provoditi, a prisilne mjere u okviru kaznenog postupka mogu se poduzeti ili provoditi te se prisilne mjere u okviru kaznenog postupka mogu primijeniti na zastupnika samo uz prethodnu suglasnost Nacionalne skupštine. Naposljetku, u skladu s člankom 74. stavkom 3. zahtjev za ukidanje imuniteta podnosi državni odvjetnik.

U članku 5. stavcima 1. i 2. te članku 9. Poslovnika Europskog parlamenta navodi se:

Članak 5.

Povlastice i imuniteti

1.   Zastupnici uživaju povlastice i imunitete utvrđene u Protokolu o povlasticama i imunitetima Europske unije.

2.   Izvršavajući svoje ovlasti u vezi s povlasticama i imunitetima Parlament djeluje tako da očuva svoj integritet kao demokratska zakonodavna skupština i osigurava nezavisnost zastupnika u obnašanju njihovih dužnosti. Imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika.

(...)

Članak 9. 

 Postupci u vezi s imunitetom

1.   Svaki zahtjev za ukidanje imuniteta zastupnika koji nadležno tijelo države članice uputi predsjedniku, ili zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta koji zastupnik ili bivši zastupnik uputi predsjedniku, objavljuje se u Parlamentu i upućuje nadležnom odboru.

2.   Uz suglasnost zastupnika ili bivšeg zastupnika na kojeg se zahtjev odnosi zahtjev može uputiti drugi zastupnik kojem se odobrava predstavljanje zastupnika ili bivšeg zastupnika u svim fazama postupka.

Zastupnik koji predstavlja zastupnika ili bivšeg zastupnika na kojeg se zahtjev odnosi nije uključen u odluke koje donosi odbor.

3.   Odbor razmatra zahtjeve za ukidanje imuniteta ili zahtjeve za zaštitu povlastica i imuniteta i imuniteta bez odgađanja, ali uzimajući u obzir njihovu relativnu složenost.

4.   Nadležni odbor podnosi prijedlog obrazložene odluke u kojem preporučuje prihvaćanje ili odbijanje zahtjeva za ukidanje imuniteta ili zahtjeva za zaštitu imuniteta i povlastica. Amandmani nisu dopušteni. Ako se prijedlog odbije, smatra se da je donesena suprotna odluka.

5.   Odbor može tražiti da mu nadležno tijelo pruži informacije ili objašnjenja koje smatra neophodnim za stvaranje mišljenja o tome treba li imunitet oduzeti ili zaštititi.

6.   Dotični zastupnik ima mogućnost da bude saslušan i može priložiti dokumente ili druge pisane dokaze koje smatra relevantnima.

Zastupnik neće biti prisutan na raspravi o zahtjevu za ukidanje ili zaštitu svog imuniteta, osim na vlastitom saslušanju.

Predsjednik odbora poziva zastupnika na saslušanje i pritom navodi datum i vrijeme. Zastupnik se može odreći prava da bude saslušan.

Ako se zastupnik ne odazove saslušanju na koje je pozvan, smatrat će se da se odrekao prava da bude saslušan, osim ako se nije ispričao zbog nemogućnosti saslušanja u predloženo vrijeme i pritom za to naveo razloge. Predsjednik odbora donosi odluku o tome može li se isprika prihvatiti u svjetlu danih razloga, a na tu odluku nije moguća žalba.

Ako predsjednik odbora odobri ispriku, poziva zastupnika na saslušanje u nekom drugom terminu. Ako zastupnik ne postupi u skladu s drugim pozivom na saslušanje, postupak se nastavlja bez saslušanja zastupnika. Nije dopušteno podnošenje novih isprika ili novih zahtjeva za saslušanje.

(…)

8.   Odbor može dati obrazloženo mišljenje o nadležnosti dotičnog tijela i o dopuštenosti zahtjeva, ali se ni pod kojim uvjetima ne može izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni u slučaju da prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o činjenicama slučaja.

9.   Prijedlog odluke odbora uvrštava se na dnevni red prve dnevne sjednice nakon dana njegova podnošenja. Na taj prijedlog nije moguće podnositi amandmane.

Rasprava se ograničava na razmatranje razloga za prihvaćanje ili odbijanje prijedloga za ukidanje ili zadržavanje imuniteta, ili prijedloga za zaštitu povlastica ili imuniteta.

Ne dovodeći u pitanje članak 164., zastupnik čije se povlastice ili imuniteti razmatraju ne može govoriti u raspravi.

O prijedlogu ili prijedlozima odluke u izvješću glasuje se na prvom glasovanju nakon rasprave.

Nakon što Parlament razmotri predmet, o svakom se prijedlogu u izvješću glasuje odvojeno. Ako se prijedlog odbije, smatra se da je donesena suprotna odluka.

(…)

11.   Odbor s navedenim predmetima i zaprimljenim dokumentima postupa strogo povjerljivo. Zahtjeve koji se odnose na postupke povezane s imunitetom odbor uvijek razmatra na sjednici zatvorenoj za javnost.

12.   Parlament ispituje samo zahtjeve za ukidanje imuniteta zastupnika koje su mu proslijedila pravosudna tijela ili stalna predstavništva država članica.

13.   Odbor utvrđuje načela za primjenu ovog članka.

14.   Svaki upit o opsegu povlastica i imuniteta zastupnika koji podnese nadležno tijelo razmatra se u skladu s gore navedenim odredbama.

3. Obrazloženje predložene odluke

Na temelju spomenutih činjenica ovaj predmet podliježe primjeni članka 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije.

U skladu s tom odredbom zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države.

Europski parlament primjenjuje vlastita dosljedna načela kako bi odlučio treba li zastupniku ukinuti parlamentarni imunitet ili ne treba. Jedno od tih načela je da se imunitet obično ukida kad je prekršaj obuhvaćen člankom 9. Protokola br. 7, pod uvjetom da ne postoji fumus persecutionis, tj. dovoljno ozbiljna i osnovana sumnja da je postupak pokrenut s namjerom nanošenja političke štete dotičnom zastupniku.

Nakon opširne rasprave u nadležnom odboru te pisanih zapažanja dotičnog zastupnika, koji je triput uzastopce prihvatio poziv na saslušanje, no nikada nije bio prisutan na saslušanjima, smatra se da u ovom slučaju ne postoji fumus persecutionis. Također, ostali argumenti Béle Kovácsa kojima se upućuje na fumus persecutionis čine se neosnovanima ili nadilaze područje primjene postupka za ukidanje parlamentarnog imuniteta. Usto, iako nije pokušao osporiti navedene činjenice, izjavio je da pokretanje kaznenog postupka protiv njega nije proporcionalno jer smatra da takva namjerna pronevjera može za posljedicu imati isključivo prekršajni postupak.

Konkretno, kad je riječ o argumentu koji se temelji na načelu ne bis in idem, jasno je da se stegovna kazna koja mu je određena zbog kršenja članka 1. točke (a) Kodeksa ponašanja ne može smatrati sudskom presudom u strogom smislu.

Naime, stegovna kazna koja je određena Béli Kovácsu puka je disciplinarna mjera propisana u okviru obrazložene odluke bivšeg predsjednika Europskog parlamenta, koji je zaključio da se pronevjera javnih sredstava Europskog parlamenta koju je izvršio g. Kovács može smatrati dokazanom te da proizlazi iz namjernog nepoštovanja pravila Europskog parlamenta o stipendijama koje se dodjeljuju stažistima. Takva je namjerna pronevjera sredstava Europskog parlamenta koju izvrši zastupnik u Parlamentu sama po sebi nepoštovanje načela utvrđenih člankom 1. točkom (a) Kodeksa ponašanja, tj. načela nepristranosti, integriteta, transparentnosti, marljivosti, čestitosti, odgovornosti i poštovanja ugleda Parlamenta.

Zbog tog se razloga u ovom kontekstu ne može pozvati na kršenje načela ne bis in idem, s obzirom na to da se stegovna mjera ne može smatrati odgovarajućom presudom koju je donijelo ustavno, nezavisno i nepristrano sudsko tijelo, jer Parlament nema ovlasti da presuđuje o predmetu kaznenog postupka koji je pokrenuo Istražni odjel Državnog odvjetništva za kazneno djelo proračunske pronevjere sa znatnim financijskim gubitcima i kazneno djelo višestruke upotrebe krivotvorenih privatnih dokumenata u skladu s mađarskim Kaznenim zakonikom.

Naposljetku, dolazi se do zaključka da Béli Kovácsu nije dvaput suđeno za iste okolnosti: utvrđivanje stegovne kazne nije sudska presuda utemeljena na istoj optužnici za kazneno djelo te se stoga ne krši načelo ne bis in idem, a ta sankcija ne sprječava Mađarsku da protiv njega pokrene kazneni postupak.

4. Zaključak

Na temelju navedenih razmatranja te u skladu s člankom 9. stavkom 3. Poslovnika Odbor za pravna pitanja preporučuje da Europski parlament ukine parlamentarni imunitet Béli Kovácsu.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Mady Delvaux, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Mario Borghezio, Jytte Guteland, Heidi Hautala, Virginie Rozière, Viktor Uspaskich

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti