IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

6.6.2017 - (COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD)) - ***I

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Gerben-Jan Gerbrandy

Postupak : 2016/0231(COD)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument :

A8-0208/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0208/2017

Rasprave :

PV 13/06/2017 - 3
CRE 13/06/2017 - 3
PV 16/04/2018 - 20
CRE 16/04/2018 - 20

Glasovanja :

PV 14/06/2017 - 8.1
CRE 14/06/2017 - 8.1
Objašnjenja glasovanja
PV 17/04/2018 - 6.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0256
P8_TA(2018)0097

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
OBRAZLOŽENJE
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTAŽIVANJE I ENERGETIKU
MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

(COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0482),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0331/2016),

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2016.[1],

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 22. ožujka 2017.[2],

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0208/2017),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojem predsjedniku / svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

o klimatskoj politici za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama („Uredba o klimatskoj politici kojom se provodi Pariški sporazum”)

(Tekst značajan za EGP)

Obrazloženje

Novi naslov koji bolje odražava sadržaj Uredbe.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Pozivanje 1.a (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Pozivanje 1.b (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.

(3) Vijeće je ratificiralo Pariški sporazum 5. listopada 2016. nakon što je 4. listopada 2016. Europski parlament dao suglasnost. Pariškim sporazumom, koji je u skladu sa svojim člankom 2. stupio na snagu 4. studenoga 2016., nastoji se u kontekstu održivog razvoja i nastojanja za iskorjenjivanje siromaštva pojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, među ostalim i sljedećim mjerama: (a) zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganjem napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena; (b) povećanjem sposobnosti prilagodbe negativnim utjecajima klimatskih promjena te poticanjem otpornosti na klimatske promjene i razvoja s niskim razinama emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane te usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.”

Pariškim sporazumom od njegovih se stranaka zahtijeva da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume.

Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997., čija valjanost istječe 2020.

(4) Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997., čija valjanost istječe 2020. Stoga će biti obustavljeni i programi za zelena ulaganja povezani s Kyotskim protokolom kojima se pruža financijska potpora za projekte smanjenja emisija u državama članicama s nižim prihodima.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4.a) Na sastanku Vijeća za okoliš od 21. listopada 2009. podržan je, u okviru potrebnih smanjenja koja, prema Međuvladinom tijelu za klimatske promjene, razvijene zemlje moraju provesti u cjelini, cilj Unije za smanjenje emisija od 80 % do 95 % do 2050. u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Za prijelaz na čistu energiju potrebne su promjene u načinu ulaganja te poticaji u cjelokupnom spektru politika. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije kako bi se građanima osigurala sigurna, održiva, konkurentna i pristupačna energija. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.

(5) Za prijelaz na čistu energiju i biogospodarstvo potrebne su promjene u načinu ulaganja u cjelokupnom spektru politika te poticaji za mala i srednja poduzeća (MSP) koji nemaju veliki kapital i mala gospodarstva, kako bi prilagodili svoje poslovne modele. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije čiji je prioritet energetska učinkovitost i čiji je cilj građanima osigurati sigurnu, održivu, konkurentnu i pristupačnu energiju, kao i primjena strogih mjera za održivost i smanjenje emisija na korištenje bioresursa kojima bi se zamijenili fosilni resursi. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.

__________________

¹⁶ COM(2015)80

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9) Pristup obvezujućih godišnjih nacionalnih ograničenja iz Odluke br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća¹⁹ trebao bi se nastaviti od 2021. do 2030., pri čemu se početak putanje računa od 2018. na temelju prosječnih emisija stakleničkih plinova od 2016. do 2018., ili godišnje emisijske kvote za 2020., ovisno o tome koji je podatak manji, a završetak putanje je ograničenje za 2030. za svaku državu članicu. Kako bi se nagradilo rano djelovanje te poduprlo države članice s manjim kapacitetom za ulaganja, države članice s BDP-om po stanovniku ispod prosjeka EU-a, koje u razdoblju od 2013. do 2020. imaju emisije niže od svojih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. određeno Odlukom 406/2009/EZ, mogu pod određenim uvjetima zatražiti dodjelu dodatnih emisijskih kvota iz rezerve. Dopunska prilagodba emisijskih kvota do 2021. državama članicama je osigurana pozitivnim ograničenjem iz Odluke 406/2009/EZ i povećanjem godišnjih emisijskih kvota od 2017. do 2020. utvrđenim u skladu s odlukama 2013/162/EU i 2013/634/EU, kako bi se prikazao kapacitet za povećanje emisija tijekom tih godina. Europsko vijeće zaključilo je da bi dostupnost i upotrebu postojećih instrumenata fleksibilnosti u sektorima izvan ETS-a trebalo znatno povećati kako bi se osigurala troškovna učinkovitost zajedničkih nastojanja Unije i konvergencija emisija po stanovniku do 2030.

_________________

¹⁹ Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a) Kako bi se Uniju postavilo na put prema gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika, ovom Uredbom određuje se, od 2031. nadalje, dugoročna putanja smanjenja emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom. Uredbom se također doprinosi ostvarenju cilja Pariškog sporazuma o postizanju ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanju stakleničkih plinova korištenjem ponora u drugoj polovici ovog stoljeća.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10.a) Kako bi se očuvala puna učinkovitost rezerve za stabilnost tržišta uspostavljene Odlukom (EU) 2015/1814^1a Europskog parlamenta i Vijeća, emisijske jedinice poništene radi korištenja fleksibilne mogućnosti utvrđene ovom Uredbom nakon smanjenja kvota u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama ne bi trebalo uzeti u obzir kao emisijske jedinice poništene u skladu s Direktivom 2003/87/EZ pri određivanju ukupnog broja emisijskih jedinica u opticaju u nekoj godini u skladu s tom Odlukom.

____________________________

^1a Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).”

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11) Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, energetskoj učinkovitosti zgrada, obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.

(11) Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, poboljšanju energetske učinkovitosti zgrada, povećanju količine obnovljive energije, povećanju energetske učinkovitosti i promicanju kružnog gospodarstva, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.a) Kako bi se ostvarila ta smanjenja emisija te pokušala maksimalno povećati uloga poljoprivrednog sektora, važni je da države članice promiču inovativne mjere za ublažavanje koje imaju najviše potencijala, uključujući: prenamjenu obradivog zemljišta u trajne travnjake; gospodarenje živicama, graničnim pojasevima i stablima na poljoprivrednom zemljištu; nove programe sadnje za agrošumarstvo i šumske površine, sprečavanje uklanjanja stabala i krčenja šuma; malo ili nikakvo obrađivanje zemlje te upotrebu pokrovnih/postrnih usjeva i ostataka usjeva na zemlji, planove za provjeru emisija ugljika te planove za upravljanje tlom/hranjivim tvarima, poboljšanu upotrebu dušika i inhibicije nitrifikacije, obnovu i očuvanje močvarnog zemljišta i tresetišta, te poboljšane metode uzgoja i prehrane stoke i upravljanja njome radi postizanja manjih emisija.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.b) Ovom se Uredbom, uključujući dostupne fleksibilne mogućnosti, pruža poticaj za smanjenje emisija u skladu s drugim zakonskim aktima Unije o klimi i energiji za sektore obuhvaćene ovom Uredbom, među ostalim u području energetske učinkovitosti. S obzirom na to da je više od 75 % emisija stakleničkih plinova povezano s emisijama, veća učinkovitost upotrebe energije i uštede energije igrat će važnu ulogu u postizanju tih smanjenja emisija. Ambiciozne politike za energetsku učinkovitost stoga su ključ ne samo većih ušteda pri uvozu fosilnih goriva, čime se osiguravaju energetska sigurnost i niži računi za potrošače, nego i veće stope korištenja tehnologija za uštedu energije u zgradama, industriji i prometu, jačanja ekonomske konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta u lokalnim zajednicama te poboljšanja zdravstvenih uvjeta i rješavanja problema energetskog siromaštva. Mjere poduzete u sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom troškovno su učinkovit način da se državama članicama pomogne da postignu ciljeve iz ove Uredbe, a s vremenom će isplatiti same sebe. U skladu s time, važno je da države članice pri prenošenju ove Uredbe u nacionalne politike obrate posebnu pozornost na specifične i različite potencijale za poboljšanje energetske učinkovitosti i ulaganja u različitim sektorima.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.c) Prometni sektor nije samo jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova, već i najbrže rastući sektor u pogledu potrošnje energije od 1990. Stoga je važno da Komisija i države članice ulože dodatne napore kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, poticao prijelaz na održive načine prijevoza i smanjila visoka razina ovisnosti tog sektora o ugljiku. Dekarbonizacija mješavine energetskih izvora promicanjem energije za promet dobivene niskom razinom emisija, kao što su održiva biogoriva i električni automobili, doprinijet će cilju smanjenja emisija CO2, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. To bi se moglo olakšati tako da se osigura da taj sektor ima jasan i dugoročan okvir koji će pružiti sigurnost i na kojem će se temeljiti ulaganja.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.d) Utjecaj energetskih i sektorskih politika na obveze Unije i nacionalne obveze u pogledu klime trebalo bi procijeniti zajedničkim kvantificiranim metodama kako bi njihov utjecaj bio transparentan i provjerljiv.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12) Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].

(12) Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojima se gospodari i, gdje je primjenjivo, močvarnih zemljišta kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 190 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao uravnotežen doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom od 190 milijuna. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12.a) Za ostvarenje, na međusobno usklađen način, višestrukih ciljeva Unije povezanih s poljoprivrednim sektorom, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, kvalitetu zraka, očuvanje biološke raznolikosti i usluga ekosustava te potporu za ruralna gospodarstva, potrebne su promjene u ulaganju i poticajima, uz potporu mjera Unije kao što je zajednička poljoprivredna politika. Ključno je da se ovom Uredbom također uzme u obzir cilj pridonošenja ciljevima strategije Unije za šume kako bi se promicale konkurentne i održive opskrbe drvom za biogospodarstvo Unije, nacionalne šumarske politike država članica i strategije za biogospodarstvo te strategija Unije za kružno gospodarstvo.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Međutim, primjena umanjenja trebala bi se uzimati u obzir samo svakih pet godina kako bi se mogao uključiti mogući doprinos iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [ ]. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.

(13) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Primjena mogućeg doprinosa iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [ ] trebala bi se uzeti u obzir samo u skladu s vremenskim rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13.a) S obzirom na to da su sektori obuhvaćeni ovom Uredbom odgovorni za više od pola emisija stakleničkih plinova Unije, politike smanjenja emisija u tim sektorima veoma su važne kako bi se ispunile obveze Unije u skladu s Pariškim sporazumom. Stoga bi postupci praćenja, izvješćivanja i daljnjeg djelovanja u skladu s ovom Uredbom trebali biti u potpunosti transparentni. Države članice i Komisija trebale bi informacije u pogledu usklađenosti s ovom Uredbom staviti na raspolaganje javnosti i pobrinuti se da dionici i javnost sudjeluju na odgovarajući način u postupku preispitivanja ove Uredbe. Komisiju se također potiče da stvori učinkovit i transparentan sustav za praćenje ishoda uvedene fleksibilne mogućnosti.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14) Kao način povećanja opće troškovne učinkovitosti ukupnih smanjenja, države članice trebale bi imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota akumuliraju ili posude. Države članice trebale bi isto tako imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota prenesu drugim državama članicama. Potrebno je osigurati transparentnost takvih prijenosa te ih provoditi na način koji odgovara objema stranama, uključujući dražbom, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencije ili bilateralnim sporazumima.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Komisiji bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi trebala pomagati Europska agencija za okoliš.

(15) Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Europska agencija za okoliš trebala bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi pomagati Komisiji i izravno i učinkovito doprinositi nošenju s klimatskim promjenama.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 4., u skladu s kojim će se utvrđivati godišnja ograničenja emisija za države članice, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća21.

(17) Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u smislu dopune ove Direktive utvrđivanjem godišnjih emisijskih kvota za države članice.

_________________

21 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19.a) Uz napore za smanjenje vlastitih emisija, važno je da Unija, u skladu s ciljem povećanja svog pozitivnog utjecaja na globalni ugljični otisak, zajedno s trećim zemljama osmisli rješenja za klimatske promjene provođenjem zajedničkih projekata s tim zemljama u kontekstu klimatske politike za 2030. i uzimajući u obzir da se u Pariškom sporazumu spominje novi međunarodni mehanizam suradnje za borbu protiv klimatskih promjena.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20) Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.

Kako bi ispunila obveze iz Pariškog sporazuma, važno je da Unija postupno pojačava napore i svakih pet godina dostavi svoj doprinos koji odražava njezinu najveću moguću ambiciju.

Pri preispitivanja bi stoga trebalo uzeti u obzir cilj Unije u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za 80 % – 95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. i cilj Pariškog sporazuma u pogledu postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova korištenjem ponora u drugoj polovici ovog stoljeća. Trebalo bi se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama i oslanjati na pripremno izvješće Europske agencije za okoliš.

Pri pregledu smanjenja emisija država članica za razdoblje od 2031. trebalo bi uzeti u obzir načela pravednosti i troškovne učinkovitosti.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ovom se Uredbom utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa. U njoj se od država članica zahtijeva da smanje emisije stakleničkih plinova iz članka 2. kako bi Unija na pravedan i troškovno učinkovit način mogla ispuniti cilj smanjenja od najmanje 30 % do 2030. u odnosu na 2005.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Opći je cilj ove Uredbe postaviti Uniju na put prema ostvarenju gospodarstva s niskom razinom emisija ugljika tako što će se izraditi predvidljive dugoročne putanje smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije do 2050. za 80 % – 95 % u odnosu na razine iz 1990.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Za potrebe ove Uredbe emisije CO2 iz kategorije izvora prema IPCC-u „1.A.3.A civilni zračni promet” smatraju se jednakima nuli.

3. Za potrebe ove Uredbe emisije CO₂ iz kategorije izvora prema IPCC-u „1.A.3.A civilni zračni promet”, obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ, smatraju se jednakima nuli.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Ova se Uredba odnosi na emisije CO2 iz kategorije izvora prema IPCC-u „1.A.3.D plovidba” koje nisu obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ.

Obrazloženje

Emisije iz pomorskog prometa trebale bi biti obuhvaćene ovom Uredbom, osim ako nisu uključene u ETS.

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 4.

Godišnje razine emisija za razdoblje od 2021. do 2030.

1. Svaka država članica mora 2030. ograničiti emisije stakleničkih plinova najmanje za postotak utvrđen za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi u odnosu na svoje emisije 2005. utvrđene u skladu sa stavkom 3.

1. Svaka država članica mora do 2030. ograničiti emisije stakleničkih plinova najmanje za postotak utvrđen za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi u odnosu na svoje emisije 2005. utvrđene u skladu sa stavkom 3.

2. Uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 5., 6. i 7., prilagodbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. te sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica mora osigurati da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine u razdoblju 2021.–2029. ne prijeđu razinu određenu linearnom putanjom, koja započinje 2018., ili na temelju njezinih prosječnih emisija stakleničkih plinova tijekom 2016., 2017. i 2018. utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ili na temelju godišnje kvote emisijskih jedinica određene za 2020. određene u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke 406/2009/EZ, ovisno o tome koja je vrijednost niža, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi.

3. Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju godišnje emisijske kvote za godine u razdoblju 2021.–2030. izražene u tonama ekvivalenta CO2, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tog provedbenog akta Komisija provodi sveobuhvatni pregled najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za godine 2005. i 2016.–2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013.

3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđenim godišnjim emisijskim kvotama za godine u razdoblju 2021.–2030. izražene u tonama ekvivalenta CO2, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tog delegiranog akta Komisija provodi sveobuhvatni pregled najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za godine 2005. i 2016. – 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013.

4. Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se provedbenom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.

4. Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se delegiranom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.

5. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.

Obrazloženje

Tekst usklađen s delegiranim aktom.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 4.a

Dugoročna putanja smanjenja emisija od 2031.

Svaka država članica svake godine u razdoblju od 2031. do 2050. nastavlja smanjivati emisije stakleničkih plinova obuhvaćene ovom Uredbom, osim ako u tijeku prvog ili nekog od narednih pregleda ne bude drukčije odlučeno. Svaka država članica jamči da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine od 2031. do 2050. ne prelaze razinu utvrđenu linearnom putanjom, koja započinje njezinim godišnjim emisijskim kvotama za 2030., a završava 2050. s razinom emisija koja je za 80% niža od razina iz 2005. za tu državu članicu.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem godišnjih emisijskih kvota za godine u razdoblju 2031. – 2050. izražene u tonama ekvivalenta CO₂.

Obrazloženje

Tekst usklađen s delegiranim aktom.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 5.

Instrumenti fleksibilnosti za ostvarivanje godišnjih ograničenja

1. Države članice mogu iskoristiti fleksibilne mogućnosti utvrđene u stavcima od 2. do 6. ovog članka te u člancima 6. i 7.

2. U odnosu na godine od 2021. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

2. U odnosu na godine od 2021. do 2025. država članica može posuditi količinu do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu. U odnosu na godine od 2026. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

3. Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može u odnosu na godine od 2021. do 2025. akumulirati taj višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2025. U odnosu na godine od 2026. do 2029. država članica može akumulirati višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2030.

4. Država članica može prenijeti do 5% svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu drugim državama članicama. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.

4. Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu drugim državama članicama u odnosu na godine od 2021. do 2025. te do 10 % u odnosu na godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.

5. Država članica može drugim državama članicama prenijeti dio svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu koja prelazi njezine emisije stakleničkih plinova za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu sa stavcima od 2. do 4. i člankom 6. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.

5.a Država članica ne prenosi ni jedan dio svoje godišnje emisijske kvote ako emisije te države članice u vrijeme prijenosa prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu.

6. Države članice imaju mogućnost upotrebe jedinica emisija vezanih uz projekte koje se izdaju na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađivanje na temelju članka 9. bez količinskih ograničenja i uz izbjegavanje dvostrukog računanja.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Pristup fleksibilnim mogućnostima utvrđenima u ovom članku i Prilogu II. odobrava se pod uvjetom da se dotične države članice obvežu poduzeti mjere u drugim sektorima u kojima u prošlosti nisu postignuti dostatni rezultati. Komisija dopunjuje ovu Direktivu donošenjem delegiranog akta u skladu s člankom 12. radi utvrđivanja popisa tih mjera i sektora do 31. prosinca 2019.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 7. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari

Dodatna upotreba do 190 milijuna neto uklanjanja iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari i travnjake kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:

1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu i bilo kakve emisijske kvote akumulirane u skladu s člankom 5. stavkom 3., količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari, travnjake kojima se gospodari, močvarna zemljišta kojima se gospodari po potrebi i podložno delegiranom aktu donesenom u skladu sa stavkom 2., šumska zemljišta kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:

(-a) država članica do 1. siječnja 2019. dostavlja akcijski plan Komisiji u kojemu su definirane mjere, uključujući kad je to relevantno upotrebu financiranja Unije, za klimatski učinkovitu poljoprivredu te za sektor korištenja zemljišta i šumarski sektor te pokazuje kako će se tim mjerama doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u skladu s ovom Uredbom te ispuniti i više od onoga što se zahtijeva u skladu s člankom 4. Uredbe [ ][LULUCF] za razdoblje od 2021. do 2030.

(a) ukupna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za sve godine u razdoblju od 2021. do 2030. ne prelazi razinu utvrđenu za tu državu članicu u Prilogu III.;

(b) takva količina prelazi zahtjeve za tu državu članicu na temelju članka 4. Uredbe [ ][LULUCF];

(b) dokazano je da takva količina prelazi zahtjeve za tu državu članicu na temelju članka 4. Uredbe [ ][LULUCF] tijekom petogodišnjih razdoblja navedenih u članku 12. . Uredbe [ ][LULUCF];

(c) država članica nije od drugih država članica dobila više neto uklanjanja na temelju Uredbe [ ][LULUCF] nego što ih je prenijela i

(d) država članica ispunila je zahtjeve iz Uredbe [ ] [LULUCF].

Komisija može davati mišljenja o akcijskim planovima koje države članice podnose u skladu s točkom (-a).

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako je donesen delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF], Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt za izmjenu stavka 1. ovog članka kako bi se u skladu s člankom 12. ove Uredbe prikazao doprinos obračunske kategorije za šumska zemljišta kojima se gospodari.

2. Ako je donesen delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF], Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt za izmjenu stavka 1. ovog članka te obračunskih kategorija iz Priloga III. kako bi se u skladu s člankom 12. ove Uredbe prikazao uravnotežen doprinos obračunske kategorije za šumska zemljišta kojima se gospodari, a da se pritom ne prijeđe ukupna količina od 190 milijuna dostupna u skladu s člankom 7. ove Uredbe.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ako pregledane emisije stakleničkih plinova države članice prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u tom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., 2027. i 2032. primjenjuju se sljedeće mjere:

1. Svake dvije godine Komisija provjerava usklađenost države članice s ovom Uredbom. Ako pregledane emisije stakleničkih plinova države članice prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u tom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., primjenjuju se sljedeće mjere:

(a) iznosu emisija države članice dodaje se količina za sljedeću godinu koja je jednaka iznosu viška emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 pomnoženom s koeficijentom 1,08, u skladu s mjerama donesenima na temelju članka 11. i

(b) državi članici privremeno se zabranjuje da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 9.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.a

Rezerva za rano djelovanje

1. Kako bi se rano djelovanje uzelo u obzir prije 2020., količina koja ne prelazi ukupan iznos od 70 milijuna tona godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2026. do 2030., uzima se u obzir, na zahtjev države članice, pri mjerenju usklađenosti te države članice u svrhu posljednje provjere usklađenosti na temelju članka 9. ove Uredbe pod uvjetom da:

(a) njezina ukupna godišnja emisijska kvota za razdoblje od 2013. do 2020. određena u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke 406/2009/EZ prelazi njezine ukupne verificirane godišnje emisije stakleničkih plinova za razdoblje od 2013. do 2020.;

(b) njezin je BDP pod stanovniku prema tržišnim cijenama iz 2013. ispod prosjeka EU-a;

(d) maksimalno je iskoristila fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 2. i 3. te nije prenijela emisijske kvote drugoj državi članici u skladu s člankom 5. stavcima 4. i 5.; i

(e) cijela Unija postigne svoje ciljeve iz članka 1. stavka 1.

2. Maksimalan udio države članice u ukupnom iznosu iz stavka 1. koji se može uzeti u obzir u svrhu usklađenosti utvrđuje se omjerom, s jedne strane, razlike između njezinih ukupnih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. i njezinih ukupnih verificiranih godišnjih emisija stakleničkih plinova u istom razdoblju, te s druge strane, razlike između ukupnih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. za sve države članice koje ispunjavaju kriterij iz točke (b) stavka 1. i ukupnih verificiranih godišnjih emisija stakleničkih plinova tih država članica u istom razdoblju.

Godišnje emisijske kvote i verificirane godišnje emisije određuju se u skladu sa stavkom 3.

3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem maksimalnih udjela za svaku državu članicu izraženih u tonama ekvivalenta CO₂, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tih delegiranih akata Komisija se služi godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke 406/2009/EZ te izmijenjenim podacima iz inventara za godine od 2013. do 2020. u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013.

Obrazloženje

Zbog pravila o kvotama koje predlaže Komisija postoji mogućnost da se rano djelovanje pojedinih država članica ne prizna u dovoljnoj mjeri prije 2020. godine. To predstavlja poseban izazov državama članicama s BDP-om po stanovniku nižem od prosjeka, što odražava manji kapacitet za ulaganja. Predloženom rezervom za rano djelovanje nagrađuje se rano djelovanje, a državama članicama omogućuje da se koriste dodatnim kvotama za ispunjavanje obveza ako druge mogućnosti fleksibilnosti nisu dovoljne. Relativan iznos dodatnih kvota dostupnih državi članici trebao bi ovisiti o stupnju nadmašenih kvota u okviru njezinih ciljeva za 2020.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Količina iz Priloga IV. ovoj Uredbi dodaje se emisijskim jedinicama za 2021. za svaku državu članicu iz tog Priloga.

2. Količina iz Priloga IV. ovoj Uredbi, koja ukupno iznosi 39,14 milijuna tona ekvivalenta CO₂, jednaka za sve države članice, dodaje se emisijskim jedinicama za 2021. za svaku državu članicu iz tog Priloga.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 11. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Registar

Europski registar

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013, uključujući godišnje emisijske kvote, fleksibilne mogućnosti korištene u skladu s člancima od 4. do 7., usklađenost na temelju članka 9. i promjene u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Te informacije dostupne su javnosti.

1. Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013. Komisija u tu svrhu donosi delegirani akt u skladu s člankom 12., za dopunu ove Uredbe, posebno u pogledu godišnjih emisijskih kvota, fleksibilnih mogućnosti korištenih u skladu s člancima od 4. do7., usklađenosti na temelju članka 9. i promjena u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Sustav europskog registra transparentan je i uključuje sve relevantne informacije o prijenosu kvota između država članica. Te informacije dostupne su javnosti na posebnoj internetskoj stranici Komisije.

Obrazloženje

Povećanje transparentnosti prijenosa emisijskih jedinica između država članica i tehnička prilagodba.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta za provedbu stavka 1. u skladu s člankom 12. ove Uredbe.

Briše se.

Obrazloženje

Tehnička prilagodba, delegirani akt uvršten je u članak 11. stavak 1.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.a

Utjecaj financijskih sredstava Unije na klimu

Komisija provodi sveobuhvatnu, međusektorsku studiju o utjecaju koji sredstva dodijeljena iz proračuna Unije ili na neki drugi način u skladu s pravom Unije imaju na ublažavanje klimatskih promjena.

Do 1. siječnja 2019. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima studije koje je popraćeno, prema potrebi, zakonodavnim prijedlozima o obustavi bilo kakvih financijskih sredstava Unije koja nisu usklađena s ciljevima za smanjenje emisije CO₂ ili politikama Unije. To uključuje prijedlog o obveznoj ex ante provjeri usklađenosti s klimatskim zahtjevima primjenjivoj na svako novo ulaganje Unije od 1. siječnja 2020. i obvezi da se rezultati javno objavljuju na transparentan i pristupačan način.

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2. i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 4.a, članka 6. stavka 3.a, članka 7. stavka 2., članka 9.a i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produženju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. 3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 2. i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3., članka 4.a, članka 6. stavka 3.a, članka 7. stavka 2., članka 9.a i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne izraze izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu ili ako su prije isteka tog razdoblja i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva mjeseca.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3., članka 4.a, članka 6. stavka 3.a, članka 7. stavka 2., članka 9.a i članka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva mjeseca.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 13.

Briše se.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene uspostavljen Uredbom (EU) br. 525/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Obrazloženje

Povezano s brisanjem provedbenog akta.

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija, u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018., objavljuje komunikaciju u kojoj ocjenjuje usklađenost klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma. U komunikaciji se posebno istražuju uloga i prikladnost obveza utvrđenih u ovoj Uredbi za postizanje tih ciljeva, te dosljednost zakonodavnih akata Unije u području klime i energetike, uključujući zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljive energije, kao i zakonodavnih akata u području poljoprivrede i prometa, s obvezom EU-a o smanjenju stakleničkih plinova.

Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge.

2. Komisija do 28. veljače 2024., nakon prvog globalnog pregleda stanja provedbe Pariškog sporazuma u 2023. i u roku od šest mjeseci od narednih globalnih pregleda nakon toga, izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma. Izvješće je po potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom za veća smanjenja emisija država članica.

Pregledom smanjenja emisija država članica za razdoblje od 2031. uzimaju se obzir načela pravednosti i ekonomičnosti u distribuciji među državama članicama.

Njime se također uzima u obzir napredak Unije i trećih zemalja u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, kao i napredak postignut u iskorištavanju i održavanju privatnog financiranja kao potpore tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 15.a (novi)

Uredba (EU) br. 2015/1814

Članak 1. – stavak 4.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 15.a
	Izmjene Odluke (EU) 2015/1814
	Članak 1. stavak 4. Odluke (EU) 2015/1814 zamjenjuje se sljedećim:
	„4. Komisija objavljuje ukupan broj emisijskih jedinica koje su u optjecaju svake godine do 15. svibnja sljedeće godine. Ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju u određenoj godini jest kumulativni broj emisijskih jedinica izdanih od 1. siječnja 2008., uključujući emisijske jedinice izdane u tom razdoblju u skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te prava na uporabu međunarodnih jedinica koja postrojenja imaju u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a u odnosu na emisije do 31. prosinca te godine, umanjen za ukupan broj tona verificiranih emisija postrojenja u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a između 1. siječnja 2008. i 31. prosinca te iste godine, broj svih emisijskih jedinica poništenih u skladu s člankom 12. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ osim emisijskih jedinica poništenih u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/...* Europskog parlamenta i Vijeća, i broj emisijskih jedinica iz rezerve. Ne uzimaju se u obzir emisije tijekom trogodišnjeg razdoblja koje je počelo 2005. i završilo 2007. i jedinice izdane u vezi s tim emisijama. Prva objava uslijedit će do 15. svibnja 2017.
	______________
	* Uredba (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (SL L ..., ..., str. ... .).”

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Prilog III.

Najveća količina izražena u milijunima tona ekvivalenta CO₂

Belgija

3,8

Bugarska

4,1

Češka

2,6

Danska

14,6

Njemačka

22,3

Estonija

0,9

Irska

26,8

Grčka

6,7

Španjolska

29,1

Francuska

58,2

Hrvatska

0,9

Italija

11,5

Cipar

0,6

Latvija

3,1

Litva

6,5

Luksemburg

0,25

Mađarska

2,1

Malta

0,03

Nizozemska

13,4

Austrija

2,5

Poljska

21,7

Portugal

5,2

Rumunjska

13,2

Slovenija

1,3

Slovačka

1,2

Finska

4,5

Švedska

4,9

Ujedinjena Kraljevina

17,8

Najviše ukupno:

280

Izmjena

Najveća količina izražena u milijunima tona ekvivalenta CO₂

Belgija

2,6

Bugarska

2,8

Češka

1,8

Danska

9,9

Njemačka

15,2

Estonija

0,6

Irska

18,2

Grčka

4,6

Španjolska

19,8

Francuska

39,5

Hrvatska

0,6

Italija

7,8

Cipar

0,4

Latvija

2,1

Litva

4,4

Luksemburg

0,2

Mađarska

1,4

Malta

Nizozemska

9,1

Austrija

1,7

Poljska

14,8

Portugal

3,5

Rumunjska

8,9

Slovenija

0,9

Slovačka

0,8

Finska

3,1

Švedska

3,4

Ujedinjena Kraljevina

12,1

Najviše ukupno:

190

[1] SL L 75, 10.3.2017., str. 103. – 108.
[2] Još nije objavljeno u Službenom listu.

OBRAZLOŽENJE

Prijedlogom Europske komisije o donošenju Uredbe o raspodjeli tereta, odnosno „Uredbe o klimatskoj politici kojom se provodi Pariški sporazum”, obuhvaćeno je oko 60 % emisija stakleničkih plinova EU-a. Svi sektori koji nisu obuhvaćeni područjem primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) obuhvaćeni su Uredbom, uključujući promet, otpad, izgrađeno okruženje i poljoprivredu.

Komisijin prijedlog dobrodošao je prvi korak čiji je cilj do 2030. dovesti do tridesetpostotnog smanjenja emisija u obuhvaćenim sektorima u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Međutim potrebno je nekoliko izmjena kako bi se bolje promicala dugoročna predvidljivost, zajamčila dosljednost s drugim politikama, posebno s ciljevima energetske učinkovitosti EU-a, i omogućila dostatna fleksibilnost i solidarnost među državama članicama.

Dugoročna predvidljivost

Svijet prelazi na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, a Pariški sporazum o klimi koji je donesen prošle godine potvrđuje da se ta tendencija neće mijenjati. Pariškim sporazumom utvrđuje se cilj da se povećanje globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C i da se teži povećanju od najviše 1,5°C. Dosljedno tim ciljevima, Pariškim se sporazumom zahtijeva i postizanje nulte neto stope emisija tijekom druge polovine ovog stoljeća. Uz to, Europska unija usvojila je 2009. ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova u vrijednosti od 80 do 95 % do 2050. godine.

Unatoč tim obvezama, prijedlogom Uredbe koji je sastavila Komisija teži se samo ispunjenju cilja EU-a za 2030. godinu. Nepostojanje dugoročne putanje moglo bi dovesti do učinka zaključavanja (lock-in) ulaganja u prometnu infrastrukturu, zgrade itd. s visokim emisijama ugljika te dovesti do pada vrijednosti imovine i znatno većih ukupnih troškova klimatske politike. Kako bi se osigurala dugoročna predvidljivost, prijedlog je izmijenjen novim člankom u kojem se utvrđuje dugoročna putanja prema smanjenju emisija stakleničkih plinova od barem 80 % do 2050. godine.

Nadalje, s obzirom na znatan izazov dekarbonizacije svih gospodarskih sektora, utvrđuje se stroža putanja smanjenja emisija za razdoblje 2021. – 2030., u skladu s europskim trendom razdvajanja emisija od gospodarskog rasta.

Energetska učinkovitost

Europski parlament dosljedno je zastupao veću razinu ambicija EU-a u pogledu energetske učinkovitosti. Uz koristi koje ima za klimu, energetskom učinkovitošću smanjuju se troškovi energije, otvaraju radna mjesta i povećava energetska sigurnost.

Ovaj prijedlog Uredbe koji je Komisija iznijela objavljen je u srpnju 2016. prije „zimskog paketa” Komisije iz studenog 2016. koji je sadržavao i povećani cilj energetske učinkovitosti od 30 % (malo ambicioznije od cilja od 27 % koji je Europsko vijeće usvojilo u listopadu 2014.).

U procjeni učinka Europske komisije navodi se da je, osim cilja tridesetpostotne energetske učinkovitosti, potrebno 79 milijuna tona jedinica emisija LULUCF-a kako bi se na isplativ način ispunili ciljevi država članica u pogledu raspodjele tereta. Vodeći računa o tome, kako bi se zadržao stalan poticaj za poboljšanje energetske učinkovitosti u ovoj Uredbi i kako se ne bi ugrozilo postizanje općeg cilja EU-a, fleksibilnost LULUCF-a iz članka 7. dovedena je na nižu razinu jedinica emisija LULUCF-a (190 milijuna, umjesto predloženih 280 milijuna).

LULUCF

Fleksibilnost LULUCF-a iz članka 7. važna je za nekoliko država članica radi smanjivanja troškova usklađivanja. Nadalje, fleksibilnošću bi se mogla pružiti dodatna potpora poljoprivrednom i šumarskom sektoru u određenim državama članicama za doprinošenje klimatskoj politici. Međutim potrebno je zajamčiti da jedinice emisija LULUCF-a doista omogućuju dodatne i stalne ponore.

Također bi trebalo poboljšati uporabu postojećih financijskih instrumenata EU-a kao podršku poljoprivrednom sektoru. Europski revizorski sud nedavno je zaključio da, kad je riječ o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, „nije bilo znatnog prijelaza na klimatsko djelovanje i da nisu u potpunosti razmotrene sve potencijalne mogućnosti za financiranje mjera povezanih s klimom”.

Prijedlog je stoga izmijenjen kako bi se njime bolje zajamčilo da se fleksibilnošću LULUCF-a ostvare prednosti za klimu i kako bi se potaknulo države članice da upotrebljavaju raznovrsne postojeće financijske instrumente EU-a za poljoprivredni sektor.

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTAŽIVANJE I ENERGETIKU (23.3.2017)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
(COM(2016)0482 – C8‑0331/2016 – 2016/0231(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Benedek Jávor

AMANDMANI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Pozivanje 1.a (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Protokol br. 1 priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Pozivanje 1.b (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Protokol br. 2 priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3) Pariški sporazum koji je potpisao EU stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma kojemu su ciljevi jačati globalni odgovor na prijetnju klimatskih promjena zadržavanjem porasta globalne temperature na znatno manje od 2°C iznad predindustrijske razine te nastojanjem da se taj porast zadrži na 1,5°C iznad predindustrijske razine i istodobno smanjiti domaće emisije stakleničkih plinova, očuvati ponore i spremnike ugljika i poboljšati njihovu funkciju te jamčiti sigurnost opskrbe hranom. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015. Prema Pariškom sporazumu države članice moraju nakon 2030. nastaviti smanjivati svoje emisije stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom kako bi smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji bilo manje za 80 % do 95 % u odnosu na razine iz 1990., što je u skladu s energetskim planom Unije za 2050. utvrđenim u komunikaciji Komisije od 15. prosinca 2011.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Za prijelaz na čistu energiju potrebne su promjene u načinu ulaganja te poticaji u cjelokupnom spektru politika, počevši od smanjenja i optimizacije potrošnje energije. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije kako bi se građanima osigurala sigurna, održiva, konkurentna i pristupačna energija. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom¹⁶.

__________________

¹⁶ COM(2015) 80.

Obrazloženje

Akcije uštede energije su te koje imaju najkraće i najučinkovitije razdoblje amortizacije i najniže troškove provedbe.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

__________________

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.a) Ova bi Uredba trebala dati poticaj za smanjenja emisija u skladu s drugim zakonskim aktima Unije o klimi i energiji. S obzirom na to da je više od 75 % emisija stakleničkih plinova povezano s emisijama, veća učinkovitost upotrebe energije i uštede energije igrat će važnu ulogu u postizanju tih smanjenja emisija. Ambiciozne politike za energetsku učinkovitost stoga su ključ ne samo većih ušteda pri uvozu fosilnih goriva, čime se osiguravaju energetska sigurnost i niži računi za potrošače, nego i veće stope korištenja tehnologija za uštedu energije u zgradama, industriji i prometu, jačanja ekonomske konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta u lokalnim zajednicama te poboljšanja zdravstvenih uvjeta i rješavanja problema energetskog siromaštva. Mjere poduzete u sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom troškovno su učinkovit način da se državama članicama pomogne da postignu ciljeve iz ove Uredbe, a s vremenom će isplatiti same sebe. U skladu s time, važno je da države članice pri prenošenju ove Uredbe u nacionalne politike obrate posebnu pozornost na specifične i različite potencijale za poboljšanje energetske učinkovitosti i ulaganja u različitim sektorima.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11b) Kako bi se smanjile emisije u poljoprivrednom sektoru, države članice bi u svoje planove za emisije trebale uključiti mjere za poboljšanje troškovno učinkovitog potencijala ublažavanja tog sektora i bolje iskoristiti instrumente financiranja u sklopu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi se promicale održive prakse u tom sektoru. U skladu s člankom 14. Europska komisija će provesti ocjenu stvarnog napretka u pogledu troškovno učinkovitih smanjenja emisija koje nisu CO₂ iz sektora poljoprivrede i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće te iznijeti prijedloge za izmjenu količine neto uklanjanja s poljoprivrednih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta kojima se gospodari.

Kompromisni amandman Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12) Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojima se gospodari i močvarnih zemljišta kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Međutim, ocjenom se ne bi trebao dovesti u pitanje broj od 280 milijuna neto uklanjanja. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Primjena umanjenja trebala bi se razmatrati jednom godišnje kada se uzmu u obzir sve fleksibilne mogućnosti iz ove Uredbe, uključujući potencijalne doprinose koje dolaze od fleksibilnosti određene Uredbom [ ] [LULUCF] i periodički provjeravati u skladu s izvješćivanjem određenim Uredbom [ ] [LULUCF]. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, u slučaju neispunjavanja obveza niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13.a) S obzirom na to da više od polovice emisija stakleničkih plinova Unije dolazi iz sektora obuhvaćenih ovom Uredbom, provedba politika i mjera kojima se teži smanjenju emisija u tim sektorima imat će velik utjecaj na okoliš. Stoga je nužno zajamčiti transparentnost u nadzoru, izvješćivanju i praćenju napora država članica u ostvarivanju ciljeva iz ove Uredbe, posebice kada se primjenjuju veće fleksibilne mogućnosti, u skladu s Konvencijom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”) i s Direktivom 2001/42/EZ. U skladu s time, važno je da se države članice i Komisija posavjetuju s dionicima i javnošću i daju im pravovremene i stvarne prilike da sudjeluju u pripremi nacionalnih izvješća i korektivnih akcijskih planova te zajamče njihovo propisno sudjelovanje u postupku preispitivanja ove Uredbe.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14) Kao način povećanja opće troškovne učinkovitosti ukupnih smanjenja, države članice trebale bi imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota prenesu drugim državama članicama. Potrebno je osigurati transparentnost takvih prijenosa te ih provoditi na način koji odgovara objema stranama, uključujući dražbom, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencije ili bilateralnim sporazumima. Važno je da se prihod od tih prijenosa stavi na raspolaganje za projekte renovacije zgrada, posebice za kućanstva s niskim primanjima pogođena energetskim siromaštvom, te za socijalno stanovanje, u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti [...].

Obrazloženje

Prihodi od prijenosa, zajedno s drugim financijskim instrumentima EU-a, mogu se iskoristiti za značajna ulaganja u obnovu zgrada. Povezivanje s člankom 7. predložene Direktive o energetskoj učinkovitosti kojim se države članice obvezuje da se pri osmišljavanju mjera energetske učinkovitosti posebno usredotoče na kućanstva s niskim primanjima i ona pogođena energetskim siromaštvom te na socijalno stanovanje.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Europska agencija za okoliš bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi trebala pomagati Komisiji i izravno i učinkovito doprinositi nošenju s klimatskim promjenama.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20) U roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018., 2024. i svakih pet godina nakon toga Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se procijenilo cjelokupno funkcioniranje ove Uredbe. U izvješću bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom te bi ga prema potrebi trebali pratiti zakonodavni prijedlozi za ažuriranje ove Uredbe i njezinih nastojanja u skladu s razvojem događaja koji će proisteći iz pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a i najnovijim znanstvenim spoznajama IPCC-a.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20.a) Komisija bi trebala provesti dodatnu reviziju u slučaju da država članica istupi iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji kako bi se uzele u obzir gospodarske posljedice tog istupanja te kako bi se osigurao ekološki integritet ove Uredbe u skladu s obvezama koje je EU preuzeo u okviru Pariškog sporazuma.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak -1. (novi)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Krajnji je cilj ove Uredbe da se doprinese ispunjavanju obveza Unije i država članica iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u cilju ograničavanja porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2° C u odnosu na predindustrijske razine i poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5° C u odnosu na predindustrijske razine.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ovom se Uredbom utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa.	Ovom se Uredbom zahtijeva od država članica da postignu ciljeve utvrđene u Prilogu I. kako bi se zajednički smanjile emisije stakleničkih plinova Unije iz članka 2. za barem 30 % u odnosu na 2005. Njome se utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ova Uredba primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz kategorija izvora prema IPCC-u, koje uključuju energiju, industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, kako je utvrđeno na temelju Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, osim emisija iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ.

Obrazloženje

Ugljična neutralnost je u skladu s metodologijama IPCC-a i praksama izvješćivanja UNFCCC-a. Emisije stakleničkih plinova već uzete u obzir u sektoru LULUCF ne bi se trebale dvostruko računati u energetskom sektoru.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 5., 6. i 7., prilagodbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. te sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica mora osigurati da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine u razdoblju 2021.–2029. ne prijeđu razinu određenu linearnom putanjom, koja započinje 2020. na temelju njezinih prosječnih emisija stakleničkih plinova tijekom 2016., 2017. i 2018. utvrđenih u skladu sa stavkom 3. koristeći se vrijednostima godišnjih emisijskih kvota za 2020. utvrđenima u ciljevima iz Odluke br. 406/2009/EZ kako je ažurirana Provedbenom odlukom Komisije 2013/634/EU kao gornjom granicom i odabirući onu nižu vrijednost, upotrebljavajući ciljeve za 2020. utvrđene u Odluci br. 406/2009/EZ kao najvišu graničnu vrijednost, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem godišnjih emisijskih kvota za godine u razdoblju 2021.–2030. izražene u tonama ekvivalenta CO2, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tog delegiranog akta Komisija provodi sveobuhvatni pregled najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za godine 2005. i 2016.–2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se delegiranom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 50 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. U odnosu na godine od 2021. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

2. U odnosu na godine od 2021. do 2029. država članica može posuditi količinu do 10% svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice koje imaju pravo na ograničeno poništavanje do najviše 100 milijuna emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a, kako je definirano u članku 3. točki (a) Direktive 2003/87/EZ, zajednički uzeto u obzir u svrhu usklađivanja na temelju ove Uredbe, navedene su u Prilogu II. ovoj Uredbi.

1. Države članice koje imaju pravo na ograničeno poništavanje do najviše 50 milijuna emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a, kako je definirano u članku 3. točki (a) Direktive 2003/87/EZ, zajednički uzeto u obzir u svrhu usklađivanja na temelju ove Uredbe, navedene su u Prilogu II. ovoj Uredbi bez negativnih učinaka na ekološki integritet sustava za smanjenje emisija na cijelom području Unije.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Na zahtjev države članice središnji administrator određen u skladu s člankom 20. Direktive 2003/87/EZ (dalje u tekstu: središnji administrator) uzima u obzir količinu iz članka 4. stavka 4. radi usklađivanja na temelju članka 9. za tu državu članicu. Desetina količine emisijskih jedinica utvrđena u skladu s člankom 4. stavkom 4. poništava se za svaku godinu od 2021. do 2030. Kako se ne bi narušilo punjenje rezerve za stabilnost tržišta, u primjeni članka 1. stavka 4. Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije za određivanje ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju ne uzima se u obzir količina emisijskih jedinica poništenih u skladu s ovim stavkom.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Članak 7. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari

Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i močvarnih zemljišta kojima se gospodari

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari, travnjake kojima se gospodari i močvarna zemljišta kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – točka -a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-a) država članica podnijela je Komisiji, do 30. lipnja 2019. i svakih pet godina nakon toga, akcijski plan kojim se utvrđuju djelovanja i financijske mjere koje države članice moraju provesti kako bi zajamčile da je višak neto uklanjanja u odnosu na zahtjeve iz članka 4. Uredbe [ ][LULUCF] stalan tijekom petogodišnjih razdoblja utvrđenih u članku 9. stavku 2.; akcijski plan dotiče se, među ostalim, upotrebe relevantnog financiranja Unije za ublažavanje klimatskih promjena;

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako je donesen delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF], Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt prije revizije Uredbe [LULUCF] u 2024. za izmjenu stavka 1. ovog članka, što ne utječe na ukupnu količinu od 280 milijuna neto uklanjanja prema ovom članku, kako bi se u skladu s člankom 12. ove Uredbe prikazao doprinos obračunske kategorije za šumska zemljišta kojima se gospodari.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013. Komisija u tu svrhu u skladu s člankom 12. donosi delegirani akt za dopunu ove Uredbe u pogledu godišnjih emisijskih kvota, fleksibilnih mogućnosti korištenih u skladu s člancima od 4. do 7., usklađenosti na temelju članka 9. i promjena u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Te informacije dostupne su javnosti.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2. i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 7. stavka 2. i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje su imenovali svaka država članica i Europski parlament u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 13.

Briše se.

Postupak odbora

1. 1. Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene uspostavljen Uredbom (EU) br. 525/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a u 2018. te do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030., 2040. i 2050. i ocjenjuje njezin doprinos dugoročnim ciljevima ublažavanja iz Pariškog sporazuma i potrebu za ažuriranjem ove Uredbe s ciljem poboljšanja klimatske politike Unije u svjetlu globalnog pregleda stanja kako bi unaprijedila djelovanje Unije u području klimatske politike. Izvješće je popraćeno, gdje je to primjereno, zakonodavnim prijedlozima.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U slučaju da se država članica povuče iz Unije na temelju članka 50. UEU-a nakon objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće najkasnije jednu godinu od datuma stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako to nije moguće, tri godine nakon podnošenja obavijesti iz članka 50. stavka 2. UEU-a te jednom godišnje nakon toga o gospodarskim posljedicama takvog povlačenja za svaku državu članicu te načinu osiguravanja ekološkog integriteta ove Uredbe u skladu s obvezama EU-a preuzetima u okviru Pariškog sporazuma i po potrebi podnosi prijedloge.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) br. 525/2013

Članak 21. – stavak 3.


Tekst na snazi	Izmjena
	(5a) u članku 21., stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3. Komisija svake godine do 31. listopada Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće koje sadrži sažetak zaključaka ocjena iz stavaka 1. i 2.“	„3. Komisija svake godine do 31. listopada Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće koje sadrži sažetak zaključaka ocjena iz stavaka 1., 2. i 2.a”

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Obvezujuća godišnja smanjenja emisija stakleničkih plinova po državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i radi ispunjavanja obveza u skladu s Pariškim sporazumom te izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
Referentni dokumenti	COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD)
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 12.9.2016
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici	ITRE 12.9.2016
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja	Benedek Jávor 19.10.2016
Razmatranje u odboru	28.11.2016	12.1.2017
Datum usvajanja	22.3.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	35 28 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nikolay Barekov, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Pilar del Castillo Vera, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Françoise Grossetête, András Gyürk, Rebecca Harms, Eva Kaili, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Mario Borghezio, Soledad Cabezón Ruiz, Jens Geier, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Piernicola Pedicini, Sofia Sakorafa, Anne Sander, Maria Spyraki, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Isabella Adinolfi, Arndt Kohn, Maria Noichl, Pavel Poc

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35	+
ALDE	Fredrick Federley, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Lieve Wierinck
EFDD	Isabella Adinolfi, Piernicola Pedicini, Dario Tamburrano, Marco Zullo
GUE/NGL	Xabier Benito Ziluaga, Paloma López Bermejo, Sofia Sakorafa, Neoklis Sylikiotis
S&D	José Blanco LópezSoledad Cabezón Ruiz, Jens Geier, Adam Gierek, Eva Kaili, Arndt Kohn, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Dan Nica, Maria Noichl, Pavel Poc, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho
VERTS/ALE	Reinhard Bütikofer, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Michel Reimon, Claude Turmes

28	-
ECR	Nikolay Barekov, Edward Czesak, Ashley Fox, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský
ENF	Mario Borghezio, Angelo Ciocca, Jean-Luc Schaffhauser
PPE	Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Maria Spyraki, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

0	0

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (27.3.2017)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestiteljica za mišljenje: Merja Kyllönen

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Četvrtina emisija ugljikova dioksida u EU-u nastaje u prometu. O potrebi za smanjenjem emisija iz prometa raspravlja se od 1990-ih, a ciljevi su se mijenjali u skladu s gospodarskim trendovima. Iako se o toj temi nije prestalo raspravljati, emisije stakleničkih plinova iz prometa u Europi povećale su se te su 2014. bile 20 % veće nego 1990.

Ukupan rast emisija iz prometa uglavnom je uvjetovan povećanjem emisija iz cestovnog i zračnog prometa jer su se emisije iz željezničkog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima smanjile od 1990. godine. Udio osobnih automobila u emisijama iz prometa iznosi oko 44%, a zajednički udio teških teretnih vozila i autobusa iznosi oko 18 %. Uredba o raspodjeli tereta koja se trenutačno razmatra tiče se cijelog prometnog sektora osim međunarodnog pomorskog i zračnog prometa.

U skladu s prijedlogom uredbe, uz cilj smanjenja emisija do 2030., države članice trebat će ispuniti godišnje ciljeve smanjenja emisija tijekom razdoblja 2021. – 2030. Države članice morat će poštovati godišnje emisijske kvote i linearno smanjivati emisije. Prema prijedlogu početna točka za smanjenje emisija u razdoblju 2021. – 2030. bit će 2020. godina, a odredit će se na temelju podataka o prosječnim emisijama od 2016. do 2018. Izvjestiteljica smatra da je važno stvoriti jake poticaje za sve države da smanje emisije, od samog početka razdoblja, i stoga predlaže da se još jednom razmotri prijedlog da početna točka budu razine iz 2020. Izvjestiteljica ističe potrebu za dosljednim smanjenjem emisija, uključujući dugoročno, tj. u razdoblju koje završava 2050. godine.

Komisija je u svoj prijedlog uredbe uključila elemente fleksibilnosti kako bi se mjere za smanjenje emisija poduzele na najisplativiji način. Međutim elementi fleksibilnosti u prijedlogu Komisije i osnova za njihov izračun sadrže nesigurnosti koje bi mogle ugroziti provedbu klimatske politike EU-a i ukupni konačni rezultat. Predloženi fleksibilni mehanizmi omogućuju situaciju u kojoj EU neće ispuniti svoje ciljeve smanjenja emisija utvrđene Konvencijom iz Pariza o klimatskim promjenama, čak i da države članice ispune ciljeve koji su im dodijeljeni u okviru odluke o raspodjeli tereta. S druge strane prihvatljivost prijedloga Komisije u određenim državama članicama ovisi upravo o tim elementima fleksibilnosti. Međutim, ako ih se promatra zajedno te bi brojne fleksibilnosti, od kojih se neke preklapaju, mogle dovesti do situacije u kojoj će smanjenje emisija EU-a iz sektora u kojima se raspodjeljuje teret biti znatno ispod cilja od 30 %. Izvjestiteljica smatra da među predloženim mehanizmima fleksibilnosti postoje čvrsti razlozi u korist prijenosa među sektorima, između trgovanja emisijama i sektora raspodjele tereta (takozvani jednokratni mehanizam), kao i fleksibilnost LULUCF-a, koja bi državama članicama trebala omogućiti da koriste i gornju granicu jedinica uklanjanja u okviru LULUCF-a (ponori) utvrđenu u prijedlogu radi usklađenosti s obvezama smanjenja emisija u sektoru raspodjele tereta.

Izvjestiteljica shvaća ideju iz prijedloga Komisije o smanjenju administrativnog opterećenja, ali smatra da je umjesto predložene petogodišnje evaluacije potrebno svake godine nadzirati kako države članice napreduju u pogledu ciljeva smanjenja emisija. Kako bi se zajamčila provedba i učinkovitost izvjestiteljica smatra poželjnim da Komisija raspolaže instrumentima za izricanje sankcija državama članicama koje ne ispunjavaju ciljeve smanjenja emisija.

U skladu s uredbom o raspodjeli tereta pojedinačne države članice određuju metode smanjenja emisija. Zajedno s objavom prijedloga uredbe o raspodjeli tereta, Komisija je iznijela svoje stajalište o mjerama za smanjenje emisija iz prometa u komunikaciji o mobilnosti s niskom razinom emisija iz srpnja 2016. godine. Komunikacija Komisije mora biti popraćena brojnim zakonodavnim prijedlozima kako bi se uspostavio okvir, među ostalim, za reguliranje emisija iz teških teretnih vozila. Međutim, za uspjeh klimatske politike EU-a u cjelini u velikoj će mjeri odgovorne biti nacionalne i lokalne politike i odluke, a posebno važnu ulogu imat će konurbacije, s obzirom na to da gradski promet proizvodi 23 % europskih emisija ugljikova dioksida iz prometa. Na temelju prijedloga uredbe o raspodjeli tereta najveći pritisak za smanjenje emisija iz prometa bit će na onim državama članicama čiji su ukupni ciljevi smanjenja emisija visoki.

Izvjestiteljica se slaže da se nacionalnim donositeljima odluka prepusti odabir metoda koje će se koristiti za smanjenje emisija iz prometa. Međutim, smatra problematičnim nedostatak nadležnosti EU-a u području gradskih politika te se nada da će EU preuzeti veću koordinacijsku ulogu u širenju najboljih praksi u području politike gradskog prometa. Izvjestiteljica također primjećuje da, zahvaljujući svojim brojnim instrumentima financiranja, EU raspolaže znatnim sredstvima koja može dodjeljivati te smatra ključnim da se, u slučaju prometa, sredstva koja se trebaju dodijeliti iz raznih programa i instrumenata iskoriste za projekte kojima se promiče prijelaz na prometni sustav s niskim razinama emisija (kratkoročno), a potom na prometni sustav bez emisija (srednjoročno i dugoročno).

Europska zajednička prometna politika dugo se temeljila na ostvarenju ciljeva smanjenja emisija poglavito pomoću napretka u tehnologiji vozila i tehnologiji goriva. Međutim, nesigurnosti koje su nedavno izašle na vidjelo u automobilskoj industriji otvorile su pitanja o predanosti tog sektora istinskom smanjenju emisija. Prijelaz na mobilnost s niskim razinama emisija ili bez emisija koči velika ovisnost o fosilnim gorivima, a niske cijene goriva nedavno su usporile prijelaz s tih goriva. Izvjestiteljica smatra da je najučinkovitiji način za ostvarenje ciljeva smanjenja emisija opsežan paket mjera koji obuhvaća racionalno planiranje uporabe zemljišta, javni promet, politike za promicanje pješačenja i vožnje bicikla, potpuno iskorištavanje razvoja tehnologija vozila, motora i goriva, uvođenje usluga temeljenih na znanju i digitalnih usluga te uporaba instrumenata za određivanje cijena kako bi se usmjeravale odluke u pogledu mobilnosti.

Digitalizacija i nove digitalne usluge omogućili su stvaranje novih vrsta usluga mobilnosti koje mogu, ako budu korištene u većoj mjeri, smanjiti potrebu za posjedovanjem i upotrebom vlastitog automobila, čime bi se stvorio znatan potencijal za smanjenje emisija. Stoga je poželjno da se te usluge potiču i u gradskom i u međugradskom prometu. Te usluge pružaju korisnicima lakoću kretanja i čine ukupne troškove mobilnosti predvidljivijima i transparentnijima. Izgleda da i automatizacija prometa napreduje brže od očekivanja. Izvjestiteljica smatra da su obje te promjene pozitivne, ali napominje da će i zakonodavci EU-a i zakonodavci u državama članicama trebati pažljivo nadzirati kako razvoj događaja u tom sektoru utječe na emisije iz prometa. Treba zajamčiti da te promjene vode do ponašanja u pogledu mobilnosti koje manje šteti klimi i okolišu.

Promet je jedna od najvažnijih svakodnevnih usluga za europske građane, a za europsku integraciju i funkcioniranje unutarnjeg tržišta apsolutno je ključna učinkovita, precizna i isplativa logistika. S obzirom na to da ciljevi smanjenja emisija za prometni i logistički sektor postaju prilično ambiciozni kao rezultat uredbe o raspodjeli tereta, izvjestiteljica ne može sakriti svoju zabrinutost zbog činjenice da se još uvijek trebaju utvrditi troškovi smanjenja emisija za prometnu industriju i za europsku industriju općenito. Vjerodostojni izračun troškova i koristi potreban je i kad države članice donose odluke o raspodjeli obveza smanjenja emisija raznim sektorima, a Komisija bi trebala pomoći državama članicama u osmišljavanju tih instrumenata.

AMANDMANI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.	(3) Nakon što ga je Europski parlament odobrio 5. listopada 2016., Europsko vijeće ratificiralo je Pariški sporazum 4. studenog 2016., isti dan kad je stupio na snagu. Pariški sporazum ima kao cilj ograničenje porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2° C u odnosu na predindustrijske razine i poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5° C u odnosu na predindustrijske razine. Obveza Unije u okviru Pariškog sporazuma da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10a) Neke su države članice poduzele znatne napore, a ta fleksibilnost odražava zajedničku predanost država članica da ostvare pravednu i ambicioznu raspodjelu napora koje ulažu u ostvarenje godišnjih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se poštovale obveze donesene na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu (COP21).
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO₂ iz cestovnih vozila, energetskoj učinkovitosti zgrada, obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.	(11) Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO₂ iz cestovnih vozila, promicanju bolje energetske učinkovitosti, između ostalog, zgrada, obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i promicanju kružnog gospodarstva, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11a) Više od 75 % emisija stakleničkih plinova Unije povezano je s energijom. Stoga je važno da sve mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti na troškovno učinkovit način i za posljedično smanjenje energetske potražnje imaju prioritet, i da ih se promiče te na odgovarajući način integrira u mjere klimatske politike na međusektorskoj razini.
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11b) Prometni sektor nije samo jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova, već i najbrže rastući sektor u pogledu potrošnje energije od 1990. Stoga je važno da Komisija i države članice ulože dodatne napore kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, poticao prijelaz na održive načine prijevoza i smanjila visoka razina ovisnosti tog sektora o ugljiku. Dekarbonizacija mješavine energetskih izvora promicanjem energije za promet dobivene niskom razinom emisija, kao što su održiva biogoriva i električni automobili, doprinijet će cilju smanjenja emisija CO₂, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. To bi se moglo olakšati tako da se osigura da taj sektor ima jasan i dugoročan okvir koji će pružiti sigurnost i na kojem će se temeljiti ulaganja.
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.c (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11c) U cilju postizanja efektivnije „klimatske unije”, ovom bi se Uredbom trebali pružiti poticaji za smanjenje emisija koji su u skladu s drugim pravnim aktima Unije o klimi i energiji. Ključno je da Unija i njezine države članice osiguraju da provode politike koje se međusobno nadograđuju u svim relevantnim sektorima (npr. klima, energija i druge sektorske politike) kako bi se postigao uspješan prijelaz na konkurentno niskougljično gospodarstvo. Utjecaj energetskih i sektorskih politika na obveze Unije i nacionalne obveze u pogledu klime trebalo bi procijeniti zajedničkim kvantificiranim metodama kako bi njihov utjecaj bio transparentan i provjerljiv.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 17.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 4., u skladu s kojim će se utvrđivati godišnja ograničenja emisija za države članice, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća²¹.	(17) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 4., u skladu s kojim će se utvrđivati godišnja ograničenja emisija za države članice, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu određivanja godišnjih emisijskih kvota za godine od 2021. do 2030. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenim u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se bave pripremom delegiranih akata.
_________________
²¹ Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 18.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18a) Uz napore za smanjenje vlastitih emisija, važno je da Unija, u skladu s ciljem povećanja svog pozitivnog utjecaja na globalni ugljični otisak, zajedno s trećim zemljama osmisli rješenja za klimatske promjene provođenjem zajedničkih projekata s tim zemljama u kontekstu klimatske politike za 2030. i uzimajući u obzir da se u Pariškom sporazumu spominje novi međunarodni mehanizam suradnje za borbu protiv klimatskih promjena.
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(19a) U skladu s člancima 4. i 14. Pariškog sporazuma važno je da Unija postupno pojačava napore i svakih pet godina dostavi svoj doprinos koji odražava njezin najviši mogući cilj. Ova Uredba stoga obuhvaća klauzulu o preispitivanju za uspostavu novih ciljeva za postupno povećanje obveza Unije. Kako bi se osiguralo da prilagodbe ciljeva Unije budu u skladu s mehanizmom globalnog pregleda stanja utvrđenim Pariškim sporazumom, ključno je da preispitivanje bude sveobuhvatno i da uzima u obzir najbolje dostupne znanstvene spoznaje.
Obrazloženje
Uredba bi trebala sadržavati snažnu klauzulu o preispitivanju kojom bi se svakih pet godina klimatski ciljevi EU-a prilagođavali u svrhu ispunjenja obveza u okviru Pariškog sporazuma. U okviru ove perspektive klauzula o preispitivanju trebala bi se temeljiti na pripremnom i neovisnom izvješću Europske agencije za okoliš.
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(20) Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.	(20) Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga, što je u skladu s ciklusom usklađivanja iz Uredbe LULUCF i međunarodnim ciklusom iz Pariškog sporazuma, kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom. Imajući to na umu, svako takvo preispitivanje trebalo bi uzeti u obzir potencijalne gospodarske posljedice koje mogu nastati u slučaju da država članica istupi iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji.
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(20a) Kako bi se osigurao sveobuhvatni sustav postupnog povećanja obveza u skladu s Pariškim sporazumom i uzimajući u obzir iskustvo Europske agencije za okoliš u promicanju uključivanja europskih informacija o okolišu u međunarodne programe praćenja te pružanju sveobuhvatne procjene stanja okoliša u Uniji, preispitivanje bi se trebalo temeljiti na pripremnom i neovisnom izvješću Europske agencije za okoliš.
Obrazloženje
Uredba bi trebala sadržavati snažnu klauzulu o preispitivanju kojom bi se svakih pet godina klimatski ciljevi EU-a prilagođavali u svrhu ispunjenja obveza u okviru Pariškog sporazuma. U okviru ove perspektive klauzula o preispitivanju trebala bi se temeljiti na pripremnom i neovisnom izvješću Europske agencije za okoliš.
Amandman 12 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ovom se Uredbom utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa.	1. Ovom se Uredbom zahtijeva od država članica da do 2030. zajednički smanje emisije stakleničkih plinova iz članka 2. za barem 30 % u odnosu na 2005. Njome se utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u cilju ispunjenja obveza Unije i država članica u okviru Pariškog sporazuma za razdoblje 2021. – 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa.
Amandman 13 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Krajnji je cilj ove Uredbe ispunjenje obveze Unije i država članica iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u cilju ograničavanja porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2° C u odnosu na predindustrijske razine i poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5° C u odnosu na predindustrijske razine. Kako bi ostvarile taj cilj, države članice na godišnjoj razini nastavljaju linearno smanjivati svoje emisije stakleničkih plinova obuhvaćene ovom Uredbom nakon 2030., čime će se nulta razina emisija postići u drugoj polovici ovog stoljeća.
Amandman 14 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 5., 6. i 7., prilagodbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. te sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica mora osigurati da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine u razdoblju 2021.–2029. ne prijeđu razinu određenu linearnom putanjom, koja započinje 2020. na temelju njezinih prosječnih emisija stakleničkih plinova tijekom 2016., 2017. i 2018. utvrđenih u skladu sa stavkom 3., a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi.	2. Uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 5., 6. i 7., prilagodbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. te sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica mora osigurati da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine u razdoblju 2021.–2029. ne prijeđu razinu određenu linearnom putanjom, koja započinje 2020. na temelju njezinih prosječnih emisija stakleničkih plinova tijekom 2016., 2017. i 2018. utvrđenih u skladu sa stavkom 3., upotrebljavajući ciljeve za 2020. utvrđene u Odluci br. 406/2009/EZ kao najvišu graničnu vrijednost, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi.
Amandman 15 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 4.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se provedbenom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.	4. Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se delegiranom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.
Amandman 16 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 5.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.	Briše se.
Amandman 17 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može akumulirati taj višak svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2030.	3. Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom, može akumulirati taj višak svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2029. Taj se višak može djelomično ili u cijelosti iskoristiti bilo koje sljedeće godine do 2029., a da ne prelazi 5 % godišnje emisijske kvote.
Amandman 18 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 4.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu drugim državama članicama. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.	4. Država članica može prenijeti do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu drugim državama članicama. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030. Takvi prijenosi uključeni su u europski registar iz članka 11.
Amandman 19 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 5.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Država članica može drugim državama članicama prenijeti dio svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu koja prelazi njezine emisije stakleničkih plinova za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu sa stavcima od 2. do 4. i člankom 6. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.	5. Država članica može drugim državama članicama prenijeti dio svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu koja prelazi njezine emisije stakleničkih plinova za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu sa stavcima od 2. do 4. i člankom 6. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030. Takvi prijenosi uključeni su u europski registar iz članka 11.
Obrazloženje
Povećanje transparentnosti prijenosa emisijske kvote između država članica
Amandman 20 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 6.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Države članice imaju mogućnost upotrebe jedinica emisija vezanih uz projekte koje se izdaju na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađivanje na temelju članka 9. bez količinskih ograničenja i uz izbjegavanje dvostrukog računanja.	6. Države članice imaju mogućnost upotrebe jedinica emisija vezanih uz projekte koje se izdaju na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađivanje na temelju članka 9. bez količinskih ograničenja i uz izbjegavanje dvostrukog računanja. Države članice potiču sudjelovanje privatnog sektora u tim projektima.
Obrazloženje
Privatni sektor bi također trebao moći sudjelovati u projektima smanjenja emisija kako bi se povećao faktor financijske poluge. Člankom 24.a Direktive o sustavu za trgovanje emisijskim jedinicama jamči se da krajnja odgovornost za projekt i izbjegavanje dvostrukog računanja ostane na državama članicama koje ugošćuju projekt.
Amandman 21 Prijedlog uredbe Članak 7. – naslov
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari	Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari, šumskih zemljišta kojima se gospodari te drvnih proizvoda
Amandman 22 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari i travnjake kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:	1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari, travnjake kojima se gospodari, šumska zemljišta kojima se gospodari te drvne proizvode iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:
	(Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu)
Amandman 23 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom djelovanja Unije ispunila određene obveze u skladu s člankom 4.;	(a) mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom djelovanja Unije ispunila određene obveze u skladu s člankom 4., ne stvarajući pritom negativne učinke za živote građana;
Amandman 24 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako pregledane emisije stakleničkih plinova države članice prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u tom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., 2027. i 2032. primjenjuju se sljedeće mjere:	1. Od 2020. Komisija svake dvije godine ocjenjuje je li napredak koji su države članice postigle dovoljan da ispune svoje obveze u okviru ove Uredbe. Ako država članica prijeđe svoju godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., primjenjuju se sljedeće mjere:
Amandman 25 Prijedlog uredbe Članak 11. – naslov
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Registar	Europski registar
Amandman 26 Prijedlog uredbe Članak 11. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013, uključujući godišnje emisijske kvote, fleksibilne mogućnosti korištene u skladu s člancima od 4. do 7., usklađenost na temelju članka 9. i promjene u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Te informacije dostupne su javnosti.	1. Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013, uključujući godišnje emisijske kvote, fleksibilne mogućnosti korištene u skladu s člancima od 4. do 7., usklađenost na temelju članka 9. i promjene u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Sustav europskog registra transparentan je i uključuje sve relevantne informacije o prijenosu kvota između država članica. Te informacije dostupne su javnosti na posebnoj internetskoj stranici Komisije.
Obrazloženje
Povećanje transparentnosti prijenosa emisijskih jedinica između država članica
Amandman 27 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge.	U roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga koji se u okviru UNFCCC-a treba organizirati 2018. radi pregleda stanja zajedničkih napora stranaka u pogledu napretka u postizanju dugoročnog globalnog cilja i u roku od šest mjeseci od pregleda globalnog stanja 2023. te svakog sljedećeg pregleda globalnog stanja, Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. te njezinu doprinosu dugoročnim ciljevima utvrđenima u članku 1. ove Uredbe. Komisija također ocjenjuje, u cilju unapređenja klimatskog djelovanja Unije i na temelju neovisnog izvješća koji sastavlja Europska agencija za okoliš, je li potrebno izmijeniti ovu Uredbu ili podnijeti nove zakonodavne prijedloge ili učiniti i jedno i drugo kako bi se zajamčila usklađenost s obvezama Unije u skladu s člancima 3., 4. i 14. Pariškog sporazuma.
Amandman 28 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog u okviru Pariškog sporazuma, država članica može dobrovoljno poništiti dio svojih godišnjih emisijskih kvota. Država članica o svojoj namjeri poništavanja dijela svojih godišnjih emisijskih kvota obavješćuje Komisiju, a Komisija tu informaciju objavljuje na svojim internetskim stranicama.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Obvezujuća godišnja smanjenja emisija stakleničkih plinova po državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i radi ispunjavanja obveza u skladu s Pariškim sporazumom te izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
Referentni dokumenti	COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD)
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 12.9.2016
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici	TRAN 12.9.2016
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja	Merja Kyllönen 28.9.2016
Razmatranje u odboru	25.1.2017	28.2.2017
Datum usvajanja	22.3.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	32 8 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Hugues Bayet, Mark Demesmaeker, Bas Eickhout, Markus Ferber, Maria Grapini, Franck Proust, Patricija Šulin, Matthijs van Miltenburg
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Herbert Dorfmann

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

32	+
ALDE	Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička, Matthijs van Miltenburg
GUE/NGL	Tania González Peñas, Merja Kyllönen
PPE	Georges Bach, Deirdre Clune, Herbert Dorfmann, Markus Ferber, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Franck Proust, Massimiliano Salini, Patricija Šulin, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp
S&D	Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Hugues Bayet, Ismail Ertug, Maria Grapini, Miltiadis Kyrkos, Jens Nilsson, Gabriele Preuß, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, Claudia Țapardel, István Ujhelyi, Janusz Zemke

8	-
ECR	Mark Demesmaeker, Jacqueline Foster, Roberts Zīle
EFDD	Peter Lundgren, Jill Seymour
Verts/ALE	Michael Cramer, Bas Eickhout, Keith Taylor

0	0

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (4.5.2017)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestitelj za mišljenje: Nicola Caputo

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Stajalište izvjestitelja

Globalno gledajući poljoprivredni sektor odgovoran je za 10 % emisija stakleničkih plinova iz EU-a. Proteklih godina znatno smanjenje brojnog stanja stoke, učinkovitija upotreba gnojiva i bolje manipuliranje stajskim gnojivom doprinijeli su smanjenju emisija u EU-u od 24 % u razdoblju između 1990. i 2012.

Iz proračuna ZPP-a 2016. godine 16,3 milijardi eura usmjereno je na održivu klimatski prihvatljivu poljoprivredu kao dokaz značajnog ubrzanja prijelaza europskog poljoprivrednog sektora na kružno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene te sposobnosti tog sektora da iskoristi sve mogućnosti za daljnje poboljšanje zaštite okoliša.

Iz pristupa „odozdo prema gore”, koji je temelj novog globalnog sporazuma o klimatskim promjenama, može se zaključiti da je malo vjerojatno da će, barem u prvo vrijeme i s aktualnim politikama, doći do dovoljnog smanjenja emisija stakleničkih plinova da bi se ostvario cilj Europske unije koji podrazumijeva smanjenje stakleničkih plinova u sektorima izvan sustava EU-a za trgovanja emisijskim jedinicama od najmanje 40 % u odnosu na 1990. godinu te smanjenje emisija stakleničkih plinova od 30 % u odnosu na 2005. do 2030. godine.

Stoga je ključan predmetni Prijedlog uredbe, koji je uslijedio nakon Komisijine procjene Pariškog sporazuma i kojim se utvrđuju nacionalni ciljevi smanjenja emisija kao poticaj za buduće politike koje će dovesti do još jačih smanjenja emisija.

Međutim, treba istaknuti šest problematičnih točaka tog Prijedloga:

1) Aktivnosti sektora povezanog s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom trebale bi se u potpunosti obračunati kao aktivnosti drugih sektora obuhvaćenih Prijedlogom uredbe o raspodjeli tereta, a ne samo evidentirati kao puki mehanizam fleksibilnosti. Potpunim obračunavanjem agrošumarskog sektora, uključujući gospodarenje šumama, koje trenutno nije uzeto u obzir, jamčilo bi se priznanje mogućih emisija iz neodgovarajućih energetskih politika koje mogu osiromašiti sposobnost apsorpcije koju imaju agrošumarski ekosustavi. Vrijeme koje je na raspolaganju prije stupanja na snagu Prijedloga uredbe o raspodjeli tereta dovoljno je za određivanje rigoroznih i pouzdanih kriterija za obračun kako bi se doprinos cijelog sektora, uključujući gospodarenje šumama, mogao u potpunosti uzeti u obzir.

2) Kad je riječ o mogućnosti upotrebe jedinica emisija, potrebno ju je proširiti te odrediti da dodatna upotreba neto uklanjanja iz sektora povezanog s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom bude 425 milijuna tona, kako je navedeno u trećoj opciji procjene utjecaja Komisije koja je priložena Prijedlogu uredbe LULUCF. Taj je prijedlog u skladu s odredbama Pariškog sporazuma u kojima se prepoznaje važnost sektora povezanog s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom zbog njegova potencijala ublažavanja. Osim toga, taj je pristup u skladu sa smjernicama Europskog vijeća iz listopada 2014., u kojima se navodi smanjeni potencijal ublažavanja poljoprivrednog sektora te važnost ispitivanja najboljih načina za optimizaciju doprinosa tog sektora ublažavanju emisija i sekvestraciji stakleničkih plinova, posebno aktivnostima sektora povezanog s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom.

3) Prijedlogom uredbe o raspodjeli tereta utvrđuju se godišnji emisijski ciljevi za države članice za razdoblje 2021. – 2030. bez preporuke instrumenata ublažavanja kojima bi se mogao postići cilj smanjenja emisija, posebno u poljoprivrednom sektoru u kojem je međutim potrebno poticati dobre prakse smanjenja emisija. Prije svega, treba poticati inovacije u poljoprivredi uvođenjem zelenih tehnika kojima će se moći zaštititi tlo te smanjenje emisija iz poljoprivrednog sektora. U tu svrhu, osim tehnika svojstvenih za preciznu poljoprivredu, potrebno je promicati posebice tehnike konzervacijske poljoprivrede.

4) Kad je riječ o praćenju i provjerama, predlažu se godišnje, a ne petogodišnje provjere usklađenosti. Petogodišnjim provjerama usklađenosti ograničio bi se opseg korektivnih mjera te bi rezultirale suštinskom neučinkovitošću eventualnih sankcija (na primjer u slučaju neusklađenosti sankcije bi se prvi put primijenile tek 2027.). Godišnjim provjerama usklađenosti poticala bi se i razmjena kvota zbog boljeg pregleda situacije koju bi države članice imale u relativno kratkom razdoblju.

5) Treba istaknuti da se delegiranim aktima izmjenjuju samo nesuštinski elementi zakonodavnog akta. Nadalje, Komisiji se preporučuje da ne zloupotrebljava delegirane akte te se ističe važnost sudjelovanja Parlamenta u pripremnoj fazi tih akata.

6) U Prijedlogu uredbe ne spominje se Brexit. Aktualne tablice u Prijedlogu uredbe odnose se na svih 28 država članica te je Ujedinjena Kraljevina navedena u tablici Priloga I. s ciljem smanjenja emisija od 37 %. Izvjestitelj smatra da bi Komisija trebala prilagoditi podatke i ciljeve čim bude aktiviran članak 50. Ugovora iz Lisabona o povlačenju iz EU-a.

AMANDMANI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) U zaključcima Europskog vijeća od listopada 2014. predviđeno je da bi Unija taj cilj trebala ostvariti zajednički, na najisplativiji mogući način, pri čemu će smanjenja do 2030. u odnosu na 2005. u sektorima unutar sustava trgovanja emisijama (Emission Trading System, ETS) iznositi 43 %, a u sektorima izvan ETS-a 30 %, uz raspodjelu tereta na temelju relativnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Svi gospodarski sektori trebali bi doprinositi ostvarivanju tih smanjenja emisija, sve države članice preuzeti dio tereta nastojeći ostvariti ravnotežu između pravednosti i solidarnosti, a nacionalni ciljevi unutar skupine država članica s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka Unije trebali bi se razmjerno prilagoditi kako bi odražavali troškovnu učinkovitost na pravedan i uravnotežen način. Ostvarenje tog smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi potaknuti učinkovitost i inovativnost u europskom gospodarstvu, a posebno poboljšanja, prije svega u zgradarstvu, poljoprivredi, gospodarenju otpadom i prometu, u mjeri u kojoj su obuhvaćeni ovom Uredbom.	(2) U zaključcima Europskog vijeća od listopada 2014. predviđeno je da bi Unija taj cilj trebala ostvariti zajednički, na najisplativiji mogući način, pri čemu će smanjenja do 2030. u odnosu na 2005. u sektorima unutar sustava trgovanja emisijama (Emission Trading System, ETS) iznositi 43 %, a u sektorima izvan ETS-a 30 %, uz raspodjelu tereta na temelju relativnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Svi gospodarski sektori trebali bi doprinositi ostvarivanju tih smanjenja emisija, sve države članice preuzeti dio tereta nastojeći ostvariti ravnotežu između pravednosti i solidarnosti, a nacionalni ciljevi unutar skupine država članica s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka Unije trebali bi se razmjerno prilagoditi kako bi odražavali troškovnu učinkovitost na pravedan i uravnotežen način. Ostvarenje tog smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi potaknuti učinkovitost i inovativnost u europskom gospodarstvu, a posebno poboljšanja, prije svega u šumarstvu, zgradarstvu, poljoprivredi, gospodarenju otpadom i prometu, u mjeri u kojoj su obuhvaćeni ovom Uredbom.
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2.a) Kako bi se ostvarila ta smanjenja emisija te pokušala maksimalno povećati uloga poljoprivrednog sektora, važni je da države članice promiču inovativne mjere za ublažavanje koje imaju najviše potencijala, uključujući: prenamjenu obradivog zemljišta u trajne travnjake; gospodarenje živicama, graničnim pojasevima i stablima na poljoprivrednom zemljištu; nove programe sadnje za agrošumarstvo i šumske površine, sprečavanje uklanjanja stabala i krčenja šuma; malo ili nikakvo obrađivanje zemlje te upotrebu pokrovnih/postrnih usjeva i ostataka usjeva na zemlji, planove za provjeru emisija ugljika te planove za upravljanje tlom/hranjivim tvarima, poboljšanu upotrebu dušika i inhibicije nitrifikacije, obnovu i očuvanje močvarnog zemljišta i tresetišta, te poboljšane metode uzgoja i prehrane stoke i upravljanja njome radi postizanja manjih emisija.
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 2.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2.b) Vijeće je ratificiralo Pariški sporazum 5. listopada 2016. nakon što je 4. listopada 2016. Europski parlament dao suglasnost. Cilj Pariškog sporazuma, koji je stupio na snagu 4. studenog 2016., ograničenje je porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2° C u odnosu na predindustrijske razine i poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5° C u odnosu na predindustrijske razine, a u njemu se implicira da je za ostvarenje tih ciljeva potrebno usvojiti održivije poljoprivredne prakse koje podrazumijevaju sinergije između ciljeva biološke raznolikosti, zaštite okoliša i klimatskih ciljeva.
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.	(3) Doprinos poljoprivrednog sektora ključan je prioritet za poboljšanje sposobnosti prilagodbe Unije budućim izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama, a ova je Uredba dio provedbe obveza Unije iz Pariškog sporazuma koje podrazumijevaju bolju usklađenost između klimatske politike i ciljeva sigurnosti opskrbe hranom kako bi se osigurala održiva, učinkovita i otporna proizvodnja hrane s obzirom na aspekte sustava za proizvodnju hrane koji su posebno osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Za prijelaz na čistu energiju potrebne su promjene u načinu ulaganja te poticaji u cjelokupnom spektru politika. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije kako bi se građanima osigurala sigurna, održiva, konkurentna i pristupačna energija. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.	(5) Za prijelaz na čistu energiju i biogospodarstvo potrebne su promjene u načinu ulaganja u cjelokupnom spektru politika te poticaji za mala i srednja poduzeća (MSP) koji nemaju veliki kapital i mala gospodarstva, kako bi prilagodili svoje poslovne modele. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije čiji je prioritet energetska učinkovitost i čiji je cilj građanima osigurati sigurnu, održivu, konkurentnu i pristupačnu energiju, kao i primjena strogih mjera za održivost i smanjenje emisija na korištenje bioresursa kojima bi se zamijenili fosilni resursi. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.
__________________	__________________
¹⁶ COM(2015)80	¹⁶ COM(2015)80
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, energetskoj učinkovitosti zgrada, obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.	(11) Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, energetskoj učinkovitosti zgrada, obnovljivoj energiji, energetskim usjevima, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom, uključujući sve instrumente predviđene zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP), uz financiranje prijelaza na održivu proizvodnju hranu i poljoprivredne sustave visoke vrijednosti u pogledu biološke raznolikosti i s niskim razinama emisija, kao važan cilj zajedničke poljoprivredne politike.
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11.a) S obzirom na to da poljoprivredni i šumarski sektor imaju jedinstvenu sposobnost smanjenja emisija stakleničkih plinova, ali manji potencijal u pogledu mjera smanjenja emisija, potrebno je bolje razumijevanje potencijala ublažavanja pojedinačnih gospodarstava i određenih šumskih područja u Uniji kako bi se pojačali mogući poticaji za klimatski učinkovite poljoprivrednike i poboljšane prakse gospodarenja šumama, posebno na razini pojedinačnih gospodarstava ili šumskih područja.
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11.b) Važno je da takve mjere potiču smanjenje emisija stakleničkih plinova nagrađivanjem najboljih praksi, pomaganjem gospodarstvima da razviju i uvedu posebne mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i općenito poboljšaju učinkovitost proizvodnje. U okviru politike ruralnog razvoja (stup II.) dodjeljuje se 99,6 milijardi EUR za niz aktivnosti, uključujući promicanje učinkovitosti resursa i podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru. Države članice moraju poticati ponašanje kojim se promiče prijelaz na niskougljično gospodarstvo.
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].	(12) Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, šumskih zemljišta kojima se gospodari, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 425 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. S obzirom na ograničen potencijal ublažavanja koje kao sektor ima, prevenstveno bi poljoprivreda trebala imati koristi od neto uklanjanja odobrenih ovom Uredbom, čime se također radi jasna razlika između „zelenih” biogenskih emisija stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i poljoprivrednog sektora i emisija koje su rezultat izgaranja fosilnih goriva. Važno je da Komisija također ocijeni promjene u vlasništvu nad zemljom kao rezultat odredbi povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom kako bi osigurala da se politikama prenamjene zemljišta ne potiče otimanje zemlje. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12.a) Za pstvarenje, na međusobno usklađen način, višestrukih ciljeva Unije povezanih s poljoprivrednim sektorom, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, kvalitetu zraka, očuvanje biološke raznolikosti i usluga ekosustava te potporu za ruralna gospodarstva, potrebne su promjene u ulaganju i poticajima, uz potporu mjera Unije kao što je zajednička poljoprivredna politika. Ovom bi se Uredbom, uključujući dostupne fleksibilne mogućnosti, trebao pružiti poticaj za smanjenje emisija u skladu s drugim klimatskim i energetskim zakonodavstvom Unije za sektore obuhvaćene ovom Uredbom, među ostalim područje energetske učinkovitosti. Ključno je da se ovom Uredbom također uzme u obzir cilj pridonošenja ciljevima strategije Unije za šume kako bi se promicale konkurentne i održive opskrbe drvom za biogospodarstvo Unije, nacionalne šumarske politike država članica i strategije za biogospodarstvo te strategija Unije za kružno gospodarstvo.
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Međutim, primjena umanjenja trebala bi se uzimati u obzir samo svakih pet godina kako bi se mogao uključiti mogući doprinos iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [ ]. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.	(13) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Međutim, primjena umanjenja trebala bi se uzimati u obzir samo svakih pet godina kako bi se mogao uključiti mogući doprinos iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, šumskih zemljišta kojima se gospodari, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [ ]. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(20) Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.	(20) Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje i sukladnost država članica. Preispitivanje bi trebalo pomoći da se zajamči da su države članice na pravom putu da ostvare svoje dugoročne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i trebalo bi se temeljiti na pripremnom izvješću Europske agencije za okoliš, uzimajući u obzir ciljeve Unije u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za 80 – 95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990., cilj Pariškog sporazuma u vezi s postizanjem nulte neto stope emisija u drugoj polovici ovog stoljeća, na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane te važnost ispitivanja najboljih načina za optimizaciju doprinosa tog sektora ublažavanju emisija i sekvestraciji stakleničkih plinova, posebno putem aktivnosti sektora povezanog s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom. Komisija i Europska agencija za okoliš također bi trebale uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom i cilj postizanja nulte neto stope emisija u drugoj polovici ovog stoljeća, na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane i u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014., u kojima je prepoznat ograničeni potencijal ublažavanja koji ima poljoprivreda, kao i njezin višenamjenski karakter.
Amandman 13 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ova Uredba primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz kategorija izvora prema IPCC-u, koje uključuju energiju, industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, kako je utvrđeno na temelju Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, osim emisija iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ.	1. Ova Uredba primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz kategorija izvora prema IPCC-u, koje uključuju energiju, industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, kako je utvrđeno na temelju Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, osim emisija iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ. Emisijski faktor nula za biomasu primjenjuje se samo na bioenergiju iz otpada i ostataka.
Amandman 14 Prijedlog uredbe Članak 4.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 4.a
	Dugoročni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova
	Komisija mora do 2026. ocijeniti napredak prema ostvarenju dugoročnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i sposobnost država članica da ispune svoje pojedinačne obveze, uzimajući u obzir rezultate prvog globalnog pregleda stanja provedbe Pariškog sporazuma u 2023. Komisija upotrebljava informacije dobivene iz te ocjene kako bi zajamčila da se države članice nalaze na putu k smanjenju emisija na 80 % ispod razina iz 1990. do 2050., uzimajući u obzir te međunarodne ciljeve.
Amandman 15 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 3.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Kako bi se poboljšao ekološki integritet, uz povećanje fleksibilnih mogućnosti i istodobno rješavanje ograničenog potencijala ublažavanja u poljoprivredi, pristup novoj fleksibilnoj mogućnosti iznesenoj u ovoj Uredbi uvjetuje se zalaganjem predmetnih država članica za mjere ublažavanja u drugim sektorima u kojima su u prošlosti ostvareni nedostatni rezultati. Komisija ima ovlast donijeti delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi se ova Uredba dopunila sastavljanjem popisa takvih mjera i sektora do 2020.
Amandman 16 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 3.b (novi)
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.b Pristup fleksibilnim mogućnostima utvrđenima u ovom članku i Prilogu II. odobrava se pod uvjetom da se dotične države članice obvežu poduzeti mjere u drugim sektorima u kojima u prošlosti nisu postignuti dostatni rezultati. Komisija ima ovlast donijeti delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem popisa takvih mjera i sektora do 31. prosinca 2019.
Amandman 17 Prijedlog uredbe Članak 7. – naslov
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari	Dodatna upotreba do 425 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, šumskih zemljišta kojima se gospodari, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari
Amandman 18 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari i travnjake kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:	1. U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu i bilo kakve emisijske kvote akumulirane u skladu s člankom 5. stavkom 3., količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, šumska zemljišta kojima se gospodari, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari i travnjake kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:
Amandman 19 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ako je donesen delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF], Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt za izmjenu stavka 1. ovog članka kako bi se u skladu s člankom 12. ove Uredbe prikazao doprinos obračunske kategorije za šumska zemljišta kojima se gospodari.	Briše se.
Amandman 20 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom djelovanja Unije ispunila određene obveze u skladu s člankom 4.;	(a) mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom djelovanja Unije ispunila određene obveze u skladu s člankom 4., kojima se poštuje smanjeni potencijal ublažavanja poljoprivrednog sektora i sigurnost opskrbe hranom;
Amandman 21 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako pregledane emisije stakleničkih plinova države članice prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u tom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., 2027. i 2032. primjenjuju se sljedeće mjere:	1. Ako država članica prijeđe svoju godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u određenom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., primjenjuju se sljedeće mjere:
Amandman 22 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) državi članici privremeno se zabranjuje da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.	(b) državi članici zabranjuje se da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.
Amandman 23 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2. i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.	2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavaka 3.a i 3.b te članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
Amandman 24 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. 3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 2. i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.	3. 3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavaka 3.a i 3.b i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 25 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 6.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne izraze izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu ili ako su prije isteka tog razdoblja i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva mjeseca.	6. Delegirani akti doneseni na temelju članka 6. stavaka 3.a i 3.b i članka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva mjeseca.
Amandman 26 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge.	Komisija do 28. veljače 2024., nakon prvog globalnog pregleda stanja provedbe Pariškog sporazuma 2023. i narednih globalnih pregleda nakon toga, te svakih pet godina nakon toga izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezine dosljednosti s drugim zakonodavnim aktima, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge. To izvješće uključuje ocjenu napretka postignutog u obliku poticaja i održavanja privatnog financiranja kao potpore dugoročnoj tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu. Izvješću se prilaže ocjena troškovne učinkovitosti te ocjena učinka aktivnosti ublažavanja na ciljeve Unije u pogledu okoliša i bioraznolikosti. Ono uključuje procjenu dodjele ciljeva država članica za smanjenje emisija na temelju strategije troškovne učinkovitosti i strategije za inovativno smanjenje emisija, umjesto na temelju BDP-a po glavi stanovnika. Prema potrebi Komisija podnosi zakonodavne prijedloge za obveze smanjenja emisija za razdoblje nakon 2030.
Amandman 27 Prijedlog uredbe Prilog III. – naslov
Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
UKUPNA NETO UKLANJANJA IZ ISKRČENIH ZEMLJIŠTA, POŠUMLJENIH ZEMLJIŠTA, POLJOPRIVREDNIH ZEMLJIŠTA KOJIMA SE GOSPODARI I TRAVNJAKA KOJIMA SE GOSPODARI KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU UZETI U OBZIR RADI USKLAĐENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2030. NA TEMELJU ČLANKA 7.	UKUPNA NETO UKLANJANJA IZ ISKRČENIH ZEMLJIŠTA, POŠUMLJENIH ZEMLJIŠTA, POLJOPRIVREDNIH ZEMLJIŠTA KOJIMA SE GOSPODARI, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA KOJIMA SE GOSPODARI I TRAVNJAKA KOJIMA SE GOSPODARI KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU UZETI U OBZIR RADI USKLAĐENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2030. NA TEMELJU ČLANKA 7.
Amandman 28 Prijedlog uredbe Prilog III. – tablica
	Najveća količina izražena u milijunima tona ekvivalenta CO₂
Belgija	3,8
Bugarska	4,1
Češka	2,6
Danska	14,6
Njemačka	22,3
Estonija	0,9
Irska	26,8
Grčka	6,7
Španjolska	29,1
Francuska	58,2
Hrvatska	0,9
Italija	11,5
Cipar	0,6
Latvija	3,1
Litva	6,5
Luksemburg	0,25
Mađarska	2,1
Malta	0,03
Nizozemska	13,4
Austrija	2,5
Poljska	21,7
Portugal	5,2
Rumunjska	13,2
Slovenija	1,3
Slovačka	1,2
Finska	4,5
Švedska	4,9
Ujedinjena Kraljevina	17,8
Najviše ukupno:	280

Izmjena
Prilog III.
UKUPNA NETO UKLANJANJA IZ ISKRČENIH ZEMLJIŠTA, POŠUMLJENIH ZEMLJIŠTA, POLJOPRIVREDNIH ZEMLJIŠTA KOJIMA SE GOSPODARI I TRAVNJAKA KOJIMA SE GOSPODARI KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU UZETI U OBZIR RADI USKLAĐENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2030.
	Najveća količina izražena u milijunima tona ekvivalenta CO₂
Belgija	5,7
Bugarska	6,2
Češka	4,0
Danska	22,2
Njemačka	33,9
Estonija	1,3
Irska	40,7
Grčka	10,2
Španjolska	44,2
Francuska	88,4
Hrvatska	1,4
Italija	17,4
Cipar	0,9
Latvija	4,8
Litva	9,9
Luksemburg	0,4
Mađarska	3,2
Malta	0,3
Nizozemska	20,0
Austrija	3,8
Poljska	33,0
Portugal	7,9
Rumunjska	20,0
Slovenija	1,9
Slovačka	1,9
Finska	6,9
Švedska	7,5
Ujedinjena Kraljevina	27,0
Najviše ukupno:	425

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Obvezujuća godišnja smanjenja emisija stakleničkih plinova po državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i radi ispunjavanja obveza u skladu s Pariškim sporazumom te izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
Referentni dokumenti	COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD)
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 12.9.2016
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici	AGRI 12.9.2016
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja	Nicola Caputo 30.8.2016
Razmatranje u odboru	5.12.2016
Datum usvajanja	3.5.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	35 7 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Stefan Eck
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	James Carver

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35	+
ALDE	Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Ulrike Müller, Jens Rohde
ECR	Richard Ashworth, Jørn Dohrmann, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk, James Nicholson
ENF	Laurenţiu Rebega
GUE/NGL	Luke Ming Flanagan
NI	Diane Dodds
PPE	Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Mairead McGuinness, Nuno Melo, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski
S&D	Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Viorica Dăncilă, Maria Noichl, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

7	-
EFDD	James Carver
GUE/NGL	Stefan Eck, Anja Hazekamp, Maria Lidia Senra Rodríguez
Verts/ALE	José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

2	0
ENF	Edouard Ferrand, Philippe Loiseau

Objašnjenje korištenih znakova:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Obvezujuća godišnja smanjenja emisija stakleničkih plinova po državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i radi ispunjavanja obveza u skladu s Pariškim sporazumom te izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
Referentni dokumenti	COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD)
Datum podnošenja EP-u	20.7.2016
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 12.9.2016
Odbori čije se mišljenje traži Datum objave na plenarnoj sjednici	DEVE 12.9.2016	ITRE 12.9.2016	TRAN 12.9.2016	REGI 12.9.2016
	AGRI 12.9.2016
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke	DEVE 7.9.2016	REGI 8.9.2016
Izvjestitelji Datum imenovanja	Gerben-Jan Gerbrandy 19.9.2016
Razmatranje u odboru	24.1.2017	27.2.2017
Datum usvajanja	30.5.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	42 4 20
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Josu Juaristi Abaunz, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Jørn Dohrmann, Eleonora Evi, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Merja Kyllönen, Stefano Maullu, James Nicholson, Christel Schaldemose
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Pál Csáky, Siôn Simon
Datum podnošenja	6.6.2017

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

42	+
ALDE	Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Frédérique Ries, Nils Torvalds
ECR	Mark Demesmaeker, Jørn Dohrmann*, Arne Gericke, Julie Girling, James Nicholson
EFDD	Eleonora Evi
GUE/NGL	Stefan Eck, Josu Juaristi Abaunz, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen, Estefanía Torres Martínez
NI	Zoltán Balczó
PPE	Karl-Heinz Florenz
S&D	Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Siôn Simon, Daciana Octavia Sârbu, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli
Verts/ALE	Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Davor Škrlec

4	-
ECR	Urszula Krupa, Jadwiga Wiśniewska
ENF	Mireille D’Ornano
EFDD	Robert Jarosław Iwaszkiewicz

20	0
PPE	Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Pál Csáky, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Stefano Maullu, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

* Correction of vote: Jørn Dohrmann had intended to abstain

Key to symbols:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti