Postupak : 2016/2147(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0209/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0209/2017

Rasprave :

PV 12/06/2017 - 14
CRE 12/06/2017 - 14

Glasovanja :

PV 13/06/2017 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0253

IZVJEŠĆE     
PDF 988kWORD 349k
6.6.2017
PE 600.940v02-00 A8-0209/2017

o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa

(2016/2147(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestiteljica: Soledad Cabezón Ruiz

AMANDMANI
OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 ANNEX
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ
 INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO GLASOVANJE KONAČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA

1. Postupak i izvori

1.1 Ciljevi i vremenski okvir izvješća

Izvjestiteljici je 24. svibnja 2016. dodijeljena zadaća pripreme izvješća o provedbi okvirnog istraživačkog programa Obzor 2020.

Vremenski okvir u kojem Europski parlament usvaja izvješće o provedbi usklađen je s rasporedom Komisije, koja će donijeti svoju komunikaciju u listopadu 2017., a svoj prijedlog Devetog okvirnog programa u proljeće 2018., kako bi se osigurao doprinos EP-a privremenoj evaluaciji Obzora 2020. i preporukama za sljedeći okvirni istraživački program.

1.2. Izvori i metode

Izrada ovog izvješća uključivala je analitički rad radne skupine ITRE-a za Obzor 2020., koja postoji od 2015. i koja je održala više od 18 sastanaka sa stručnjacima, dionicima i Komisijom te izradila radni dokument o Obzoru 2020. Europski parlament nadzire provedbene mjere za Obzor 2020. te od DG RTD-a prima informacije dostavljene istraživačkoj radnoj skupini Vijeća. Odgovori Komisije na pitanja za pisani odgovor također su bili izvor informacija.

Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS) pokrenula je studiju evaluacije provedbe na razini Europe te je objavila nekoliko informativnih tekstova, a resorni odjeli u sklopu EP-ovog DG IPOL-a naručili su nekoliko studija.

Organizirana su dva posjeta radi utvrđivanja činjenica, jedan u Portugal i Španjolsku u studenom 2016., a drugi u Njemačku i Poljsku u veljači 2017., kao i javno saslušanje na temu „Budućnost istraživačke politike EU-a: postignuća i perspektive”, koje je održano 29. studenog 2016.

Izvjestiteljica je organizirala sastanke s dionicima te je od njih zaprimila brojne dokumente u kojima su iznijeli svoje stajalište. Službena Komisijina izvješća i komunikacije također su bili vrijedni izvori informacija.

Stavci 2., 3. i 4. nalaze se u Prilogu.

5. Vizija izvjestiteljice

Program Obzor 2020. najveći je istraživački program na svijetu, a cilj mu je odgovoriti na socijalne i gospodarske izazove. Sve to omogućuje da se njegovo vrednovanje započne prepoznavanjem njegove uspješnosti i analiziranjem aspekata koje je potrebno poboljšati kako bi se na učinkovit i održiv način mogli ostvariti ti ambiciozni ciljevi, a program provesti unatoč njegovoj složenosti.

Obzor 2020. nastao je u okviru ciljeva programa Europa 2020. kojima se prednost daje inovacijama, povećanju konkurentnosti, jačanju sudjelovanja malih i srednjih poduzeća te izvrsnosti, a na njegovo osnivanje posebno je utjecala gospodarska kriza i deindustrijalizacija u Europi. Ono po čemu se ovaj program razlikuje od Sedmog okvirnog programa, osim proračunskog povećanja od oko 30 %, nove su ili pojačane stavke: struktura koja se sastoji od tri stupa, pojednostavljenje, koncept otvorene znanosti, uvođenje novih izazova, težnja sinergiji između europskih fondova i širenje programa kako bi se povećao udio razvoja i istraživanja u regijama koje najviše zaostaju za ostalima te uvođenje aspekta roda.

Međutim, brze i dubinske promjene s kojima se susreće europsko društvo (nacionalistički populizmi, ksenofobija, međunarodni terorizam, nejednakosti, migracijski tokovi, tehnološki napredak, društveni i zdravstveni izazovi, klimatske promjene i održivost prirodnih izvora) iziskuju nov način djelovanja kojim će se odgovori na ta pitanja pružiti u skladu s društvenom perspektivom i interesom, uz očuvanje vrijednosti i načela koji karakteriziraju EU.

Europa je regija u kojoj se visoka razina gospodarskog i socijalnog razvoja, prava, sloboda i dobrobiti spajaju na način koji je jedinstven u svijetu, što joj daje dodanu vrijednost i identitet koje je potrebno sačuvati u tom novom kontekstu, dok bi se naglasak trebao staviti na istraživanje i razvoj kao način hvatanja u koštac s promjenama. Zadaća znanosti trebala bi biti ostvarivanje društva znanja koje je u službi građana i u njihovu interesu kako bi se postigla društvena održivost i uključivost, a znanstvena zajednica i industrija postali sredstva za postizanje konačnog cilja: znanosti zbog i radi društva.

Obzor 2020. u tom smislu predstavlja način reagiranja na promjene u svijetu te bi se taj aspekt trebao zadržati i u sljedećem Devetom okvirnom programu. Međutim, svi dionici u EU-u trebali bi biti angažiraniji u pogledu istraživanja i razvoja.

EU je 2015. u razvoj i istraživanje uložio 2, 03 % BDP-a (2014. uložio je 2,04 %, a 2005. 1,74 %, pri čemu su ulaganja u pojedinim državama iznosila između 0,48 % i 3,26 %), što nije ni blizu cilja od 3 % iz Strategije Europa 2020., koji su ostvarile samo Finska (3,2 %), Švedska (3,2 %), Danska (3,1 %) i Austrija (3 %), koje u stopu prati Njemačka (2,9 %). Navedene države znatno zaostaju za Južnom Korejom (4,3 %), Izraelom (4,1 %) i Japanom (3,6 %).

Ti podaci ukazuju na konkurenciju s kojom se EU suočava i na razlike u razinama ulaganja u razvoj i istraživanje među državama članicama, koje bi se trebale smanjiti kako bi se ostvario ne samo cilj od 3 % do 2020., već i ambiciozniji cilj kako bi se povećala konkurentnost EU-a u svijetu i kako bi se u ne tako dalekoj budućnosti ostvarila i stopa od 4%.

Smanjenje razlika među regijama iziskuje ne samo povećanje proračuna, već i ulaganje u ljudski kapital i to putem naprednog osposobljavanja, tehnološke infrastrukture i suradnje između sveučilišta i poduzeća. Države s višom razinom inovacija karakterizira uravnotežen nacionalni sustav razvoja i istraživanja s visokom kvalitetom akademskog istraživanja koje je otvoreno za suradnju te s visokokvalitetnim ljudskim kapitalom, kao i okvir za financiranje razvoja i istraživanja te poduzetnički kapital koji poduzećima omogućuje razvoj novih tehnologija. Visoki su i ulaganje poduzetničkog sektora u inovacije te suradnja i inovacijske mreže između poduzeća i u odnosu na javni sektor.

U tom je smislu od ključne važnosti ostvariti napredak u Europskom istraživačkom prostoru, povećati proračun za istraživanje i razvoj tako da u svim državama članicama iznosi 3 % BDP-a, pojačati mjere širenja i sinergije između europskih fondova i okvirnog programa (pojednostavljivanje, usklađenost sa standardima i sa strategijom istraživanja i inovacija (RIS) te poštovanje načela dodatnosti fondova), kao i razviti i sačuvati tehnološke infrastrukture. Ukratko, razvoj regija i kohezija među njima trebaju proizlaziti iz konvergencije u području istraživanja i razvoja, zahvaljujući kojoj će Europa postati konkurentnija.

Financiranje inovacija trebalo bi biti prisutno u svim fazama, a ne samo onima koje su blizu tržišta. Trebalo bi se povećati i na unutarnjem tržištu inovacija i to uvođenjem odgovarajućeg normativnog okvira i javnih politika koji će poduzećima pomoći da sačuvaju i poboljšaju svoju konkurentnost.

Uloga mladih ljudi i financiranje disruptivnih inovacija ne bi se smjeli staviti u drugi plan. Potreba za financiranjem postoji ne samo kada je riječ o tehnološkim inovacijama, već se u obzir treba uzeti i da se i u socijalnom okruženju proizvodi znanje koje bi srednjoročno ili dugoročno moglo postati primjenjivo, no kojem se pridaje manja važnost zbog prevelike usmjerenosti na tržište i težnje za ostvarenjem rezultata, čime se iz vida gubi globalnija slika.

Međutim, kako bi se uhvatilo u koštac s izazovima budućnosti u okvirnom programu, prednost bi se trebala dati znanstvenoj izvrsnosti i temeljnom istraživanju. Europski centri izvrsnosti priznati su na svjetskoj razini, međutim postoji potreba za većim brojem takvih centara i regija. Važno je zajamčiti mobilnost istraživača, pri čemu plaća ne bi trebala biti odvraćajući faktor niti bi pri evaluaciji kvaliteta utjecaja projekata centra trebala biti važnija od njegove izvrsnosti, te se zalagati za otvorenost i sudjelovanje novih centara i tijela.

U pružanju odgovora na društvene izazove istraživanje i razvoj trebalo bi promatrati kao strukturne, a ne kao ovisne o trenutačnoj situaciji. Tu obrazovanje ima ključnu ulogu. Od ključne je važnosti povezati razvoj i istraživanje s obrazovanjem, počevši od ranih faza obrazovnog ciklusa pa sve do njegova završetka. Neophodno je i poticati društvo da sudjeluje u istraživanju i širenju njegovih rezultata i aktivnosti u kontekstu Školske znanosti, gledajući na razvoj i istraživanje kao na srednjoročni i dugoročni način približavanja okvirnog programa i društva, posebno obrazovne zajednice, i to od rane dobi pa do sveučilišta. Države s najboljim rezultatima u području znanosti i inovacija imaju fleksibilne obrazovne sustave u kojima se potiče kreativnost, kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje učenika i studenata. Zbog toga bi se trebalo razmisliti o uvođenju elementa obrazovanja u naziv Europskog istraživačkog prostora.

To preusmjeravanje obrazovnih sustava, koje se oslanja na visokokvalificirani ljudski kapital, ključno je kako bi se otvaranjem novih radnih mjesta odgovorilo na činjenicu da radna mjesta u proizvodnom lancu zamjenjuje tehnologija.

Uloga sveučilišta kao glavnog izvora znanja i dalje je ključna te je potrebno stvoriti uvjete za njihovo približavanje inovacijama; potrebno je ojačati odnos između sveučilišta i sektora industrije kako bi se poboljšao inovacijski kapacitet poduzeća. U tom smislu trebalo bi razmotriti ulogu tehnoloških parkova kao posrednika.

Kad je riječ o javno-privatnom partnerstvu, koje se potiče u okviru Obzora 2020., cilj je jačanje inovativnosti u europskoj industrijskoj strukturi i razvoj interesnih područja istraživanja. Međutim, potrebno je provesti studiju o razlikama između velikih poduzeća i MSP-ova i analizirati je li potražnja za resursima slična, procijeniti učinak tih resursa i pobrinuti se za to da dobit ima jednak socijalni učinak. Trebalo bi pojasniti je li potrebno javno financirati istraživanja u velikim poduzećima, ako izuzmemo konkretne projekte za koje su potrebni opsežna infrastruktura i velik proračun i koji imaju visoku dodanu vrijednost za cjelokupno društvo u Europi, ili su pak inovativni okvir i napredak u pogledu inovacija na unutarnjem tržištu najučinkovitiji doprinos javnih politika. Resursi trebaju biti učinkoviti, a rezultati iskoristivi. Kad je riječ o sudjelovanju MSP-ova, priznaje se njihova raširenost u industrijskoj strukturi Europe i ističe da moraju ojačati svoje kapacitete u području istraživanja i razvoja te rasta. S druge strane trebalo bi zajamčiti povrat javnog ulaganja, uz društvenu korist koja podrazumijeva otvaranje radnih mjesta te uvođenje kriterija društvene odgovornosti i ravnopravnosti kojima se građanima jamči pristup napretku u čijem financiranju sudjeluje javni sektor.

Trebalo bi ojačati otvorenu znanost, za koju se zalaže u okviru Obzora 2020. zbog njezina potencijala u pogledu unaprjeđenja znanja i gospodarstva. Isto tako, u podršci i pristupu trebali bi sudjelovati svi akteri, i javni i privatni, i to kako bi se bi se postigla potrebna ravnoteža i dobile povratne informacije koje su potrebne za iskorištavanje punog potencijala znanja.

U vezi s društvenim izazovima, socioekonomske i humanističke znanosti ključne su za izučavanje novih izazova poput terorizma, populizma, migracijskih tokova ili nejednakosti, te bi isto tako trebale biti priznate, transverzalno gledajući, među ostalim znanstvenim disciplinama.

S druge strane, socijalni i zdravstveni izazovi zahtijevaju ulaganje većih napora i globalnu viziju; potrebni su jasni odgovori na pitanja u pogledu demografskih promjena, sve većeg broja kroničnih oboljenja, precizne medicine ili pristupa tehnologijama, kako bi se sustavi socijalne i zdravstvene zaštite učinili održivima. Javno zdravlje, prevencija, zdravlje okoliša, tehnologija, digitalizacija i veza između zdravlja i socijalnih pitanja trebali bi se uvrstiti u globalni okvir za pružanje djelotvornog, cjelovitog i učinkovitog odgovora, uz reforme koje su potrebne u europskom sustavu socijalne skrbi.

Iznimno je važno založiti se za razumijevanje i borbu protiv raka jačanjem programa u tom području, kao i za čvrstu i ozbiljnu strategiju za suzbijanje antimikrobne otpornosti. Potrebna su dostatna financijska sredstva, poticajan okvir i koordinacija europskih resursa u području istraživanja i razvoja.

Na kraju, poljoprivredno-prehrambeni sektor koji se u Europi suočava s izazovima u pogledu dostatnosti, konkurentnosti i društvene te ekološke održivosti zahtijeva jačanje istraživanja i inovacija te primjereni okvir za razvoj i primjenu inovacija u MSP-ovima koji moraju konkurirati stranim multinacionalnim poduzećima.

Potrebno je uložiti veće napore u području rodne ravnopravnosti. Osim u području savjetovanja, u ostalim sektorima nije dosegnut minimalni postotak od 40 % žena. Brojke o zastupljenosti žena u stručnim panelima, u velikim projektima i u vodstvu tih projekata i dalje su niske. Njihovo sudjelovanje u različitim društvenim izazovima ili u industrijskom stupu nije razmjerno povećanju njihove zastupljenosti u karijerama u području tehnologije. Ukratko, rodna perspektiva trebala bi se primjenjivati na transverzalan način, posebno u izradi projekata, sastavljanju istraživačkih skupina i skupina za evaluaciju te u raščlanjivanju podataka u evaluaciji rezultata, jer bi se rodna ravnopravnost trebala smatrati nužnom za povezanije društvo i blagostanje, uključivanjem opsežnijeg znanja, različitih stajališta i potreba.

Kad je riječ o međunarodnoj suradnji, statistika pokazuje nazadovanje u usporedbi sa Sedmim okvirnim programom koje bi trebalo ispraviti. Znanstvena diplomacija može imati ključnu ulogu u rješavanju nekih od aktualnih društvenih izazova. Valja pohvaliti inicijative kao što je PRIMA koje, s obzirom na to da se u sklopu njih traži odgovor na važne izazove poput sigurnosti opskrbe hranom ili dostupnosti vodnih resursa, mogu neizravno doprinijeti imigraciji unaprjeđivanjem suradnje među zemljama i regijama i jačanjem njihova razvoja.

Revizijom Obzora 2020. na sredini provedbenog razdoblja omogućuje se donošenje zaključaka i preporuka za predstojeći Deveti okvirni program u okviru kojih se treba voditi računa o kontinuitetu, predvidljivosti i stabilnosti znanstvene zajednice i aktualnih projekata; osim prilagodbi koje su potrebne za pružanje odgovora na nove izazove, potrebno je ojačati strukturu i temelje Obzora 2020. te ga je potrebno provesti na transparentniji, jasniji i jednostavniji način, uz manju fragmentiranost, bolju evaluaciju i povratne informacije od strane istraživača te naknadno praćenje te mjerenje učinka javnih sredstava.

Potrebno je zajamčiti dostatna financijska sredstva u okviru Devetog okvirnog programa, kao i izbjegavati eventualna smanjenja proračuna tijekom cijelog razdoblja njegove provedbe. Deveti okvirni program trebalo bi konsolidirati kao ambiciozan program za istraživanje i razvoj te je stoga za početak potrebno zajamčiti proračun od 100 milijardi EUR.

Ukratko, znanje može i treba doprinijeti dobrobiti društva i konkurentnosti Europe u svijetu, zbog čega bi se Obzor 2020. trebao smatrati uspješnim, a Deveti okvirni program ojačati.


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa

(2016/2147(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu vijeća (Euratom) br. 1314/2013 od 16. prosinca 2013. o programu za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju (2014. – 2018.) koji nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 294/2008 o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1312/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT): doprinos EIT-a inovativnijoj Europi(5),

–  uzimajući u obzir uredbe Vijeća (EU) 557/2014, 558/2014, 559/2014, 560/2014 i 561/2014 od 6. svibnja 2014.(6) i uredbe Vijeća (EU) 642/2014(7) i 721/2014(8) od 16. lipnja 2014. o osnivanju zajedničkih poduzeća financiranih u okviru Obzora 2020.,

–  uzimajući u obzir odluke (EU) 553/2014, 554/2014, 555/2014 i 556/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o osnivanju ravnopravnih partnerstava iz članka 185. financiranih u okviru Obzora 2020.(9),

–  uzimajući u obzir dokumente Skupine na visokoj razini o ostvarivanju najvećeg mogućeg učinka programa EU-a za istraživanja i inovacije od 3. veljače 2017.(10),

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije o praćenju programa Obzor 2020. za 2014. i 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu naslovljeno „Europski istraživački prostor: vrijeme za provedbu i praćenje napretka” (COM(2017)0035),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Europski obrambeni akcijski plan” (COM(2016)0950),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljeno „Provedba strategije za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija” (COM(2016)0657),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0106),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „O odgovoru na Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o ex post ocjenjivanju Sedmog okvirnog programa” (COM(2016)0005),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljeno „Godišnje izvješće o aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja u Europskoj uniji 2014.” (COM(2015)0401),

–  uzimajući u obzir izvješća Europske komisije iz 2014. i 2015. naslovljena „Uključivanje društvenih i humanističkih znanosti u Obzor 2020.: sudionici, proračuni i discipline”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Bolji propisi za ulaganja potaknuta inovacijama na razini EU-a” (SWD(2015)0298),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu naslovljenu „Europski istraživački prostor: Izvješće o napretku 2014.” (COM(2014)0575),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” (COM(2014)0339),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Drugo izvješće o stanju obrazovanja i obuke u području nuklearne energije u Europskoj uniji” (SWD(2014)0299),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Vodeće buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju: novi partnerski pristup razmatranju velikih znanstvenih izazova i poticanju inovacija u Europi” (SWD(2014)0283),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljeno „Druga privremena procjena zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative ,Clean Sky’, Gorive ćelije i vodik i Inicijativa za inovativne lijekove” (COM(2014)0252),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Uloga i učinci zajedničkih tehnoloških inicijativa i javno-privatnih partnerstava u provedbi programa Obzor 2020. za održivu promjenu u industriji” (CCMI/142),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o inicijativi Europski oblak(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o sredstvima EU-a za ravnopravnost spolova(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3)(14),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0209/2017),

A.  budući da je Obzor 2020. najveći program EU-a za istraživanja i inovacije kojim se centralno upravlja te najveći svjetski program za istraživanja i inovacije koji se javno financira;

B.  budući da je tijekom pregovora o Obzoru 2020. i trenutačnom višegodišnjem financijskom okviru Parlament tražio 100 milijardi EUR, a ne 77 milijardi, kako je u početku bilo dogovoreno; budući da se taj proračun čini vrlo ograničenim želi li se Obzorom 2020. u potpunosti iskoristiti potencijal izvrsnosti i prikladno odgovoriti na društvene izazove s kojima se trenutačno suočavaju europsko i globalno društvo;

C.  budući da će se izvješćem Skupine na visokoj razini o ostvarivanju najvećeg mogućeg učinka programa EU-a za istraživanja i inovacije te evaluacijom na sredini provedbenog razdoblja, koja je zakazana za treće tromjesečje 2017., uspostaviti temelji strukture i sadržaja Devetog okvirnog programa, za koji će prijedlog biti objavljen u prvoj polovini 2018.;

D.  budući da je gospodarska i financijska kriza bila odlučujući faktor pri oblikovanju Obzora 2020.; budući da će novi izazovi, nove političke i gospodarske paradigme te i dalje prisutni vodeći trendovi najvjerojatnije imati ulogu u oblikovanju sljedećeg istraživačkog programa;

E.  budući da se Okvirni program mora temeljiti na europskim vrijednostima, znanstvenoj neovisnosti, otvorenosti, raznolikosti, visokim europskim etičkim standardima, socijalnoj koheziji i jednakom pristupu građana rješenjima i odgovorima koje on pruža;

F.  budući da su ulaganja u istraživanja i razvoj ključna za europski gospodarski i društveni razvoj, kao i za globalnu konkurentnost ; budući da se važnost izvrsne znanosti za poticanje inovacija i dugoročnih konkurentnih prednosti treba odraziti u financiranju Devetog okvirnog programa;

Struktura, filozofija i provedba programa Obzor 2020.

1.  smatra da je nakon više od tri godine od pokretanja Obzora 2020. vrijeme da Parlament donese svoje stajalište o privremenoj evaluaciji tog programa i razradi viziju za budući Deveti okvirni program;

2.  podsjeća da je cilj Obzora 2020. doprinijeti izgradnji društva i gospodarstva koji se temelje na znanju i inovacijama te ojačati znanstvenu i tehnološku bazu te naposljetku europsku konkurentnost i to upotrebom dodatnih nacionalnih i javnih i privatnih financijskih sredstava za istraživanje i razvoj, kao i doprinošenjem postizanju cilja da se do 2020. u istraživanje i razvoj ulaže 3 % BDP-a; žali što je EU 2015. u istraživanje i razvoj uložio samo 2,03 % BDP-a, s različitim postotcima u različitim zemljama, koji su se kretali od 0,46 % do 3,26 %(15), dok glavni globalni konkurenti bilježe veće rashode za istraživanje i razvoj nego EU;

3.  podsjeća da se Europski istraživački prostor (ERA) izravno natječe s najuspješnijim svjetskim istraživačkim regijama te da je jačanje ERA-e stoga zajednička odgovornost Europe; potiče relevantne države članice da na odgovarajući način doprinesu ostvarivanju cilja EU-a o ulaganju 3 % BDP-a u istraživanje i razvoj; napominje da bi ukupno povećanje od 3 % donijelo više od 100 dodatnih milijardi EUR godišnje za istraživanje i inovacije u Europi;

4.  ističe da su evaluacija Sedmog okvirnog programa i praćenje Obzora 2020. pokazali da je okvirni program EU-a za istraživanja i razvoj ostvario uspjeh te da ima jasnu dodanu vrijednost za EU(16); naglašava da i dalje postoje mogućnosti za poboljšanje okvirnog programa i budućih programa;

5.  smatra da program svoj uspjeh duguje okruženju u kojem se potiče multidisciplinarnost i suradnja te zahtjevima u pogledu izvrsnosti i utjecaja;

6.  uviđa da se Okvirnim programom želi potaknuti sudjelovanje industrije kako bi ona izdvajala više sredstava za istraživanje i razvoj(17); napominje da je sudjelovanje industrije, uključujući MSP-ove, znatno više nego u Sedmom okvirnom programu; međutim, podsjeća na činjenicu da u prosjeku industrija nije dovoljno povećala svoje ulaganje u istraživanje i razvoj, kako je bilo dogovoreno u zaključcima sa sjednice Vijeća u Barceloni(18)a; poziva Komisiju da procijeni europsku dodanu vrijednost financiranja instrumenata koji poteknu iz industrije, kao što su zajedničke tehnološke inicijative(19), njihovu važnost za javnost, kao i usklađenost i transparentnost svih zajedničkih inicijativa(20);

7.  napominje da je za proračun programa, upravljanje njime te njegovu provedbu zaduženo više od 20 različitih tijela EU-a; pita se rezultira li to prevelikim naporima pri usklađivanju, administrativnom složenosti i dupliciranjem rada; poziva Komisiju da radi na pojednostavljenju i racionalizaciji tog pitanja;

8.  napominje da su drugi i treći stup uglavnom usredotočeni na više razine tehnološke spremnosti, što bi moglo ograničiti buduću apsorpciju pionirskih inovacija koje su još uvijek temelj istraživačkih projekata niže razine tehnološke spremnosti; poziva na pažljivo uravnoteživanje razina tehnološke spremnosti kako bi se promicao cijeli vrijednosni lanac; smatra da razine tehnološke spremnosti možda isključuju netehnološke oblike inovacija koji poteknu iz temeljnih ili primijenjenih istraživanja, naročito u području društvenih i humanističkih znanosti;

9.  poziva Komisiju da ponudi uravnoteženu kombinaciju malih, srednjih i velikih projekata; napominje da se prosječni proračun za projekte povećao u okviru Obzora 2020. te da su veliki projekti skuplji u pogledu pripreme projekta i upravljanja projektom, u okviru kojega se prednost daje sudionicima s većim iskustvom s okvirnim programima, stvaraju prepreke za nove sudionike, a financijska sredstva koncentriraju u rukama ograničenog broja institucija;

Proračun

10.  ističe da trenutačna alarmantno niska stopa uspjeha koja je manja od 14 %(21) predstavlja negativan trend u usporedbi sa Sedmim okvirnim programom; ističe da zbog se prevelikog broja prijava velikom broju visokokvalitetnih projekata onemogućuje pristup financiranju i žali zbog toga što su rezovi koje je nametnuo Europski fond za strateška ulaganja pogoršao taj problem; traži od Komisije da izbjegava daljnje rezove u proračunu za Obzor 2020.;

11.  ističe proračunske pritiske s kojima se suočavaju okvirni programi Unije za istraživanja i inovacije; izražava žaljenje zbog nepovoljnog učinka koji je kriza plaćanja u proračunu EU-a imala na provedbu programa tijekom prvih godina aktualnog VFO-a; napominje, među ostalim, umjetno kašnjenje u iznosu od milijarde EUR za pozive na podnošenje prijedloga tijekom 2014. godine i znatno smanjenje razine pretfinanciranja za nove programe; naglašava u tom kontekstu da je u skladu s člankom 15. Uredbe o VFO-u provedeno pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Obzor 2020. tijekom 2014. i 2015.; ističe da je to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja u potpunosti apsorbirano u programu, što je dokaz njegove uspješnosti i sposobnosti apsorpcije još više sredstava; naglašava da to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja ne mijenja ukupnu financijsku omotnicu programa, što znači da je u drugoj polovici VFO-a na raspolaganju manje odobrenih sredstava; poziva obje grane proračunskog tijela i Komisiju da osiguraju adekvatne razine odobrenih sredstava za plaćanja u narednim godinama te da učine sve što je potrebno kako bi se spriječila nova kriza plaćanja uoči posljednjih godina aktualnog VFO-a;

12.  ističe da se program Obzor 2020. prvenstveno mora temeljiti na bespovratnim sredstvima te da mora biti posebno usmjeren na financiranje temeljnog i suradničkog istraživanja; ustraje u mišljenju da za investitore može biti riskantno ulagati u istraživanja te da je financiranje istraživanja bespovratnim sredstvima nužno; u tom kontekstu naglašava da mnoga javna tijela ionako nemaju pravnu mogućnost uzimanja zajmova; žali što se u nekim slučajevima pokazuje tendencija prelaska s bespovratnih sredstava na zajmove; smatra da bi financijski instrumenti trebali biti dostupni visokim razinama tehnološke spremnosti, bliskima tržišnim aktivnostima, u okviru financijskih instrumenata InnovFina i izvan Okvirnog programa (npr. programi EIB-a i EIF-a);

13.  naglašava da nekoliko država članica ne poštuje razine nacionalnih ulaganja u istraživanje i razvoj na koje su se obvezale; traži da se postigne cilj od 3 % BDP-a te se nada da se on čim prije može povećati na razinu najvećih globalnih konkurenata EU-a; poziva Komisiju i države članice da se stoga zalažu da se nacionalnim strategijama postigne taj cilj te traži da se dijelovi strukturnih fondova izdvoje za aktivnosti i programe istraživanja i razvoja, a posebice za ulaganja u izgradnju kapaciteta, infrastrukturu za istraživanja i plaće te za podržavanje aktivnosti za pripremu prijedloga za okvirni program i upravljanje projektima;

Evaluacija

14.  potvrđuje da bi „izvrsnost” trebala ostati ključni kriterij u svim trima stupovima okvirnog programa i skreće pozornost na postojeće kriterije „utjecaja” i „kvalitete i učinkovitosti provedbe”, pomoću kojih bi se mogla ocijeniti dodana vrijednost za EU; stoga poziva Komisiju da razmotri načine na koji bi se u obzir mogli uzeti kriteriji „utjecaja” i „kvalitete i učinkovitosti provedbe”: nedovoljno sudjelovanje premalo zastupljenih regija EU-a, uključivanje premalo zastupljenih područja znanosti, poput društvenih i humanističkih znanosti, te iskorištavanje istraživačke infrastrukture koje financiraju europski strukturni i investicijski fondovi, što je važno za uspješnu provedbu Europskog istraživačkog prostora i za ostvarenje sinergija između okvirnih programa i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

15.  poziva evaluatore na bolju i transparentniju evaluaciju i jamstvo kvalitete; naglašava da je potrebno poboljšati davanje povratnih informacija sudionicima tijekom cijelog evaluacijskog postupka i uzeti u obzir žalbe koje su podnijeli neuspješni kandidati i u kojima navode da u sažetim evaluacijskim izvješćima nije jasno niti dovoljno opširno objašnjeno što bi se trebalo promijeniti u njihovoj prijavi kako bi se uzela obzir; stoga poziva Komisiju da, u vezi s pozivima na podnošenje prijedloga, objavi detaljne evaluacijske kriterije kako bi se sudionicima pružila detaljnija i informativnija sažeta evaluacijska izvješća te kako bi se pozivi na podnošenje prijedloga organizirali na način da se izbjegne prevelik broj prijava, koji negativno utječe na motiviranost istraživača i ugled programa;

16.  poziva Komisiju da pruži širu definiciju kriterija „učinak”, uzimajući u obzir i gospodarske i društvene učinke; naglašava da bi procjena utjecaja projekata u okviru kojih se provode temeljna istraživanja trebala ostati fleksibilna; poziva Komisiju da očuva ravnotežu između poziva na podnošenje prijava s pristupom „odozdo prema gore” i onih s pristupom „odozgo prema dolje” te da ispita je li bolji evaluacijski postupak s jednom ili dvije faze kako bi se izbjegao prevelik broj prijava i kako bi se očuvala kvaliteta istraživanja;

17.  poziva Komisiju da ocijeni primjerenost snažnije tematske usmjerenosti, uzimajući u obzir učinke na održivost;

18.  poziva Komisiju da u najvećoj mogućoj mjeri olakša uporabu portala za sudionike i proširi mrežu nacionalnih kontaktnih točaka te joj osigura više sredstava kako bi se zajamčila učinkovita usluga potpore u fazi podnošenja i evaluacije prijedloga projekta, osobito mikropoduzećima i malim poduzećima;

19.  smatra da bi Europsko istraživačko vijeće trebalo sudjelovati u većem broju projekata suradnje diljem Europe te posebno surađivati s regijama i institucijama s niskim kapacitetom radi širenja politike i znanja EU-a u pogledu istraživanja i razvoja diljem EU-a;

Međusektorska pitanja

20.  napominje da dionici uvelike pozdravljaju strukturu Obzora 2020. i posebice pristup temeljen na društvenim izazovima; poziva Komisiju da nastavi poboljšavati pristup koji se temelji na društvenim izazovima te ističe važnost suradničkih istraživanja koja uključuju sveučilišta, istraživačke organizacije, industriju (osobito mala i srednja poduzeća) i ostale dionike; traži od Komisije da razmotri mogućnost procjene primjerenosti pojedinačnih proračuna i društvenih izazova na temelju postojećeg gospodarskog, socijalnog i političkog konteksta tijekom provedbe okvirnog programa te u bliskoj suradnji s Europskim parlamentom;

21.  prepoznaje napor Komisije u cilju pojednostavljenja administracije i smanjenja vremena od objave poziva do dodjele bespovratnih sredstava; poziva Komisiju da nastavi raditi na smanjenju birokracije i pojednostavljenju administracije; pozdravlja prijedlog Komisije o uvođenju paušalnih plaćanja kako bi se pojednostavila administracija i revizija;

22.  poziva Komisiju da ocijeni je li novi pojednostavljeni program financiranja uveden u okviru Obzora 2020. doveo do planiranog pojačanog sudjelovanja industrije; u tom kontekstu poziva da se ispita učinkovitost programa financiranja;

23.  poziva Komisiju da ispita u kojoj mjeri upotreba nacionalnih, odnosno vlastitih računovodstvenih sustava umjesto sustava utvrđenog pravilima za sudjelovanje u programu može dovesti do znatno pojednostavljenog računovodstvenog postupka, a time i do smanjenja stope pogreške u reviziji europskih programa financiranja; u tom kontekstu poziva na veću suradnju s Europskim revizorskim sudom i moguću uspostavu sustava „revizije na jednom mjestu”;

24.  napominje da su sinergije među fondovima ključne kako bi ulaganja bila učinkovitija; ističe da su strategije pametne specijalizacije (RIS3) važno sredstvo za poticanje sinergija kojima se utvrđuju nacionalni i regionalni okviri za ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije te ih je kao takve potrebno promicati i osnažiti; žali zbog činjenice da postoje znatne prepreke koje sprječavaju potpunu operativnost sinergija(22); traži, stoga, usklađivanje pravila i postupaka za projekte istraživanja, razvoja i inovacija u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i u okvirnom programu, te napominje da će učinkovito korištenje programa pečata izvrsnosti biti moguće samo ako su ispunjeni navedeni uvjeti; poziva Komisiju da izdvoji dio sredstava iz ESIF-a za sinergije strategija RIS3 s Obzorom 2020.; poziva Komisiju da izmijeni pravila o državnim potporama te da omogući opravdanost projekata iz strukturnih fondova za istraživanja i razvoj u poslovniku Okvirnog programa, uz istovremeno jamčenje njihove transparentnosti; poziva Komisiju i države članice da osiguraju ispravnu primjenu načela dodatnosti, što u praksi znači da doprinosi europskih fondova ne bi trebali zamijeniti nacionalne ili istovrsne rashode države članice u regijama u kojima se to načelo primjenjuje;

25.  napominje da je za uspješnu provedbu Europskog istraživačkog prostora potrebna potpuna iskorištenost potencijala istraživanja, razvoja i inovacija svih država članica; uviđa problem jaza u sudjelovanju u programu Obzor 2020., koji je potrebno razmotriti i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, među ostalim i putem europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju i države članice da prilagode postojeće alate ili da donesu mjere za prevladavanje ovog jaza, primjerice razvojem alata za umrežavanje namijenjenih istraživačima; pozdravlja politiku širenja izvrsnosti i sudjelovanja; poziva Komisiju da ocijeni jesu li tri instrumenta za proširenje postigla svoje zadane ciljeve: pružanje odgovarajućeg proračuna i uravnoteženog skupa instrumenata kojima se pruža odgovor na postojeće razlike u EU-u u području istraživanja i inovacija; poziva Komisiju i države članice da donesu jasna pravila kojima se omogućuje potpuna provedba programa pečata izvrsnosti i da iskoriste financiranje sinergija; poziva Komisiju da uspostavi mehanizme kojima se omogućuje uključivanje projekata u sklopu okvirnog programa koji se odnose na istraživačke infrastrukture financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva na preispitivanje pokazatelja za određivanje „premale zastupljenosti” zemalja i regija te na redovitu provjeru popisa tih zemalja i regija tijekom provedbe okvirnog programa;

26.  napominje da su prema godišnjim izvješćima Komisije o provedbi Obzora 2020. za 2014. i 2015. zemlje EU-15 primile 88,6 % sredstava, dok je EU primio tek 4,5 %, što je manje od financiranja za pridružene zemlje koje je iznosilo 6,4 %;

27.  pozdravlja napore za osiguranje boljih poveznica između Europskog istraživačkog prostora i Europskog prostora visokog obrazovanja, čime bi se olakšalo osposobljavanje novih generacija istraživača; uviđa važnost ranog uključivanja vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike kao i istraživačkih i poduzetničkih vještina u obrazovne sustave država članica kako bi se mlade potaknulo da razviju te vještine, s obzirom na to da bi se na istraživanje i razvoj trebalo gledati u strukturnom smislu, a ne cikličkom ili vremenskom; poziva države članice i Komisiju da povećaju stabilnost i privlačnost zaposlenja za mlade istraživače;

28.  naglašava važnost bolje suradnje industrija i sveučilišnih te znanstvenih ustanova kako bi se u okviru sveučilišta i znanstvenih centara potaknulo stvaranje struktura namijenjenih poboljšanju povezanosti s proizvodnim sektorom;

29.  naglašava da je globalna suradnja važno sredstvo za osnaživanje europskog istraživanja; potvrđuje da je stopa međunarodnog sudjelovanja pala s 5 % u Sedmom okvirnom programu na 2,8 % u Obzoru 2020.; podsjeća da bi se okvirnim programom trebalo osigurati da Europa ostane ključni globalni igrač, dok bi se istovremeno trebala naglasiti važnost znanstvene diplomacije; poziva Komisiju da preispita odredbe o međunarodnoj suradnji u okvirnom programu i uspostavi konkretne i neposredne mjere te dugoročnu stratešku viziju i strukturu kako bi se poduprlo ostvarenje tog cilja; u tom smislu pozdravlja inicijative BONUS i PRIMA;

30.  naglašava potrebu za jačanjem međunarodne suradnje u sklopu Devetog okvirnog programa i širenja znanstvene diplomacije;

31.  podsjeća da integracija društvenih i humanističkih znanosti podrazumijeva društvena i humanistička istraživanja u interdisciplinarnim projektima, a ne ex-post dodatak projektima koji su inače tehnološke prirode, te da gorući problemi s kojima se EU suočava zahtijevaju metodološka istraživanja koja se konceptualno više usredotočuju na društvene i humanističke znanosti; napominje da su društvene i humanističke znanosti nedovoljno zastupljene u postojećem Okvirnom programu; poziva Komisiju da ojača mogućnosti zahvaljujući kojima bi istraživači u području društvenih i humanističkih znanosti sudjelovali u interdisciplinarnim projektima Okvirnog programa i da omogući dostatno financiranje tema u području društvenih i humanističkih znanosti;

32.  ističe ravnotežu između istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020. i poziva na primjenu istog pristupa u pogledu sljedećeg okvirnog programa; pozdravlja osnivanje Europskog vijeća za inovacije(23), no ustraje u mišljenju da njegovo osnivanje ne bi smjelo ponovno dovesti do razdvajanja istraživanja i inovacija ili do daljnje fragmentacije financiranja; naglašava činjenicu Obzor 2020. nije dovoljno usredotočen na rješavanje problema „doline smrti”, koja predstavlja glavnu prepreku pri pretvorbi prototipa u proizvode;

33.  poziva Komisiju da razjasni ciljeve, instrumente i funkcioniranje Europskog vijeća za inovacije te ističe potrebu za evaluacijom rezultata pilot-programa Europskog vijeća za inovacije; poziva Komisiju da ponudi uravnoteženu kombinaciju instrumenata za portfelj Europskog vijeća za inovacije; naglašava da Europsko vijeće za inovacije ni u kojem slučaju ne bi trebalo zamijeniti drugi stup te da se taj stup ne bi trebao razviti u pojedinačan instrument potpore, već bi i dalje trebao biti usmjeren na suradnička istraživanja; naglašava da je potrebno zadržati i ojačati instrument za mala i srednja poduzeća te „Brzi program za inovacije”; poziva Komisiju da osmisli mehanizme za bolje uključivanje malih i srednjih poduzeća u velikim interdisciplinarnim projektima u okviru Devetog okvirnog programa kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal; poziva Komisiju da zadrži zajednice znanja i inovacija (ZZI) u trenutačnoj strukturi Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), naglašavajući važnost transparentnosti i opsežnog sudjelovanja dionika, te da analizira kako EIT i ZZI-ovi mogu komunicirati s Europskim vijećem za inovacije; poziva Komisiju da osmisli okvir za privatna ulaganja u poduzetnički kapital u suradnji s Europskim vijeće za inovacije kako bi se potaknula ulaganja u poduzetnički kapital u Europi;

34.  pozdravlja inicijative koje udružuju privatni i javni sektor s ciljem poticanja istraživanja i inovacija; ističe potrebu za poboljšanim vodstvom EU-a u području utvrđivanja prioriteta u pogledu potreba javnih istraživanja te za većom transparentnosti, sljedivosti i pravednom koristi za javnost u pogledu povrata ulaganja u Obzor 2020. EU-a u smislu pristupačnosti, dostupnosti i prikladnosti krajnjih proizvoda te posebno u određenim osjetljivim područjima kao što su zdravstvo, zaštita javnog interesa i ujednačen socijalni učinak; poziva Komisiju da dodatno istraži mehanizme, posebno u cilju dugoročnog iskorištavanja svih projekata koji se financiraju javnim bespovratnim sredstvima iz Okvirnog programa, a u kojima se kombiniraju poštena razina povrata i inicijative za sudjelovanje industrije;

35.  pozdravlja činjenicu da je otvoreni pristup sada postao opće načelo u sklopu Obzora 2020.; skreće pozornost na činjenicu da velik broj publikacija povezanih s projektima u okviru Obzora 2020. do prosinca 2016.(24) pokazuje da su potrebne nove politike za primjenu dijeljenja podataka i znanja kako bi bili dostupni rezultati istraživanja i što veća količina znanstvenih podataka; poziva Komisiju da preispita kriterij fleksibilnosti koji bi mogao biti prepreka tom cilju te da poveća znanje i razvoj;

36.  pozdravlja financiranje pilot-projekta za otvorene podatke na temelju istraživanja kao prvi korak prema Oblaku za otvorenu znanost; uviđa važnost i potencijal e-infrastrukture i superračunalstva, potrebu za uključivanjem dionika iz javnog i privatnog sektora i civilnog društva te važnost građanske znanosti kako bi društvo imalo aktivniju ulogu u definiranju i razmatranju problema te zajedničkom pronalaženju rješenja; poziva Komisiju i zajednicu javnih i privatnih istraživača da istraže nove modele koji objedinjavaju privatne resurse u pogledu oblaka i resurse koji se odnose na umrežavanje i javnu e-infrastrukturu te pokretanje građanskih inicijativa za znanost i inovacije;

37.  pozdravlja novi koncept centara inovacija koji je uvela Komisija i kojim se dodatno jača europski inovacijski krajobraz pružanjem potpore poduzećima, a osobito MSP-ovima, u poboljšanju njihovih poslovnih modela i proizvodnih procesa;

38.  potiče nacionalne kontaktne točke da se više uključe u promicanje projekata kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti te da pružaju pomoć u potrazi za ostalim nacionalnim ili međunarodnim javnim ili privatnim izvorima financiranja spomenutih projekata i to jačanjem suradnje u tom području unutar mreže nacionalnih kontaktnih točaka;

Preporuke za Deveti okvirni program

39.  smatra da EU ima potencijal postati vodeći globalni centar za istraživanje i znanost; smatra, nadalje, da Deveti okvirni program mora postati europski prioritet kako bi se promicali rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije u tom smislu;

40.  pozdravlja uspjeh Obzora 2020. i faktor financijske poluge od 1:11; poziva Komisiju da predloži povećanje ukupnog proračuna za Deveti okvirni program na 120 milijarda EUR; smatra da je, osim povećanja proračuna, potrebno donošenje okvira koji uključuje inovacije te stoga poziva Komisiju da pojasni koncept inovacija i njihove različite vrste;

41.  napominje da se EU suočava s brojnim znatnim i dinamičnim izazovima te poziva Komisiju da u trećem stupu pruži uravnotežen i fleksibilan skup instrumenata koji odgovaraju dinamičnoj naravi problema u nastajanju; naglašava potrebu za pružanjem proračuna koji je dostatan za suočavanje s konkretnim izazovima u trećem stupu te za redovnom revizijom prikladnosti tih izazova;

42.  poziva Komisiju da održava ravnotežu između temeljnih istraživanja i inovacija u sklopu Devetog okvirnog programa; napominje da postoji potreba za jačanjem suradničkog istraživanja; naglašava važnost boljeg uključivanja malih i srednjih poduzeća u zajedničke projekte i inovacije;

43.  potiče Komisiju da unaprijedi sinergije između Devetog okvirnog programa i drugih namjenskih europskih fondova za istraživanje i inovacije, te da donese usklađene instrumente i usklađena pravila za te fondove kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini, i to u bliskoj suradnji s državama članicama; poziva Komisiju da u budućim okvirnim programima nastavi uzimati u obzir važnu ulogu standardizacije u kontekstu inovacija;

44.  napominje da bi se Devetim okvirnim programom trebao riješiti mogući problem prevelikog broja prijava i malih stopa uspjeha koji se pojavio u Obzoru 2020.; predlaže da se razmotri ponovno uvođenje postupka evaluacije u dvije faze, s ujednačenom prvom fazom i utvrđenom drugom fazom namijenjenoj odabranim podnositeljima zahtjeva; poziva Komisiju da zajamči dovoljno opsežne sažetke evaluacijskih izvješća s navedenim poboljšanjima prijedloga;

45.  naglašava da europska dodana vrijednost mora ostati neosporni ključni sastavni dio okvirnog istraživačkog programa;

46.  poziva Komisiju da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru odvoji istraživanja u području obrane od civilnih istraživanja te da predvidi dva različita programa s dvama različitim proračunima koji neće utjecati na proračunske ambicije civilnih istraživanja u sklopu Devetog okvirnog programa; stoga poziva Komisiju da Parlamentu predloži moguće načine financiranja budućeg programa u području obrane u skladu s Ugovorima, i to s posebno namijenjenim proračunom koji sadržava nove resurse i konkretna pravila; naglašava da je u tom pogledu važan parlamentarni nadzor;

47.  smatra da program Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju ima velik potencijal za budućnost te da predstavlja dobar alat za širenje inovativnih ideja i znanja na nacionalnoj i regionalnoj razini;

48.  U kontekstu Pariškog sporazuma i klimatskih ciljeva EU-a, naglašava potrebu za davanjem prednosti financiranju istraživanja klimatskih promjena i infrastrukture za prikupljanje informacija o klimi, posebice s obzirom na to da Sjedinjene Američke Države razmatraju znatne proračunske rezove za institucije koje se bave istraživanjem u području okoliša; kako bi se osiguralo da se 100 % sredstava za suočavanje s izazovima u pogledu energetike dodijeli obnovljivoj energiji, energetski učinkovitim tehnologijama za krajnju upotrebu, pametnim mrežama i pohrani; kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za istraživanje u područjima kao što su poljoprivreda niskih ulaganja, zdrava hrana i raznolikost, dimenzija održivosti prometa, upravljanje vodama i bioraznolikost;

49.  ističe da bi glavni ciljevi Devetog okvirnog programa trebali biti jačanje društvenog napretka i konkurentnosti EU-a, rast i otvaranje radnih mjesta, dovođenje novih znanja i inovacija kako bi se riješili ključni izazovi s kojima se Europa suočava te daljnji napredak prema razvijanju održivog Europskog istraživačkog prostora; u tom pogledu pozdravlja trenutačnu strukturu po stupovima Okvirnog programa te poziva Komisiju da zadrži tu strukturu radi kontinuiteta i predvidljivosti; poziva stoga Komisiju da nastavi raditi na koherenciji, pojednostavljivanju, transparentnosti i jasnoći programa, poboljšanju postupka evaluacije, smanjenju fragmentacije, udvostručavanja i izbjegavanju nepotrebnog administrativnog opterećenja;

50.  prepoznaje da se administrativne zadaće i istraživanje uvelike međusobno poništavaju; stoga naglašava da je važno obveze izvješćivanja svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se spriječilo da birokracija stane na put inovacijama i kako bi se zajamčila učinkovita uporaba financijskih sredstava Devetog okvirnog programa, jamčeći istovremeno neovisnost istraživanja; u tom cilju potiče Komisiju da pojača napore u pogledu pojednostavljivanja;

51.  napominje da se Komisija sve češće poziva na potporu temeljenu na rezultatima; poziva Komisiju da jasnije definira pojam „rezultat”;

52.  poziva Komisiju i države članice da povećaju sinergije između Okvirnog programa i drugih fondova kako bi se riješio problem manjka istraživanja s kojim se suočavaju konvergentne regije u nekim državama članicama, primjenjujući načelo dodatnosti; žali zbog činjenice da dodjela financijskih sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova može dovesti do smanjenja nacionalne potrošnje za istraživanje i razvoj u regijama gdje se ti fondovi primjenjuju, no inzistira da oni trebaju služiti kao dopuna nacionalnoj javnoj potrošnji; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se javna ulaganja u istraživanje i razvoj ne smatraju troškom, već ulaganjem u budućnost;

53.  napominje da je učinkovito ulaganje u istraživanje i inovacije u okviru strukturnih fondova moguće samo ako je temelj u državama članicama postavljen na odgovarajući način; stoga poziva na čvršću povezanost preporuka za pojedinu zemlju u području strukturnih reformi s ulaganjima u istraživanje i inovacije;

54.  ističe potrebu za novim centrima i regijama više razine izvrsnosti te važnost nastavka razvijanja Europskog istraživačkog prostora; ističe da postizanje tog cilja iziskuje jače sinergije između okvirnog programa, EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva na donošenje politika kojima bi se uklonile prepreke poput nižih plaća s kojima se suočavaju istočne i južne zemlje kako bi se izbjegao odljev mozgova; poziva na davanje veće važnosti izvrsnosti projekta u odnosu na izvrsnost „elitnih” ustanova;

55.  smatra da su potrebni jači poticaji kako bi se sredstva europskih investicijskih fondova iskoristila za ulaganja u istraživanje i inovacije ako to proizlazi iz specifičnih preporuka za pojedinu zemlju, odnosno u slučajevima kad su utvrđene slabosti; zaključuje da sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova za ulaganja u istraživanje i inovacije iznose 65 milijardi EUR za razdoblje 2014.– 2020.; zbog toga preporučuje da se pričuva za uspješnost uspostavljena u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u državama članicama koristi na način da se znatan dio prihoda iz strukturnih fondova ulaže u istraživanje i inovacije;

56.  pozdravlja načelo i potencijal pečata izvrsnosti kao oznake kvalitete za sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova i Obzora 2020., ali konstatira da se on u praksi nedovoljno koristi zbog manjka financijskih sredstava u državama članicama; smatra da bi projekti za koje je podnesen zahtjev za financiranje u okviru Obzora 2020. i koji su zadovoljili stroge kriterije odabira i dodjele sredstava uz pozitivan rezultat, ali koji ih nisu mogli dobiti zbog proračunskih ograničenja, trebali biti financirani sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ako postoje raspoloživa sredstva za tu namjenu; ističe da bi sličan mehanizam trebalo osmisliti i za suradničke istraživačke projekte;

57.  poziva Komisiju da u sklopu Devetog okvirnog programa poveća razinu potpore mladim istraživačima, poput paneuropskih alata za umrežavanje i da pojača i sustav dodjele financijskih sredstava novim istraživačima s manje od dvije godine iskustva nakon završetka doktorata;

58.  primjećuje da su aktivnosti Marie Skłodowska-Curie izvor financiranja koji je nadaleko poznat među istraživačima i da se njima promiče mobilnost istraživača i razvoj mladih istraživača; smatra da bi u interesu kontinuiteta bilo poželjno nastaviti s financiranjem aktivnosti Marie Skłodowska-Curie u sklopu Devetog okvirnog programa;

59.  poziva Komisiju i države članice da i dalje potiču privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te naglašava da bi ona trebala biti dodatak javnom ulaganju, a ne ga zamijeniti; podsjeća da bi dvije trećine od cilja da se 3 % BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj trebale potjecati iz privatnog sektora(25); cijeni napore koje je odsad poduzela industrija i, imajući u vidu općenito oskudna sredstva za javno ulaganje u istraživanje i razvoj, poziva privatni sektor da se aktivnije uključi u ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i u otvoreni pristup i otvorenu znanost; poziva Komisiju da utvrdi stupanj sudjelovanja velike industrije (bilo da je riječ o zajmovima, bespovratnim sredstvima ili na vlastiti trošak), ovisno o opsegu europske dodane vrijednosti projekta i njegovom potencijalu da budu pokretačka sila za mala i srednja poduzeća, istovremeno uzimajući u obzir posebnosti i potrebe svakog sektora; poziva Komisiju da prati doprinose u naravi kako bi osigurala da su ulaganja stvarna i nova;

60.  poziva Komisiju da poboljša transparentnost i jasnoću pravila za javno-privatnu suradnju u sklopu projekata Devetog okvirnog programa nakon donošenja rezultata i preporuka na temelju evaluacije; poziva Komisiju da provjeri i ocijeni postojeće instrumente za javno-privatna partnerstva;

61.  naglašava činjenicu da je, neovisno o instrumentu za MSP-ove, potrebno nastaviti s poticanjem uključenosti industrije jer ona posjeduje potrebno stručno znanje o mnogim područjima i pruža znatan financijski doprinos;

62.  žali zbog činjenice da su se usmjerenošću na rodnu jednakost u Obzoru 2020. postigli podijeljeni rezultati, a jedini ostvareni cilj jest udio žena u savjetodavnim skupinama, dok udio žena u povjerenstvima za evaluaciju projekata te među koordinatorima projekata, kao i rodna dimenzija u istraživanjima i inovacijama, ostaju ispod ciljnih razina; naglašava da je potrebno poboljšati sudjelovanje i uključivanje načela jednakosti spolova u Deveti okvirni program i doseći ciljane razine utvrđene u uredbi o Obzoru 2020. te poziva Komisiju da provede studiju u kojoj bi se istražile prepreke ili poteškoće za koje postoji mogućnost da dovode do podzastupljenosti žena u programu; potiče države članice da u skladu s Europskim istraživačkim prostorom osiguraju pravno i političko okruženje u kojem se potiče rodna jednakost i da pruže poticaje za promjenu; pozdravlja smjernice Komisije u pogledu jednakosti spolova u programu Obzor 2020.(26); podsjeća da je, skladu s tim smjernicama, ravnoteža spolova jedan od čimbenika koji utječe na davanje prednosti prijedlozima koji zadovolje prag i ostvare isti broj bodova;

63.  napominje da će sljedeći okvirni program morati uzeti u obzir izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i posljedice tog izlaska; napominje da su za istraživanja i razvoj korisni jasni i stabilni dugoročni okviri te da Ujedinjena Kraljevina prednjači u području znanosti; izražava želju da se mreže i suradnja između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije nastave u području istraživanja, te da se, pod određenim uvjetima, brzo pronađe stabilno i zadovoljavajuće rješenje, kako bi se osiguralo da EU ne ostane uskraćena za znanstvene rezultate dobivene u sklopu programa Obzor 2020. i Devetog okvirnog programa;

o

o  o

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 948.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 81.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 174.

(5)

SL L 347, 20.12.2013., str. 892.

(6)

SL L 169, 7.6.2014., str. 54. – 178.

(7)

SL L 177, 17.6.2014., str. 9.

(8)

SL L 192, 1.7.2014., str. 1.

(9)

SL L 169, 7.6.2014., str. 1. – 53.

(10)

http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/hlg_issue_papers.pdf.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0052.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0075.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0311.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0320.

(15)

Studija EPRS-a iz veljače 2017.: „Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. Europska evaluacija provedbe.”

(16)

S više od 130 000 primljenih prijedloga, 9 000 potpisanih dodjela bespovratnih sredstava, 50 000 sudionika i financijskih sredstava EU-a u iznosu od 15,9 milijardi EUR.

(17)

Dvije trećine od 3 % BDP-a za istraživanja i razvoj trebale bi poteći iz industrije. Vidi podatke Eurostata koji se odnose na ulaganje privatnog sektora u istraživanje i razvoj: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tsc00031&plugin=1

(18)

http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/barcelona_european_council.pdf

(19)

Za sedam zajedničkih tehnoloških inicijativa iz financijskih se sredstava Obzora 2020. izdvaja više od 7 milijardi EUR, što je otprilike 10 % cijelog proračuna Obzora 2020. i više od 13 % dostupnih financijskih sredstava za programe u sklopu Obzora 2020. (otprilike 8 milijardi EUR na godinu tijekom sedam godina).

(20)

Vidi zaključke Vijeća od 29. svibnja 2015.

(21)

Studija EPRS-a iz veljače 2017.: „Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. – Europska evaluacija provedbe.”

(22)

Velika istraživačka infrastruktura uklapa se u opseg i ciljeve Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), no za sufinanciranje se ne mogu koristiti financijska sredstva iz EFRR-a dodijeljena na državnoj razini; građevinski troškovi povezani s novom istraživačkom infrastrukturom ispunjavaju kriterije za financiranje u sklopu EFRR-a, no operativni troškovi i troškovi osoblja ne ispunjavaju te kriterije.

(23)

Komunikacija Komisije naslovljena „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća” (COM(2016)0733).

(24)

Izvješće o projektu OpenAIRE: U sklopu Obzora 2020., 2017 (19 %) od ukupno 10 684 projekta je završeno, dok ih je 8 667 još u tijeku. U sklopu projekta OpenAIRE utvrđeno je da su 6 133 publikacije povezane s 1 375 projekata u sklopu Obzora 2020.

(25)

Vidi zaključke Vijeća od 29. svibnja 2015.

(26)

Vidi smjernice Komisije u pogledu jednakosti spolova u programu Obzor 2020. http://eige.europa.eu/sites/default/files/h2020-hi-guide-gender_en.pdf


ANNEX

2. Origin, structure and purpose of the Horizon 2020 Framework Programme

2.1. Main issues to understand about the research framework programmes

European research policy has a legal base in the Treaty of Lisbon(1) which also introduced a legal basis for the creation of a European Research Area(2). So far, the European Commission has not taken legislative action in this domain and European research policy implementation has until now relied on soft law approaches. With the Research Framework Programmes, the EU started to become a player in research funding, with the main initial focus being on financing collaborative projects involving several Member States. Broadly speaking, only about 5% of the overall available European GBAORD(3) is funded by the FP. Around 80% of the GBAORD is confined to Member States, and 15% is implemented by longstanding European intergovernmental organisations such as ESA, CERN, etc.(4)

Still, the GDP allocated to R&D is still comparatively low in the EU-28 in relation to Japan or the US. Moreover, most of the EU Member States, especially those in which the Excessive Deficit Procedure was launched, have cut their spending on R&D&I due to the economic crisis. The EU’s share of world gross expenditure on research and innovation fell by 5% in the years from 2000 to 2013.

The first framework programme was established in 1983 for a four-year period. During the subsequent 30 years, successive FPs have provided financial support for the implementation of European research and innovation policies.

With the introduction of the European Research Area (ERA), the Open Method of Coordination and many other soft law approaches, the Union has started to coordinate national research policies (and eventually also national research programmes) since 2000. The FPs have always of course had a structuring effect on the national research systems, with the main idea of EU funding being to incentivise and leverage more national research funding. It was only with the introduction of ‘ERA instruments’ as of FP 6 (ERA-NETs, Article 185 initiatives), however, that this structuring influence became more evident and moved from the project level (at researcher and/or research unit level) to the Member State/funding bodies – or programme – level(5).

The introduction of the ERA was accompanied by the launch of the Lisbon process and the definition of the Barcelona goal for national research funding to reach 3% of GDP in 2010. This goal was renewed by another call for research funding to reach 3% by 2020 – the so called Europe 2020 Strategy (A strategy for smart, sustainable and inclusive growth) which was launched in March 2010. Today, the attainment of the 3% target is monitored by the Commission in the context of the European Semester(6) which is anchored upon extensive Member State reporting to the Commission. According to figures from 2015, the EU only invested 2.03%, with the individual figures for different countries ranging from 0.46% to 3.26%.(7)

In terms of topics funded, the purpose of the FPs has changed gradually from initially being an industry-focused programme to slowly opening up to basic research activities in universities. With the exception of the introduction of the European Research Council (ERC) funding for basic and frontier research only, the common feature of the FPs over the years was that they were always mission-oriented programmes serving commonly defined goals. The process in place for their adoption is through the co-decision procedure (now called the ordinary legislative procedure).

Finally, with the launch of the seven flagship initiatives in the context of the Europe 2020 Strategy in March 2010, the European Innovation Union(8) was introduced and with it the prerogative for innovation and competitiveness in Europe also moved into the research policy domain. H2020 is now one of the main tools with which the Innovation Union is being implemented.

2.2. Horizon 2020 - Overview

There is extensive information on H2020, its structure, rules and functioning(9), that does not need to be repeated here in detail. The description of the H2020 programme is limited to an illustration of the most relevant issues for the recommendations by the European Parliament.

As such, H2020 differs enormously from previous FPs insofar as it made the move to more research-generated innovation compulsory and introduced a more interdisciplinary impact-oriented societal challenge approach in contrast to the previous more mono-disciplined and sectoral approach taken until FP7. The approach of formulating mission-oriented programmes with predefined research results and prescribed research methods was abandoned in favour of a more openly defined societal challenge-oriented approach, in which the results are left open-ended and evolve over time. This approach also favours the early involvement of societal actors and opens the programme up to newcomers. Issues of transversal importance, such as the SME instrument or measures to improve synergies between H2020 and the structural funds, were also introduced.

H2020 is the world’s biggest Research and Innovation programme with nearly €80 billion of funding available over 7 years (2014 to 2020), and places the emphasis on excellent science, industrial leadership and tackling societal challenges. Its goals are to ensure that Europe produces world-class science, to foster innovation, and to make it easier for the public and private sectors to work together in delivering research and innovation.

Horizon 2020 is built around three main objectives:

1) Support for ‘Excellent Science’ – including grants for individual researchers from the European Research Council and Marie Skłodowska-Curie fellowships (formerly known as Marie Curie fellowships);

2) Support for ‘Industrial Leadership3 – including grants for small and medium-sized enterprises and indirect finance for companies through the European Investment Bank and other financial intermediaries;

3) Support for research to tackle ‘societal challenges’. During negotiations between the European Parliament and the Council it was decided to support research aimed at meeting seven broad challenges:

1.  Health, demographic change and wellbeing

2.  Food security, sustainable agriculture and forestry, marine, maritime and inland water research, and the bio-economy

3.  Secure, clean and efficient energy

4.  Smart, green and integrated transport

5.  Climate action, the environment, resource efficiency and raw materials

6.  Inclusive, innovative and reflective societies

7.  Secure and innovative societies

It also has two specific objectives:

4) Spreading excellence and widening participation

5) Science with and for society

and two separate institutions:

6) European Institute of Innovation and Technology (EIT)

7) The non-nuclear direct actions of the Joint Research Centre.

A number of priorities will be addressed across and within all three pillars of Horizon 2020. These include gender equality and the gender dimension in research; social and economic sciences and humanities; international cooperation; and fostering the functioning and achievement of the European Research Area and Innovation Union, as well as contributing to other Europe 2020 flagships (e.g. the Digital Agenda). At least 60% of the overall Horizon 2020 budget should be related to sustainable development, and climate-related expenditure should exceed 35% of the budget.

The management and implementation of the programme is complex. The overall budget for H2020 is managed by 9 different Commission Directorates-General and the JRC. Overall, 22 bodies implement different parts of the Horizon 2020 budget:

•  five Commission DGs

•  four executive agencies

•  four public‐public partnerships (P2Ps)

•  seven public‐private partnerships (PPPs)

•  the European Institute of Innovation and Technology (EIT)

•  the European Investment Bank (EIB).

The following graph tries to capture the complexity of the management and implementation of H2020

 

The specific programme is implemented by multiannual work programmes. Implementing powers are conferred on the Commission to adopt work programmes for the implementation of the specific programme. Several programme committees (each pillar has a number of committees and there is a main overall ‘strategic configuration’ committee) were set up to assist the Commission in preparing the work programmes. The preparation of work programmes also involves the consultation of stakeholders. For this purpose 19 Horizon 2020 Advisory Groups have been set up as consultative bodies to represent the broad constituency of stakeholders ranging from industry and research to representatives of civil society. Additional open and targeted consultation activities aim to obtain further views and contributions, including from the Enterprise Policy Group, the contractual Public-Private Partnerships (cPPPs), European Innovation Partnerships and European Technology Platforms.

3. The transition from FP 7 to Horizon 2020 and main improvements brought by Horizon 2020

The FP7 Final Evaluation Report by the High Level Expert Group(10) confirms that the move from FP7 to an adapted structure under H2020 was beneficial for the European research community and the logical next step at the time of the launch of H2020. The total budget of H2020 has been increased to about 77 billion euro which is nearly 50% more than the FP7budget. H2020 integrated elements from FP7 and existing, previously separate, funding programmes (CIP and EIT), which also accounts for the increase in the budget. However, in 2015, the planned budget for H2020 was cut by 2.2 billion euro to support the European Fund for Strategic Investments (EFSI). These cuts did not affect the ERC, Marie Skłodowska‐Curie Actions and the ‘Spreading excellence and widening participation’ programme, but fell on ‘Excellent Science’ (cut by 209 million euro), ‘Industrial Leadership’ (cut by 549 million euro) and ‘Societal Challenges’ (reduced by 1 billion euro).

The main improvements brought by H2020 as compared to its predecessor programmes can be summarised as follows(11):

•  High share of newcomers(12) in H2020 grant participation

The share of newcomers in 2014 and 2015 amounts to 49.0% of all participants on average for the entire H2020. The different programme parts display large differences in the share of new participants. The lowest share of newcomers is found in the Excellent Science Pillar, with the ERC having 1.4% of newcomer participations from calls in the first two years of Horizon 2020. The highest share of newcomers was recorded in the SME Instrument, where almost 79.6% of the participations came from organisations that had not taken part in FP7. The average for the Societal Challenge actions was 27.9% and within Industrial Leadership it was around 27.1%.

The share of newcomer participation per Member State differs between the EU-13 and EU-15. On average the EU-13 has a higher share (30.6%) of newcomer participation than EU-15 (24.7%). Malta and Romania had the highest shares of newcomer participation at 42.9% and 40.0% respectively, while Greece and United Kingdom had the lowest at 16.3% and 15.6%.

•  Much shorter time-to-grant

Compared to FP7, the first two years of implementation of Horizon 2020 have shown a significant reduction in the time that elapsed between the closure of a call and the signature of the Grant Agreement (the so-called time-to-grant – TTG). Under Horizon 2020, the Commission has committed itself to signing grant agreements within a period of eight months (245 days) for actions other than ERC actions. The average for both 2014 and 2015 is 90.7%. This constitutes a significant 33.4% improvement on the average TTG for the whole of FP7 (303 days).

•  Proven simplification

Compared to FP7, the design of Horizon 2020 brought a number of important simplifications:

  A radically simplified funding model.

  Under the MSCA, the use of simplified forms of grants.

  Streamlined ex-ante checks.

  Reduced requirements for work-time recording.

  Reduced audit burden.

  Faster granting processes.

  Fully paperless proposal and grant management.

4. Main areas of concern with the current H2020 implementation

The European Parliament has also identified areas of concern based on consultations with representatives of the research community in Europe:

•  Oversubscription - Lower success rate in H2020 as compared to FP7

The average success rates are substantially lower in H2020 than in FP7 (average of 19% from 2007 to 2013(13)) and different potential reasons for this are currently being discussed. These include research budget cuts in Member States, a less prescriptive approach in drafting the call texts in the work programmes allowing for more newcomers, and broader application of the two‐stage proposal schemes.

Furthermore, the increased attractiveness of the programme also explains the growing interest in Horizon 2020. In total, over 8 500 more proposals where submitted in 2015 than in 2014. This is reflected in lower success rates in 2015 than 2014 throughout Horizon 2020: in terms of numbers of proposals, from 13.2% to 10.7%, and in terms of funding, from 14.2% to 10.9%.

One worrying finding is the fact that an ever larger number of high quality proposals scoring above the threshold in the project proposal evaluation cannot be funded. A mere 22.7% of the proposals which scored above the threshold were retained for funding in 2015. This constitutes a significant decrease of 8.8 percentage points compared to 2014. In total for Horizon 2020, about one in four high quality proposals submitted was selected for funding. In numbers, 25 116 high quality proposals in the first two years of Horizon 2020 were not funded(14). This means that 77.3% of successful proposals could not be funded. The Commission calculates that H2020 would have needed an additional EUR 41.6 billion in the first two years to fund all proposals deemed excellent by independent evaluators. The extrapolated figure for the years to come until the end of the programme amounts to an additional EUR 145.6 billion if H2020 is to exploit European excellence potential to the maximum.

Table: Overall Success Rates(15)

 

•  Participation by third countries dropped by half

Horizon 2020 should contribute to maintaining the status of Europe as a key global player, in direct competition with the world’s top performing research regions. To achieve this, the programme should have a strategic vision and structure to support Europe in this. It should fulfil a strategic role when it comes to European co-ordination/prioritisation. In a nutshell, Horizon 2020 should be open, but in a strategic way.

However, the share of third country participation in FP7 was higher (i.e. 4.0% for all projects and 4.3% for collaborative projects). In H2020, third country participation in internationally open collaborative projects increased from 2.1% in 2014 to 2.8% in 2015, and for all projects from 1.7% in 2014 to 2.0% in 2015.

This has to do with the fact that the Commission has taken a radically new approach to international collaboration in H2020 as compared to FP7, changing the funding regime for third countries and abandoning the former INCO. The latter was replaced by strategic programming and roadmaps including flagship initiatives for collaboration with targeted non-EU countries. Much emphasis was also placed on multilateral funding through Member States. However, and especially when addressing the societal challenges as defined in H2020, a global approach requiring the involvement of all actors worldwide is imperative.

•  Insufficient definition of impact in H2020 projects

There are some concerns about the fact that the underlying definition of impact for H2020 projects poses problems for both project evaluators and researchers carrying out the project. In the long run, a fuzzy definition of impact will also disappoint research funders who will not be satisfied with the research outcomes. Collectively and especially when addressing societal challenges, the Commission and national governments will need to improve tracking outcomes and impact as well as broaden the definition of what constitutes impact. Different types of research produce different types of impact and evaluation processes need to reflect this. This discussion is connected with the need to better determine the place of innovation and the corresponding TRLs in research programme and project formulation. An overhaul of the H2020 indicators measured by DG RTD is needed.

It is to be noted that the legal base of H2020 states that it should support all stages of the research and innovation chain, so a concentration only on higher TRL levels is not a legal obligation but a political choice. The currently required high TRLs in Pillar 3 make it hard for vast sectors of the research landscape, such as universities, to compete. Focusing only on higher TRLs, while important to boost European industrial competitiveness, may limit the future absorption of disruptive innovations that are still in the pipeline of research projects with lower TRLs.

Generally, TRLs are based on a narrow perception of innovation as a linear model. TRLs thus do not capture the full complexity and bandwidth of innovation and exclude non-technological forms of innovation generated by fundamental or applied research, particularly from SSH research.

To a considerable extent, whole areas of research are being excluded from Horizon 2020 simply because the value they bring to society is not reflected well in the current impact and innovation definitions.

•  Lost focus on the European Research Area

It seems that current policymakers both in Member States and the Commission have lost interest in ERA. ERA progress reports have been launched since 2013 and one would as a consequence assume that a better database for ERA monitoring would also lead to common targets or corrective measures which would make the realisation of ERA successful. This is still not the case.

There are some concerns about this Commission’s reluctance to continue with the European Research Area project which is even anchored in the Treaty of Lisbon. H2020 should not come on top of what Member States are doing nationally and operate in isolation from them, but should be intrinsically linked, coordinated and aligned with Member States’ activities (as also laid down in the TFEU). H2020 should act as a pull factor for ERA to work better and should demonstrate clear EU added value. The overall poor progress made by Member States in reaching the 3% goal for GDP allocation to R&D by 2020 is intrinsically linked to this lost focus on ERA. In this respect joint programming, in which Council began to play a bigger role, is essential for ERA because it incentivises countries to prioritise nationally and enhances capacity building by collaborating across borders. Council should play a stronger role in defining common grand societal challenges that are then reflected in the Joint Programming Initiatives and in Horizon 2020.

The introduction of the 3 O’s(16) by Commissioner Moedas, after having declared that ERA was completed, reduced the potential of European research policy to marginal operational details within the much wider scope of ERA.

Taking ERA seriously would also improve the discussion on cohesion versus excellence within Europe. ERA is about capacity building, about national and regional coordination across borders, fostering mutual learning, avoiding redundancies and acting in a more strategic and efficient manner. Transnational cooperation has always been a good test bed to gather experience in order – at a later stage – to compete better when participating in H2020.

•  Addressing the innovation valley of death

The innovation process is characterised by the existence of a hard step between the development of an innovative product and its commercialisation. This gap is known as the innovation ‘valley of death’. SMEs are specifically vulnerable to this issue. They therefore need support to overcome this gap. A potential European Innovation Council (EIC), as proposed by Commissioner Moedas, should try to analyse the gaps and take action where needed.

A lot has been done already with the introduction of the Fast Track to Innovation and the SME Instrument which focuses on very high TRLs. However these had very low success rates (7%). One possibility, rather than investing even more, could be to decomplexify the EU funding landscape. There might be enough out there, but information on it is lacking.

This should not be the sole task of H2020 and other programmes should play a bigger role. H2020 cannot be overburdened to solve everything.

•  Widening participation

Despite the Sharing Excellence and Widening Participation instruments launched in the Horizon 2020 programme with its total budget of 816 million euro, there has been no significant increase in the share of low-performing European countries and regions in the framework programme.

Europe needs cohesion in terms of excellence and competitiveness and Horizon 2020, together with efforts by each Member State, are instruments to achieve that goal.

(1)

See Title XIX, Research and technological development and space, Articles 179 to 190 TFEU.

(2)

Article 182(5) TFEU.

(3)

GBAORD: Government budget appropriations or outlays for research and development.

(4)

Numbers have not significantly changed since 2009.

(5)

Arnold, Erik et alia: ‘Understanding the Long Term Impact of the Framework Programme’ Final report, December 2011.

(6)

The European Semester provides a framework for the coordination of economic policies between the countries of the European Union. It allows the EU Member States to discuss their economic and budget plans and to monitor progress at specific times throughout the year. Having assessed the EU governments’ plans (which detail the specific policies each country will implement to boost jobs and growth and prevent/correct imbalances, and their concrete plans to comply with the EU’s country-specific recommendations and general fiscal rules), the Commission presents each country with a set of country-specific recommendations, along with an overarching Communication.

(7)

‘Horizon 2020, the EU framework programme for research and innovation. European Implementation Assessment’. European Parliament Research Service.

(8)

http://ec.europa.eu/research/innovation-union/index_en.cfm?pg=key.

(9)

e.g. EPRS Briefings, H2020 Participant Portal, National Contact Point websites, etc.

(10)

Commitment and Coherence: Ex‐Post‐Evaluation of the 7th EU Framework Programme (2007-2013), November 2015: https://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/fp7_final_evaluation_expert_group_report.pdf#view=fit&pagemode=none

(11)

Horizon 2020 Monitoring Report 2015:

http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/archive/h2020_monitoring_reports/second_h2020_annual_monitoring_report.pdf

(12)

Newcomers are defined as not having participated in FP7.

(13)

Seventh FP7 Monitoring Report 2013, see page 10: http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/archive/fp7_monitoring_reports/7th_fp7_monitoring_report.pdf

(14)

Horizon 2020 Monitoring Report 2015: http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/archive/h2020_monitoring_reports/second_h2020_annual_monitoring_report.pdf

(15)

Same source as for footnote 15.

(16)

Open Science, Open Innovation, Open to the World. Speech by Carlos Moedas, Commissioner for Research, Science and Innovation at the conference ‘A new start for Europe: Opening up to an ERA of Innovation’ in Brussels, 22 June 2015.


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE (26.4.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa

(2016/2147(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nils Torvalds

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je cilj strategije Europa 2020. namijeniti 3 % BDP-a EU-a istraživačkim i razvojnim aktivnostima;

B.  budući da je pružanje uvjeta za postizanje znanstvene izvrsnosti i dalje okosnica Obzora 2020., okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije;

C.  budući da se procjenjuje da se svakim eurom potrošenim na programe EU-a za istraživanje i inovacije ostvari otprilike 11 eura izravnih i neizravnih ekonomskih učinaka preko inovacija, novih tehnologija i proizvoda(1);

D.  budući da je ulaganje EU-a u pionirska istraživanja i inovacije presudno ne bi li se aktivnostima istraživanja i inovacija ostvarila znatna dodatna vrijednost na razini EU-a, povećala konkurentnost čitavog EU-a i utrlo put gospodarskome rastu i otvaranju radnih mjesta;

1.  ističe uspješnu provedbu Obzora 2020., o čemu svjedoči sve veći broj podnesenih prijedloga, od čega je velik dio iznimne kvalitete; ističe da su se pojednostavnjenje procedura, optimizacija unutarnjih postupaka i smanjenje vremena koje prođe do trenutka isplate bespovratnih sredstava znatno poboljšali u okviru Obzora 2020., kao i dobre proračunske prakse koje se odnose na sudionike i agencije; poziva na daljnja poboljšanja u tom smjeru u Devetom okvirnom programu ne bi li se zajamčila jednostavna i jasna struktura pristupačna svim sudionicima; poziva na nastavak vrlo uspješnog programa financiranja na temelju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata kako bi se zadržala konkurentnost europskih istraživačkih ustanova i poduzeća u vremenu koje karakterizira sve konkurentnije globalno okruženje;

2.  pozdravlja činjenicu što je u programu naglasak stavljen na mala i srednja poduzeća, njihovo povećano sudjelovanje i izvanrednu apsorpciju dijela proračuna programa namijenjenog za mala i srednja poduzeća; unatoč tome, smatra da je cilj od 8,65 milijardi EUR za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća koji je postavila Komisija nedovoljan; poziva na ambicioznije kvantitativne i kvalitativne ciljeve; traži od Komisije da dodatno prouči i predloži nove metode za koordinaciju aktivnosti programa COSME, novog Europskog vijeća za inovacije te Obzora 2020. u svrhu uklanjanja preostalih prepreka za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća i bolju promidžbu programa među malim i srednjim poduzećima;

3.  podsjeća da je za stvaranje konkurentnih proizvoda i usluga koji proizlaze iz ideja i istraživanja neophodno ulagati u unapređenje i modernizaciju znanosti, tehnologije i poduzetničkog okruženja, razvijati partnerstva između javnih institucija i privatnog sektora te uključiti akademsku zajednicu u razvojne procese kako bi rezultati znanstveno-istraživačkog rada bili usmjereni k zadovoljenju potreba društva;

4.  naglašava da financiranje EU-a ne može zamijeniti nacionalna nastojanja te poziva države članice da promijene trend smanjenja sredstava za aktivnosti istraživanja i inovacija; smatra da je posljedica toga veći broj prijava i niža stopa uspješnosti prijedloga;

5.  sa zabrinutošću napominje da je stopa uspješnosti programa Obzor 2020. znatno pala u odnosu na razinu koju je imao njegov prethodnik (FP7) u prethodnom razdoblju te da je tek svaki četvrti visokokvalitetni prijedlog primio sredstva; podsjeća da bi za financiranje svih 25 000 visokokvalitetnih prijedloga za prve dvije godine Obzora 2020. bilo potrebno dodatnih 41,6 milijardi EUR(2); žali što je EU propustio te prilike za ostvarenje održivog i uključivog gospodarskog rasta zasnovanog na znanju kako je predviđeno u strategiji Europa 2020.;

6.  smatra da europske strukturne i investicijske fondove te program Obzor 2020. treba učinkovitije planirati tako da se međusobno dopunjuju na najbolji mogući način;

7.  ističe proračunske pritiske s kojima se suočavaju okvirni programi Unije za istraživanja i inovacije; izražava žaljenje zbog nepovoljnog učinka koji je kriza plaćanja u proračunu EU-a imala na provedbu programa tijekom prvih godina aktualnog VFO-a; napominje, među ostalim, umjetno kašnjenje u iznosu od milijarde EUR za pozive na podnošenje prijedloga tijekom 2014. godine i znatno smanjenje razine pretfinanciranja za nove programe; naglašava u tom kontekstu da je u skladu s člankom 15. Uredbe o VFO-u provedeno pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Obzor 2020. tijekom 2014. i 2015.; ističe da je to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja u potpunosti apsorbirano u programu, što je dokaz njegove uspješnosti i sposobnosti apsorpcije još više sredstava; naglašava da to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja ne mijenja ukupnu financijsku omotnicu programâ, što znači da je u drugoj polovici VFO-a na raspolaganju manje odobrenih sredstava; poziva obje grane proračunskog tijela i Komisiju da osiguraju adekvatne razine odobrenih sredstava za plaćanja u narednim godinama te da učine sve što je potrebno kako bi se spriječila nova kriza plaćanja uoči posljednjih godina aktualnog VFO-a;

8.  apelira na Komisiju da osigura da se ostvare ciljni udjeli financijskog doprinosa EU-a u vezi s klimom i održivosti u programu Obzor 2020.;

9.  žali zbog toga što je proračun programa Obzor 2020. smanjen za 2,2 milijarde EUR koje su prenesene u Europski fond za strateška ulaganja; ističe da Parlament predano radi na ublažavanju negativnih posljedica takvih smanjenja u okviru godišnjeg proračunskog postupka; podsjeća na svoje stajalište da se novi programi trebaju financirati svježim novcem u proračunu; poziva na to da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru razmotri mogućnost povećanja sredstava Devetog okvirnog programa povratom sredstava preusmjerenih na Europski fond za strateška ulaganja kako bi se djelomično riješilo to pitanje;

10.  napominje da se pri provedbi Obzora 2020. i izradi sljedećeg okvirnog programa mora uzeti u obzir izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a te da će Ujedinjena Kraljevina postati treća zemlja, a njezino daljnje sudjelovanje podlijegati uvjetima; priželjkuje brz pronalazak rješenja s obzirom na vodeći položaj Ujedinjene Kraljevine u području istraživanja i inovacija i njezine važne uloge u znanstvenoj suradnji diljem EU-a;

11.  skreće pozornost na golemi neiskorišteni potencijal istraživanja i inovacija u Europi te potrebu da se zadrži znanstveni talent; naglašava važnost jačanja financiranja za temeljna istraživanja u području izvrsnosti u znanosti i vodećeg položaja u industriji; žali zbog toga što potražnja za sudjelovanjem u postojećim programima kao što su program „Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju”, Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie ili Inovacije u malim i srednjim poduzećima uvelike nadilazi kapacitet tih programa; poziva na osnivanje poduzetničkih inkubatora na sveučilištima u cilju razvoja startupova i samozapošljavanja; potiče Uniju da i u budućnosti nastavi raditi na uspostavi programa financiranja s velikim ambicijama; apelira na države članice da povećaju financijska sredstva za sve programe za koje potražnja za sudjelovanjem uvelike nadilazi njihov kapacitet;

12.  pozdravlja osnivanje Europskog vijeća za inovacije i poziva Komisiju da predstavi analizu o tome kako se će se tim vijećem dopuniti, a ne oslabiti postojeći istraživački programi;

13.  ističe da proračun EU-a treba odražavati ambiciozan cilj programa Obzor 2020. koji podrazumijeva da EU postane vodeće svjetsko gospodarstvo i društvo utemeljeno na istraživanjima i inovacijama.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Ingeborg Gräßle, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Clare Moody, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Jordi Solé, Patricija Šulin, Monika Vana, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Caputo, Ivana Maletić, Pier Antonio Panzeri, Nils Torvalds, Marco Valli, Derek Vaughan, Rainer Wieland, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Karin Kadenbach, Ramón Luis Valcárcel Siso

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

27

+

ALDE

Gérard Deprez, Nils Torvalds

ECR

Zbigniew Kuźmiuk, Bernd Kölmel

EFDD

Marco Valli

PPE

Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Ivana Maletić, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Ramón Luis Valcárcel Siso, Rainer Wieland, Tomáš Zdechovský, Patricija Šulin

S&D

Nicola Caputo, Eider Gardiazabal Rubial, Karin Kadenbach, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Derek Vaughan, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

VERTS/ALE

Jordi Solé, Monika Vana

2

-

ENF

Marco Zanni, Stanisław Żółtek

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Europska komisija, 2015. Prednost i usklađenost – ex post evaluacija Sedmog okvirnog programa EU-a, str. 5.

(2)

Europska komisija, 2016. Izvješće o praćenju programa Obzor 2020. za 2015., str. 11.


MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (30.3.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa

(2016/2147(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Matthijs Van Miltenburg

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  mišljenja je da izvrsnost u istraživanju i konkurentnost moraju ostati osnova okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije, a da se europski strukturni i investicijski fondovi trebaju usmjeriti na regionalni rast i koheziju; protivi se stoga eventualnim kriterijima ili kvotama u novom okvirnom programu koji bi bili usmjereni na zemljopisnu raširenost ili koheziju; poziva Komisiju da ocijeni instrument za potporu Obzoru 2020. naslovljen „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja” i da, pokaže li se uspješnim, zadrži taj instrument u Devetom okvirnom programu kako bi se ostvario uravnotežen razvoj aktivnosti istraživanja u cijeloj Europskoj uniji;

2.  napominje da okvirni program i europski strukturni i investicijski fondovi imaju razlike i sličnosti u pogledu ciljeva i usmjerenosti; napominje da je uvođenjem tematskog cilja 1. o jačanju istraživanja, tehničkog razvoja i inovacija u Uredbu o zajedničkim odredbama snažno povećano prihvaćanje rezultata istraživanja; smatra da treba dodatno stremiti prema što većoj sinergiji na razini programâ i projekata; potiče Komisiju na daljnju analizu teritorijalnih obrazaca rashoda u okviru Obzora 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se utvrdila posebna područja u kojima bi trebalo povećati sinergiju u dodjeli financijskih sredstava i uspostavila baza podataka najboljih praksi za projekte te ukazalo na načine za potencijalna buduća sinergijska djelovanja;

3.  podsjeća na pilot-projekt Put prema izvrsnosti (S2E) u okviru proračuna EU-a kojim se i dalje podupiru regije u 13 država članica u stvaranju i iskorištavanju sinergije među europskim strukturnim i investicijskim fondovima, programom Obzor 2020. i ostalim programima koje financira EU;

4.  smatra da je istraživačka i inovacijska strategija za pametnu specijalizaciju (RIS3 ) primjereno sredstvo za izgradnju, reformu i jačanje regionalnih inovacijskih ekosustava; ističe da bi na osnovi prioriteta utvrđenih u strategiji RIS3 trebalo razviti međuregionalnu suradnju jer bi se tako omogućilo stvaranje vrijednosnih lanaca diljem EU-a; traži od Komisije da ojača daljnji razvoj Zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologije (EIT) s centrima RIS3; poziva Komisiju, države članice i regije da ojačaju napore za poboljšanje kvalitete strategija pametne specijalizacije i učinkovitu provedbu svojih strategija;

5.  smatra da se europski strukturni i investicijski fondovi mogu koristiti za uspostavu i unapređenje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta te da time države članice mogu dostići izvrsnost u području istraživanja i inovacija; ističe da se europski strukturni i investicijski fondovi mogu koristiti za prijenos inovacija, poticanje javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj te za stvaranje veza i sinergije među poduzećima, centrima za istraživanje i razvoj i sektorom visokog obrazovanja; izražava želju da se europski strukturni i investicijski fondovi koriste za poticanje centara izvrsnosti i inovacija, posebno onih koji su od europskog interesa;

6.  smatra da su djelotvorna ulaganja europskih strukturnih i investicijskih fondova u istraživanje i inovacije moguća samo ako sve države članice imaju za to ispunjene preduvjete; podsjeća na važnost ispunjavanja relevantnih prethodnih uvjeta u kohezijskoj politici, kao što su oni o pametnoj specijalizaciji, kako bi se osigurao značajan utjecaj europskih strukturnih i investicijskih fondova na inovacije; stoga poziva na snažno i uravnoteženo povezivanje specifičnih preporuka za pojedinu zemlju u području strukturnih reformi u vezi s istraživanjem i inovacijama s ulaganjima u tom području;

7.  poziva države članice da poboljšaju uvjete za inovacije, istraživanje i razvoj, osobito u cilju povećavanja kombiniranih javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. na 3 % BDP-a te poticanja aktivnosti u području istraživanja i razvoja, posebno u manje razvijenim regijama; primjećuje da postoji jasna povezanost između nacionalnih ulaganja u istraživanje i razvoj i broja uspješnih prijava za projekte u okvirnim programima;

8.  smatra da treba ugraditi jače poticaje kako bi se sredstva europskih investicijskih fondova iskoristila za ulaganja u istraživanje i inovacije ako to proizlazi iz specifičnih preporuka za pojedinu zemlju, odnosno u slučajevima kad su utvrđene slabosti; zaključuje da sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova za ulaganja u istraživanje i inovacije iznose 65 milijardi EUR za razdoblje 2014.– 2020.; zbog toga preporučuje da se pričuva za uspješnost uspostavljena u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u državama članicama koristi na način da se znatan dio pričuve iz strukturnih fondova ulaže u istraživanje i inovacije;

9.  pozdravlja načelo i potencijal pečata izvrsnosti kao oznake kvalitete za sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova i Obzora 2020., ali konstatira da se on u praksi nedovoljno koristi zbog manjka financijskih sredstava u državama članicama; smatra da bi projekti za koje je podnesen zahtjev za financiranje u okviru Obzora 2020., koji su zadovoljili stroge kriterije odabira i dodjele sredstava uz pozitivan rezultat, ali koji ih nisu mogli dobiti zbog proračunskih ograničenja, trebali biti financirani sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ako postoje raspoloživa sredstva za tu namjenu; ističe da bi sličan mehanizam trebalo osmisliti i za suradničke istraživačke projekte;

10.  izražava žaljenje zbog činjenice da je proračun programa Obzor 2020. smanjen za 2,2 milijarde EUR radi financiranja jamstvenog fonda EFSU-a; smatra da Europska unija mora ostati međunarodno konkurentna i da ne smije izgubiti svoj potencijal u istraživanju i inovacijama; ističe da Deveti okvirni program i europski strukturni i investicijski fondovi moraju imati odgovarajući proračun u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. kako bi se moglo adekvatno podupirati istraživanje u EU-u; stoga preporučuje povećanje proračuna Devetog okvirnog programa na ukupno 100 milijardi EUR, uključujući povećani namjenski proračun za instrument za mala i srednja poduzeća, a taj iznos trebalo bi zajamčiti tijekom cjelokupnog trajanja programa;

11.  traži od Komisije da se pri izradi Devetog okvirnog programa i budućih uredbi o europskim strukturnim i investicijskim fondovima pobrine za bolje i pojednostavljene preduvjete kako bi se među sektorskim politikama istraživanja i inovacija, strukturnim fondovima te fondovima i programima za istraživanje i inovacije uspostavila bolja sinergija i komplementarnost; ističe da bi Deveti okvirni program i dalje trebao biti prvenstveno usmjeren na projekte na nižoj ili srednjoj razini tehnološke spremnosti, dok bi projekti na visokoj razini tehnološke spremnosti trebali u prvom redu ostati u djelokrugu europskih strukturnih i investicijskih fondova;

12.  napominje da se pravila o državnoj potpori primjenjuju na europske strukturne i investicijske fondove, ali ne i na Obzor 2020. iako se iz obaju mogu financirati slični projekti sa sličnim ciljevima; ističe da to za sinergiju tih fondova stvara nepotrebne probleme; ističe da bi načelo „jednakog postupanja” trebalo biti vodeće načelo kad je riječ o postupcima, npr. o pravilima o državnoj potpori i prihvatljivosti troškova za europske strukturne i investicijske fondove i okvirni program; apelira na Komisiju da izradi reviziju relevantnih pravila o državnim potporama, posebno u pogledu projekata pečata izvrsnosti te da odredi koji projekti više ne podliježu državnim potporama.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andor Deli, Josu Juaristi Abaunz, Ivana Maletić, Demetris Papadakis, Tomasz Piotr Poręba, Julia Reid, Davor Škrlec, Damiano Zoffoli, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Luigi Morgano


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

30

+

ALDE

Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Andrew Lewer, Mirosław Piotrowski, Tomasz Piotr Poręba, Ruža Tomašić

EFDD

Rosa D'Amato

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Andor Deli, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Ramón Luis Valcárcel Siso, Milan Zver, Lambert van Nistelrooij

S&D

Andrea Cozzolino, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Luigi Morgano, Jens Nilsson, Demetris Papadakis, Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Derek Vaughan, Damiano Zoffoli

 

Davor Škrlec

1

-

EFDD Group

Julia Reid

2

0

GUE/NGL Group

Josu Juaristi Abaunz, Martina Michels

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA (3.5.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o procjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i prijedlogu Devetog okvirnog programa

(2016/2147(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Vilija Blinkevičiūtė

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir članak 2. i drugi podstavak članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 14. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ(1),

A.  budući da su u okviru programa Obzor 2020., u skladu sa zahtjevima iz članka 16. Uredbe koja se na njega odnosi, ravnopravnost spolova i rodna dimenzija uključene u istraživanje i inovacije kao međusektorska pitanja u svakom od različitih dijelova programa rada;

B.  budući da su u okviru programa Obzor 2020. predviđena tri cilja uključivanja rodne dimenzije, a to su: poticanje jednakih mogućnosti i rodne ravnoteže u projektnim timovima, jamčenje rodne ravnoteže u donošenju odluka i uključivanje rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija, koji bi trebao biti kvalitativan;

C.  budući da je EU predan promicanju ravnopravnosti spolova i provedbi rodno osviještene politike u svim svojim djelovanjima; budući da su istraživanje i inovacije ključni pokretači europskog gospodarskog rasta i da veća zastupljenost žena u području istraživanja doprinosi širenju inovacija; budući da će potpuno iskorištavanje potencijala vještina, znanja i kvalifikacija koje posjeduju žene doprinijeti jačanju rasta te povećanju zaposlenosti i europske konkurentnosti;

D.  budući da je udio žena u savjetodavnim skupinama u razdoblju 2014. – 2015. iznosio 51,9 %(2); budući da je to bio jedini pokazatelj u vezi sa zastupljenošću žena kod kojeg je ostvaren zadani cilj, u ovom slučaju cilj od 50 %; budući da je udio žena stručnjaka registriranih u bazama podataka o stručnjacima iznosio 31,1 %, a žena članica povjerenstava za ocjenjivanje 36,7 %(3); budući da ni u jednom od ta dva slučaja nije ostvaren ispod zadani cilj od 40 %;

E.  budući da je rodna dimenzija u sadržaju istraživanja i inovacija bila vidljiva u 36,2 % projekata koji su dobili bespovratna sredstva(4); budući da je udio žena koje su sudjelovale u projektima u okviru programa Obzor 2020. u razdoblju 2014. – 2015. iznosio 35,8 % svih zaposlenih, uključujući one koji se ne bave istraživanjem(5);

F.  budući da se programom Obzor 2020., kao i svim drugim programima EU-a, žele ostvariti ciljevi strategije Europa 2020. i druge međunarodne obveze, npr. obveze u okviru konferencije stranaka COP21 i Programa održivog razvoja do 2030., uključujući peti cilj održivog razvoja koji se odnosi na ravnopravnost spolova; budući da se ti ciljevi neće ostvariti bez novih inovacija, istraživanja i razvoja; međutim, ističe da taj program upotpunjuje ulaganja samih država članica u istraživanje i inovacije;

1.  primjećuje da su posljednjih godina ostvarene pozitivne promjene u smislu ravnopravnosti žena i muškaraca u područjima istraživanja, razvoja i inovacija, ali upozorava na oštru vertikalnu i horizontalnu segregaciju koja utječe na žene u akademskoj zajednici i na postojanje kulturnih i institucijskih prepreka;

2.  pozdravlja činjenicu da Obzor 2020. pruža potporu istraživačkim tijelima u provođenju planova za ravnopravnost spolova; pozdravlja i zajednički projekt Komisije i Europskog instituta za ravnopravnost spolova čiji je cilj izrada internetskog alata za planove za ravnopravnost spolova kao način utvrđivanja i dijeljenja najboljih praksi s relevantnim dionicima;

3.  naglašava da je važno da se održi što bliži kontakt sa znanstvenicima iz Ujedinjene Kraljevine kako ne bi došlo do remećenja ili gubitka znanja u području istraživanja u medicini;

4.  pozdravlja činjenicu da je spolna ravnoteža među zaposlenicima jedan od kriterija za ocjenjivanje i rangiranje u programu Obzor 2020., no, s obzirom na to da žene predstavljaju tek 35,8 % svih zaposlenih, poziva Komisiju da u sljedeći okvirni program uvede obvezu minimalne zastupljenosti podzastupljenog spola od 40 %; također pozdravlja činjenicu da podnositelji zahtjeva imaju mogućnost u svoje prijedloge uključiti aktivnosti osposobljavanja i posebne studije o pitanjima ravnopravnosti spolova kao prihvatljive troškove;

5.  pozdravlja posebne pokazatelje upotrijebljene za praćenje provedbe perspektive ravnopravnosti spolova u programu Obzor 2020., no žali zbog činjenice da je tek kod 36,2 % potpisanih ugovora o bespovratnim sredstvima u istom razdoblju uzeta u obzir spolna dimenzija u istraživačkim i inovacijskim sadržajima(6); stoga poziva Komisiju da kao ex-ante uvjet za prijavljivanje za sva bespovratna sredstva iz Devetog okvirnog programa uvede izradu procjene utjecaju s obzirom na spol;

6.  napominje da trenutačno ne postoje pokazatelji kojima bi se procijenio postotak projekta koji se izričito bave temama ravnopravnosti spolova i pitanjima koja su s tim usko povezana, kao što su npr. zdravlje (osobito zdravlje rodilja i novorođenčadi), zanemarene bolesti povezane sa siromaštvom koje neproporcionalno pogađaju žene i djecu, hrana i ishrana, voda i odvodnja te pristup resursima; u vezi s tim primjećuje da ne postoje pokazatelji kojima bi se izmjerio postotak prijedloga u okviru kojih se zagovaraju takvi projekti; poziva Komisiju da sve te pokazatelje uključi u buduća godišnja izvješća o praćenju programa Obzor 2020. i u novi okvirni program;

7.  pozdravlja ostvarenu razinu rodne ravnoteže u savjetodavnim skupinama programa Obzor 2020., u kojima je zastupljenost žena tijekom 2014. i 2015. bila 52 %; međutim, žali zbog činjenice da je udio žena stručnjaka registriranih u bazama podataka o stručnjacima i udio žena članica povjerenstava za ocjenjivanje bio ispod ciljane razine od 40 % za zastupljenost podzastupljenog spola; poziva Komisiju da predloži nove mjere za rješavanje te situacije;

8.  pozdravlja činjenicu da se jedan od ciljeva programa „Znanosti s društvom i za društvo” odnosi na jamčenje ravnopravnosti spolova u istraživačkom postupku i sadržaju istraživanja; nadalje, pozdravlja programe dodjele bespovratnih sredstava naslovljene „Potpora istraživačkim organizacijama za provedbu planova ravnopravnosti spolova” i „Promicanje ravnopravnosti spolova u okviru programa Obzor 2020. i europskog istraživačkog područja”; međutim, žali zbog toga što ne postoje posebne proračunske linije za ciljeve navedene u programu Obzor 2020.;

9.  smatra da je potrebno dodatno preispitivanje kako bi se procijenili rezultati programa Obzor 2020., na temelju pouzdanih i usporedivih pokazatelja kao što su postotak žena sudionica i koordinatorica projekata u tom programu, te kako bi se po potrebi mogle predložiti prilagodbe konkretnih mjera u cilju ostvarenja boljih rezultata;

10.  traži od Komisije da poveća proračun programa Obzor 2020. kako bi se povećao broj sveučilišta i istraživačkih ustanova koji u njemu sudjeluju te poziva države članice da olakšaju pristup namjenskim bespovratnim sredstvima za žene istraživačice i znanstvenice u cilju jačanja ravnopravnosti kad je riječ o znanstvenim karijerama i poticanja konkurentnosti u EU-u;

11.  poziva države članice da dodatno jačaju uključivanje rodno osviještene politike u okviru programa Obzor 2020. i budućeg Devetog okvirnog programa podupirući te da podupiru i jačaju dijalog između istraživačkih institucija, poduzeća i socijalnih partnera; poziva na utvrđivanje ciljeva ravnopravnosti spolova u strategijama, programima i projektima u svim fazama istraživačkog ciklusa;

12.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore u cilju savladavanja preostalih strukturnih spolnih nejednakosti među istraživačima, osobito u pogledu radnih uvjeta, primjerice razlike u plaćama i diskriminatornih ugovornih odnosa, i zastupljenosti žena u upravljačkim tijelima istraživačkih institucija i sveučilišta(7);

13.  ističe da je preko instrumenta za mala i srednja poduzeća potrebno razvijati žensko poduzetništvo kako bi se potaknulo žene da poduzetništvo uzmu u obzir kao relevantan odabir u karijeri, na način da im se olakša pristup kreditiranju, smanji nepotrebna administracija i prepreke za ženske start-upove, a sve u cilju ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta; također naglašava važnost programa potpore za žene poduzetnice i žene u znanosti i akademskom svijetu te poziva EU da konkretnije podupre te programe, primjerice pozitivnim mjerama kao što su programi umrežavanja i mentorstva, ali i stvaranjem odgovarajućih uvjeta i jamčenjem jednakih mogućnosti koje imaju i muškarci, u svakom razdoblju života, kad je riječ o osposobljavanju, napredovanju, prekvalificiranju i preobučavanju;

14.  poziva Komisiju i države članice da povećaju broj i učinak kampanja podizanja svijesti i informativnih kampanja u vezi s programom Obzor 2020. kako bi se više djevojčica privuklo u sektore znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te potaknulo sudjelovanje žena u istraživačkim projektima; poziva Komisiju da procijeni ciljeve i uspjeh informacijskih kampanja u pogledu povećanja zastupljenosti žena u istraživačkim projektima;

15.  potiče države članice da promiču mjere i aktivnosti za jačanje potencijala žena za vodstvo i sudjelovanje u procesima odlučivanja, s pomoću posebnih instrumenata kao što su mentorstvo, umrežavanje i uzori za napredak žena u karijeri;

16.  poziva Komisiju da u izvješću o privremenoj evaluaciji programa Obzor 2020. primijeni kvalitativni pristup i da se tim izvješćem o privremenoj evaluaciji posluži kako bi razvila specifične mjere za zastupljenost i uključenost spolova koje će se koristiti pri ex-post evaluaciji programa Obzor 2020.;

17.  poziva na zadržavanje neovisne linije financiranja za rodno uvjetovane projekte strukturnih izmjena (kao što je projekt za ravnopravnost spolova u istraživanju i inovacijama za razdoblje 2014. – 2016.), kao i za druge teme o ravnopravnosti spolova u istraživanju i inovacijama;

18.  poziva da se u prijedlog Devetog okvirnog programa uvrste snažna strategija za ravnopravnost spolova i mjerljivi ciljevi te da se u novom okvirnom programu predlože razrađeniji i konkretniji uvjeti za uključivanje rodne dimenzije u osnovne propise; smatra da je važno nastaviti podupirati ravnopravnost spolova kao međusektorski cilj i kao posebno područje koje ispunjava kriterije za financiranje u svakom od različitih dijelova tog radnog programa.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

0

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Beatriz Becerra Basterrechea, Viorica Dăncilă, Arne Gericke, Anna Hedh, Mary Honeyball, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Stefan Eck, Rosa Estaràs Ferragut, Mariya Gabriel, Ildikó Gáll-Pelcz, Kostadinka Kuneva, Marc Tarabella, Monika Vana

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

(2)

Izvješće o praćenju programa Obzor 2020. za 2015., http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/archive/h2020_monitoring_reports/second_h2020_annual_monitoring_report.pdf.

(3)

Ibid.

(4)

Obzor 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije, Studija EPRS-a, veljača 2017.

(5)

Ibid.

(6)

Izvješće o praćenju programa Obzor 2020. za 2015., str. 53 – 217. http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/archive/h2020_monitoring_reports/second_h2020_annual_monitoring_report.pdf

(7)

Vidi podatke za 2015. https://ec.europa.eu/research/swafs/pdf/pub_gender_equality/she_figures_2015-final.pdf#view=fit&pagemode=none


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

2

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Hans-Olaf Henkel, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Soledad Cabezón Ruiz, Jude Kirton-Darling, Constanze Krehl, Barbara Kudrycka, Olle Ludvigsson, Florent Marcellesi, Marian-Jean Marinescu, Marisa Matias, Markus Pieper, Sofia Sakorafa, Anne Sander, Pavel Telička, Anneleen Van Bossuyt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Fabio Massimo Castaldo, Nicola Danti, Gabriele Preuß


POIMENIČNO GLASOVANJE KONAČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

50

+

ALDE

Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Pavel Telicka, Lieve Wierinck

ECR

Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Evžen Tošenovský, Anneleen Van Bossuyt

GUE

Xabier Benito Ziluaga, Jaromír Kohlícek, Marisa Matias, Sofia Sakorafa

PPE

Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Christian Ehler, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Barbara Kudrycka, Janusz Lewandowski, Marian-Jean Marinescu, Nadine Morano, Angelika Niebler, Markus Pieper, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D

José Blanco López, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola Danti, Adam Gierek, Theresa Griffin, Jude Kirton-Darling, Peter Kouroumbashev, Constanze Krehl, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Dan Nica, Miroslav Poche, Gabriele Preuβ, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

2

-

ENF

Angelo Ciocca, Jean-Luc Schaffhauser

5

0

Verts/ALE

Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Florent Marcellesi, Michel Reimon, Claude Turmes

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti