Postupak : 2017/2043(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0249/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0249/2017

Rasprave :

PV 04/07/2017 - 16
CRE 04/07/2017 - 16

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0302

IZVJEŠĆE     
PDF 1158kWORD 114k
30.6.2017
PE 605.968v02-00 A8-0249/2017

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Odbor za proračune

Izvjestitelj: Siegfried Mureşan

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG: ZAJEDNIČKA IZJAVA O DATUMIMA ZA PRORAČUNSKI POSTUPAK I NAČINIMA FUNKCIONIRANJA ODBORA ZA MIRENJE U 2018.
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA RIBARSTVO
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBOR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. koji je Komisija usvojila 30. svibnja 2017. (COM(2017)0000),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018., dio III. – Komisija(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 21. veljače 2017. o proračunskim smjernicama za 2018. (06522/2017),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0249/2017),

Nacrt proračuna za 2018.: ostvarenje rezultata u području rasta, otvaranja radnih mjesta i sigurnosti

1.  podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 15. ožujka 2017. Parlament potvrdio da su održivi rast, dostojanstvena, kvalitetna i stabilna radna mjesta, socio-ekonomska kohezija, sigurnost, migracije i klimatske promjene ključna pitanja i glavni prioriteti proračuna EU-a za 2018.;

2.  smatra da prijedlog Komisije općenito gledano predstavlja dobar početak ovogodišnjih pregovora ako se u obzir uzme to da se proračunom EU-a za 2018. Uniji mora omogućiti da nastavi ostvarivati održivi rast i otvarati radna mjesta, brinući se istovremeno o sigurnosti svojih građana i rješavajući probleme povezane s migracijom; izražava žaljenje zbog toga što se u Prijedlogu Komisije ne odgovara u potpunosti na poziv Parlamenta u pogledu poduzimanja mjera za borbu protiv klimatskih promjena;

3.  pozdravlja odluku Komisije da u nacrt proračuna uvrsti rezultate revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) na sredini razdoblja 2014. – 2020., čak i prije nego što ga Vijeće službeno odobri, čime šalje snažnu poruku o važnosti te revizije VFO-a i potrebi za većom fleksibilnošću proračuna EU-a kojom bi se Uniji moglo omogućiti da učinkovito reagira na nove krize i da financira svoje političke prioritete;

4.  ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da su ulaganja u istraživanje, inovacije, infrastrukturu, obrazovanje i malo i srednje poduzetništvo ključna za postizanje održivog rasta i otvaranje stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta u EU-u; u tom smislu pozdravlja predložena povećanja sredstava za program Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i Erasmus+ jer će oni izravno doprinijeti ostvarenju tih ciljeva; smatra, međutim, da će biti potrebna dodatna pojačanja, posebno s obzirom na rezove u financiranju tih politika u korist financiranja EFSU-a;

5.  podsjeća na ključnu ulogu malog i srednjeg poduzetništva u otvaranju radnih mjesta i smanjenju investicijskog jaza te naglašava da odgovarajuće financiranje tih poduzeća mora ostati jedan od najviših prioriteta proračuna EU-a; u tom pogledu žali zbog toga što su predložena sredstva za COSME u usporedbi s proračunom za 2017. manja za 2,9 % te izražava svoju namjeru da dodatno ojača taj program u proračunu za 2018.; ističe da je potrebno snažnije podupirati malo i srednje poduzetništvo te poziva na to da se financijske obveze u pogledu tog programa u cijelosti realiziraju tijekom preostalih godina VFO-a; pozdravlja nastojanje Komisije da se financiranje malih i srednjih poduzeća pojednostavi u okviru programa Obzor 2020.;

6.  pohvaljuje ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u smanjenju investicijskog jaza u EU-u i između različitih područja EU-a, kao i u strateškom ulaganju kojim se osigurava visoka dodana vrijednost za gospodarstvo, okoliš i društvo; stoga podržava njegovo produljenje do 2020.; ističe da su sredstva dijela EFSU-a koji je namijenjen malim i srednjim poduzećima brzo iskorištena te pozdravlja predviđeno povećanje tih sredstava; žali, međutim, zbog nedostatka sveobuhvatnog pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća koji bi omogućio jasan pregled svih dostupnih sredstava; ističe svoje stajalište u tekućim zakonodavnim pregovorima u skladu s kojim financiranje tog produljenja ne bi smjelo dovesti do novih rezova u postojećim programima EU-a; smatra da EFSU, čija se jamstveni fond uglavnom financira iz proračuna EU-a, ne bi trebao podupirati subjekte koji imaju poslovni nastan ili su registrirani u jurisdikcijama navedenima u okviru relevantnih politika EU-a u području nekooperativnih jurisdikcija, ili pak subjekte koji ne poštuju Unijine ili međunarodne porezne standarde o transparentnosti i razmjeni informacija;

7.  pozitivno gleda na inicijative EU-a povezane s istraživanjem, tehnološkim napretkom i nabavom u području obrane, čime će se doprinijeti ostvarenju ekonomije razmjera u tom sektoru i većoj koordiniranosti među državama članicama te će se, uz ispravan razvoj, postići racionalnija potrošnja u pogledu obrane i ostvariti uštede na nacionalnoj razini; također ističe da je potrebno poboljšati konkurentnost i inovativnost u europskoj obrambenoj industriji; podsjeća na svoj raniji stav da bi se nove inicijative u tom području trebale financirati dodatnim sredstvima, a ne nauštrb postojećih programa, među kojima je i Instrument za povezivanje Europe (CEF);

8.  prima na znanje da Komisija nije poduzela korake u vezi sa zahtjevom Parlamenta da pripremi evaluaciju i relevantne prijedloge za projekt „Europska propusnica Interrail za 18. rođendan”; smatra da bi se takvim prijedlozima mogao potaknuti razvoj europske svijesti i identiteta; ističe, međutim, da se svi novi projekti moraju financirati novim financijskim sredstvima, a ne nauštrb postojećih programa, te da bi u socijalnom pogledu trebali biti što uključiviji; ponavlja svoj poziv Komisiji da u tom pogledu donese relevantne prijedloge;

9.  pozdravlja činjenicu da nacrt proračuna za 2018. sadrži dodatna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih, čime se reagiralo na ranije pozive Parlamenta na nastavak tog programa; usporedno s time prima na znanje da nacrt izmjene proračuna 3/2017 sadrži dodjelu 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih, u skladu s dogovorom Parlamenta i Vijeća u okviru procesa mirenja u proračunskom postupku za 2017.; uvjeren je da su predloženi iznosi u svakom pogledu nedostatni za ostvarivanje ciljeva Inicijative za zapošljavanje mladih ostvari te vjeruje da, u cilju učinkovite borbe protiv nezaposlenosti mladih, ona i dalje mora doprinositi prioritetnom cilju Unije koji se odnosi na rast i otvaranje radnih mjesta; ustraje u tome da je potrebno pružiti djelotvoran odgovor na nezaposlenost mladih diljem Unije, te ističe da se Inicijativa za zapošljavanje mladih još može poboljšati i postati učinkovitija, posebno osiguravajući da donosi stvarnu europsku dodanu vrijednost politikama za zapošljavanje mladih u državama članicama i da ne zamjenjuje financiranje bivših nacionalnih politika;

10.  podsjeća da kohezijska politika ima primarnu ulogu u razvoju i rastu EU-a; naglašava da se očekuje da će 2018. programi kohezijske politike nadoknaditi zaostatke i biti u punom zamahu; ističe obvezu Parlamenta da osigura odgovarajuća odobrena sredstva za te programe, koji su dio jedne od temeljnih politika EU-a; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na nacionalnoj razini; poziva države članice da se pobrinu za to da se postupak imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje privede kraju, a njegova provedba ubrza; priznaje da su institucije EU-a koje su sudjelovale u dugotrajnim pregovorima oko pravnih osnova djelomično odgovorne za nisku stopu provedbe; prima na znanje činjenicu da neke države članice smatraju da bi kohezijski fondovi mogli biti alat za jamčenje solidarnosti u politikama Unije;

11.  posebno je zabrinut zbog mogućeg ponovnog gomilanja nepodmirenih računa na kraju tekućeg razdoblja VFO-a i podsjeća da je 2014. iznos tih računa dosegao dotada nezabilježenih 24,7 milijarde EUR; pozdravlja činjenicu da je Komisija u sklopu revizije VFO-a na sredini razdoblja prvi put dala projekciju plaćanja za razdoblje do 2020., ali ističe da je, kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da na vrijeme poduzme potrebne mjere, tu projekciju svake godine potrebno ažurirati; upozorava na štetne posljedice koje bi nova krize u plaćanjima mogla izazvati, posebno kada je riječ o korisnicima proračuna EU-a; uvjeren je da je vjerodostojnost EU-a također povezana s njegovom sposobnošću da u svom proračunu osigura odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanje, koja će mu omogućiti da izvršava svoje obveze; ističe štetan učinak kasnih plaćanja na privatni sektor te posebno na mala i srednja poduzeća u EU-u koja su sklopila ugovore s javnim tijelima;

12.  ističe važnost ispunjavanja obveza EU-a kada je riječ o postizanju ciljeva koji su zadani na konferenciji COP21, posebice u svjetlu nedavne odluke vlade SAD-a da se povuče iz sporazuma; u tom smislu ističe da postoji stvaran rizik da se ne ostvari cilj kojim se teži da se najmanje 20 % rashoda EU-a u VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. namijeni mjerama za borbu protiv klimatskih promjena, osim ako se ne ulože veći napori; sa zabrinutošću primjećuje skromno povećanje od 0,1 % namijenjeno za biološku raznolikost; naglašava važnost uključivanja zaštite biološke raznolikosti u razne aspekte proračuna EU-a i ponavlja svoj prethodni poziv za uvođenje metodologije za praćenje koja uzima u obzir svu potrošnju u pogledu biološke raznolikosti i njezinu učinkovitost; također naglašava da projekti koji se financiraju sredstvima EU-a ne bi trebali imati negativan učinak na ublažavanje klimatskih promjena ili na prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika;

13.  ističe da je nezapamćena mobilizacija posebnih instrumenata pokazala da proračun EU-a izvorno nije bio predviđen za rješavanje problema kao što su trenutačna izbjeglička i migracijska situacija; vjeruje da je prerano smatrati da je kriza završila; stoga se protivi predloženim smanjenjima u naslovu 3 u usporedbi s proračunom za 2017. jer ona nisu u skladu s obećanjem EU-a da će učinkovito riješiti probleme povezane s migracijskom i izbjegličkom krizom; naglašava, međutim, da nakon odgovora na hitno i nezapamćeno stanje treba uslijediti sustavniji i proaktivniji pristup, nadopunjen učinkovitom uporabom proračuna EU-a; ističe da je sigurnost građana jedan od prioriteta EU-a;

14.  ponovno potvrđuje da hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima migracijske i izbjegličke krize predstavlja dugoročno održivo rješenje, zajedno sa stabilizacijom susjedstva u EU-u, te da su ulaganja u zemlje porijekla migranata i izbjeglica ključ za ostvarenje tog cilja; u tom pogledu pozdravlja plan za vanjska ulaganja i poziva na brzo postizanje sporazuma između institucija u pogledu Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR) te na njegovu brzu primjenu; stoga s iznenađenjem prima na znanje smanjenja u naslovu 4, koja se ne mogu u potpunosti opravdati u okviru ranijih proračunskih povećanja ili niske stope izvršenja; ponovno potvrđuje da hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima migracija uključuje, među ostalim, rješavanje problema kao što su siromaštvo, nezaposlenost, obrazovanje i ekonomske mogućnosti, potom nestabilnost, sukobi i klimatske promjene;

15.  pozdravlja predloženo povećanje dijela Europskog instrumenta za susjedstvo namijenjenog istočnim susjedima, što je u skladu s ranijim pozivima Parlamenta; uvjeren je da je potpora EU-a, posebno državama koje su potpisale sporazume o pridruživanju, od ključne važnosti za daljnju gospodarsku integraciju i konvergenciju s EU-om te za postizanje napretka u pogledu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u našem istočnom susjedstvu; naglašava da bi se ta pomoć trebala primjenjivati dokle god predmetne zemlje zadovoljavaju tražene kriterije, posebno u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja demografskih institucija;

16.  prima na znanje da se u nacrtu proračuna za 2018. u naslovima 1, 3 i 4 ostavlja vrlo malo prostora u odnosu na gornje granice VFO-a , ili da taj prostor uopće ne postoji; smatra da je to posljedica važnih novih inicijativa koje su pokrenute od 2014. (EFSU, prijedlozi u vezi s migracijama, nedavna istraživanja u području obrane i Europske snage solidarnosti) i koje su se financirale iz razlike do gornje granice VFO-a dogovorene 2013.; podsjeća da VFO, pogotovo nakon revizije na sredini razdoblja provedbe, predviđa primjenu odredaba o fleksibilnosti, koje bi se, iako ograničene, trebale iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se zadržala razina ambicioznosti uspješnih programa i kako bi se suočilo s novim i nepredviđenim izazovima; izražava namjeru Parlamenta da se još više koristi tim odredbama o fleksibilnosti u okviru postupka donošenja izmjena; još jednom poziva na uvođenje novih stvarnih vlastitih sredstava u proračun EU-a;

17.  u tom pogledu prima na znanje brojne reference u nacrtu proračuna koje upućuju na nužnost pisma izmjene kojim bi se dijelom mogao prejudicirati stav Parlamenta u proračunskom postupku; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija, umjesto da ih odmah uključi u nacrt proračuna, objavila da će se moguće nove inicijative u području sigurnosti i migracija, kao i moguće proširenje instrumenta za izbjeglice u Turskoj, moći predložiti u okviru budućeg pisma izmjene; traži od Komisije da pravodobno dostavi detalje o tim predstojećim prijedlozima kako bi ih proračunsko tijelo moglo propisno ispitati; ističe da se zbog tih potencijalnih inicijativa ne bi trebali zanemariti, a pogotovo ne nadomjestiti, zahtjevi i izmjene koje je u okviru proračunskog postupka iznio Parlament;

18.  ponovno izražava svoju potporu provedbi strategije Komisije „Proračun usmjeren na rezultate” i poziva na kontinuirano poboljšanje kvalitete i prikaza podataka o uspješnosti kako bi se pružile točne, jasne i razumljive informacije o uspješnosti programa EU-a;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

19.  primjećuje da u odnosu na 2017. prijedlog Komisije za 2018. bilježi povećanje u obvezama u podnaslovu 1.a od +2,5 % na 21 841,3 milijuna EUR; pozdravlja činjenicu da se veliki dio tog povećanja odnosi na Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i Erasmus+ jer njihova odobrena sredstava za preuzimanje obveza rastu za 7,3 %, 8,7 % odnosno 9,5 %, ali napominje da je to svejedno neznatno ispod iznosa njihova financijskog programiranja; posebice naglašava veoma nisku stopu uspješnosti u prijavama za Obzor 2020.;

20.  iznenađen je, međutim, što su odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za program COSME smanjena za 2,9 % odnosno 31,3 %, iako je potpora malim i srednjim poduzećima jedan od ključnih prioriteta EU-a;

21.  ponavlja, u pogledu produljenja EFSU-a, da se Parlament protivi daljnjim rezovima za CEF i smatra da bi se dodatna 1,1 milijarda EUR dodijeljena jamstvu EU-a trebala uzeti iz nedodijeljenih razlika (u iznosu od 650 milijuna EUR) i očekivanih neto pozitivnih prihoda (u iznosu od 450 milijuna EUR); podsjeća da omotnica za CEF (potprogram ICT) također uključuje novu inicijativu Wifi4EU; podsjeća da sustavno dolazi do prevelikog broja prijava za proračun CEF-a zbog nedovoljnih odobrenih sredstava, osobito što se tiče infrastrukture;

22.  prima na znanje prijedlog Komisije za osnivanje europskih snaga solidarnosti; međutim, sa zabrinutošću primjećuje, da se, usprkos upozorenjima Parlamenta, zakonodavnim prijedlogom donesenim 30. svibnja 2017. predviđa da će se tri četvrtine proračuna europskih snaga solidarnosti financirati preraspodjelom iz postojećih programa, prije svega iz programa Erasmus+ (197,7 milijuna EUR); zabrinut je zbog rizika koji takvo rješenje predstavlja za te programe EU-a i izražava svoju namjeru da u proračunu za 2018. dodatno ojača program Erasmus+; ponavlja da bi se sve nove političke obveze trebale financirati novim odobrenim sredstvima, a ne preraspodjelom iz postojećih programa;

23.  pozdravlja predloženo povećanje pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane i iznošenje zakonodavnog prijedloga Komisije za razvojni program za obrambenu industriju;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

24.  prima na znanje da ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b iznosi 55 407,9 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 2,4 % u odnosu na proračun za 2017., ako se uključi nacrt izmjene proračuna br. 3;

25.  prima na znanje da je predloženi iznos od 46 763,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja 25,7 % veći nego 2017., što u velikoj mjeri odražava smanjenje iz 2017. uzrokovano kašnjenjem u učinkovitom pokretanju novih operativnih programa; podsjeća da su netočne prognoze država članica dovele do nedovoljne iskorištenosti odobrenih sredstava za plaćanja 2016. godine u okviru podnaslova 1.b u iznosu od više od 11 milijardi EUR i napominje da su predloženi iznosi za 2018. već smanjeni za 1,6 milijardi EUR u odnosu na ranije prognoze;

26.  ističe da provedba programa za razdoblje 2014. – 2020. mora uzeti maha i čvrsto vjeruje da se u budućnosti mora izbjegavati svako pretjerano gomilanje neplaćenih računa; poziva u tom smislu Komisiju i države članice da hitno riješe sva otvorena pitanja u vezi s odgođenim imenovanjem nacionalnih tijela za upravljanje i certificiranje, kao i druge zapreke za predavanje zahtjeva za plaćanje; iskreno se nada da su i nacionalna tijela i Komisija bolje procijenili svoje potrebe za plaćanjima u proračunu za 2018. i da će predložena razina odobrenih sredstava za plaćanje biti u cijelosti izvršena; uviđa da su dugotrajni pregovori o pravnim osnovama između institucija EU-a jedan od razloga trenutačne niske stope izvršenja;

27.  pozdravlja prijedlog Komisije o nastavku financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih i prima na znanje predloženu mobilizaciju 233,3 milijuna EUR iz ukupne razlike za obveze; poziva Komisiju i države članice da slijede smjernice iz nedavnog izvješća Europskog revizorskog suda; podsjeća da bi se svako povećanje sredstava dodijeljenih posebno za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo uskladiti s odgovarajućim iznosima iz Europskog socijalnog fonda (ESF); izražava svoju namjeru da ispita sve mogućnosti kako bi se taj program dodatno ojačao u proračunu za 2018.;

28.  naglašava važnost Fonda europske pomoći za najpotrebitije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i traži da se u proračunu za 2018. dodijele odgovarajući resursi kako bi se na odgovarajući način zadovoljile potrebe ciljnih skupina i ispunili ciljevi Fonda;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

29.  prima na znanje predloženih 59 553,5 milijuna EUR u obvezama (+1,7 % u odnosu na 2017.) i 56 359,8 milijuna EUR u plaćanjima (+2,6 %) za naslov 2., pri čemu se ostavlja razlika od 713,5 milijuna EUR do gornje granice za obveze; prima na znanje da je povećanje sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi za 2018. (+2,1 %) u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2018.;

30.  prima na znanje da je Komisija u okviru naslova 2. ostavila razliku do gornje granice u iznosu od 713,5 milijuna EUR; ističe da bi se zbog sve veće nestabilnosti na poljoprivrednim tržištima, kao što je ranije bio slučaj krize u sektoru mljekarstva, mogla razmotriti mogućnost korištenja te razlike; poziva Komisiju da se pobrine da utvrđena razlika bude dovoljna za rješavanje mogućih kriza;

31.  ističe produženje izvanrednih mjera potpore za određene vrste voća za koje je stanje na tržištu još uvijek teško; žali, međutim, što Komisija trenutačno ne predlaže mjere potpore sektoru stočarstva, posebice sektoru mljekarstva, koja je potrebna zbog ruske zabrane uvoza iz EU-a te stoga u tom pogledu očekuje promjenu; stoga očekuje da se, ako dođe do promjene razlike u naslovu 2., dio dodijeli proizvođačima mlijeka u državama koje su najviše pogođene ruskim embargom; iščekuje da Komisija u listopadu 2017. pošalje pismo izmjene koje bi se trebalo temeljiti na ažuriranim informacijama o financiranju EFJP-a, čime bi se mogle provjeriti stvarne potrebe poljoprivrednog sektora, uzimajući na odgovarajući način u obzir utjecaj ruskog embarga i druge tržišne nestabilnosti;

32.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (+2.4 %) i za program LIFE+ (+5.9 %) u skladu s financijskim programiranjem, ali žali zbog toga što znatno umanjena odobrena sredstva za plaćanja ukazuju na još uvijek sporu provedbu tih projekata u razdoblju 2014. – 2020.;

Naslov 3. — Sigurnost i građanstvo

33.  prima na znanje predloženi iznos od 3 473,1 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za naslov 3.; naglašava potrebu za zajedničkim, sveobuhvatnim i održivim rješenjima za situaciju s migracijama i izbjeglicama te izazove povezane s time;

34.  pozdravlja prijedlog Komisije za dodatnih 800 milijuna EUR namijenjenih za rješavanje sigurnosnih pitanja, osobito nakon niza terorističkih napada u EU-u;

35.  smatra da važnost i hitnost tih pitanja nije u skladu s velikim smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (-18,9 %) i odobrenih sredstava za plaćanja (-21,7 %) predloženih u naslovu 3. u usporedbi s proračunom za 2017., prije svega u odnosu na Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i program Pravosuđe; poziva na dodjelu odgovarajućih proračunskih sredstava za te fondove; tvrdi da ta smanjenja nisu opravdana kašnjenjima u provedbi dogovorenih mjera i u donošenju novih zakonodavnih prijedloga; poziva stoga Komisiju da zajamči odgovarajuća proračunska sredstva i pruži jamstvo da će se dodatne potrebe također brzo riješiti;

36.  smatra nadalje da bi se suradnja među državama članicama u pitanjima sigurnosti mogla još poboljšati dodatnom potporom iz proračuna EU-a; postavlja pitanje kako je moguće ostvariti te ciljeve uz znatno smanjenje relevantnih proračunskih linija za ISF u usporedbi s proračunom za 2017.; naglašava potrebu osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za provedbu predloženih novih informacijskih i graničnih sustava, poput sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i sustava ulazaka/izlazaka.

37.  smatra da će 2018. biti ključna godina za uspostavu Europskog migracijskog programa s obzirom na to da se trenutačno razvija nekoliko njegovih ključnih komponenti; ističe potrebu da se pažljivo ispita učinak tekućih zakonodavnih prijedloga na proračun, kao što su reforma dablinskog zajedničkog sustava azila, novi sustav ulazaka/izlazaka i sustav ETIAS, uključujući mogućnost njihova kasnijeg usvajanja; naglašava važnost odgovarajućeg financiranja kako bi se ispunio cilj Unije u tom pogledu i kako bi se hitno uspostavila učinkovita europska politika o azilu i migracijama, u potpunom skladu s međunarodnim pravom i na temelju solidarnosti između država članica;

38.  ističe da prijedlog Komisije treću godinu za redom ne ostavlja razliku do gornje granice za naslov 3., što je dokaz da iznos najmanjeg naslova VFO-a nije u skladu s trenutačnim potrebama, kako je potvrdio i Parlament u okviru postupka revizije u sredini razdoblja; pozdravlja u tom smislu prijedlog Komisije za mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 817 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što je moguće samo zahvaljujući dodatnoj fleksibilnosti utvrđenoj u revidiranoj Uredbi o VFO-u; ustraje u tome da je razina rashoda još uvijek nedostatna i žali zbog toga što je Komisija odgodila sva buduća pisma izmjene;

39.  podsjeća na trajnu snažnu potporu Parlamenta kulturnim i medijskim programima; pozdravlja predloženo povećanje sredstava za program Kreativna Europa u odnosu na proračun za 2017., uključujući za Europsku godinu kulturne baštine u okviru multimedijskih djelovanja; nadalje inzistira na dodjeli dostatnih sredstava programu Europa za građane; poziva Komisiju da revidira inicijative u okviru proračunske linije „multimedijska djelovanja” kako bi se osiguralo da se proračunom djelotvorno podupire visokokvalitetno i neovisno izvještavanje o poslovima EU-a; ponovno izražava svoju potporu održivom višegodišnjem dogovoru o financiranju Euraneta +; konačno, pozdravlja povećanja u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za program Hrana i hrana za životinje i program Potrošači u odnosu na proračun za 2017. godinu; konačno, naglašava važnost razvijenog programa Zdravlje i odgovarajućeg proračuna kojima bi se omogućila europska suradnja u području zdravlja, uključujući nove inovacije u zdravstvenoj zaštiti, nejednakosti u području zdravlja, teret kroničnih bolesti, antimikrobnu otpornost, prekograničnu zdravstvenu skrb i pristup zdravstvenoj zaštiti;

Naslov 4. – Globalna Europa

40.  žali zbog ukupnog smanjenja financijskih sredstava u naslovu 4. koja iznose 9,6 milijardi EUR (-5,6 % u usporedbi s proračunom za 2017.) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; prima na znanje da je smanjenje financiranja glavnih instrumenata pod naslovom 4. uvelike povezano s ranijim povećanjima iznosa, odobrenima u proračunu za 2017., za Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj i novi okvir za partnerstvo u okviru Europskog migracijskog programa;

41.  smatra da smanjenja za Instrument za razvojnu suradnju i Europski instrument za susjedstvo, posebno dio za južno susjedstvo potonjega, nisu opravdana s obzirom na dugoročne potrebe u vezi s djelovanjem EU-a u području migracija koje nadilazi migracijske paktove u sklopu Okvira za partnerstvo i njegovu posvećenost međunarodnom razvoju; u tom kontekstu poziva na povećanje financijskih sredstava koja treba izdvojiti za mirovni proces i financijsku pomoć Palestini i UNRWA-u; podsjeća na važnost jamčenja dostatnih sredstava za južno susjedstvo s obzirom na to da je stabilnost na Bliskom istoku ključ ni element za rješavanje temeljnih uzroka migracija;

42.  unatoč tome pozdravlja predloženo povećanje sredstava za istočno susjedstvo u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, čime će se doprinijeti demokratskim reformama i ekonomskoj integraciji s EU-om, a to posebno vrijedi za države koje su potpisale sporazume o pridruživanju s Unijom;

43.  prima na znanje povećanu potporu za provođenje političkih reformi u Turskoj (IPA II), posebno u kontekstu nazadovanja te zemlje u područjima vladavine prava, slobode govora i temeljnih prava; poziva Komisiju da obustavi pružanje pretpristupnih sredstava ako se obustave pregovori o pristupanju i da, ako se to dogodi, ta sredstva iskoristi za izravno podupiranje civilnoga društva u Turskoj te da ulaže više u programe međuljudske razmjene kao što je Erasmus+ za studente, akademsku zajednicu i novinare; očekuje dodjelu dovoljnih sredstava zemljama korisnicama IPA-e iz zapadnog Balkana kojima je hitno potrebna financijska pomoć za provedbu reformi;

44.  smatra da bi zbog važnosti visokog obrazovanja za sveobuhvatno provođenje reformi u partnerskim zemljama studentska mobilnost i akademska suradnja između EU-a i susjednih zemalja trebale dobivati stalnu potporu; stoga žali zbog smanjenja odobrenih sredstava za tehničku i financijsku pomoć u okviru tri vanjska instrumenta, IPA, ENI i DCI, čiji je cilj promicanje međunarodne dimenzije visokog obrazovanja za provedbu programa Erasmus+;

45.  prima na znanje prijedlog Komisije o određivanju razlike od 232 milijuna EUR ispod gornje granice; uvjeren je da izazovi s kojima se EU susreće u vanjskom djelovanju iziskuju održivo financiranje koje nadilazi trenutačan iznos za naslov 4.; podsjeća da je za proračun za 2017. upotrijebljena pričuva za nepredviđene izdatke kako bi se omogućilo financiranje iznad gornje granice; i dalje smatra da bi nove inicijative trebalo financirati novim sredstvima te u tome da bi u potpunosti trebalo iskoristiti sve mogućnosti za fleksibilnost do iznosa dogovorenog u okviru revizije VFO-a;

46.  poziva Komisiju, koja se u više navrata pozivala na moguće produljenje Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj, da što prije donese stvarni prijedlog za njegovo produljenje ako to jest njezina namjera; podsjeća na obvezu Parlamenta, Vijeća i Komisije da se pobrinu da uspostava Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uzajamnih fondova bude transparenta i jasna, u skladu s načelom jedinstva proračuna Unije i uz poštovanje nadležnosti proračunskog tijela, uključujući parlamentarni nadzor; još jednom snažno potiče države članice da pravodobno podmire svoje obveze o financiranju Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uzajamnih fondova;

47.  u potpunosti podržava obveze koje je EU preuzeo na briselskoj konferenciji o potpori Siriji, kojima su potvrđene ranije obveze iz Londona; slaže se s dodatnim financiranjem Europskog instrumenta za susjedstvo i humanitarne pomoći u iznosu od 120 milijuna EUR za svaku stavku;

Naslov 5. – Administracija

48.  prima na znanje povećanje rashoda u naslovu 5. za 3,1 % u odnosu na proračun za 2017. te iznose 9682,4 milijuna EUR (+287,9 milijuna EUR); prima na znanje da se više od jedne trećine tog nominalnog povećanja opravdava dodatnim odobrenim sredstvima potrebnima za mirovine (+108,5 milijuna EUR); prima na znanje da je veći iznos odobrenih sredstava posljedica očekivanog rasta broja umirovljenika (+4,2 %); također prima na znanje da se očekuje da će broj umirovljenika i dalje rasti u narednim godinama; prima na znanje strog pristup administrativnim rashodima i nominalno zamrzavanje svih rashoda koji se ne odnose na plaće;

49.  prima na znanje da stvarna razlika do gornje granice iznosi 93,6 milijuna EUR nakon prijeboja 570 milijuna EUR u 2017. za korištenje pričuve za nepredviđene izdatke za naslov 3.; ističe da se udio naslova 5. u proračunu EU-a blago povećao i iznosi 6,0 % (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza) zbog mirovina;

Pilot-projekti – pripremna djelovanja

50.  naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za uobličenje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe EU-a; kani nastaviti s utvrđivanjem uravnoteženoga paketa pilot-projekata i pripremnih djelovanja; napominje da je u aktualnome prijedlogu razlika za neke naslove podosta ograničena, ili čak i ne postoji, te namjerava istražiti načine da se iznađe mjesta za moguće pilot-projekte i pripremna djelovanja bez smanjivanja sredstava za druge političke prioritete; smatra da bi Komisija od početka provedbe pilot-projekata i pripremnih djelovanja trebala postupno obavještavati zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se osiguralo potpuno poštovanje svrhe prijedloga;

Agencije

51.  prima na znanje ukupno povećanje u nacrtu proračuna za 2018. za decentralizirane agencije za +3,1 % (ne uzimajući u obzir namjenske prihode) i za 146 radnih mjesta, ali ističe veliku razliku između agencija s ustaljenim poslovanjem (-11,2 %) i agencija s novim zadaćama (+10,5 %); smatra da ti podaci ispravno odražavaju činjenicu da je većina agencija od 2013. smanjila broj osoblja za 5 % ili čak i više (neke taj zadatak trebaju dovršiti 2018.), dok je zapošljavanje novog osoblja omogućeno agencijama koje se bave migracijama i sigurnošću (+183 radna mjesta), financijskim nadzorom (+28 radnih mjesta) i nekim agencijama s novim zadaćama (ERA, EASA, GSA) (+18 radnih mjesta); ponavlja svoj zahtjev, izražen u izvješću o razrješnici za 2015., da se čuvaju resursi, a po potrebi i pruže dodatni resursi kako bi se jamčilo ispravno funkcioniranje agencija, uključujući trajno tajništvo mreže agencija EU-a (pod novim nazivom ured za zajedničku potporu);

52.  ponavlja svoje uvjerenje da se agencijama EU-a aktivnima u području pravosuđa i unutarnjih poslova moraju hitno pružiti potrebna sredstva za operativne rashode i odgovarajući broj osoblja kako bi mogle uspješno obavljati dodatne zadaće i izvršavati odgovornosti koje su im povjerene posljednjih godina; pozdravlja u tom smislu predloženo povećanje broja osoblja za Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i za Europski potporni ured za azil (EASO), što smatra minimalnim preduvjetom za uspješno obavljanje zadaća tih agencija; ističe da je predloženi proračun i broj osoblja za Europol nedovoljan kako bi ispunjavao dodijeljene mu zadaće jer su Komisija i države članice prethodnih godina odlučile ojačati suradnju između država članica, posebno u područjima suzbijanja terorizma, organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminala, trgovanja ljudima i zaštite djece bez pratnje; ističe praznine utvrđene u postojećoj strukturi razmjene informacija i traži od Komisije da agenciji eu-LISA pruži potrebne ljudske i financijske resurse kako bi u tom smislu mogla izvršavati dodatne zadaće i odgovornosti koje su joj nedavno dodijeljene; ističe važnu ulogu EASO-a u pružanju potpore državama članicama pri postupanju sa zahtjevima za azil, posebno kada se suočavaju s povećanim brojem tražitelja azila; žali zbog smanjenja iznosa operativnih sredstava (-23,6 % u odnosu na 2017.) i broja osoblja (-4 %) za Eurojust, koji se trenutačno suočava s povećanjem radnog opterećenja;

53.  sa zabrinutošću primjećuje da se agencije EU-a u području zapošljavanja i osposobljavanja (CEDEFOP, ETF, EU-OSHA, EUROFOUND) i one u području djelovanja za okoliš (ECDC, ECHA, EEA, EFSA, EMA) tretiraju kao posebne mete za smanjenje broja osoblja (-5 mjesta u prvima i -12 mjesta u potonjima); vjeruje da je to protivno sveobuhvatnim politikama Unije koje se odnose na stvaranje dostojanstvenih, kvalitetnih i stabilnih radnih mjesta i sprečavanje klimatskih promjena; pozdravlja povećanje osoblja i proračuna ACER-a i Europske agencije za GNSS (GSA), ali ističe da ta povećanja nisu dovoljna da agencije ispunjavaju svoje zadaće na odgovarajući način;

54.  primjećuje da je godina 2018. treći rok za registraciju tvari prema Uredbi REACH, što će utjecati na velik broj europskih kompanija i najveći broj malih i srednjih poduzeća dosad i da će to stoga znatno utjecati na radno opterećenje Europske agencije za kemikalije; stoga poziva Komisiju da se suzdrži od planiranog smanjenja šest radnih mjesta za privremene djelatnike u 2018. i da odgodi smanjenje do 2019. kako bi Europska agencija za kemikalije mogla učinkovito primijeniti cjelokupan program rada za 2018.; u tom pogledu primjećuje da je Europska agencija za kemikalije od 2012. već smanjila broj osoblja u vezi s Uredbom REACH za 10 %;

o

o o

55.  podsjeća da je uvrštenje rodne dimenzije u sve politike pravna obveza koja izravno proizlazi iz Ugovora; poziva na snažnije uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna tijekom cijelog proračunskog postupka i korištenje proračunskim rashodima kao učinkovitim sredstvom za promicanje jednakosti između žena i muškaraca; preporučuje da se izradi proračunski plan za provedbu rodno osviještenih politika u institucijama EU-a, u skladu s usvojenim pilot-projektom, te da se u budućnosti uspostavi posebna proračunska linija za upravljanje koordinacijom rodno osviještenih politika u svim institucijama EU-a;

56.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(3)

SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0085.


PRILOG: ZAJEDNIČKA IZJAVA O DATUMIMA ZA PRORAČUNSKI POSTUPAK I NAČINIMA FUNKCIONIRANJA ODBORA ZA MIRENJE U 2018.

A.  U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su sljedeće ključne datume za proračunski postupak za 2018.:

1.  Sazvat će se trijalog 13. srpnja ujutro prije usvajanja stajališta Vijeća.

2.  Komisija će nastojati predstaviti izjavu o procjenama za 2018. do kraja svibnja.

3.  Vijeće će nastojati usvojiti svoje stajalište i poslati ga Europskom parlamentu do 37. tjedna (treći tjedan u rujnu) kako bi se omogućio pravovremeni dogovor s Europskim parlamentom.

4.  Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća najkasnije do kraja 41. tjedna (sredina listopada).

5.  Trijalog će se sazvati 18. listopada poslijepodne prije čitanja Europskog parlamenta.

6.  Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u 43. tjednu glasovat će se o njegovu čitanju (plenarna sjednica 23. – 26. listopada).

7.  Razdoblje mirenja počinje 31. listopada. U skladu s odredbama članka 314. stavka 4. točke (c) UFEU-a, rok predviđen za mirenje istječe 20. studenoga 2017.

8.  Odbor za mirenje sastat će se poslijepodne 6. studenoga u prostorima Europskog parlamenta i 17. studenoga u prostorima Vijeća i može se ponovno sastati prema potrebi. Sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Trijalog je planiran za 9. studenoga ujutro. Dodatni trijalozi mogu se sazvati tijekom razdoblja mirenja u trajanju od 21 dana, uključujući 13. i 14. studenoga u Strasbourgu.

B.  Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E priloga gore spomenutom međuinstitucionalnom sporazumu.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (15.6.2017)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Deirdre Clune

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da su snažan oporavak i održivi rast i ulaganja (u poslovanje, javne usluge i ljudski kapital) ključni čimbenici za kvalitetno zapošljavanje koje rezultira otvaranjem dostojnih radnih mjesta, povećanjem blagostanja, smanjenjem nejednakosti i jačanjem socijalne konvergencije prema gore te da je nužno europske strukturne i investicijske fondove učinkovitije usmjeriti prema poticanju uključivog rasta; podsjeća da se proračunom EU-a treba financijski doprinositi ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. na području socijalnih pitanja i zapošljavanja;

2.  naglašava da proračun za 2018. godinu mora imati ključnu ulogu u jačanju doprinosa Unije održivom i uključivom rastu i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta te osobito u borbi protiv nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti, siromaštva, uključujući siromaštvo unatoč zaposlenju, rastućih nejednakosti i socijalne isključenosti; u tom pogledu naglašava da se proračun za 2018. ne može razumjeti u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. (VFO) koje treba revidirati do kraja ove godine; poziva Vijeće da što ranije dovrši reviziju VFO-a;

3.  ističe da je važno osigurati dostatna financijska sredstva i dobro proračunsko upravljanje za programe u okviru VFO-a za razdoblje od 2014. do 2020. koji za cilj imaju smanjenje nezaposlenosti i borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao što su Inicijativa za zapošljavanje mladih, Europski fond za prilagodbu globalizaciji, razne osi Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije, tri neovisna proračunska naslova kojima se podupire socijalni dijalog u Europi i radničke organizacije te Fond europske pomoći za najpotrebitije; stoga ustraje na tome da sredstva za te programe u 2018. treba zadržati barem na razini iz prethodnog proračuna EU-a; napominje da su iznosi za plaćanje u ovogodišnjem proračunu bili ograničeni jer strukturni fondovi nisu apsorbirani u očekivanom vremenu i ističe da bi u proračunu za 2018. trebala biti predviđena odgovarajuća sredstva za plaćanje;

4.  ustraje u tome da bi programi kojima se olakšava stvaranje i zadržavanje radnih mjesta trebali imati prioritet pri dobivanju podrške fondova EU-a te da bi ti fondovi trebali doprijeti do što većeg broja ciljanih korisnika, posebice onih koji su najudaljeniji od tržišta rada; preporučuje da se mjere prepoznate u preporuci Vijeća o uključivanju dugoročno nezaposlenih osoba na tržište rada financiraju u dovoljnoj mjeri, i to korištenjem odgovarajućih proračunskih linija;

5.  posebno naglašava da zapošljavanje ima pozitivan učinak na postupak oporavka osoba s tjelesnim i mentalnim oboljenjima te da bi se financiranje trebalo usmjeriti prema dokazanim modelima poput programa obuke na radnom mjestu;

6.  smatra da su uvjeti programa kao što je Europski fond za prilagodbu globalizaciji prestrogi i kao takvi odvraćajući za manje države članice; predlaže u tom pogledu fleksibilnije kriterije prihvatljivosti jer otpuštanja i zatvaranja mogu snažnije utjecati na manje regije;

7.  inzistira na tome da se u proračunu za 2018. osiguraju primjerena odobrena sredstva za preuzimanje obveza i osobito odobrena sredstva za plaćanja za Europski socijalni fond s obzirom na to da ESF ulazi u razdoblje intenzivne provedbe i da će se broj zahtjeva država članica za plaćanje povećati;

8.  poziva države članice da dovrše postupak akreditacije svih odgovornih upravljačkih tijela kako bi se osiguralo učinkovito operativno funkcioniranje ESF-a;

9.  naglašava da, kao što je naveo OECD, obrazovanije osobe doprinose demokratskijim društvima i održivim gospodarstvima, te su manje ovisne o državnoj pomoći i manje osjetljive na gospodarski pad; stoga ističe da bi se proračunom EU-a trebalo poticati ulaganje u kvalitetno obrazovanje, strukovno osposobljavanje i inovacije, što nije samo ključni mehanizam za borbu protiv nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, već i prilika za EU da se uspješno natječe na globalnim tržištima;

10.  podsjeća da su stope nezaposlenosti mladih u Uniji(1) i dalje neprihvatljivo visoke te da situacija u kojoj se nalaze nezaposlene mlade osobe, osobito mladi koji su nezaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) posebno zabrinjava; naglašava da je radi rješavanja tog pitanja iznimno važno s pomoću Europske inicijative za mlade i Europskog socijalnog fonda osigurati primjereno i pravodobno financiranje programâ Jamstva za mlade;

11.  u tom pogledu ističe važnost nastavka Inicijative za zapošljavanje mladih do kraja aktualnoga VFO-a te smatra da je ključno da se Inicijativa za zapošljavanje mladih primjereno financira; međutim, napominje da je razina financiranja Inicijative i dalje nedovoljna; u kontekstu pregovora o proračunu za 2017. pozdravlja sporazum o novom financiranju od 500 milijuna EUR za 2017. i naglašava da se dogovoreno povećanje mora usvojiti prije kraja godine u Vijeću; ističe potrebu da se osiguraju financijska sredstva od najmanje 700 milijuna EUR za razdoblje 2018. – 2020., kako je i dogovoreno u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; također poziva da se dodijeli dovoljno sredstava za plaćanje kako bi se osigurala njegova pravilna provedba;

12.  sa zabrinutošću prima na znanje izjavu Revizorskog suda da skupinu NEET nije moguće obuhvatiti samo korištenjem resursa dostupnih u proračunu EU-a;(2)

13.  ističe da su potrebna dugoročna rješenja, posebice u pogledu kvalitete i pristupačnosti sustava tercijarnog obrazovanja i jamčenja pristupa kvalitetnom zapošljavanju koje vodi dostojnim radnim mjestima za mlade; u tom kontekstu naglašava da treba uložiti veće financijske i administrativne napore u povećanje pristupa programu Erasmus+ kako bi se uklonile prepreke u mobilnosti za podnositelje zahtjeva iz kućanstava s niskim primanjima i osobe s invaliditetom koji su teže pogođeni gospodarskom krizom i rezovima;

14.  ističe da je potrebno pružiti sredstva za borbu protiv siromaštva, posebno siromaštva djece, i za popratne mjere za ispunjavanje osnovnih potreba djece kao što su hrana, stanovanje, obrazovanje i zdravstvena skrb;

15.  naglašava važnost Fonda europske pomoći za najpotrebitije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i traži da se u proračunu za 2018. dodijele odgovarajući resursi kako bi se na odgovarajući način zadovoljile potrebe ciljnih skupina i ispunili ciljevi Fonda;

16.  smatra da bi se proračunom EU-a trebale poduprijeti mjere za strukovno osposobljavanje i stručne kvalifikacije, s posebnim naglaskom na deficitarne vještine u pojedinim sektorima, i posebno promicati inicijative unapređivanja vještina nedavno usvojene u Vijeću (usmjerene na niskokvalificirane odrasle osobe), kao i mobilnost naučnika, kao što je to već slučaj sa studentima u okviru programa Erasmus;

17.  poziva da se trajno ulaže trud kako bi se proračunom pružila sredstva za odgovarajuće osposobljavanje i prekvalificiranje u sektorima s manjkom radnika i u ključnim sektorima u kojima postoji snažan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta;

18.  ističe da su mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća (uključujući socijalna poduzeća) okosnica europskog gospodarstva i da čine 99 % svih poduzeća u EU-u; napominje da je jedan od glavnih problema u osnivanju i održavanju tih poduzeća dostupnost financijskih sredstava; potiče poštovanje načela „počnimo od malih”; naglašava da bi proračunom za 2018. trebalo poduprijeti mjere kojima se potiču poduzetništvo, uključujući socijalno poduzetništvo, inovativna socijalna poduzeća, financijsko sudjelovanje zaposlenika i samozapošljavanje; u tom kontekstu naglašava da bi proračunom za 2018. trebalo olakšati pristup mikrokreditima koji su dostupni preko osi za mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije; naglašava da bi iznos bespovratnih sredstava dostupnih za mala i srednja poduzeća te socijalna poduzeća trebao biti zajamčen kako bi se održala njihova konkurentnost i potencijal za otvaranje radnih mjesta;

19.  ističe da bi proračunom EU-a trebalo podržati napore kojima se potiče dovršetak procesa uspostave jedinstvenog tržišta, konkurentnost, socijalna konvergencija, razvijanje smjernica za socijalno odgovorna poduzeća te nadgledanje poduzeća u provedbi zakonski propisanih socijalnih standarda kako bi se omogućili otvaranje radnih mjesta i rast;

20.  poziva izaslanstvo Parlamenta da naglasi važnost potpunog izvršenja proračunskih linija namijenjenih za zapošljavanje i socijalna pitanja;

21.  ističe da promjene kojima bi se smanjila planirana proračunska sredstva za te linije moraju biti odbačene te da treba postići odgovarajuću ravnotežu između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja kako bi te politike mogle doseći svoj puni potencijal;

22.  podsjeća na važan doprinos svih agencija za zapošljavanje i socijalna pitanja (Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja, Europska zaklada za osposobljavanje, Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu) u rješavanju problema pod nadležnosti odbora EMPL, a prije svega na njihovu sposobnost da se uhvate u koštac s cijelim nizom problema (kvalitetno zapošljavanje koje rezultira otvaranjem dostojnih radnih mjesta, novi oblici zapošljavanja, mjere potpore za strukovno osposobljavanje i stručne kvalifikacije ili zaštita sigurnosti i zdravlja na radu); u tom kontekstu naglašava da su njihove zadaće sve brojnije i da stoga tim agencijama treba dodijeliti nužne financijske i ljudske resurse kako bi ispunile svoj mandat i izvršile te zadaće; snažno podupire pristup na temelju kojega će se pojedinačne potrebe decentraliziranih agencija ocjenjivati od slučaja do slučaja;

23.  naglašava da bi proračunom za 2018. trebalo poticati visoku razinu zaštite radnika i stvaranje kulture preventivnog djelovanja diljem EU-a i tako pomoći da se pronađe rješenje za novonastale izazove na području fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti; u tom pogledu naglašava da je odgovarajuće financiranje Europske agencije za zdravlje i sigurnost na radu te fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti na radu u sklopu osi PROGRESS Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije;

24.  naglašava potrebu za dodatnim financiranjem za Eurofound kako bi se uravnotežilo znatno povećanje državnog koeficijenta za Irsku tijekom proteklih godina, zbog čega je sve teže zadržati razinu istraživanja koje Agencija provodi; ističe potrebu za dodjelom dodatnih sredstava, posebno kako bi se osigurao rad na paneuropskim istraživanjima, te za dodatnim aktivnostima u području „neprijavljenog rada” i „uključivanja izbjeglica i migranata na tržište rada”;

25.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja vrlo vrijedni instrumenti za pokretanje novih aktivnosti i politika u područjima zapošljavanja i socijalne uključenosti; naglašava da je u prošlosti nekoliko ideja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja bilo uspješno provedeno u obliku pilot-projekata ili pripremnih djelovanja; poziva Komisiju da nastavi kreativno pristupati pitanju odabira pilot-projekata/pripremnih radnji; stoga smatra da će se taj odbor i dalje koristiti tim instrumentima u 2018. godini; potiče potpuno iskorištavanje gornjih granica koje su na raspolaganju u okviru svakog naslova; poziva Komisiju da Parlament redovito i detaljno obavještava o raznim fazama provedbe pilot-projekata i pripremnih djelovanja; poziva Komisiju da pri provedbi pilot-projekata i pripremnih radnji poštuje njihov sadržaj koji su dogovorili i odobrili Parlament i Vijeće.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, David Casa, Martina Dlabajová, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Thomas Mann, Dominique Martin, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Anne Sander, Sven Schulze, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Renate Weber, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Heinz K. Becker, Deirdre Clune, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Marju Lauristin, Edouard Martin, Joachim Schuster, Csaba Sógor, Michaela Šojdrová, Helga Stevens, Ivo Vajgl, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Isabella De Monte

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

40

+

ALDE

EPP

Green/EFA

GUE/NGL

S&D

Martina Dlabajová, Marian Harkin, Robert Rochefort, Yana Toom, Ivo Vajgl, Renate Weber

Heinz K. Becker, David Casa, Deirdre Clune, Dieter-Lebrecht Koch, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Thomas Mann, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Michaela Šojdrová, Csaba Sógor, Romana Tomc

Terry Reintke, Tatjana Ždanoka

Tania González Peñas, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes

Maria Arena, Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Isabella De Monte, Agnes Jongerius, Jan Keller, Marju Lauristin, Edouard Martin, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Joachim Schuster, Jutta Steinruck, Flavio Zanonato

5

-

ECR

ENF

Arne Gericke, Czesław Hoc, Helga Stevens

Mara Bizzotto, Dominique Martin

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

u ožujku 2017., stopa nezaposlenosti među mladima iznosila je 17,2 % u 28 država članica i 19,4 % u eurozoni, u usporedbi s 19,1 % odnosno 21,3 % u ožujku 2016. – Eurostat, 2. svibnja 2017.: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8002525/3-02052017-AP-EN.pdf/94b69232-83a9-4011-8c85-1d4311215619

(2)

Tematsko izvješće br. 5/2017: Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene?, str. 8.


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (9.6.2017)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Daniel Dalton

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da zajedničko tržište predstavlja središnji cilj gospodarske suradnje te da je ono ključni element gospodarskog rasta u EU-u;

2.  poziva Komisiju da predvidi proračunska sredstva potrebna za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta i provedbu mjera koje to obuhvaća;

3.  ističe da je funkcionalno, izrazito integrirano i ujedinjeno jedinstveno tržište koje pruža pravedno okruženje za potrošače i mala i srednja poduzeća temelj snažnije konkurentnosti EU-a te poziva na izdvajanje dovoljno proračunskih sredstava kako bi se podržao prijelaz u digitalno doba kao i procesi internacionalizacije i reindustrijalizacije europske industrije te malih i srednjih poduzeća;

4.  smatra da je politika zaštite potrošača horizontalni prioritet za koji je potrebno izdvojiti prikladna proračunska sredstva; poziva Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se podigla razina educiranosti, osviještenosti i osnaženosti potrošača kad je riječ o politici zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda i nadzoru nad tržištem, osobito u jedinstvenom digitalnom tržištu, te da u različitim politikama EU-a podržavaju interese potrošača;

5.  ističe veliki potencijal koji u pogledu rasta ima slobodan protok usluga, koji unutar jedinstvenog tržišta još uvijek nije dovoljno razvijen, i poziva na provedbu inicijativa u cilju povećanja prekogranične trgovine uslugama koja je u brojnim uslužnim sektorima i dalje nerazvijena zbog nesigurnosti i administrativne složenosti te manjka dobro strukturiranih mehanizama suradnje među državama članicama; smatra da sve nove inicijative treba posebno usmjeriti na rješavanje tih prepreka;

6.  podsjeća da je potrebno podržati carinsku politiku EU-a te ističe da je u cilju borbe protiv prijevara i međunarodnog kriminaliteta te poticanja tržišnog natjecanja ključno pojednostavniti carinske postupke i učinkovito provoditi carinske sustave; naglašava da je potrebna prikladna proračunska omotnica kako bi se zajamčile brza provedba Carinskog zakonika Unije i uspostava svih potrebnih interoperabilnih informatičkih sustava u državama članicama;

7.  ističe ključnu ulogu malih i srednjih poduzeća te mikropoduzeća u gospodarstvu EU-a te naglašava da im je potrebno sljedeće: učinkovito financiranje za inovacije, rast, internacionalizaciju i pristup trećim tržištima radi povećanja njihove međunarodne konkurentnosti; veća podrška u procesu prilagodbe modela kružnog poslovanja; pružanje potpore u digitalizaciji gospodarstva i pomoći u tome da bolje iskoriste prilike koje im se na taj način otvaraju; ističe kako je potrebno izdvojiti prikladna proračunska sredstva za COSME i Europsku poduzetničku mrežu;

8.  naglašava važnost normi za tržišnu konkurentnost EU-a; ističe važnost uključivanja potrošača i dionika u postupak normizacije; podsjeća da je potrebna prikladna financijska podrška za aktivnosti europskih organizacija za normizaciju;

9.  poziva na osnaživanje alata jedinstvenog tržišta kojima se podiže razina osviještenosti potrošača i poduzeća o pravilima unutarnjeg tržišta, koja im omogućavaju ostvarivanje njihovih prava, bolju suradnju među relevantnim nacionalnim tijelima te posebno ističe važnost nastavka dodjeljivanja financijskih sredstava za SOLVIT i Fin-Net te pružanja adekvatnih sredstava za Mrežu europskih potrošačkih centara u cilju pružanja potpore njezinoj misiji educiranja europskih građana o njihovim potrošačkim pravima;

10.  potiče Komisiju da poveća iznos financijskih sredstava u okviru programa Obzor 2020. i EFSU-a radi osiguranja boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta i davanja potpore europskim poduzećima koja prioritet daju uključenosti, stvaranju radnih mjesta, istraživanju i inovacijama;

11.  ističe da politika jedinstvenog tržišta mora biti prioritet u okviru poticanja bolje potrošnje proračunskih sredstava te da bi u ostalim područjima trebalo pronaći istovrijedne uštede sredstava kako bi se ispunile obveze u pogledu rashoda.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Morten Løkkegaard, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Pascal Arimont, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Kaja Kallas, Julia Reda, Marc Tarabella, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georges Bach, Peter Jahr, Markus Pieper

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

30

+

ALDE

Dita Charanzová, Kaja Kallas, Morten Løkkegaard

ECR

Daniel Dalton, Anneleen Van Bossuyt

PPE

Pascal Arimont, Georges Bach, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Peter Jahr, Antonio López-Istúriz White, Markus Pieper, Jiří Pospíšil, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Sabine Verheyen, Lambert van Nistelrooij

S&D

Lucy Anderson, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

VERT/ALE

Julia Reda, Igor Šoltes

2

-

EFDD

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

ENF

Mylène Troszczynski

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (9.6.2017)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Tibor Szanyi

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost poljoprivrede i ruralnog razvoja u ostvarivanju ključnih ciljeva i prioriteta EU-a, kao što su sigurnost opskrbe hranom, stvaranje novih radnih mjesta, održivo upravljanje prirodnim resursima, inovacije i teritorijalna ravnoteža, te činjenicu da poljoprivreda i ruralni razvoj čine važan dio cjelokupnog proračuna EU-a zahvaljujući tome što je ta politika zajednička; uviđa ulogu podijeljenog upravljanja u provedbi zajedničke poljoprivredne politike; podsjeća da su se rashodi za poljoprivredu smanjili u relativnom smislu, premda su joj istovremeno dodijeljene nove uloge u ublažavanju klimatskih promjena i pružanju javnih dobara, te da sada iznose otprilike 38 % proračuna EU-a; stoga se zalaže za to da proračun za poljoprivredu ostane barem na sadašnjoj razini kako bi se nastavili ispunjavati ključni sektorski ciljevi, osobito s obzirom na činjenicu da sektor poljoprivrede često pogađaju krize koje iziskuju odgovor u smislu proračunskih sredstava; napominje da stabilnost prihoda mora biti prioritet;

2.  snažno potiče države članice da u potpunosti iskorištavaju programske alate dostupne u okviru sadašnjeg financijskog razdoblja u području poljoprivrede i ruralnog razvoja; apelira na Komisiju da nastavi jamčiti neometanu provedbu tih programa;

3.  ističe da Komisija treba donijeti vjerodostojnu procjenu potreba za poljoprivredu u okviru naslova 2.; zahtijeva da se sve raspoložive razlike do gornje granice u okviru naslova 2. rezerviraju za poljoprivredni sektor, bez obzira na druge političke prioritete, te da se te gornje granice zaštite i održe u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru; poziva na dosljednu primjenu načela da svi prihodi iz poljoprivrede ostaju u proračunu za poljoprivredu;

4.  ističe ključnu ulogu kriznih pričuva; ustraje u tome da se, zbog njihova vitalnog doprinosa smanjenju financijskih gubitaka proizašlih iz kriza koje pogađaju taj sektor, sva sredstva iz proračuna za 2017. koja su preko mehanizma financijske discipline dodijeljena kriznoj pričuvi za poljoprivredni sektor i koja ostanu nepotrošena u cijelosti stave na raspolaganje u obliku izravnih plaćanja u proračunu za 2018., u skladu s člankom 26. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013;

5.  primjećuje da se europska poljoprivreda posljednjih godina sve češće suočava s krizama; stoga poziva Komisiju da ponovno razmotri postojeći sustav kriznih pričuva te da uspostavi novi instrument koji bi omogućio brzu političku intervenciju u slučaju krize te koji se u pogledu financiranja ne bi oslanjao na godišnji mehanizam financijske discipline;

6.  napominje da pitanja obuhvaćena „skupnim paketom” povećavaju potencijal provedbe te da ih proračun za 2018. treba na odgovarajući način odražavati; ističe da izvršenje proračuna treba popratiti veći potencijal koji to pojednostavnjenje donosi; zalaže se za izdvajanje dovoljno sredstava kako bi se proveli svi elementi pojednostavnjenja ZPP-a; ističe da se pojednostavnjenjem ZPP-a također treba zajamčiti nastavak smanjenja stopa pogreške u korištenju sredstvima, dok bi pozitivne promjene također trebale donijeti pojednostavnjenje za krajnje korisnike; podržava sve korake poduzete u smjeru pristupa koji se temelji na uspješnosti;

7.  poziva Komisiju i države članice da pravovremeno uočavaju nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda, koja nepovoljno djeluje na prihode poljoprivrednika, te da smjesta i učinkovito reagiraju kad je to potrebno i poljoprivrednicima omoguće da se izravno suprotstave toj nestabilnosti cijena;

8.  smatra da se klauzulom o aktivnim poljoprivrednicima iz članka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013 jamči uklanjanje bilo kakvog reputacijskog rizika povezanog s fondovima EU-a; poziva Komisiju da osigura ujednačenu primjenu kriterija klauzule o aktivnim poljoprivrednicima u cilju pojednostavnjene, ali pouzdanije identifikacije tih poljoprivrednika; ističe koliko je važno da aktivni poljoprivrednici ispunjavaju te kriterije u cilju dodjele sredstava EU-a;

9.  ističe da je potrebno dodatno pojednostavniti ZPP i pružiti mu potrebna proračunska sredstva kako bi se ostvario njegov puni potencijal i ostvarili ključni ciljevi i prioriteti;

10.  ističe da treba nastaviti s inicijativama usmjerenima na mlade poljoprivrednike kojima se podržavaju inovacije i generacijska obnova;

11.  ističe kontinuiranu neuravnoteženost u lancu opskrbe hranom, u kojem je položaj primarnih proizvođača osjetno slabiji od položaja drugih sudionika; stoga apelira na Komisiju da unaprijedi ulogu poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom poticanjem osnivanja i jačanja organizacija i zadruga proizvođača te podupiranjem suradnje između proizvođača i trgovaca, kratkih lanaca opskrbe i kvalitetnih lokalnih marki, što su neke od mjera za rješavanje problema nepoštenih trgovinskih praksi, te poduzimanjem koraka za poboljšanje transparentnosti cijena i gornjih granica u lancu opskrbe hranom; ističe stajalište Parlamenta o nepoštenim trgovinskim praksama i podsjeća na svoje opetovane zahtjeve za donošenje zakonodavstva EU-a o tom pitanju; ističe da je pojašnjenje pravila o organizacijama proizvođača ključno za uspješno poslovanje i korištenje dostupnim sredstvima;

12.  pozdravlja zanimanje proizvođača, organizacija proizvođača i udruženja za politiku promocije u obliku u kojem je usvojena u Uredbi (EU) br. 1144/2014; napominje, međutim, da dionici izražavaju zabrinutost zbog dostupnosti programâ, osobito za mala i srednja poduzeća u tom sektoru; poziva Komisiju da provede temeljitu ocjenu politike promocije te da razmotri izdvajanje više proračunskih sredstava;

13.  ističe stručnost lokalne akcijske skupine u organizaciji programa ruralnog razvoja; snažno potiče Komisiju i države članice da zajamče neometanu provedbu pristupa utemeljenih na zajednici i zahtijeva da im se dodijele veća financijska sredstva;

14.  ustraje u tome da se dovoljno sredstava izdvoji za kontrolu u lancu opskrbe hranom, s posebnim naglaskom na trgovinskim odnosima i jednakom sadržaju hranjivih tvari u cijelom EU-u;

15.  smatra da se mogućnosti koje pružaju „pametna” rješenja trebaju dodatno analizirati, iskoristiti i promicati; naglašava činjenicu da bi ta „pametna” rješenja trebala zadržati usklađenost s političkim ciljevima u području okoliša, klime i biološke raznolikosti, osigurati blisku suradnju s relevantnim dionicima iz svih država članica te poticati i podupirati inicijative prilagođene potrebama malih poljoprivrednih gospodarstava bez ekonomije razmjera kako bi mogla imati koristi od novih tehnologija; napominje da integrirana „pametna” rješenja, primjerice pametna sela, precizna poljoprivreda, digitalizacija, ekonomija dijeljenja i cirkularna ekonomija te socijalne inicijative, mogu doprinijeti poljoprivredi i ukupnom blagostanju u ruralnim područjima; ističe da se treba voditi računa o selima kako bi se zajamčilo da su ruralna područja ekonomski isplativa, privlačna za život i održiva za okoliš; pozdravlja postojeće i buduće projekte usmjerene na „pametna” rješenja; potiče Komisiju da planira financiranje „pametnih” pristupa u svjetlu reforme ZPP-a i Deklaracije iz Corka 2.0; poziva na to da sredstva izdvojena za istraživanje i inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ostanu u cijelosti dostupna;

16.  smatra da je potrebna financijska potpora za daljnju primjenu pametnih i inovativnih rješenja u poljoprivrednom sektoru s obzirom na njihovu dokazanu korist za okoliš i veću poljoprivrednu učinkovitost;

17.  pozdravlja osnivanje novih promatračkih skupina za tržišta usjeva i šećera; uviđa napore Komisije da nastavi reformu s ciljem daljnjeg jačanja sektora voća i povrća; smatra da bi skupine proizvođača i potencijalna promatračka skupina za taj sektor, kao i za sektor mlijeka i mesa, mogle biti korisne u smislu pružanja točnih i pravovremenih informacija; napominje da bi promatračke skupine za tržišta mogle unaprijediti transparentnost poljoprivrednih tržišta zahvaljujući preciznijem pregledu sektora;

18.  ističe važnost pilot-projekata za poljoprivredni sektor i sektor ruralnog razvoja posljednjih godina; traži da im se nastavi pružati potpora, osobito onim tekućim projektima koji su se pokazali vrlo uspješnima, da se dovoljna pozornost usmjeri prema širenju najbolje prakse i usvojenih lekcija te da se integriraju uspješni pristupi; poziva Komisiju da provede ex post ocjenu učinkovitosti i koristi tih pilot-projekata i pripremnih djelovanja;

19.  uviđa ulogu financijskih sredstava u ublažavanju svih učinaka nestabilnosti cijena; osim toga, napominje da prikladan pristup uključuje instrument stabilizacije za pojedine sektore koji se temelji na uzajamnom fondu; ustraje, nadalje, u tome da bi se i dalje trebalo usredotočivati na poljoprivredne podsektore i inicijative, primjerice pčelarstvo i programe za mlijeko i voće u školama;

20.  traži da se izdvoje dostatna financijska sredstva za istraživanje te za veterinarske i fitosanitarne mjere EU-a; ističe da bi trenutačna odobrena sredstva u iznosu od 20 milijuna EUR, namijenjena za veterinarske i fitosanitarne mjere, mogla biti nedovoljna za pokrivanje troškova povećanog broja epidemija kao što su, među ostalim, influenca ptica, afrička svinjska kuga, bolest kvrgave kože i novi slučajevi zaraze bakterijom Xylella fastidiosa te invazije azijskog stršljena (Vespa velutina) i gvatemalskog krumpirovog moljca (Tecia solanivora); napominje da je potrebno i dalje održavati druge alate upravljanja rizikom, u slučaju okolišnih incidenata, rizika povezanih s tržištem ili razlika u prihodima; poziva na ažuriranje sadašnjih tržišnih standarda kako bi se spriječili nepotrebni financijski gubici za proizvođače;

21.  inzistira na tome da je potrebno izdvojiti sredstva kojima se poljoprivrednicima kompenziraju ekonomski gubici zbog kriza na tržištu i zbog sanitarnih i fitosanitarnih kriza poput bakterije Xylella fastidiosa te ponavlja da je potrebno u tu svrhu iskoristiti razlike do gornjih granica dostupne pod naslovom 2., zajedno s naslovom 3.; ustraje u tome da bi kompenzacija za iskorjenjivanje trebala obuhvaćati i oporavak poljoprivrednih ekosustava, uključujući zdravo, živo tlo, te uspostavu snažne biološke raznolikosti, posebno jamčenjem genetske raznolikosti sadnica koje su u najboljem slučaju otporne na bolest ili nametnike ili ih dobro podnose, kako bi poljoprivredni ekosustavi u budućnosti bili manje osjetljivi;

22.  smatra da valja uzeti u obzir utjecaj Brexita i nastavka ruskog embarga na poljoprivredno tržište;

23.  ističe da bi Brexit mogao imati znatan financijski učinak na budući VFO; štoviše, ističe da bi financijski učinak na ZPP, zajedničku europsku politiku koja se ponajprije financira iz proračuna EU-a, mogao biti veći nego na druge politike, imajući na umu da je državna pomoć dopuštena u iznimno ograničenoj mjeri; stoga zahtijeva ocjenu proračuna ZPP-a i da se razmotri mogućnost njegova povećanja kako bi se uzeli u obzir tržišni neuspjesi i tržišne krize.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Daniel Buda, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Belder, Franc Bogovič, Hannu Takkula

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

31

+

ALDE

Ulrike Müller, Hannu Takkula

ECR

Bas Belder, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk

EFDD

Marco Zullo

ENF

Edouard Ferrand, Philippe Loiseau

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan

EPP

Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Marijana Petir

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paolo De Castro, Viorica Dăncilă, Maria Noichl, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

Verts/ALE

Martin Häusling, Bronis Ropė

0

-

3

0

ALDE

Jan Huitema

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Maria Lidia Senra Rodríguez

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (31.5.2017)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Morten Løkkegaard

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  žali zbog toga što je dodatnih 200 milijuna eura za Erasmus+ koji su predloženi u okviru revizije VFO-a za razdoblje 2017. – 2020. Vijeće umanjilo na 100 milijuna eura, od kojih je 50 milijuna eura već alocirano 2017.; podsjeća da bi se ta sredstva trebala koristiti u okviru politike za koju su dodijeljena te da Erasmus+ i dalje predstavlja glavno strateško ulaganje u mlade u Europi;

2.  primjećuje da se predloženo financiranje novih snaga solidarnosti u velikoj mjeri temelji na programima Erasmus+ (oko 58 milijuna eura 2017.), Europa za građane (oko 3,5 milijuna eura godišnje) i Zapošljavanje i socijalne inovacije (14,2 milijuna eura godišnje); primjećuje, nadalje, da razlika između volontiranja i plaćenog rada nije jasna te da postoji rizik od ugrožavanja učinkovitosti postojećeg programa Europske volonterske službe; napominje važnost toga da je za nove inicijative potrebna nova pravna osnova te da ih se mora koordinirati s ostalim programima; ističe da buduće uvođenje snaga solidarnosti ne smije negativno utjecati na financiranje prioritetnih programa u području obrazovanja i kulture; nadalje, naglašava da se u okviru inicijative ne pruža jasno objašnjenje razlike između volonterskih aktivnosti i zapošljavanja kojim bi se izbjegao svaki pokušaj da se potencijalno kvalitetna radna mjesta zamijene neplaćenim volontiranjem;

3.  u kontekstu novih društvenih izazova za Europu napominje da je potrebno poboljšati pristup Europe u suočavanju sa zajedničkim europskim izazovima pružanjem potpore inovacijskim projektima velikih razmjera koje provode mreže europskog civilnog društva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih; ističe da bi se to moglo postići kad bi se dio ukupnih financijskih sredstava iz programa Erasmus+ za ključnu mjeru 2. „suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse” dodijelio centraliziranim mjerama;

4.  napominje da je potrebno pružati veću operativnu potporu europskim mrežama u okviru ključne mjere 3. „podrška reformi politike” kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri promicale i širile mogućnosti koje se nude u okviru programa Erasmus+;

5.  prima na znanje ulogu koju sport na lokalnoj razini ima u širenju temeljnih europskih vrijednosti građanskog angažmana, demokracije, sudjelovanja, ljudskih prava, volontiranja i jednakosti; poziva na ostvarenje veće sinergije između područja kulture i sporta i vanjskih programa EU-a; posebno poziva na to da ti programi obuhvate inicijative i proračunske linije za kulturne i sportske aktivnosti, uključujući sport na lokalnoj razini i njegovu ulogu u vanjskim odnosima; poziva da se održi sportska komponenta programa Erasmus+ i financiranje posebnih godišnjih događanja;

6.  pozdravlja inicijative Komisije za stvaranje, u okviru programa Erasmus + i Kreativna Europa, posebnog poziva na podnošenje projekata u vezi s izbjeglicama; poziva Komisiju da ocijeni te da nastavi objavljivati pozive na podnošenje prijedloga s povećanom financijskom sposobnosti kojima bi se obuhvatilo više potreba te za sljedeći VFF omogućilo uvođenje politike okrenute budućnosti;

7.  naglašava da potprogram Kultura u okviru programa Kreativna Europa i program Europa za građane i dalje imaju niske stope uspješnosti projekata (11 % odnosno 16 % 2016.), što uzrokuje frustraciju kod podnositelja zahtjeva i otežava funkcioniranje programa; poziva da se 2018. tim programima dodijeli više sredstava kako bi se osigurala njihova učinkovita provedba; pozdravlja napore koje posljednjih godina ulažu institucije EU-a kako bi se riješio problem zaostatka u plaćanjima; ističe da kašnjenja u finalizaciji ugovora između nadležnih tijela i korisnika, kao i kašnjenja u plaćanju ugrožavaju potpunu provedbu programa za koju je zadužena Komisija;

8.  poziva na ostvarenje veće sinergije između kulturnih i obrazovnih programa te fondova EFSU i ESI, posebno Europskog socijalnog fonda; poziva EIB da razmotri dodjelu većeg udjela financiranja iz EFSU-a kulturnoj i kreativnoj industriji, jer one, u usporedbi s drugim sektorima, mogu na bolji način širiti više informacija o mogućnostima financiranja koje nudi EFSU; potiče Komisiju da promiče interakciju između Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore i EFSU-a kako bi se kulturnoj i kreativnoj industriji omogućio pristup njima primjerenim zajmovima i podržao kulturni i kreativni sektor, čime se pospješuje rast; pozdravlja prijedlog EFSU 2.0 za jačanje uloge Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i prima na znanje njegov znatan potencijal u obliku izvora informacija o mogućem udruživanju fondova EU-a, kao i uspostavu platformi za ulaganja, što može dovesti do uravnoteženije sektorske i zemljopisne pokrivenosti;

9.  pozdravlja postignut sporazum o 2018. kao europskoj godini kulturne baštine s proračunom od 7 milijuna eura za 2018., od kojih su 4 milijuna eura svježa financijska sredstva; ponavlja da financiranje europske godine kulturne baštine ne smije imati negativan utjecaj na program Kreativna Europa, u skladu s izjavama Vijeća i Komisije, kao ni na program Europa za građane;

10.  podsjeća na izvrsno obavljen rad Euraneta+, važnost neovisnog izvješćivanja o poslovima EU-a koje omogućuje ta paneuropska radijska mreža, i njegove dokazane rezultate u boljem informiranju građana EU-a; pozdravlja pozitivne napore prema donošenju privremenog rješenja za nastavak tog programa; potiče Komisiju da osigura održivost te mreže nakon 2018. na način da u svojim proračunskim linijama zajamči višegodišnje aranžmane financiranja za naredne godine te da je uključi u opseg budućeg VFF-a;

11.  ističe potencijal pilot-projekata i pripremnih djelovanja kao sredstava za ispitivanje mjera u područjima politika EU-a i uvođenje novih inovativnih inicijativa koje bi mogle postati trajne aktivnosti Unije; pozdravlja uspjeh inicijative „Nova slika Europe” koja je u posljednjoj godini pripremnog djelovanja; naglašava da se ta inicijativa pokazala korisnom te da je među mladima potakla raspravu i polučila nove ideje o izazovima s kojima je suočen EU; u svjetlu tih izazova poziva da se inicijativa nastavi kroz sekciju Mladi u sklopu programa Erasmus+;

12.  podsjeća na to da su program Jamstvo za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih ključni instrumenti za rješavanje trajnog problema visokih stopa nezaposlenosti mladih te poziva na njihovo kontinuirano poboljšavanje, kao i na znatan porast proračuna; prima na znanje zaključke Europskog revizorskog suda o Jamstvu za mlade; ističe da je za održivo podupiranje kvalitetnih prijelaza mladih na tržište rada potrebno osigurati više ulaganja, strukturnih reformi kojima se potiče rast i koordinacije u okviru socijalnih politika;

13.  pozdravlja stalni razvoj nagrade LUX prema modelu koji se temelji na sudjelovanju svih građana EU-a, kao i prvu godinu djelovanja Kuće europske povijesti te uspjeh Parlamentarija, koji je premašio očekivanja; poziva da se osigura temelj za višegodišnje financiranje svih izvrsnih alata za komunikaciju s građanima EU-a;

14.  podsjeća na odluku koju je Parlament donio u okviru donošenja proračuna za Europski parlament za 2017. kojom se uspostavlja služba za prevođenje svih rasprava na plenarnim sjednicama na međunarodni znakovni jezik te poziva upravu da bez odgađanja provede tu odluku;

15.  naglašava da je, kako bi se riješio problem kronično niske stope uspješnosti nekih programa EU-a do koje je došlo zbog nedovoljnog financiranja i kako bi se omogućilo protucikličko djelovanje proračuna EU-a, potrebno uspostaviti sustav istinskih i dosljednih vlastitih sredstava za VFF nakon 2020.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

2

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Santiago Fisas Ayxelà, Dietmar Köster, Zdzisław Krasnodębski, Morten Løkkegaard, Martina Michels, Remo Sernagiotto

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

20

+

ALDE

PPE

 

S&D

 

Verts/ALE

María Teresa Giménez Barbat, Morten Løkkegaard

Andrea Bocskor, Santiago Fisas Ayxelà, Svetoslav Hristov Malinov, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Michaela Šojdrová

Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Dietmar Köster, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Krystyna Łybacka

 

Josep-Maria Terricabras, Helga Trüpel

2

-

ECR

John Procter, Remo Sernagiotto

4

0

ECR

GUE/NGL

Zdzisław Krasnodębski, Kazimierz Michał Ujazdowski

Nikolaos Chountis, Martina Michels

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (9.6.2017)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

(2017/2043(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Constance Le Grip

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je u skladu s člankom 2. i člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) jednakost između žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a i jedna od njegovih zadaća te da u skladu s člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Europska unija mora promicati jednakost između žena i muškaraca u svim svojim aktivnostima; budući da su rodno osviještene politike i uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna važni instrumenti za integraciju tog načela u politike, mjere, aktivnosti i razvojne programe EU-a radi suzbijanja diskriminacije te promicanja aktivnog sudjelovanja žena na tržištu rada i u gospodarskim i socijalnim aktivnostima;

B.  budući da je ključno da pri provedbi Programa o pravima, jednakosti i građanstvu program Daphne zadrži što bitniju ulogu; budući da Komisija mora u obzir uzeti potrebu da se održi dostatna razina financiranja i osigurati kontinuitet djelovanja i predvidljivost financiranja u svim područjima obuhvaćenima posebnim ciljevima; budući da bi za borbu protiv nasilja nad ženama na raspolaganje trebala biti stavljena veća proračunska sredstva, s obzirom na to da je svaka treća žena u EU-u bila izložena rodno uvjetovanom nasilju;

C.  budući da su osnaživanje konkurentnosti gospodarstva EU-a, njegove infrastrukture, dostatno financiranih istraživanja te sredstava za razvoj vještina i daljnja usmjerenost EU-a na jačanje ulaganja ključni za jamčenje održivog rasta i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; budući da se mora dodatno povećati potencijal žena i djevojčica u području digitalnog gospodarstva te u sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) kako bi se postigla stvarna rodna ravnopravnost, savladali rodni stereotipi te doprinijelo rastu i inovativnosti gospodarstva;

D.  budući da je zdravlje preduvjet gospodarskog blagostanja te budući da se učinkovitim davanjima za zdravstvo može potaknuti gospodarski rast; budući da bi usklađene politike i inicijative na razini EU-a u cilju suzbijanja nejednakosti u području zdravlja i promicanja rodne ravnopravnosti trebale sadržavati mjere za uklanjanje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama za spolno i reproduktivno zdravlje;

E.  budući da je pristup javnim uslugama od ključne važnosti za ekonomsku neovisnost i osnaživanje žena, pri čemu javne usluge i dalje predstavljaju važan sektor za zapošljavanje žena;

1.  podsjeća da je uključivanje rodne dimenzije u sve politike pravna obveza koja izravno proizlazi iz Ugovora; poziva na snažnije uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna tijekom cijelog proračunskog postupka i korištenje proračunskim rashodima kao učinkovitim sredstvom za promicanje jednakosti između žena i muškaraca; preporučuje da se izradi proračunski plan za provedbu rodno osviještenih politika u institucijama EU-a, u skladu s usvojenim pilot-projektom, te da se u budućnosti uspostavi posebna proračunska linija za upravljanje koordinacijom rodno osviještenih politika u svim institucijama EU-a;

2.  poziva EU i njegove države članice da s pomoću znatnog povećanja sredstava namijenjenih za spolno i reproduktivno zdravlje i prava hitno suzbiju utjecaj odluke o blokiranju financiranja, te da posebno povećaju financiranje pristupa kontracepciji te sigurnom i zakonitom pobačaju, koristeći se nacionalnim i europskim sredstvima za razvoj, kako bi se popunila „rupa” koja je nastala nakon što je Trumpova administracija obustavila financiranje svih stranih humanitarnih organizacija koje pružaju usluge povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

3.  poziva na povećanje sredstva radi ostvarenja ekonomskih prava žena i smanjenje rodne neravnopravnosti, među ostalim i korištenjem postojećih instrumenata na razini EU-a i država članica, kao što su rodne procjene učinka; poziva na to da se za svu javnu potrošnju pri izradi proračuna uzima u obzir rodna perspektiva kako bi se zajamčila ravnopravnost muškaraca i žena te uklonili svi oblici rodne neravnopravnosti;

4.  naglašava da je u skladu s člankom 8. UFEU-a promicanje ravnopravnosti između muškaraca i žena jedno od temeljnih načela Europske unije; podsjeća na to da bi pitanje rodne ravnopravnosti trebalo ugraditi u sve politike i rješavati ga na svim razinama proračunskog postupka;

5.  ponavlja svoj poziv da, imajući također u vidu pripremu narednog VFO-a, svaki pojedinačan cilj Programa o pravima, jednakosti i građanstvu ima zasebnu proračunsku liniju kako bi se povećala transparentnost u pogledu korištenja sredstava i za svaki od pojedinačnih ciljeva i njihovu vidljivost osigurala potrebna sredstva;

6.  poziva na to da se u izradu proračuna za europske strategije uključi rodna perspektiva kako bi se djelotvornije promicala ravnopravnost spolova; naglašava da je potrebno namijeniti veća sredstva za borbu protiv svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama;

7.  poziva države članice da sredstva dostupna u okviru Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj iskoriste za promicanje rodne ravnopravnosti, posebno u području zapošljavanja, ne samo provedbom rodno osviještenih politika nego i provedbom mjera izravno usmjerenih na skupine žena u nepovoljnom položaju, pri čemu se treba uzeti u obzir učinak gospodarske krize, ulaganja u visokokvalitetne javne usluge te posebno zajamčiti primjereno pružanje visokokvalitetnih usluga skrbi o djeci, starijim osobama i drugim uzdržavanim osobama po prihvatljivim cijenama te poziva na istinsku transparentnost proračuna u vezi sa sredstvima (ESF, Progress, Daphne) dodijeljenima politikama jednakosti spolova;

8.  poziva na to da EU svojom razvojnom pomoći promiče prava žena i rodnu ravnopravnost preko obrazovanja, zdravstvenih usluga, posebno usluga u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, osnaživanja djevojčica i političke zastupljenosti žena;

9.  poziva na to da se u okviru programa COSME sredstva dodijele za programe kojima se podupire poduzetništvo žena, uključujući MSP-ove koje su osnovale i na čijem su čelu žene, te kojima se jamči i potiče pristup žena zajmovima i vlasničkom kapitalu;

10.  ističe potrebu za privlačenjem većeg broja žena u sektore znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija; ističe da je u sklopu programa Obzor 2020., Erasmus +, Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih potrebno financirati programe kojima se osigurava kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za žene i djevojčice i razvija njihova svijest o mogućnostima koje se nude u sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

11.  žali zbog toga što Europski fond za strateška ulaganja ne sadrži rodnu perspektivu i ističe da je uspješan proces oporavka moguć samo ako se riješi učinak krize na žene;

12.  naglašava važnu ulogu Europskog instituta za ravnopravnost spolova u potpomaganju i jačanju promicanja rodne ravnopravnosti, uključujući rodnu osviještenost svih politika Unije, te u prikupljanju relevantnih podataka i znanja u području rodne ravnopravnosti, uključujući borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama; naglašava da bi radi adekvatnog ispunjavanja svojih ciljeva Europski institut za ravnopravnost spolova trebao ostati zaseban, namjenski subjekt unutar institucijskog okvira EU-a; poziva na to da se njegov proračun i plan radnih mjesta povećaju. kako bi se adekvatno osnažila njegova sposobnost za pomaganje Komisiji pružanjem relevantnih podataka i tehničke pomoći u prioritetnim područjima kao što je to borba protiv rodno uvjetovanog nasilja;

13.  poziva Komisiju da u svoju sljedeću strategiju o javnom zdravstvu uvrsti promicanje i poboljšanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Antanas Guoga, Anna Hedh, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Ernest Urtasun, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Branislav Škripek, Dubravka Šuica

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Patricija Šulin

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

14

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Malin Björk

PPE

Antanas Guoga, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Dubravka Šuica, Patricija Šulin

S&D

Inés Ayala Sender, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Hedh, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández

VERTS/ALE

Florent Marcellesi, Ernest Urtasun

2

-

ECR

Branislav Škripek, Jana Žitňanská

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


PRILOG: PISMO ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

Pismo Davida McAllistera, predsjednika Odbora za vanjske poslove, i Cristiana Dana Prede, člana Odbora za vanjske poslove, Jeanu Arthuisu, predsjedniku Odbora za proračune, od 19. lipnja 2017.

Prijevod

Predmet: Doprinos odbora AFET izvješću o mandatu za proračunski trijalog

Poštovani predsjedniče,

želimo Vas obavijestiti o prioritetima Odbora za vanjske poslove (AFET) za proračun EU-a za 2018., s obzirom na izvješće Vašeg odbora o mandatu za srpanjski trijalog.

Ponajprije bismo željeli izraziti zabrinutost što iznosi u nacrtu proračuna za rashode u naslovu 4. (Globalna Europa), koji čine smanjenje od više od pola milijarde eura i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i u odobrenim sredstvima za plaćanja, ne odgovaraju hitnim potrebama za jačim djelovanjem u susjedstvu EU-a i šire. Ojačano vanjsko djelovanje EU-a, uz odgovarajuća sredstva koja su mu dodijeljena, i dalje je glavno rješenje za održiv i djelotvoran odgovor na mnogobrojne hitne izazove s kojima se Unija suočava, uključujući prijetnje sigurnosti te migracijsku i izbjegličku krizu, što je definirano kao prioritet u proračunu za 2017.

Svjesni smo znatnog porasta u 2017. koji prelazi gornju granicu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za naslov 4. Međutim, to jednogodišnje povećanje teško se može smatrati dovoljnim pa te napore treba održavati. S obzirom na to, ne možemo se složiti s ostavljanjem razlike do gornje granice od više od 230 milijuna EUR u 2018. godini. Iako naš odbor naglašava potrebu za fleksibilnošću u raspodjeli resursa kako bi se povećao kapacitet EU-a za odgovor na krizu, to ne smije biti na štetu postojećih prioritetnih područja za instrumente vanjskog financiranja i dugoročne politike. Razliku do gornje granice stoga bi trebalo dodijeliti te bi trebalo zajamčiti potrebnu fleksibilnost posredstvom raspoloživih mehanizama izmijenjenoga VFO-a.

Mišljenja smo da bi potpora zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u usvajanju i provedbi političkih, gospodarskih i socijalnih reformi radi njihova pristupanja trebala i dalje biti prioritet za EU. Nedavna politička događanja na zapadnom Balkanu sve više zabrinjavaju te iziskuju hitnu pozornost Unije kako bi se izbjeglo dovođenje u pitanje napretka postignutog u posljednjim desetljećima. Iako pozdravljamo pristup koji se temelji na uspješnosti, to je razlog zašto se ne slažemo s predloženim smanjenjem od gotovo 90 milijuna EUR za potporu političkim reformama u zemljama zapadnog Balkana u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), zbog čega su raspoloživa sredstva smanjena za gotovo trećinu.

Jamčenje pružanja dostatne potpore zemljama u istočnom i južnom susjedstvu isto je tako i dalje ključan politički prioritet za odbor AFET. U tom kontekstu u potpunosti podupiremo obećanje dano u travnju 2017. na konferenciji u Bruxellesu za povećanu pomoć Siriji, Jordanu i Libanonu. Međutim, s obzirom na stratešku važnost susjedstva smatramo presudnim da se planirani doprinos od 250 milijuna EUR iz Europskog instrumenta za susjedstvo za 2018. u potpunosti nadoknadi odgovarajućim povećanjem i da se tako izbjegne ukupno smanjenje sredstava za taj instrument. Također smatramo da bi EU trebao zadržati ključnu ulogu u pružanju potpore bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i UNRWA-u.

S obzirom na dinamičan razvoj događanja u pogledu sigurnosne i humanitarne situacije u svijetu, ključno je da mehanizmi EU-a za odgovor na krizu ne oslabe nego da, naprotiv, ojačaju. Stoga je bitno da se, nakon nepromišljenoga smanjenja 2017., Instrument za doprinos stabilnosti i miru vrati na svoje prijašnje razine i dodatno ojača s obzirom na moguće nove zadaće u 2018. Iznosi u nacrtu proračuna u tom su smislu ohrabrujući te bismo ih smatrali dobrom osnovom za pregovore o proračunu.

Proračun zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) iz kojeg se financiraju civilne misije kriznog upravljanja jednako je važan u tom smislu jer doprinosi uspostavi mira i sigurnosti diljem svijeta pa Vas molimo da ga zaštitite. Usto, odbor AFET želi istaknuti potrebu za dodatnim jačanjem Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), uključujući potporu za promatranje izbora.

U vremenu u kojem se sve češće rabe kibernapadi i kampanje dezinformiranja kako bi se ugrozio demokratski poredak u zemljama u susjedstvu EU-a, kao i u samome EU-u, također smatramo da je iznimno važno osigurati da se znatna sredstva namijene za suprotstavljanje tim prijetnjama.

I na kraju, u pogledu administrativnog proračuna Europske službe za vanjsko djelovanje, žalimo što prošlogodišnji prijedlog za prijenos proračunske linije za posebne predstavnike EU-a iz proračuna za ZVSP u ESVD, u skladu sa zaključcima Pregleda ESVD-a iz 2013., nije usvojen. Smatrali bismo primjerenim da se to pitanje opet stavi na raspravu jer bi takav potez doprinio daljnjoj konsolidaciji diplomatskih aktivnosti EU-a te doveo do ušteda, čime bi se ojačala učinkovitost i djelotvornost vanjske politike EU-a.

Bili bismo vrlo zahvalni kad bi se prijedlozi našeg odbora uzeli u obzir u pregovorima o proračunu.

S poštovanjem,

David McAllister      Cristian Dan Preda

Kopija: g. Siegfried Mureșan, izvjestitelj za proračun EU-a za 2018.


PRILOG: PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

Pismo koje je Reimer Böge, izvjestitelj Odbora za međunarodnu trgovinu, 23. lipnja 2017. poslao Siegfriedu Mureşanu, izvjestitelju odbora BUDG za proračun za 2018.

Prijevod

Predmet:  Mandat za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

U svojstvu izvjestitelja Odbora za međunarodnu trgovinu za proračun za 2018. želio bih Vas izvijestiti o prioritetima odbora INTA u pogledu proračuna za 2018. koje su koordinatori odbora INTA utvrdili 20. ožujka 2017.

Prije svega, odbor INTA smatra da bi proračun Europske unije odgovarajućom razinom financijskih sredstava trebao potkrijepiti činjenicu da je Komisija u svojem radnom programu trgovinu utvrdila kao jedan od glavnih prioriteta. Trgovina nije samo snažan instrument za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta u Europi, nego je i važan instrument vanjske politike kojim se europske vrijednosti promiču i izvan granica Unije. Trgovina, time što pruža bolje izglede za budućnost, lokalnim proizvođačima otvara nova tržišta i dovodi do izravnih stranih ulaganja, predstavlja također i instrument za stabiliziranje geopolitičke situacije u obližnjim zemljama.

Kako bi se uhvatilo u koštac s trgovinskim izazovima koji su posljedica promjena u geopolitičkom krajoliku, u budućnosti se očekuje jačanje zajedničke trgovinske politike. Trgovinska politika SAD-a otvara nove mogućnosti u nekoliko regija. Nadalje, trgovinski pregovori EU-a i dalje su u punom zamahu: među ostalim, ažuriraju se sporazumi s više latinoameričkih zemalja i Turskom, u tijeku su pregovori sa zemljama Mercosura, Japanom, Indonezijom i zemljama AKP-a te oni o Sporazumu o ulaganju s Kinom i o potpisivanju Sporazuma o trgovini uslugama (TiSA), a djeluje se i u okviru WTO-a. Aktualni i predstojeći pregovori iziskuju da službe Europske komisije, posebno one u Glavnoj upravi za trgovinu, nastave ulagati znatne napore i sredstva. Kako bi EU mogao uspješno voditi pregovore u skladu sa svojim ambicioznim trgovinskim programom, potrebno je u odgovarajućoj mjeri povećati proračun za trgovinske aktivnosti.

Također, valja napomenuti da rad na trgovinskim sporazumima ne prestaje njihovim sklapanjem. Nema sumnje da bi Europska unija profitirala dodjelom dostatnih sredstava za procjene u sredini razdoblja te ex post procjene o tome pridržavaju li se treće zemlje svojih obveza prema EU-u te za ostala politička pitanja poveza s trgovinskim sporazumima, poput provedbe ljudskih i radničkih prava. Te bi procjene trebale postati istaknuti dio proračunskih linija povezanih s trgovinskim aktivnostima jer se njima pokazuje djelotvornost trgovinske politike kao cjeline.

Pomoć povezana s trgovinom, kako je definirana strategijom EU-a “Pomoć za trgovinu”, još je jedan od važnih instrumenata za pružanje potpore naporima koje ulažu partnerske zemlje kako bi razvile i proširile svoju trgovinu u cilju povećanja gospodarskog rasta i smanjenja siromaštva.

Članovi odbora INTA zabrinuti su zbog činjenice da građani Unije izjednačuju globalizaciju s padom proizvodnje i gubitkom radnih mjesta u Europi. Kako bi povratila povjerenje tih građana, Komisija mora uložiti više napora u izradu učinkovitije komunikacijske strategije o trgovinskoj politici Unije (primjerice o trgovinskoj i investicijskoj strategiji EU-a „Trgovina za sve”), ali i o prednostima međunarodne trgovine.

U tom smislu htjeli bismo istaknuti da bi sva dostupna sredstva EU-a trebalo maksimalno iskoristiti kako bi se poboljšala internacionalizacija MSP-ova. S obzirom na to da su MSP-ovi zaslužni za veliki dio ukupnog broja radnih mjesta u Uniji, time bi se pomoglo smanjiti nezaposlenost i pojačati socijalnu koheziju unutar EU-a. Kako ti instrumenti već postoje, smatramo da bi bilo poželjno evaluirati i poboljšati njihovo djelovanje.

Na kraju, treba napomenuti da je kontrola naših granica i dalje jedan od najvećih izazova EU-a. Odbor INTA stoga ponovno ističe da bi za Europsku politiku susjedstva trebalo dodijeliti dostatna proračunska sredstva kako bi se našim bliskim partnerima, posebno onima iz Istočnog partnerstva te zemljama na koje su utjecali događaji arapskog proljeća, mogla pružiti odgovarajuća tehnička podrška i pomoć povezana s trgovinom. Odbor INTA inzistira, posebno kada je riječ o tim zemljama, da programi makrofinancijske pomoći moraju biti uključeni u proračun Unije, s obzirom na to da su se oni pokazali kao izuzetno korisni instrumenti za pružanje potpore partnerima u teškom financijskom položaju.

S poštovanjem,

Reimer Böge


PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

IPOL-COM-CONT D(2017)22966

Jean Arthuis

Predsjednik Odbora za proračune

Europski parlament

Bruxelles

Predmet:  Doprinos odbora za proračunski nadzor u pogledu mandata za trijalog o proračunu za 2018.

Poštovani g. Arthuis,

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u svom mandatu za trijalog o proračunu povede računa o sljedećem:

1.  Odbor prima na znanje da je do kraja 2016. riješeno pitanje neuobičajeno velikog broja zaostalih plaćanja, u skladu s planom plaćanja koji su Parlament i Vijeće dogovorili 2015. godine, te da su po prvi put od 2015. odobrena sredstva bila više nego dovoljna za podmirenje postojećih potreba.

2.  Odbor je, međutim, veoma zabrinut zbog činjenice da je razina nepodmirenih obveza (RAL) znatno porasla te da je ona krajem 2016. dosegla 238 milijardi EUR, iznos koji je u odnosu na 2015. porastao za 21 milijardu EUR, odnosno dvostruko više od prvotnog predviđenog; ističe da to stanje velikim dijelim posljedica izuzetno malog broja zahtjeva za plaćanja koje su države članice podnijele za razdoblje 2014. – 2020.;

3.  Odbor naglašava da bi takvo stanje doista moglo negativno utjecati na učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova jer u nekim državama članicama iznos doprinosa koji nije zatražen od Unije, zajedno sa zahtijevanim sufinanciranjem, premašuje 15 % ukupnih rashoda države, ako se u obzir uzmu posljednja dva financijska okvira, 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

4.  Odbor u tom smislu naglašava da se više od polovice neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru strukturnih fondova koja u programskom razdoblju 2007. – 2013. nisu dovela do plaćanja odnosi na pet država članica: Češku Republiku, Italiju, Španjolsku, Poljsku i Rumunjsku.

5.  Odbor duboko žali zbog toga što, posljedično, postoji rizik od toga da kašnjenja u izvršenju proračuna za programsko razdoblje 2014. – 2020. budu veća nego ona u programskom razdoblju 2007. – 2013. i izražava bojazan da bi sljedeći višegodišnji financijski okvir mogao započeti dosad nezabilježeno visokom razinom nepodmirenih obveza.

6.  Odbora pozdravlja činjenicu da je planom plaćanja usvojenim u ožujku 2015. poboljšano kratkoročno upravljanje novčanim tokom, ali ustraje u tome da je za rješavanje visoke razine nepodmirenih obveza potrebna dugoročnija perspektiva i iscrpna analiza temeljnih uzroka u cilju izrade učinkovite strategije kako do toga u budućnosti više ne bi dolazilo.

7.  Odbor naglašava da bi pokretanje članka 50. moglo prouzročiti probleme u načinu upravljanja proračunom EU-a, osobito kada je riječ o plaćanjima, i ističe da to ključno pitanje mora biti obuhvaćeno svakom vrstom prijelaznog ili konačnog sporazuma s bilo kojom državom članicom koja se povlači iz EU-a. Odbor poziva Komisiju da izračuna trošak izlaska iz EU-a u skladu s člankom 50. i priloži objašnjenje metodologije izračuna.

8.  Odbor zahtijeva da Komisija poduzme potrebne mjere kako bi se strogo poštovala pravila i vremenski okviri koji se odnose na nepodmirene obveze, među kojima su i:

•  zaključenje programa iz razdoblja 2007. – 2013. te opoziv sredstava za spomenute programe;

•  pravilna uporaba neto ispravka u području kohezije;

•  smanjenje novčanih iznosa u fiducijarnim ustanovama;

•  izrada planova plaćanja i predviđanja u područjima u kojima su nepodmirene obveze značajne; i

•  povrat neiskorištenog novčanog salda u financijskim instrumentima pod podijeljenim upravljanjem, kao i preostalih neiskorištenih sredstava u financijskim instrumentima pod neizravnim upravljanjem iz prethodnih višegodišnjih financijskih okvira za koje je isteklo razdoblje prihvatljivosti.

9.  Odbor zahtijeva od Komisije da u okviru upravljanja proračunom i financijama hitno razmotri ograničenja u pogledu kapaciteta te konkretne socioekonomske uvjete država članica koje su suočene s teškoćama i ponovno zahtijeva da Komisija uspostavi projekciju novčanog toka za razdoblje od sljedećih sedam do deset godina, koja bi se ažurirala na godišnjoj razini i kojom bi se obuhvatile proračunske gornje granice, potrebe za plaćanjima, ograničenja u pogledu kapaciteta i mogući opozivi sredstava, kako bi se bolje uskladila plaćanja i raspoloživa sredstva;

S poštovanjem,

Ingeborg Gräβle     Joachim Zeller

Predsjednica odbora CONT    Izvjestitelj za razrješnicu Komisiji


PRILOG: PISMO ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Predsjednica

D(2017)20505

Siegfried Mureşan

Glavni izvjestitelj za proračun za 2018.

Odbor za proračune

ASP 07F158

Bruxelles

Poštovani g. Mureşan,

U skladu s odlukom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane od 8. lipnja 2017., ovim putem bih Vam htjela, u svojstvu predsjednice odbora ENVI i stalne izvjestiteljice za proračun, prenijeti naše preporuke u pogledu mandata za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

Općenito gledano, željela bih u ime odbora ENVI ponovno naglasiti naše čvrsto uvjerenje da je postavljanje pitanja klimatske i resursne učinkovitosti u središte interesa od horizontalne važnosti za sve politike EU-a u pogledu ostvarenja ciljeva utvrđenih strategijom Europa 2020. Proračunom EU-a mora se pružiti potpora ispunjenju ciljeva Pariškog sporazuma, a ublažavanje klimatskih promjena i prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika mogući su samo ako se pruži odgovarajuća razina financijske potpore. Nadalje, projekti koji se financiraju europskim sredstvima ne bi smjeli imati nepovoljan utjecaj na taj prijelaz. U tom smislu, željela bih Vam skrenuti pozornost na izuzetno razočaravajuće podatke koje je nedavno objavio Revizorski sud, a prema kojima postoji ozbiljna opasnost da se neće ispuniti cilj prema kojemu bi se u razdoblju 2014. – 2020. najmanje 20 % proračuna EU-a trošilo na djelatnosti povezane s klimom. Željela bih stoga naglasiti da je potrebno uložiti maksimalne napore da se taj cilj ostvari.

Željela bih, također, u ime odbora ENVI pozvati da se u proračunu za 2018. dodijele odgovarajuća financijska sredstva kako bi se na cijelom teritoriju EU-a zajamčila dugoročna zaštita biološke raznolikosti. Potrebno je poboljšati i metodologiju praćenje rashoda za očuvanje biološke raznolikosti i integraciju zaštite biološke raznolikosti u proračun.

Nadalje, države članice koje poduzimaju napore kako bi se oporavile od gospodarske krize trebale bi na ekološke i klimatski prihvatljive politike, mjere i projekte gledati kao na priliku za poboljšanje javnog zdravlja i promicanje „zelenih” radnih mjesta i gospodarski rast malih i srednjih poduzeća. Zdravlje je samo po sebi vrijednost, ali i pretpostavka za promicanje rasta na europskoj razini.

Okoliš, klimatske promjene, javno zdravlje, civilna zaštita, zaštita potrošača, sigurnost prehrambenih proizvoda i hrane za životinje pitanja su od presudne važnosti za građane EU-a. Željela bih stoga naglasiti da bi gornje granice dogovorene u okviru višegodišnjeg financijskog okvira trebalo u potpunosti poštovati te da bi svaku promjenu kojom bi se smanjila planirana proračunska sredstva za navedene linije trebalo jasno odbaciti. Željela bih također naglasiti važnost programa LIFE i Zdravlje za rast, kao i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Nadalje, zbog programa koji su u središtu političkog i javnog interesa ne bi trebalo zanemariti manje programe.

Moram također naglasiti da smo osobito zabrinuti zbog proračunskih ograničenja kojima su zahvaćene decentralizirane agencije EU-a u nadležnosti našega Odbora, s obzirom na to da opseg njihovih zadaća stalno raste. Tim se agencijama, kako bi one mogle ispuniti svoj mandat i izvršiti svoje zadaće, mora omogućiti više financijskih sredstava i veći broj članova osoblja. Izražavamo snažnu zabrinutost zbog činjenice da je u većini tih agencija proteklih godina znatno smanjen broj zaposlenika iako se njihovo radno opterećenje povećalo. Stoga se snažno zalažemo za pristup prema kojem bi se specifične potrebe decentraliziranih agencija procjenjivale pojedinačno za svaku od njih.

Na kraju, odbor ENVI poziva da se povede računa o mogućim proračunskim implikacijama povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na agencije u njegovoj nadležnosti (s posebnim naglaskom na Europsku agenciju za lijekove) te na fondove i programe u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane.

Pismo sličnog sadržaja uputila sam i predsjedniku Odbora za proračune Jeanu Arthuisu.

S poštovanjem,

Adina-Ioana Vălean


PRILOG: PISMO ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Predsjednik

Jean ARTHUIS

Predsjednik

Odbor za proračune (BUDG)

Europski parlament

D(2017)25513

AA/lw

Strasbourg,

Predmet:  Prioriteti odbora ITRE za mandat za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.

Poštovani predsjedniče,

Kao predsjednik odbora ITRE i autor nacrta mišljenja o proračunu za 2018. te u svjetlu nadolazećeg tijaloga o proračunu, ovom bih Vas prilikom želio obavijestiti o prioritetima odbora ITRE za proračun za 2018.

Za početak bih želio zahvaliti izvjestitelju za proračun za 2018. Siegfriedu Mureşanu na konstruktivnoj razmjeni mišljenja s članovima odbora ITRE održanoj 25. travnja 2017., kao i na korisnim informacijama o postupku koje smo tijekom proteklih nekoliko mjeseci dobivali od tajništva odbora BUDG.

Europski je parlament 15. ožujka 2017. usvojio rezoluciju o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018. (2016/2323(BUD)). U ime odbora ITRE proučio sam opće smjernice za pripremu proračuna za 2018. i zadovoljan sam činjenicom da su glavni prioriteti odbora ITRE za proračun za 2018. koji su istaknuti tijekom razmjene mišljenja 25. travnja 2017. već dobro okvirno izneseni.

Odbor ITRE u potpunosti se slaže da će proračun EU-a pružiti konkretne odgovore na izazove s kojima se EU suočava i da je proračun EU-a i dalje dio rješenja za te probleme. To je osobito točno kada je riječ o ulaganjima u područje istraživanja i inovacija, u kojem je zbog nedostatnog financiranja za Obzor 2020. stopa uspješnosti prijava bila niska. Iznimno je zabrinjavajuće da se još veći broj visokokvalitetnih prijedloga čija je ocjena projektnog prijedloga iznad praga ne može financirati – tek je otprilike jedna četvrtina visokokvalitetnih prijedloga izabrana za financiranje. S obzirom na to da su najniže stope financiranja visokokvalitetnih prijedloga zabilježene u „budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju” u okviru instrumenta za MSP-ove, kao i u uključivim, inovativnim i promišljajućim društvima, odbor ITRE pozdravlja povećanje u tim proračunskim linijama u okviru proračuna za 2018.

Odbor ITRE također pozdravlja povećanje proračunskih sredstava za većinu društvenih izazova u okviru programa Obzor 2020.

Odbor prima na znanje predloženo povećanje za pripremno djelovanje za suradnju u području obrane i sigurnosti i ističe da je za navedeni okvir istraživanja u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2020. potrebno izdvojiti dodatna sredstva jer je to politička inicijativa koja ima znatan učinak na proračun EU-a; tu inicijativu ne bi trebalo realizirati na račun postojećih sredstava za istraživanja.

Odbor ITRE također naglašava važnost financiranja završnih faza istraživanja kako bi se znanstvene inovacije iz laboratorija mogle razviti u komercijalni poslovni proizvod. Pozdravljamo i vašu usmjerenost na uspješnost mlađe generacije i stoga također pozivamo Komisiju da mladim istraživačima pruži veću potporu, posebice u obliku dodjele primjerenih sredstava istraživačima na početku karijere.

Program COSME pokazao se korisnim i toplo pozdravljamo potporu koju je vaš odbor iskazao u pogledu povećanja odobrenih sredstava za program COSME, s obzirom na to da su MSP-ovi važan dio europskog gospodarstva i da su zaslužni za velik broj radnih mjesta u EU-u.

Kada je riječ o području energetske politike odbor ITRE podsjeća na to da bi trebalo pridati veću važnost proračunskim područjima namijenjenim za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i izgradnju gospodarstva s niskim razinama emisija ugljika kako bi se postigli ciljevi energetske unije i europski ciljevi u području klime. U tu je svrhu potrebno osigurati dostatna sredstva za projekte od zajedničkog interesa čiji je cilj zajamčiti diversifikaciju izvora energije i opskrbnih pravaca te povezanost plinskih i elektroenergetskih mreža, kao i dodatna sredstva za tehničku pomoć EFSU-a kako bi se objedinili i pokrenuli projekti u području pametnih mreža, energetske učinkovitosti i obnovljive energije. 

Iz tog razloga kao i radi poboljšanja međusobne povezanosti naših energetskih, prometnih i digitalnih mreža, odbor ITRE uviđa važnost Instrumenta za povezivanje Europe i stoga pozdravlja povećanje njegova proračuna za 2018.

Zbog istaknute važnosti programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe odbor ITRE ipak predlaže da se godišnji iznosi proračunskih linija za te programe, koji su smanjeni da bi se osigurala sredstva za jamstveni fond EFSU-a, vrate na svoju početnu razinu. To bi se povećanje moglo financirati upotrebom svih raspoloživih financijskih sredstava u skladu s postojećom Uredbom o VFO-u. U tom kontekstu odbor ITRE podsjeća na to da se tijekom pregovora o EFSU-u Parlament obvezao na to da će što više smanjiti negativan učinak na ta dva programa, čije su financijske omotnice već tijekom pregovora o VFO-u 2014.–2020. doživjele znatne rezove u usporedbi s prijedlogom Komisije.

Premda je EFSU vrlo uspješan instrument, zabrinuti smo da bi zbog njegova produljenja i povezanog povećanja jamstvenog fonda za 2 milijarde EUR moglo doći do dodatnog slabljenja programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe. Stoga apeliramo na izvjestitelja da stane u obranu tih programa.

S obzirom na decentralizirane agencije Unije koje imaju važne izvršne zadaće u postizanju političkih ciljeva EU-a koji su u području nadležnosti odbora ITRE, smatramo da bi 2018. trebalo završiti sa smanjenjem broja zaposlenika za 5 % kao i s provedbom baze za preraspodjelu osoblja. Odbor ITRE zabrinut je da iznosi navedeni u Komisijinom nacrtu proračuna za 2018. nisu dovoljni za zadovoljavanje stvarnih financijskih potreba Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER). Stoga naglašavamo da je za ACER potrebno osigurati odgovarajuća sredstva i osoblje zbog novih zadaća koje je toj agenciji povjerilo zakonodavno tijelo. Nadalje, premda su povećana proračunska sredstva za Agenciju za europski GNSS, broj dodatnih radnih mjesta za tu agenciju i dalje je nedovoljan za izvršavanje novih zadaća koje su joj dodijeljene zakonodavstvom.

U okviru proračuna za 2018. posebna će se pozornost posvetiti i novim zakonodavnim inicijativama kao što je WIFI4EU, čija je proračunska linija uspostavljena tek prošle godine. U tom pogledu odbor ITRE toplo pozdravlja činjenicu da su pojačanja na temelju revizije VFO-a 2014.–2020. na sredini razdoblja provedbe već uvrštena u nacrt proračuna za 2018. i inzistira na tome da se ne odustane od obećanog ulaganja u iznosu od 120 milijuna EUR u inicijativu WIFI4EU u razdoblju između 2017. i 2019.

Odbor ITRE također primjećuje da su u proračunu za 2018. povećana sredstva za programe pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona. Uviđajući da je za to potrebna europska financijska pomoć, odbor ITRE žali zbog kašnjenja u tom procesu. Stoga bismo pozdravili oprezno i pomno analizirano povećanje odgovarajućih proračunskih linija.

Na kraju, odbor ITRE zadovoljan je što je Parlament u svojoj Rezoluciji o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018. ponovno pozvao na to da se u proračunu EU-a zajamči odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja. Neuspjeh Unije da ispuni svoje pravne i političke obveze u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja može ozbiljno naštetiti njezinoj pouzdanosti i iznimno cijenimo vaše stalne napore da se taj problem riješi.

Bili bismo vrlo zahvalni kada bi odbor BUDG uzeo u obzir ova razmatranja prilikom izrade izvješća o mandatu za trijalog i radujemo se nastavku suradnje između naših dvaju odbora tijekom cijelog proračunskog ciklusa za 2018.

S poštovanjem,

(potpis)

Jerzy Buzek

cc: g. Siegfried Mureşan, izvjestitelj za proračun za 2018.


PRILOG: PISMO ODBORA ZA RIBARSTVO

Pismo od 27. travnja 2017. koje je Alain Cadec, predsjednik Odbora za ribarstvo, poslao Siegfriedu Mureşanu, glavnom izvjestitelju za proračun EU-a za 2018.

Prijevod

Predmet:  Prioriteti odbora PECH za proračun Komisije za 2018.

Poštovani kolega,

Odbor za ribarstvo odlučio je obavijestiti Odbor za proračune o svojim stajalištima i prioritetima za proračun Komisije za 2018. u okviru pisanog postupka i u obliku pisma usvojenog tijekom zadnjeg sastanka Odbora 25. travnja 2017.

Odbor za ribarstvo prima na znanje stajalište Vijeća o tome da će se u okviru proračuna za 2018. i korektivnih proračunskih instrumenata strogo poštovati relevantne gornje granice u skladu s Uredbom o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020. Vijeće ističe da je potrebno ostaviti dostatne razlike do gornje granice kako bi se mogli rješavati nepredviđeni događaji.

Financijska sredstva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) sadržana su u dijelu III. i glavi 11.: „Pomorstvo i ribarstvo”, Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) te u obveznim doprinosima regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i sporazumima o održivom ribarstvu.

Odbor za ribarstvo smatra da bi sljedeće prioritete trebalo uključiti u mandat za trijalog:

1. Odbor za ribarstvo izražava zabrinutost u odnosu na izjavu Vijeća (o tome da će se u okviru proračuna za 2018. i korektivnih proračunskih instrumenata strogo poštovati relevantne gornje granice u skladu s Uredbom o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020.).

Proračunom za EFPR ne bi se trebale financirati nove inicijative na štetu postojećih programa i politika Unije. Kako bi fondovi mogli ispuniti svoje ciljeve, smanjenje proračunskih sredstava ne smije utjecati na odobrena sredstva EFSU-a u pogledu EFPR-a, Obzora 2020. i Programa za konkurentnost malih i srednjih poduzeća. Potreba koju ističe Vijeće za ostavljanjem dostatnih razlika do gornje granice kako bi se mogli rješavati nepredviđeni događaji nije realistična za rješavanje mogućih novih i nepredviđenih događaja u bliskoj budućnosti.

S obzirom na to da više od 60 % opskrbe proizvodima ribarstva u EU-u dolazi iz međunarodnih voda i isključivih gospodarskih pojaseva trećih zemalja, u okviru godišnjeg proračuna za 2018. moraju se izračunati odgovarajuće i pouzdane proračunske odredbe, osobito s obzirom na predviđeno obnavljanje protokola s Kraljevinom Maroko i republikama Kabo Verde, Côte d’Ivoire, Sveti Toma i Prinsipe i Madagaskar.

2. skreće pozornost na odluku Ujedinjene Kraljevine da napusti EU, a koja će utjecati na VFO za razdoblje 2014. – 2020. Odbor za ribarstvo ističe da se zbog Brexita postupku uspostave novog financijskog okvira za proračun mora pridati najveća moguća važnost. Veći stupanj dodatne fleksibilnosti proračuna EU-a neophodan je za postizanje ciljeva Unije.

Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a značio bi gubitak pristupa znatnim ribolovnim resursima, s važnim posljedicama na ribarsku industriju i sastav europske flote. Odbor za ribarstvo ukazuje na činjenicu da postoje priobalne zajednice u kojima oko 65 % radnih mjesta ovisi o sektoru ribarstva; potiče Komisiju da poduzme odgovarajuće i hitne financijske mjere kako bi se zajamčila gospodarska i socijalna kohezija tog područja uzimajući u obzir pregovore o Brexitu.

Odbor za ribarstvo izražava ozbiljnu sumnju u to da bi se trenutačnim financijskim sredstvima dostupnima za sektor ribarstva ta situacija mogla riješiti na zadovoljavajući način.

S poštovanjem,

Alain CADEC


PRILOG: PISMO ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Predsjednik

IPOL-COM-LIBE D (2017)19959        D 308218      19.05.2017

Jean Arthuis

Predsjednik Odbora za proračune

ASP 09G205

Predmet:   Prioriteti odbora LIBE u pogledu nacrta proračuna za 2018.

Poštovani predsjedniče,

Obraćam Vam se u vezi s prioritetima odbora LIBE u pogledu pregovora o nacrtu proračuna za 2018.

Odbor LIBE pozdravlja nedavni dogovor o preispitivanju VFO-a na sredini razdoblja i veću fleksibilnost koja bi tako mogla nastati pri izvršenju proračuna za 2018., kako je navela Europska komisija u svojoj izjavi o tom pitanju. Načelno pozdravljamo dogovor o povećanju naslova 3 za iznos od 2,55 milijarde EUR iznad njegove gornje granice za razdoblje 2018. – 2020. No željeli bismo istaknuti da je taj iznos utvrđen na temelju svih poznatih zakonodavnih prijedloga na kraju 2016., uključujući financijski učinak revizije dublinskog zakonodavstva (oko 460 milijuna EUR godišnje) koje do danas nije usvojeno (svibanj 2017.) te da je Komisija otad iznijela nove prijedloge.

Povrh toga, u tu omotnicu od 2,55 milijardi EUR nisu uvrštene brojne nove financijske potrebe u vezi s daljnjim razvojem politike u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Imajući u vidu moguće nepredvidive događaje u preostalom razdoblju VFO-a moguće je da iznos od 2,55 milijarde EUR neće biti dovoljan.

Dovoljno je podsjetiti na to da su samo za 2017. instrument fleksibilnosti i pričuva za nepredviđene izdatke mobilizirani u iznosu od 1,7 milijardi EUR kako bi se povećala gornja granica naslova 3 tako da će biti potrebni znatni napori kako bi se utvrdili prioriteti za iznos u visini od 2,55 milijuna EUR za razdoblje 2018. – 2020. Prioriteti odbora LIBE u pogledu pregovora o nacrtu proračuna za 2018. podijeljeni su na tri šire političke kategorije: (1) azil i migracije, (2) upravljanje vanjskim granicama EU-a i (3) unutarnja sigurnost Unije. Za svaku od tih triju političkih kategorija niže su navedeni prioriteti odbora LIBE u pogledu potrošnje za 2018.:

1) U području azila i migracija prvi je prioritet odbora LIBE zajamčiti dostatna financijska sredstva za instrument za hitnu humanitarnu pomoć unutar Unije jer je taj mehanizam ključan za brz odgovor na humanitarne krize na području EU-a. Drugi je prioritet financiranje aktivnosti povezanih s prihvatom i integracijom osoba koje traže međunarodnu zaštitu u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju. Treći prioritet je osigurati dostatna financijska sredstva za pretvaranje Europskog potpornog ureda za azil u potpuno operativnu Agenciju Europske unije za azil.

2) U pogledu kontrole i upravljanja vanjskim granicama EU-a prvi prioritet odbora LIBE je nastaviti na odgovarajući način financirati Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu kako bi što je moguće brže postala potpuno operativna. Drugi prioritet je financiranje održavanja i razvoja postojećih i budućih informacijskih sustava EU-a financiranjem odgovarajućih aktivnosti u okviru proračuna agencije eu-LISA. Odbor LIBE želi posebno skrenuti pozornost na broj zaposlenih u agenciji eu-LISA koji mu se ne čini dovoljan s obzirom na opseg aktualnih i budućih projekata koji su u nadležnosti te Agencije. Stoga odbor LIBE preporučuje odgovarajuće povećanje broja zaposlenih u Agenciji.

3) U vezi s upravljanjem unutarnjom sigurnošću unutar Unije prvi prioritet odnosi se na mjere za jačanje policijske i pravosudne suradnje u okviru Europskog programa sigurnosti, čiji je cilj učinkovitija borba protiv terorizma i prekograničnog kriminala. To bi trebalo obuhvatiti odgovarajuće mjere u planovima rada relevantnih agencija, razvoj aktualnog sustava SIS II koji je predložila Komisija te budući razvoj u području kaznenog progona u vezi s informacijskim sustavima EU-a. Stoga odbor LIBE traži odgovarajuću dodjelu sredstava za Eurojust. Drugi prioritet je financiranje mjera za borbu protiv kibernetičkog kriminala u skladu s prioritetima u području zaštite podataka i sigurnosti podataka te Europskim programom sigurnosti i revidiranom strategijom Europske unije za kibersigurnost koja se očekuje u drugoj polovini 2017.

Odbor LIBE želio bi skrenuti pozornost na to da vanjski programi koji nisu u području njegovih nadležnosti utječu na potrebe za financiranjem unutar Unije. Stoga odbor LIBE naglašava važnost efikasnog i učinkovitog programiranja i praćenja sredstava dodijeljenih u okviru instrumenata Unije za vanjsko financiranje.

Naposljetku, odbor LIBE želio bi preporučiti da Parlament pozove Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako bi se osiguralo da se sredstva koja nisu iskorištena u okviru privremenog mehanizma premještanja u korist Italije i Grčke, koji prestaje vrijediti u rujnu 2017. preraspodjele u naslov 3.

S poštovanjem,

Claude MORAES


PRILOG: PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA

Pismo od 1. lipnja 2017. koje je predsjednica Odbora za ustavna pitanja Danuta Maria Hübner poslala predsjedniku Odbora za proračune Jeanu Arthuisu

Prijevod

Predmet:  Prioriteti odbora AFCO za mandat za trijalog o proračunu za 2018.

Poštovani predsjedniče,

Odbor za ustavna pitanja kojemu sam predsjednica svjestan je da je ovogodišnji proračunski postupak započet nešto kasnije nego što je to uobičajeno, s obzirom na to da je Komisija svoj Izvještaj o projekcijama predstavila 30. svibnja 2017. Kako je zbog toga kašnjenja rok za usvajanje Vašeg Izvješća o mandatu za trijalog o proračunu za 2018. veoma kratak, u svojstvu izvjestitelja za mišljenja odbora AFCO za proračun za 2018. dobila sam mandat pripremiti naš doprinos tom nacrtu izvješća u obliku pisma u kojem se naznačuju prioriteti odbora AFCO za proračunu za sljedeću godinu.

Odbor za ustavna pitanja stoga bi Vam želio skrenuti pozornost na sljedeća prioritetna područja koja zaslužuju da ih se razmotri tijekom ovogodišnjih pregovora o proračunu:

– Komunikacija s građanima trebala bi biti među glavnim proračunskim prioritetima za sve europske institucije u 2018., ne samo zbog predstojećih europskih izbora 2019. godine nego i kako bi se zajamčila široka javna debata i sudjelovanje građana u raspravi o budućnosti Europe kao odgovor na Bijelu knjigu Komisije koja je predstavljena početkom ove godine. U tu svrhu, Europski javni prostori, koji su već prisutni u 18 država članica, mogli bi poslužiti kao korisni komunikacijski kanali za dijalog s građanima, a 2018. bi mogla biti godina za širenje njihovih aktivnosti;

– U pogledu proračuna samog Parlamenta, odbor AFCO izražava zadovoljstvo činjenicom da se komunikacijska strategija za 2019. razrađuje uzimajući u obzir iskustva stečena u izbornoj kampanji 2014. godine. Od ključne je važnosti spriječiti i najmanje smanjenje odaziva birača i stoga u središte komunikacijske strategije Parlamenta treba postaviti komunikaciju i dijalog s građanima preko svih raspoloživih kanala. Građanima bi trebalo pružiti osjećaj da su uključeni, zastupljeni i pozvani na sudjelovanje. U tu svrhu, komunikacijsku strategiju valjalo bi u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti s prijedlogom reforme izbornog zakona EU-a koji je Parlament usvojio 11. studenog 2015.

– U pogledu stalnih proračunskih prioriteta odbora AFCO, zadovoljstvo mi je primijetiti da su povećana i odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za program Europa za građane, kao i da su povećana odobrena sredstva za preuzimanje obveza za program Prava, jednakost i građanstvo. Ipak, sa zabrinutošću primjećujem blago smanjenje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za europsku građansku inicijativu. S obzirom na to da su ti instrumenti ključni za jačanje procesa participativne demokracije u EU-u te za izgradnju povjerenja i razumijevanja građana za europske stavove i politiku, odbor AFCO izražava želju da se tim programima i s njima povezanim komunikacijskim strategijama dodijele odgovarajuća financijska sredstva potrebna za ispunjenje njihovih ciljeva.

Uvjerena sam da će Odbor za proračune razmotriti naše prijedloge pri pripremi mandata za trijalog o proračunu za 2018. godinu.

S poštovanjem,

prof. Danuta Hübner

cc.  Siegfried Mureşan, izvjestitelj odbora BUDG za proračun za 2018. – dio III., Komisija

  Richard Ashworth, izvjestitelj odbora BUDG za proračun za 2018. – ostali dijelovi


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Esteban González Pons, Clare Moody, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Paul Rübig, Patricija Šulin, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Nicola Caputo, Anneli Jäätteenmäki, Ivana Maletić, Stanisław Ożóg, Tomáš Zdechovský


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBOR

22

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Gérard Deprez, Anneli Jäätteenmäki

PPE

Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Esteban González Pons, Ivana Maletić, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Inese Vaidere, Tomáš Zdechovský, Patricija Šulin

S&D

Nicola Caputo, Eider Gardiazabal Rubial, Clare Moody, Isabelle Thomas, Tiemo Wölken, Manuel dos Santos

Verts/ALE

Indrek Tarand

3

-

EFDD

Jonathan Arnott

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Younous Omarjee

2

0

ECR

Richard Ashworth, Stanisław Ożóg

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti