IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
17.7.2017 - (COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD)) - ***I
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Norbert Lins
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
(COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0479),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0330/2016),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2016.[1],
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 22. ožujka 2017.[2],
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0262/2017),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava -1. (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(-1) U obzir treba uzeti Protokol br. 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji. |
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava -1.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(-1.a) U obzir treba uzeti Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. |
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 |
(3) Vijeće je 5. listopada 2016. ratificiralo Pariški sporazum u ime Unije nakon što je Europski parlament 4. listopada 2016. dao suglasnost. Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Ova je Uredba u tom smislu dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je navedeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 Unija i dalje treba biti vodeći primjer i povećati svoje napore u pogledu klime na razine koje su u skladu s ciljem Pariškog sporazuma. |
|
__________________ |
__________________ |
|
10 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx |
10 http://www4.unfccc.int/ndcregistry/pages/Party.aspx?party=EUU |
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Kako bi postigle taj cilj, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. |
(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine, što podrazumijeva početak razdoblja negativnih emisija na globalnoj razini, tijekom kojega će šume, poljoprivredna zemljišta i močvare, uključujući tresetišta, imati ključnu ulogu. Pariškim sporazumom također se želi ojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, u kontekstu održivog razvoja i napora u suzbijanju siromaštva, uključujući povećanje sposobnosti prilagodbe nepovoljnim učincima klimatskih promjena i poticanja klimatske otpornosti i razvoja niskih emisija stakleničkih plinova, na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane. Pariškim su sporazumom stranke također prepoznale apsolutan prioritet očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja gladi, a posebno aspekte sustava za proizvodnju hrane koji su prije svega osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena. Da bi se ostvarila svrha Pariškog sporazuma, nužno je da stranke povećaju svoje zajedničke napore za ublažavanje klimatskih promjena i ograničavanje globalnog zagrijavanja. Stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. Stranke Pariškog sporazuma također su suglasne da bi mjere prilagodbe trebale biti potpuno transparentne, uzimajući u obzir ekosustave, te da bi se trebale voditi i temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama. |
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(4.a) Nužno je da se šumama gospodari na održiv način u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama, razvijenima u okviru postupka Forest Europe. Tim se postupkom održivo gospodarenje šumama definira kao upravljanje i korištenje šumama i šumskim zemljištima na način i tempom kojim se održava njihova bioraznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost i njihov potencijal da sada i u budućnosti ispunjavaju važne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i to na način kojim se ne nanosi šteta drugim ekosustavima. Za takvo je gospodarenje također nužno da se u tom kontekstu prepozna uloga pošumljavanja. |
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.b (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(4.b) Da bi se postigle negativne razine emisija potrebne za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, obračunski sustav u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) mora biti postojan. Budući da su uklanjanja iz sektora LULUCF reverzibilna, trebalo bi ih se smatrati posebnim stupom u okviru klimatske politike Unije. |
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(5) Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020. |
(5) Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Osim toga, provedbom tehnoloških rješenja u sektorima poljoprivrede i šumarstva pridonosi se povećanju proizvodnje i smanjenju ekološkog otiska. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020. |
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6) Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. |
(6) Sektor LULUCF vrlo je izložen i vrlo osjetljiv na klimatske promjene. Istovremeno, taj sektor ima ogroman potencijal pružiti dugoročne klimatske koristi i znatno doprinijeti ostvarivanju dugoročnih klimatskih ciljeva na razini Unije i na međunarodnoj razini. Sektor LULUCF doprinosi ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Sektor također pruža biomaterijale kojima se u određenoj mjeri fosilno ili ugljično intenzivni materijali mogu zamijeniti obnovljivom niskougljičnom biomasom iz šuma. U pogledu takve zamjene potrebno je voditi računa o cijelom životnom vijeku tih materijala, od proizvodnje sirovina do prerađivačke i proizvodne faze. Biogospodarstvo, uključujući zamjenu materijala, na primjer u građevinarstvu, te uključujući bioenergiju, ima važnu ulogu prijelazu na gospodarstvo bez fosilnih goriva. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika i u skladu s Pariškim sporazumom ključno je održivo gospodarenje šumama i resursima te dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. S obzirom na duge vremenske okvire u sektoru LULUCF potrebne su dugoročne strategije kako bi se omogućila održiva ulaganja na duge staze. |
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.a) Unija bi trebala postati vodeći akter u promicanju i izvozu istraživanja i ulaganja u održive, napredne i inovativne prakse, tehnike i ideje u sektoru LULUCF, kao i u širenju zelenih tehnologija, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i istovremenog očuvanja proizvodnje hrane, čime će pružiti primjer svojim međunarodnim partnerima, što uključuje zemlje u razvoju. U tom bi kontekstu trebalo poboljšati učinkovitu suradnju i partnerstvo s akterima iz privatnog sektora, posebno s malim i srednjim poduzećima. |
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.b (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.b) Davanje prioriteta financiranju istraživanja u području klimatskih promjena povećalo bi ulogu sektora LULUCF u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima. Jačanje programa Unije za istraživanje i inovacije planiranog za razdoblje 2021. – 2028. u sektoru LULUCF posebice bi doprinijelo, među ostalim, produbljivanju i širenju znanstvenog znanja i znanja lokalnih zajednica o uspješnosti tog sektora, ubrzavanju održivih inovacija, poticanju prijelaza na digitalno doba, modernizaciji obrazovanja i osposobljavanja, jačanju otpornosti sektora LULUCF i nadziranju bioraznolikosti i ljudskog djelovanja. |
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.c (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.c) Potrebno je ojačati istraživanja povezana s ulogom mrtvog drva, osobito nadzemnog i podzemnog mrtvog drva u šumama kojima se ne gospodari i u šumama kojima se gospodari, kako bi se poboljšala točnost obračunavanja emisija ugljika u šumama i izračun neto emisija ugljika u ekosustavu. Količina dokaza je ograničena, no oni pokazuju da mrtvo drvo može biti velik spremnik ugljika i da bi ostavljanje mrtvog drva na terenu moglo, među ostalim, imati važnu ulogu u pogledu bioraznolikosti i biti važan dio strategije ublažavanja emisija stakleničkih plinova. Ta je činjenica relevantna s obzirom na to da gospodarenje šumama može pogodovati uklanjanju mrtvog drva, primjerice, u energetske svrhe, a svaka odluka koja se odnosi na ispravne načine ublažavanja i prilagodbe trebala bi biti informirana i znanstveno utemeljena. Za ta bi se istraživanja u razdoblju 2017. – 2020. trebala dodijeliti namjenska sredstva. |
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.d (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.d) Unija je preuzela obveze u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, koji se mogu ispuniti samo uz pomoć pravilnog gospodarenja šumama i predanosti usporavanju i poništavanju krčenja šuma te poticanjem ponovnog pošumljavanja. |
Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.e (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.e) Kada je riječ o krčenju tropskih šuma, potrebno je zajamčiti holistički pristup, pri čemu treba uzeti u obzir sve razloge zbog kojih dolazi do krčenja šuma, kao i cilj koji je Komisija iznijela na pregovorima u okviru UNFCCC-a o zaustavljanju globalnog smanjenja šumskih površina najkasnije do 2030. i smanjenju ukupnog krčenja tropskih šuma za barem 50 % do 2020. u odnosu na trenutačne razine. |
Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.f (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.f) Šumarstvom i šumama treba gospodariti na odgovoran način te bi šumarstvo i šume trebali doprinositi gospodarskom razvoju zemlje i pružati održive ekonomske prilike poljoprivrednicima, pod uvjetom da ne dođe do krčenja šuma u osjetljivim ekosustavima i širenja plantaža na tresetištima, da se plantažama upravlja pomoću modernih agroekoloških tehnika kako bi se štetne ekološke i društvene posljedice svele na najmanju moguću mjeru, te da se poštuju zemljišna prava, prava autohtonih zajednica te ljudska prava i prava radnika. |
Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.g (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.g) Naprednim i održivim praksama gospodarenja može se znatno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. Potrebno je promicati razvoj inovativnih praksi i poticati vlasnike zemljišta na primjenu naprednih praksi gospodarenja, kao što su precizna poljoprivreda, precizno šumarstvo i digitalizacija poljoprivrede. Nadzor preko geoinformacijskih sustava i promatranja Zemlje te razmjena najboljih praksi mogući su načini da se državama članicama pomogne u ostvarenju njihovih ciljeva te bi ih stoga trebalo poticati. |
Amandman 16 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.h (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.h) Agroekologijom se olakšava prijelaz s linearnih prehrambenih sustava na kružne sustave kojima se oponašaju prirodni ciklusi i kojima bi se mogao smanjiti ugljični i ekološki otisak hrane i poljoprivrede. Važno je promicati agroekologiju i agrošumarstvo s obzirom na njihov doprinos ublažavanju klimatskih promjena. |
Amandman 17 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(7) Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke. |
(7) Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se u bilo kojim okolnostima trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, uključujući poljoprivrednike i šumare, a tijekom provedbe ove Uredbe države članice trebaju izbjegavaju takve obveze. |
|
__________________ |
__________________ |
|
11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.). |
11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.). |
Amandman 18 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(7.a) Poljoprivreda i korištenje zemljišta sektori su koji imaju izravan i znatan učinak na biološku raznolikost Unije i usluge ekosustava. Stoga je važan cilj politika koje se odnose na te sektore zajamčiti usklađenost s ciljevima strategije biološke raznolikosti Unije. K tome, postoje druge politike Unije kojima se mogu poticati prakse koje obuhvaćaju više od minimalnih pravnih zahtjeva, nadilaze dobru standardnu praksu te doprinose stvarnoj prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena te održavanju ponora ugljika, u okviru pružanja javnih dobara. Potrebno je poduzeti mjere provedbe i podupiranja aktivnosti povezanih s pristupom ublažavanja i prilagodbe u području cjelovitog i održivog gospodarenja šumama i poljoprivrednim zemljištima. Unatoč potvrđenom ograničenom potencijalu za smanjenje emisija koje nisu C02, poljoprivreda mora dati svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena. To se među ostalim može postići poticanjem poboljšanja plodoreda kako bi se povećao sadržaj organskog ugljika u tlu. Države članice i Komisija trebaju zajamčiti usklađenost između ZPP-a i ove Uredbe. |
Amandman 19 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7.b (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(7.b) Močvarna zemljišta najučinkovitiji su ekosustav za skladištenje CO2. Propadanje močvarnih zemljišta u Uniji stoga nije samo problem u pogledu bioraznolikosti nego i velik klimatski problem. Zaštitom i obnovom močvarnih zemljišta mogu se istovremeno povećati napori u području očuvanja i smanjiti emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. U tom kontekstu treba voditi računa o IPCC-ovoj reviziji Smjernica iz 2006., planiranoj za 2019. |
Amandman 20 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 8. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8) Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a. |
(8) Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a. S obzirom na vodeću ulogu Unije u području klime, države članice trebale bi odstupati od te zadane vrijednosti samo za pošumljena zemljišta i samo u vrlo ograničenim okolnostima za koja postoji opravdanje u smjernicama IPCC-a. U pogledu mogućnosti odstupanja u obzir se uzimaju različite prirodne i ekološke okolnosti između država članica i posljedično različite osobine njihovih šumskih zemljišta. |
Amandman 21 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji. |
(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja, koje se znatno razlikuju među državama članicama. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina kako bi se pristupilo pitanju učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu poput primjerice nemogućnosti gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj zbog okupacije njezina teritorija, Domovinskog rata, ratnih i poratnih okolnosti. Odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi jamčiti usklađenost i uvjete održivog gospodarenja šumama u okviru Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi (Forest Europe). U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti transparentan postupak kojim bi države članice poboljšale mogućnost provjere i kvalitetu obračuna u ovoj kategoriji. |
Amandman 22 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(9.a) Emisije iz drvnih proizvoda u sektoru LULUCF mogle bi zamijeniti emisije u sektorima ETS-a i sektorima na koje se primjenjuje Uredba o raspodjeli tereta, a ovom se Uredbom to može naglasiti i uzeti u obzir. |
Amandman 23 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(10) Kad Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. |
(10) Stručni revizijski tim trebao bi biti uspostavljen radi preispitivanja nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301). Stručni revizijski tim trebao bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka, te bi trebalo odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. Stručni revizijski tim trebao bi savjetovati Stalni odbor za šumarstvo, osnovan u skladu s Odlukom Vijeća 89/367/EEZ, kao i dionike i civilno društvo u vezi s preispitivanjem nacionalnih računskih planova za šumarstvo. |
Amandman 24 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode. |
(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu učinkom zamjene (uzimajući u obzir energetski intenzitet te intenzitet emisija ugljičnog dioksida u ostalim sektorima, npr. pri proizvodnji cementa nastaje otprilike 8 % ukupnih svjetskih emisija ugljičnog dioksida) i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da prepoznaju i potiču povećano korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom umjesto njihova korištenja u energetske svrhe. Kako bi se dodatno promicao i obuhvatio pozitivan učinak zamjene, Komisija s pomoću delegiranih akata treba u izračune za drvne proizvode uključiti više proizvoda. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode. |
Amandman 25 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja. |
(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Države članice trebalo bi poticati na ulaganja u preventivno djelovanje, kao što je održivo gospodarenje, kako bi se umanjili rizici povezani s prirodnim nepogodama i tako izbjegao negativan utjecaj na šumski ponor ugljika. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja. |
Amandman 26 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(14) Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe. |
(14) Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe bez narušavanja opće ciljane vrijednosti smanjenja stakleničkih plinova Unije. Države članice trebale bi također moći iskoristiti do 280 milijuna tona ukupnih neto uklanjanja iz kombiniranih obračunskih kategorija iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojim se gospodari, močvarnih zemljišta kojima se gospodari, te ondje gdje je to primjenjivo i u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. [2017/...] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., šumskih zemljišta kojima se gospodari kako bi osigurale ispunjavanje svojih obveza u skladu s Uredbom (EU) [2017/...] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. |
Amandman 27 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(15) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu integriranog upravljanja energetskom unijom, za što je prijedlog predviđen do kraja 2016. u programu rada Komisije. |
(15) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu prijedloga uredbe o upravljanju energetskom unijom, koji je Komisija podnijela 30. studenog 2016. |
Amandman 28 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(15.a) U okviru UNFCCC-a od Unije i njezinih država članica zahtijeva se da uspostave, redovito ažuriraju i objavljuju nacionalne inventare antropogenih emisija prema izvoru i uklanjanja prema ponoru svih stakleničkih plinova uporabom usporedivih metodologija dogovorenih u okviru Konferencije stranaka te da o tome izvješćuju Konferenciju stranaka. Inventari stakleničkih plinova važni su za praćenje provedbe dekarbonizacije te za procjenu usklađenosti sa zakonodavstvom koje se odnosi na klimu. Obveze država članica u vezi s uspostavom i upravljanjem nacionalnim inventarima utvrđene su u prijedlogu uredbe o upravljanju energetskom unijom. |
Amandman 29 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 17. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17) Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i europskim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey) i Europski program za promatranje Zemlje Copernicus. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici. |
(17) Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi izričito popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i sustavima i sustavima EU-a za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey), Europski program za promatranje Zemlje Copernicus, posebice Sentinel 2, te europske sustave za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS, koji se mogu upotrijebiti kao potpora u nadzoru korištenja zemljišta. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja i širenja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici. |
Amandman 30 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 18. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte. |
(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija, revizije metodologije na temelju najnovijih smjernica koje je usvojio IPCC, uključujući dodatne smjernice IPCC-a iz 2013. koje se odnose na močvarna zemljišta, i smjernica UNFCCC-a te zahtjeva u pogledu informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom (EU) br. .../... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte. |
Amandman 31 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(19) Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma. |
(19) Komisija bi u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018. trebala objaviti komunikaciju s ocjenom usklađenosti klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma. Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma. |
Amandman 32 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Ovom se Uredbom ne utvrđuju nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, uključujući poljoprivrednike i šumare. |
Amandman 33 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1.b (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Ovom se Uredbom doprinosi ispunjenju ciljeva koje je Unija preuzela Pariškim sporazumom. |
Amandman 34 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ea (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(ea) od 2026. godine močvarno zemljište kojim se gospodari: korištenje zemljišta prijavljenog kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište te močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište. |
Amandman 35 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari, definirano kao korištenje zemljišta prijavljeno kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, i naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište i močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište, u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom. |
2. Tijekom razdoblja od 2021. do 2025. godine država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom. |
Amandman 36 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. – točka fa (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(fa) „referentna razina za šume” znači procjena prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. godine; |
Amandman 37 Prijedlog uredbe Članak 4. stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Za razdoblje nakon 2030. države članice nastoje povećati svoja uklanjanja kako bi ona premašivala emisije. Komisija predlaže okvir za ciljeve nakon 2030., koji obuhvaća ta povećana uklanjanja, u skladu s dugoročnim klimatskim ciljevima Unije i obvezama iz Pariškog sporazuma. |
Amandman 38 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−). |
1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. u skladu sa smjernicama o izvješćivanju koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma za razdoblje od 2021. do 2030. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−). |
Amandman 39 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari. |
4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu, mrtvo drvo (nadzemno i podzemno mrtvo drvo) na šumskom zemljištu kojim se gospodari i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari. |
Amandman 40 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene. |
2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselja i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene, ako je to opravdano na temelju smjernica IPCC-a. |
Amandman 41 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 3.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(3.a) Mjere pošumljavanja za razdoblje od 2017. do 2030. koje se odnose na močvarna zemljišta, uključujući tresetišta, mrežu Natura 2000. i staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ, posebice prirodne i poluprirodne travnjake i cretove te ostala močvarna zemljišta, uključujući tresetišta, ne pojavljuju se u nacionalnim obračunima u skladu s primjenom pravila za bruto obračun. Takva se područja, gdje je to primjenjivo, uzimaju u obzir samo u slučajevima uklanjanja ili emisije u kategoriji pošumljenog zemljišta nakon prijelaza u kategoriju šumskog zemljišta kojim se gospodari u skladu s člankom 5. stavkom 3. |
Obrazloženje | |
Pošumljavanje travnjaka i močvarnih zemljišta može pridonijeti raspadanju organskih tvari u tlu više nego sekvestraciji ugljika u tlu. Sporno stajalište da pošumljavanje nema štetan utjecaj na klimu može dodatno ugroziti dragocjene ekosustave. | |
Amandman 42 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
3. Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2., o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 31. prosinca 2025. za razdoblje od 2026. do 2030. |
3. Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. u razdoblju od 2021. do 2025. godine, o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020. |
Amandman 43 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
4. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
Amandman 44 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. u razdoblju od 2021. do 2025. godine obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2021. do 2025. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
Amandman 45 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 4.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
4.a U razdoblju od 2021. do 2025. godine države članice koje su odlučile da neće uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. ipak izvještavaju Komisiju o emisijama i uklanjanjima iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari. |
Amandman 46 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. Referentna razina za šume procjena je prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. |
1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. |
Amandman 47 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. |
2. Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. Na tu vrijednost od 3,5 % u svoje obračune za šumsko zemljište kojim se gospodari države članice mogu dodati iznos neto uklanjanja iz drvenih ploča, piljenog drva i mrtvog drva pod uvjetima navedenim u drugom, trećem i četvrtom podstavku. |
Amandman 48 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Neto uklanjanja iz drvenih ploča, iz članka 9. točke (b), i piljenog drva, iz članka 9. točke (c), mogu se zasebno obračunavati izvan iznosa neto uklanjanja, i zajedno s njim, za šumsko zemljište kojim se gospodari do razine od 3 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. |
Amandman 49 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.b (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Neto uklanjanja iz kategorije spremnika ugljika mrtvog drva mogu se zasebno obračunavati izvan iznosa neto uklanjanja, i zajedno s njim, za šumsko zemljište kojim se gospodari do razine od 3 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. |
Amandman 50 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.c (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Zbroj neto uklanjanja iz prvog podstavka od 3,5 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju zajedno s neto uklanjanjima za šumsko zemljište kojim se gospodari iz drvenih ploča, piljenog drva i mrtvog drva ne prelazi 7 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. |
Amandman 51 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 1990. do 2009. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. |
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 2000. do 2012. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. Komisija može odobriti odstupanje od baznog razdoblja od 2000. do 2012. na temelju podnošenja obrazloženog zahtjeva države članice u kojemu se obrazlaže da je navedeno odstupanje apsolutno nužno zbog dostupnosti podataka, kao što je izbor trenutka za inventure šuma. |
Amandman 52 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Na temelju odstupanja od drugog podstavka, referentna razina za šume za Hrvatsku može se izračunati uzimajući u obzir okupaciju dijela njezina teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju, isključujući učinak politika na razvoj šumskih ponora. |
Amandman 53 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju. |
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se, uključujući objavljivanje na internetu, i podliježe javnom savjetovanju. |
Amandman 54 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost. |
4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Podaci koji se upotrebljavaju moraju se odnositi na najnovije provjerene obračune korištenja zemljišta i šumske uvjete. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost te kako bi prijavila pozitivne informacije koje su posljedica politike održivog gospodarenja šumama koja je na snazi u vrijeme utvrđivanja. |
Amandman 55 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 5. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
5. Komisija pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume. |
5. Stručni revizijski tim, uspostavljen u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301), koji čine predstavnici Komisije i država članica, u suradnji sa Stalnim odborom za šumarstvo i Skupinom za civilni dijalog o šumarstvu i plutu pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri nove ili ispravljene referentne razine za šume koje su države članice utvrdile određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. ovog članka te članku 5. stavku 1. Komisija smije ponovno izračunati nove ili ispravljene referentne razine za šume samo ako se načela i zahtjevi navedeni u stavcima 3. i 4. ovog članka te članku 5. stavku 1. nisu poštovali. Komisija izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće. |
Amandman 56 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Države članice pružaju Komisiji sve podatke i informacije potrebne za provedbu pregleda i procjene o kojima je riječ u prvom podstavku. |
Amandman 57 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnog računskog izvještaja za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030. |
6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled i procjenu koje provodi stručni revizijski tim u skladu sa stavkom 5. ovog članka kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. |
|
|
Do stupanja na snagu delegiranih akata referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030. |
Amandman 58 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila ovu Uredbu ažuriranjem kategorija zaliha drvnih proizvoda dodatnim proizvodima koji imaju učinak sekvestracije ugljika, na temelju smjernica IPCC-a i jamčenjem ekološkog integriteta, te ažuriranjem zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V. u cilju njihove prilagodbe tehničkom napretku. |
Amandman 59 Prijedlog uredbe Članak 10. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020., isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI. |
1. Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020., isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI. |
Amandman 60 Prijedlog uredbe Članak 11. – stavak 5.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
5.a Procjena učinka mehanizma fleksibilnosti utvrđenog u ovom članku uključuje se u izvješće iz članka 15. |
Amandman 61 Prijedlog uredbe Članak 12.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Članak 12.a |
|
|
U razdoblju od 2027. do 2032. Komisija izvještava o kumulativnoj bilanci emisija i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari u Uniji u odnosu na prosječne emisije i uklanjanja u razdoblju od 1990. do 2009. Ako je kumulativna bilanca negativna, Komisija donosi prijedlog za nadoknadu i uklanjanje odgovarajućeg iznosa iz emisijskih kvota država članica u okviru Uredbe .../... Europskog parlamenta i Vijeća1a. |
|
|
__________________ |
|
|
1a Uredba .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (SL L ..., ..., str. ...). |
Amandman 62 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu]. |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 9., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu]. |
Amandman 63 Prijedlog uredbe Članak 15. – stavak -1. (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Komisija u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018. objavljuje komunikaciju s ocjenom usklađenosti klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma. |
|
|
|
Amandman 64 Prijedlog uredbe Članak 15. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge |
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma. Uz izvješća se prema potrebi prilažu zakonski prijedlozi. |
OBRAZLOŽENJE
Kontekst
U prosincu 2015. u Parizu postignut je povijesni pravno obvezujući klimatski sporazum. Taj se sporazum primjenjuje u 195 država te se njime želi ograničiti globalno zatopljenje na znatno ispod 2 °C, kao i uložiti napore u ograničenje povećanja temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Važnost borbe protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini dodatno je ilustrirana važnošću djelovanja u području klimatskih promjena u okviru 17 ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030., koji je službeno stupio na snagu 1. siječnja 2016. Ti će se novi ciljevi primjenjivati na sve, a namijenjeni su borbi protiv siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena u razdoblju od sljedećih 15 godina.
U svjetlu tih međunarodnih obveza, Europsko vijeće je u listopadu 2014. donijelo odluku o klimatskim i energetskim ciljevima EU-a za razdoblje do 2030., koji u prvom redu uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova od barem 40 % u usporedbi s razinama iz 1990. Taj cilj istovremeno predstavlja međunarodnu obvezu EU-a u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Potrebno ga je ostvariti smanjenjem emisija stakleničkih plinova od 43 % iz sektora unutar ETS-a u odnosu na razine iz 2005. te smanjenjem od 30 % u odnosu na razine iz 2005. za sektore izvan ETS-a.
LULUCF
Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF) predstavljaju kategoriju unutar UNFCCC-ova obračunskog okvira za emisije stakleničkih plinova. Ona obuhvaća spremnike ugljika žive biomase (podzemne i nadzemne), mrtvu organsku tvar (mrtvo drvo i otpad) te organski ugljik iz tla. Emisije su posljedica prenamjene zemljišta (kao što je prenamjena trajnih pašnjaka u obradivo zemljište) i krčenja šuma. Kod uklanjanja prevladava CO2 koji apsorbiraju postojeće i nove šume. Neto uklanjanje u sektoru LULUCF iznosilo je 2012. oko 303 milijuna tona ekvivalenta CO2 u cijelom EU-u[1], što odgovara količini od otprilike 9 % emisija iz drugih sektora.
Trenutačno stanje
Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF trenutačno su obuhvaćeni samo međunarodnim obvezama iz Kyotskog protokola, i to do 2020.
Predloženom bi se uredbom uspostavio pravni okvir za emisije stakleničkih plinova i uklanjanja iz sektora LULUCF od 2021. nadalje, uključujući u okviru klimatske politike EU-a. LULUCF bi i dalje bio zaseban stup, ali s određenim poveznicama sa sustavom raspodjele tereta (tzv. klauzula o fleksibilnosti). Tako bi se djelovanjem vlasnika šuma i poljoprivrednika u pogledu skladištenja ugljika u šumama i tlu doprinijelo ispunjavanju obveza EU-a u području klimatskih promjena.
Izazov za poljoprivredu i šumarstvo EU-a
Izvjestitelj smatra da je odnos između poljoprivrede i šumarstva i klimatskih promjena višedimenzionalan. Više od 42 % površine EU-a pokriveno je šumama, koje imaju ogroman potencijal za ublažavanje klimatskih promjena zahvaljujući sekvestraciji i skladištenju CO2. S druge strane, sektor šumarstava mora zadovoljiti sve veću potražnju za drvom, koje se često koristi kao sirovina u biogospodarstvu. Poljoprivreda je suočena s rastućom potražnom za hranom i hranom za životinje te s ograničenim potencijalom za ublažavanje klimatskih promjena. Oba su sektora iznimno izložena klimatskim promjenama s obzirom na to da ovise o klimatskim uvjetima kao što su prosječne temperature, padaline i klimatski ekstremi te na njih utječu nametnici i bolesti. Pariškim sporazumom posebice je prepoznat apsolutni prioritet očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja gladi, a posebno aspekti sustava za proizvodnju hrane koji su posebno osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena te se njime želi poticati smanjenje emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane. U zaključcima Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014. također se navodi potreba za usklađivanjem ciljeva u području sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena.
Taj je složeni odnos izvor izazova, očekivanja i prilika za sektor LULUCF kako bi mogao ostvariti ključnu ulogu u području klimatskih promjena. U ovom je izvješću izvjestitelj htio naglasiti te različite elemente.
Uklanjanja su rezultat sposobnosti biljaka i tla da apsorbiraju i zadrže stakleničke plinove iz atmosfere u procesu fotosinteze. Šume u EU-u, primjerice, svake godine apsorbiraju ekvivalent od gotovo 10 % ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a te predstavljaju znatnu zalihu ugljika. Nadalje, drvni proizvodi mogu imati vrlo pozitivne učinke kao zamjenski građevni materijal (njima se zamjenjuju energetski intenzivni proizvodi te se skladišti ugljik) ili kao spaljena biomasa za energiju (njome se zamjenjuju fosilna goriva, ali pritom dolazi do emisija stakleničkih plinova).
Brojne vrste šuma u Europskoj uniji odražavaju njezinu geoklimatsku različitost (borealne šume, alpske crnogorične šume itd.). Njihova rasprostranjenost prvenstveno ovisi o klimi, tlu, nadmorskoj visini i topografiji. Povrh toga, za razliku od brojnih područja u svijetu gdje je krčenje šuma i dalje velik problem, šumska se površina EU-a povećava. Između 1990. i 2000. povećala se za oko 11 milijuna hektara, prije svega zahvaljujući naporima pošumljavanja i prirodnom širenju, na što je pozitivno utjecalo održivo gospodarenje šumama. Sa socioekonomskog gledišta, iskorištavanjem šuma dobivaju se resursi, naročito drvo. Drvo se najviše koristi u energetske svrhe (42 % količine), u odnosu na 24 % za potrebe pilana, 17 % za industriju papira i 12 % za industriju drvenih ploča. Otprilike polovica obnovljive energije potrošene u EU-u dobiva se od drva.
Stajalište izvjestitelja
Izvjestitelj prepoznaje ogroman potencijal tog sektora u smislu ublažavanja klimatskih promjena. Ali, to se može postići samo strogim i vjerodostojnim obračunavanjem na razini EU-a za razdoblje 2021. – 2030. te ako se cilj o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci (no-debit) i moguće emisijske jedinice ostvare na usporediv i strog način. Naši dugoročni ciljevi isto se tako oslanjaju na neto uklanjanja iz sektora LULUCF, ali to ne bi smjelo rezultirati smanjenjem ambicija u drugim sektorima. Potrebno je također razlikovati „zelene” emisije CO2 iz sektora LULUCF i emisije CO2 koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva te je u tom smislu nužna snažna usklađenost različitih politika EU-a. Isto tako, načelo supsidijarnosti ne smije se ni u kojem slučaju dovoditi u pitanje.
Fleksibilnost
Predložena fleksibilnost između Uredbe LULUCF i Uredbe o raspodjeli tereta koristan je instrument za vrednovanje, nagrađivanje i poticanje klimatski prilagođenog djelovanja u šumarstvu i poljoprivredi. Izvjestitelj stoga smatra da se količina od 280 milijuna tona neto uklanjanja koju je predložila Komisija ne bi trebala smanjivati.
Pošumljavanje
S obzirom na veliku raznolikost šuma u EU-u u smislu rasta i rasprostranjenosti, pristupi pošumljavanju i gospodarenju šumama iznimno su raznoliki. Održivo pošumljavanje trebalo bi poticati, ali se njegov potencijal doprinošenja ne bi trebao precjenjivati u svjetlu znatnih doprinosa drugih kategorija korištenja zemljišta. Izvjestitelj stoga podržava zadanu vrijednost od 20 godina za razdoblje pošumljavanja, s mogućim odstupanjem od najviše 30 godina. Međutim, države koje se žele koristiti tim odstupanjem trebale bi svoj zahtjev opravdati barem na način da se pridržavaju međunarodnih procedura i smjernica. Daljnja produženja ne bi smjela biti moguća jer bi to dovelo do smanjenja razine ambicija EU-a.
Referentna razina za šume
Kako bi se u potpunosti poštovalo načelo supsidijarnosti, Komisija ne bi smjela imati mogućnost da sama odlučuje o utvrđivanju referentnih razina za šume. Izvjestitelj podržava unaprjeđenje pravila Kyotskog protokola i predlaže postupak u tri koraka:
1. Države članice izračunavaju novu referentnu razinu za šume ažuriranjem trenutačnih vrijednosti prema drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola (Prilog II.). Kriteriji koji se trebaju poštovati utvrđeni su u Prilogu IV.
2. Stručni revizijski tim osniva se u skladu s odredbama Odluke Komisije (C(2016)3301), a čine ga predstavnici Komisije i znatan broj nacionalnih stručnjaka. Tu reviziju trebalo bi izraditi na temelju postojećih pravila Kyotskog protokola te omogućiti postupak u obliku „stručne revizije” među državama članicama.
3. Komisija može ponovno izračunati nove referentne razine za šume samo ako se kriteriji iz Priloga IV. ne poštuju.
Taj bi proces, uključujući donošenje delegiranih akata kojima se ažuriraju trenutačne referentne razine iz Kyotskog protokola, trebalo dovršiti do kraja 2020., dakle prije početka prvog obračunskog razdoblja u skladu s ovom uredbom. Nakon donošenja tih akata, država članica mogla bi u fleksibilnost od 280 milijuna tona CO2e odobrenih u skladu s Uredbom o raspodjeli tereta unijeti svoje emisijske jedinice dobivene na račun šumskog zemljišta kojim se gospodari.
Izvjestitelj nadalje predlaže da se referentno razdoblje prilagodi i promijeni iz 1990. – 2009. u 2000. – 2012. Time bi se bolje uzela obzir činjenica da nisu sve države članice u mogućnosti pružiti pouzdane podatke za svoje šume (inventar) za 1990-te. Povrh toga, produženjem razdoblja do 2012. također bi se moglo u potpunosti integrirati posljednje dovršeno obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola.
Gornja granica za emisijske jedinice za gospodarenje šumama
Izvjestitelj predlaže da se gornja granica za emisijske jedinice za gospodarenje šumama postavi na 7 % emisija država članica, umjesto na 3,5 %. Budući da će se prijedlogom Komisije o LULUCF-u u obliku u kojem ga je izmijenio izvjestitelj omogućiti strogo i vjerodostojno obračunavanje u kategoriji šumskog zemljišta kojim se gospodari, ekološki integritet bit će zajamčen čak i uz višu gornju granicu, a državama članicama omogućit će se veća fleksibilnost.
- [1] ekvivalent CO2 (CO2e) – količina emisija stakleničkih plinova koja pridonosi globalnom zatopljenju u razdoblju od 100 godina u istoj mjeri kao i emisija jedne tone ugljičnog dioksida (CO2).
MIŠLJENJE Odbora za razvoj (3.5.2017)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
(COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD))
Izvjestitelj za mišljenje: Florent Marcellesi
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Gledano iz razvojne perspektive, ključno je da ova Uredba bude što ambicioznija. Cilj od 1,5 stupnja iz prijedloga Komisije temelji se na zaključcima Međuvladinog tijela za klimatske promjene prema kojima će se klimatski ugrožene regije kao što su male otočne države u razvoju, obalni dio južne Azije i sušna područja Afrike suočiti s teškim posljedicama ako temperatura globalno poraste iznad te razine. Prema zaključcima Međuvladinog tijela za klimatske promjene, dostizanje cilja od 1,5 stupnja i zaštita najsiromašnijeg stanovništva iziskuje stvaranje „negativnih emisija“ od korištenja zemljišta koje se neće koristiti samo za poravnavanje emisija.
Ako je globalno potrebno stvoriti negativne emisije iz šuma, tada EU radi globalne ravnopravnosti treba u tome preuzeti vodeću ulogu. Kako bi se poštovalo pravo na razvoj siromašnijih zemalja, EU bi trebao preuzeti što veću odgovornost za globalnu zaštitu šuma, posebno imajući na umu da će ova Uredba biti prvi globalni pokušaj za definicijom načina na koji će se emisije i uklanjanje stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta integrirati u globalno obračunavanje emisija ugljika. Time će ova Uredba predstavljati važan presedan za ostatak svijeta te će se ona sigurno koristiti kao obrazac pri međunarodnim pregovorima. Kao što je navedeno u prijedlogu Komisije, zemljište ima „višestruke ciljeve“, kao što je proizvodnja hrane, koje je potrebno procijeniti s obzirom na njihov potencijal u svrhe ponora ugljika. To je još važnije u zemljama u razvoju koje imaju brojno ruralno stanovništvo čije preživljavanje ovisi o zemlji. Iz istog razloga bi se u Uredbu trebali uključiti međunarodni standardi o pravu posjeda kako bi se osiguralo da te zaštite budu uključene u međunarodna pravila o obračunu korištenja zemljišta. Ti će standardi biti još važniji u zemljama u kojima običajno pravo nije jasno priznato u zakonima i u kojima se u prošlosti ruralno autohtono stanovništvo raseljavalo zbog projekata očuvanja prirode. Naposljetku ovom bi se Uredbom trebala promicati obnova postojećih krajolika, a ne pošumljavanje novih zemljišta. Time će se umanjiti opasnost da će se klimatskim aktivnostima u sektoru uključivanja korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) uskratiti zemljišta za važne namjene kao što je proizvodnja hrane, što je ponovno važnije za zemlje u razvoju.
Zbog tih razloga izvjestitelj predlaže sljedeće izmjene na prijedlog Komisije:
• povećanje klimatskih ambicija prijedloga pomoću sljedećih mjera:
- povećanje internog cilja za sektor LULUCF;
- stroža pravila za obračun;
- poticanje obnove močvarnih zemljišta;
- osiguranje revizije ciljeva Uredbe.
• Kada god je to moguće, ovom bi se Uredbom trebale poticati aktivnosti kojima se povećava funkcija ponora ugljika postojećeg načina korištenja zemljišta (agroekologijom ili obnovom korištenih usjeva i pašnjaka), a ne pošumljavanje novih zemljišta.
• Aktivnosti koje se provode u svrhu primjene ove Uredbe trebaju biti usklađene s međunarodnim standardima o zaštiti prava na zemljište.
• Activities carried out to implement this Regulation should also comply with the EU’s own biodiversity standards, which has important development implications since billions of people on the planet rely on the biodiversity of ecosystems for survival.
AMANDMANI
Odbor za razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3. | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 |
(3) Europska unija službeno je ratificirala Pariški sporazum 5. listopada 2016., slijedom čega je on 4. studenog 2016. stupio na snagu. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 Ciljevi Unije o smanjenju emisija stakleničkih plinova također su u skladu s preuzetom obvezom Unije i država članica o postizanju međunarodno dogovorenih ciljeva održivog razvoja do 2030., posebice kada je riječ o cilju br. 13 o hitnom rješavanju problema klimatskih promjena kao globalnog izazova, što uključuje smanjenje emisija i jačanje otpornosti na klimatske promjene. | ||||||||||||
|
_________________ |
_________________ | ||||||||||||
|
1010 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx |
1010 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx | ||||||||||||
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3.a (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(3.a) Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) može uvelike pridonijeti ostvarivanju međunarodnih obveza Unije u području klime. Gospodarenje zemljišta treba odgovarati potrebi za usklađenosti politika i za održivim razvojem, posebice u pogledu njegova utjecaja na lokalne zajednice i sigurnost hrane. S tim u vidu, politika Unije u tom sektoru trebala bi ići ruku pod ruku s usklađenosti politika u interesu razvoja, posebice kada je riječ o njezinoj ekološkoj i gospodarskoj dimenziji, kako bi se ojačale sinergije i zajamčio pozitivan utjecaj unutarnjih klimatskih politika na treće zemlje. | ||||||||||||
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4. | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
Kako bi se zatopljenje zadržalo ispod 1,5 stupnja, osim ako se ne ostvare radikalne promjene u kretanjima stakleničkih plinova povrh najavljenih utvrđenih nacionalnih doprinosa, te kako bi ono ostalo ispod 2 stupnja, bit će nužno pronaći načine za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere za što se ovdje koristi pojam „negativne emisije“. Najjednostavniji način za postizanje tog cilja u EU-u jest povećano uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora LULUCF. Ova je Uredba stoga ključna za provedbu obveza koje je EU preuzeo u okviru Pariškog sporazuma. | |||||||||||||
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.a (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(4.a) Kako bi se ostvarile negativne emisije potrebne za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, uklanjanju ugljikova dioksida iz atmosfere korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF) potrebno je pristupiti kao zasebnom stupu u okviru klimatske politike EU-a. | ||||||||||||
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.b (nova) | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
Ova Uredba prvi je pokušaj na svijetu da se uspostave pravila obračunavanja emisija za sektor korištenja zemljišta te uvrste u utvrđene nacionalne doprinose. Vjerojatno će se koristiti kao polazišna točka za pravila o obračunu emisija povezanih s korištenjem zemljišta i izvan EU-a. Stoga je važno u nju uključiti načela kao što su poštovanje prava na zemlju i utvrditi emisije povezane s korištenjem zemljišta kao zaseban stup jer će one vjerojatno biti i važnije u zemljama južne hemisfere gdje su siromašne zajednice u još većoj opasnosti od raseljavanja zbog projekata o ponoru ugljika. | |||||||||||||
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.a (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(6.a) Unija bi trebala postati vodeći akter u promicanju i izvoženju istraživanja i ulaganja u održive, napredne i inovativne prakse, tehnike i ideje u sektoru LULUCF-a, kao i u širenju zelenih tehnologija, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i istovremenog očuvanja proizvodnje hrane, čime će pružiti primjer svojim međunarodnim partnerima, što uključuje zemlje u razvoju. U tom bi kontekstu trebalo poboljšati učinkovitu suradnju i partnerstvo s akterima iz privatnog sektora, posebno s malim i srednjim poduzećima. | ||||||||||||
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.a (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(20.a) Ovu Uredbu potrebno je provoditi u skladu s Pariškim sporazumom, posebice vodeći računa o važnosti očuvanja ekološkog integriteta svih ekosustava i zaštite egzistencije i otpornosti zajednica koje žive u šumskim područjima. | ||||||||||||
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.b (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(20.b) Klimatske promjene snažno utječu na razvoj zajednica diljem svijeta. Unija se u skladu s Pariškim sporazumom obvezala da će u djelovanju u području klimatskih promjena poštovati, promicati i imati na umu svoje obveze u pogledu ljudskih prava, prava na zdravlje, prava autohtonih naroda, lokalnih zajednica, migranata, djece, osoba s invaliditetom i ugroženih osoba. Isto tako će poštovati, promicati i imati na umu svoje obveze u pogledu prava na razvoj, kao i u pogledu ravnopravnosti spolova, osnaživanja žena i međugeneracijske jednakosti. | ||||||||||||
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.c (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(20.c) Kada je riječ o krčenju tropskih šuma, potrebno je zajamčiti holistički pristup, pri čemu treba uzeti u obzir sve razloge zbog kojih dolazi do krčenja šuma, kao i cilj koji je Komisija iznijela na pregovorima u okviru UNFCCC-a o zaustavljanju globalnog smanjenja šumskih površina najkasnije do 2030. i smanjenju ukupnog krčenja tropskih šuma za barem 50 % do 2020. u odnosu na trenutačne razine. | ||||||||||||
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.d (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(20.d) Unija je preuzela obveze u vezi s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, koji se mogu ispuniti samo uz pomoć pravilnog gospodarenja šumama i predanosti usporavanju i poništavanju krčenja šuma te poticanjem ponovnog pošumljavanja. | ||||||||||||
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.e (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(20.e) U ovoj bi se Uredbi, u skladu sa sporazumom u okviru UNFCCC-a, trebao primjenjivati participativan i potpuno transparentan pristup koji je usmjeren na države i koji odražava rodnu dimenziju, pri čemu se vodi računa o ugroženim skupinama, zajednicama i ekosustavima. On bi se, nadalje, trebao temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim podacima i, prema potrebi, tradicionalnom znanju, znanju autohtonih naroda i sustavima lokalnog znanja, te se njima voditi, u cilju integriranja prilagodbe u relevantnim socioekonomskim i ekološkim politikama i djelovanjima. | ||||||||||||
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20.f (nova) | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
|
(20.f) Šumarstvom i šumama treba upravljati na odgovoran način, te bi šumarstvo i šume trebali doprinijeti gospodarskom razvoju zemlje i ponuditi održive ekonomske prilike poljoprivrednicima, pod uvjetom da ne dođe do krčenja šuma u osjetljivim ekosustavima i širenja plantaža na tresetištima, da se plantažama upravlja pomoću modernih agroekoloških tehnika kako bi se štetne ekološke i društvene posljedice svele na najmanju moguću mjeru, i da se poštuju zemljišna prava, prava autohtonih zajednica te ljudska prava i prava radnika. | ||||||||||||
Amandman 13 Prijedlog uredbe Članak 1. – podstavak 1.a (novi) | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
Uredba o sektoru LULUCF jedan je od stupova pomoću kojih Unija provodi obveze preuzete Pariškim sporazumom. Unija se obvezala na ograničavanje globalnog zatopljenja na ispod 2 stupnja i na daljnje napore da ono ostane ispod 1,5 stupnja. Ispunjenje obveza iz Pariškog sporazuma ključno je kako bi se izbjegle teške posljedice za regije koje su najosjetljivije na klimatske promjene, uključujući male otočne države u razvoju, obalni dio južne Azije i sušna područja Afrike. | |||||||||||||
Amandman 14 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ea (nova) | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
Tresetišta i močvare staništa su koja imaju visoku vrijednost u smislu očuvanja i u kojima se nalaze neke od najvažnijih zaliha ugljika u EU-u i na svijetu. No kada dođe do njihove degradacije, ona emitiraju velike količine stakleničkih plinova. Kako bi se zajamčilo da se ovom Uredbom stvaraju pravi poticaji za održavanje i obnovu tih zaliha ugljika, obračun za močvare i tresetišta trebao bi postati obavezan. | |||||||||||||
Amandman 15 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
U obzir bi se trebale uzeti sve najnovije obračunske metode IPCC-a za korištenje zemljišta. | |||||||||||||
Amandman 16 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1.a (novi) | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
Znanstvenici tvrde da ćemo, kako bi se zatopljenje zadržalo ispod 1,5 stupnja, ali i mnogo niže od 2 stupnja, morati uvesti sredstva za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere, „negativne emisije“. Kako bi se postigle negativne emisije, nije dovoljno da uklanjanja u sektoru LULUCF budu tek jednaka emisijama, moraju ih nadmašiti. | |||||||||||||
Amandman 17 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 1. | |||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||
|
1. Države članice uzimaju u obzir emisije i uklanjanja iz pošumljenog zemljišta i iskrčenog zemljišta te ukupne emisije i uklanjanja za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. |
1. Države članice uzimaju u obzir emisije iz krčenja šuma i uklanjanja iz pošumljavanja zemljišta te ukupne emisije i uklanjanja za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. | ||||||||||||
Amandman 18 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2. | |||||||||||||
| |||||||||||||
Obrazloženje | |||||||||||||
Korištenje biomase za krute proizvode (proizvode dugog životnog vijeka) iz klimatske perspektive bolji je način korištenja resursa od korištenja biomase izravno iz šume u energetske svrhe (trenutačna oksidacija). Ako se održi intenzitet sječe, a omjer drva korištenog za energiju poraste, doći će do većeg ispuštanja ugljičnog dioksida te bi se to trebalo obračunavati u odnosu na referentnu razinu. | |||||||||||||
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Naslov |
Uvrštenje emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u klimatski i energentski okvir za razdoblje do 2030. i izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama |
||||
|
Referentni dokumenti |
COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD) |
||||
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 12.9.2016 |
|
|
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
DEVE 12.9.2016 |
||||
|
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Florent Marcellesi 30.11.2016 |
||||
|
Razmatranje u odboru |
28.2.2017 |
|
|
|
|
|
Datum usvajanja |
25.4.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
20 0 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Cristian Dan Preda, Elly Schlein, Eleftherios Synadinos, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Paul Rübig, Judith Sargentini |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Xabier Benito Ziluaga, Dariusz Rosati |
||||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
20 |
+ |
|
|
ALDE |
Paavo Väyrynen |
|
|
GUE/NGL |
Xabier Benito Ziluaga |
|
|
NI |
Eleftherios Synadinos |
|
|
PPE |
György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Cristian Dan Preda, Dariusz Rosati, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta, Željana Zovko, Anna Záborská |
|
|
S&D |
Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein |
|
|
VERTS/ALE |
Heidi Hautala, Judith Sargentini |
|
|
0 |
- |
|
|
|
|
|
|
2 |
0 |
|
|
ECR |
Nirj Deva, Eleni Theocharous |
|
Objašnjenje korištenih znakova:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (1.6.2017)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
(COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD))
Izvjestiteljica za mišljenje: Marisa Matias
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Pariški sporazum donesen je u prosincu 2015. na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC). Taj sporazum predstavlja globalnu prekretnicu u pobljšanju zajedničkog djelovanja i ubrzavanju globalne transformacije u društvo s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene, a zamijenit će dosadašnji pristup temeljen na Kyotskom protokolu iz 1997. Uvedene su politike kako bi se ispunio obvezujući cilj EU-a u smislu domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. Tim je sporazumom postavljen dugoročni cilj te se u njemu jasno navodi da će doprinos korištenja zemljišta i šumarstva biti ključan u postizanju dugoročnih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena.
Cilj je ovog prijedloga odrediti kako će sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) od 2021. biti uklopljen u okvir klimatske politike EU-a. Dotad u skladu s Kyotskim protokolom vrijede ograničenja (koji prestaju vrijediti sa završetkom 2020.) za EU i svaku njegovu državu članicu jer oni trebaju osigurati da sektor LULUCF ne bude izvor dodatnih emisija. Stoga je unutar EU-a potrebno dodatno razviti smjernice za sektor LULUCF.
Izvjestiteljica pozdravlja prijedlog Europske komisije. Vjeruje da se radi o ambicioznom prijedlogu kojim se podržava potreba za strožim režimom obračuna i želi doprinijeti postizanju cilja od 40 % manje emisija stakleničkih plinova do 2030.
Izvjestiteljicu zabrinjavaju ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. koje se dodjeljuju Komisiji na neodređeno razdoblje. Izvjestiteljica preporučuje da se to razdoblje skrati na pet godina u skladu s razdobljima izvješćivanja 2021. – 2025. i 2026. – 2030.
Korištenje zemljišta i šumarstvo u jedinstvenom su položaju da doprinesu učinkovitom funkcioniranju klimatske politike. Razlog je tomu činjenica da taj sektor, uz to što je izvor stakleničkih plinova, može poslužiti i za uklanjanje CO2 iz atmosfere. Doprinos i prilike koje nudi sektor šumarstva ključni su za provedbu kružnog gospodarstva.
U ovom prijedlogu izvjestiteljica u skladu s nadležnostima odbora ITRE obrađuje sljedećih pet ključnih aspekata tog područja koji obuvaćaju sljedeće:
a) povećanje financiranja za istraživanje i razvoj gospodarenja šumama, uzimajući u obzir geografsku raznolikost
b) korištenje svemirskih programa EU-a koji su vrijedan izvor podrške za nadzor aktivnosti u sektoru LULUCF, kao što je satelitski sustav za promatranje Zemlje Copernicus
c) sigurnost opskrbe hranom i biološka raznolikost
d) međunarodni sporazumi i usklađenost sa zakonodavstvom EU-a
e) učinak na države članice i obračunske sustave EU-a
f) fleksibilne mogućnosti
g) drvni i nedrvni šumski proizvodi dugog životnog vijeka
h) referentne razine za šume.
AMANDMANI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1 Prijedlog uredbe Pozivanje 1.a (novo) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
uzimajući u obzir Protokol (br. 1) Ugovora o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, |
Amandman 2 Prijedlog uredbe Pozivanje 1.b (novo) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
uzimajući u obzir Protokol (br. 2) Ugovora o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, |
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 |
(3) Vijeće je 5. listopada 2016. ratificiralo Pariški sporazum nakon što je Europski parlament dao svoju suglasnost 4. listopada 2016., a sporazum je stupio na snagu 4. studenoga 2016. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 |
|
__________________ |
__________________ |
|
10 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx |
10 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx |
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Kako bi postigle taj cilj, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. |
(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine, u pogledu čega se znanstvenici slažu da iziskuje početak razdoblja smanjenja emisija i negativnih emisija na globalnoj razini. Kako bi postigle taj cilj, stranke trebaju povećati svoje zajedničke napore za ublažavanje klimatskih promjena i ograničavanje globalnog zagrijavanja. Unija i dalje treba biti vodeći primjer i povećati svoje napore u pogledu klime na razine koje su u skladu s ciljem Pariškog sporazuma. Stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. Pariškim se sporazumom naglašava uloga održivog gospodarenja šumama u postizanju ravnoteže između emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te unapređenja prilagodbe klimatskim promjenama. |
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(4.a) Ovom Uredbom trebalo bi se pridonijeti preobrazbi u niskougljično gospodarstvo i postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma te istodobno osigurati adekvatnu zaštitu biološke raznolikosti i ekosustava Unije, između ostalog i provođenjem mjera za prilagodbu. U tom smislu potrebno je poštovati usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama, Odlukom o raspodjeli tereta, strategijama Unije za biološku raznolikost i za šume, Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. |
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6) Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. |
(6) Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika i omogućivanjem pristupa biomaterijalima koji mogu djelovati kao privremena skladišta ugljika i zamjene za ugljik. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. Dugoročno, strategijom za održivo gospodarenje šumama čiji je cilj održavanje ili povećanje šumskih zaliha ugljika, uz istodobnu proizvodnju stalnog godišnjeg prinosa šumskih sirovina, stvorit će se najveća kontinuiranu korist od ublažavanja. |
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.a) Davanje prioriteta financiranju istraživanja u području klimatskih promjena povećalo bi ulogu sektora LULUCF u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima. Jačanje programa Unije za istraživanje i inovacije u sektoru LULUCF, čija se provedba predviđa za razdoblje od 2021. do 2028., doprinijelo bi posebno, među ostalim, produbljivanju i širenju znanstvenog znanja i znanja lokalnih zajednica o uspješnosti tog sektora, ubrzavanju održivih inovacija, poticanju prijelaza na digitalno doba, moderniziranju obrazovanja i osposobljavanja, jačanju otpornosti sektora LULUCF i nadziranju biološke raznolikosti i ljudskog djelovanja. |
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(7) Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke. |
(7) Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se u bilo kojim okolnostima trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, a potrebno je da države članice izbjegavaju takve obveze tijekom provedbe ove Uredbe. |
|
_________________ |
_________________ |
|
11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.). |
11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.). |
Obrazloženje | |
Ovo je prvi put da su pravila LULUCF-a, zajedno s pravnim obvezama, uključena u okvir klimatske politike EU-a. Važno je da se privatnim strankama zajamči da neće biti administrativno obuhvaćene prijedlogom. Stoga je također važno da države članice učine što mogu kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje za privatne stranke. | |
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 8. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8) Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a. |
(8) Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a. Međutim, uzimajući u obzir različite prirodne i ekološke okolnosti između država članica, ne samo zbog različitih zemljopisnih i klimatskih uvjeta koji utječu na stvarne duljine prijelaznih razdoblja za promjene zaliha ugljika, odstupanja od te zadane vrijednosti trebaju se smatrati opravdanima u skladu sa smjernicama IPCC-a. |
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji. |
(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja i te bi se razlike između država članica trebale poštovati. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji. |
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(10) Kad Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. |
(10) Ako i dokle god Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. |
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(11) U međunarodno dogovorenim smjernicama IPCC-a navodi se da se emisije od izgaranja biomase mogu smatrati jednakima nuli u energetskom sektoru uz uvjet da se obračunavaju u sektoru LULUCF. U EU-u se emisije od izgaranja biomase smatraju jednakima nuli u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 601/2012 i odredbama iz Uredbe (EU) br. 525/2013, stoga bi dosljednost sa smjernicama IPCC-a bila osigurana samo kad bi te emisije bile precizno obuhvaćene ovom Uredbom. |
(11) U međunarodno dogovorenim smjernicama IPCC-a navodi se da se emisije od izgaranja biomase mogu smatrati jednakima nuli u energetskom sektoru uz uvjet da se obračunavaju u sektoru LULUCF. U okviru EU-a emisije od izgaranja biomase smatraju se jednakima nuli u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 601/2012 i odredbama iz Uredbe (EU) br. 525/2013, stoga bi dosljednost sa smjernicama IPCC-a bila osigurana samo kad bi te emisije bile precizno obuhvaćene ovom Uredbom. Pravilima za obračun koja su utvrđena u ovoj Uredbi ne bi se smjela onemogućiti uporaba održive biomase u energetskom sektoru stvaranjem emisija u sektoru LULUCF. |
Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode. |
(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Kako bi se dodatno promicao i obuhvatio pozitivan učinak zamjene, Komisija s pomoću delegiranih akata treba u izračune za drvne proizvode uključiti više proizvoda. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode. |
Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja. |
(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. S obzirom na to da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja ili obeshrabriti države članice da poduzmu preventivne mjere, kao što su ulaganja za smanjenje rizika od pojave prirodnih nepogoda. |
Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(15) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu integriranog upravljanja energetskom unijom, za što je prijedlog predviđen do kraja 2016. u programu rada Komisije. |
(15) Kako bi se zajamčilo i osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu integriranog upravljanja energetskom unijom, za što je prijedlog predviđen do kraja 2016. u programu rada Komisije. |
Amandman 16 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(15.a) U okviru UNFCCC-a, od Unije i njezinih država članica zahtijeva se da uspostave, redovito ažuriraju i objavljuju nacionalne inventare antropogenih emisija prema izvoru i uklanjanja, prema ponoru svih stakleničkih plinova, koristeći se usporedivim metodologijama dogovorenima u okviru Konferencije stranaka te da o tome izvješćuju Konferenciju stranaka. Inventari stakleničkih plinova važni su za praćenje provedbe dekarbonizacije te za procjenu usklađenosti sa zakonodavstvom koje se odnosi na klimu. Obveze država članica u vezi s uspostavom i upravljanjem nacionalnim inventarima utvrđene su u Uredbi (o upravljanju energetskom unijom, COM(2016)759). |
Amandman 17 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 16. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(16) Europska agencija za okoliš trebala bi, prema potrebi i u skladu s godišnjim programom rada, pomagati Komisiji sa sustavom godišnjeg izvješćivanja o emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova, procjenom informacija o politikama i mjerama te nacionalnim projekcijama, ocjenjivanjem planiranih dodatnih politika i mjera te provjerama usklađenosti koje Komisija provodi u skladu s ovom Uredbom. |
(16) Europska agencija za okoliš (EEA) treba, prema potrebi i u skladu s godišnjim programom rada, pomagati Komisiji sa sustavom godišnjeg izvješćivanja o emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova, procjenom informacija o politikama i mjerama te nacionalnim projekcijama, ocjenjivanjem planiranih dodatnih politika i mjera te provjerama usklađenosti koje Komisija provodi u skladu s ovom Uredbom. |
Amandman 18 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 17. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17) Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i europskim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey) i Europski program za promatranje Zemlje Copernicus. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici. |
(17) Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi izričito popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i europskim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey), Europski program za promatranje Zemlje Copernicus, posebice Sentinel 2, te europske sustave za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS, koji se mogu upotrijebiti kao podrška u nadziranju korištenja zemljišta. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici. |
Amandman 19 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 18. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte. |
(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte. |
Amandman 20 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Krajnji je cilj ove Uredbe pridonositi globalnoj obvezi održavanja temperature ispod 2 °C iznad predindustrijskih razina te pokušati ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C. |
Amandman 21 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ea (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(e a) močvare kojima se gospodari: korištenje zemljišta prijavljenog kao močvara koje ostaje močvara, i naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvaru te močvara pretvorena u naselje i ostalo zemljište; |
Amandman 22 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari, definirano kao korištenje zemljišta prijavljeno kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, i naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište i močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište, u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom. |
2. Država članica koja nema posebnu obračunsku kategoriju za močvarno zemljište kojim se gospodari na [datum stupanja na snagu] može iskoristiti prijelazno razdoblje od pet godina od [datum stupanja na snagu] kako bi prikupila pouzdane i transparentne podatke o močvarnim zemljištima kojima se gospodari i uspostavila sustav izvješćivanja u skladu s ovom Uredbom. Primjerenost podataka i sustava izvješćivanja mora biti ocijenjena kao dio provjere usklađenosti sa zahtjevima iz članka 12. |
Amandman 23 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 2.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
2.a Kod obračunavanja pošumljenog zemljišta, iskrčenog zemljišta i šumskog zemljišta kojim se gospodar, država članica uključuje obračunske kategorije povezane s drvnim proizvodima u skladu s člankom 9. |
Amandman 24 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi prilagođavanja definicija iz stavka 1. znanstvenom razvoju ili tehničkom napretku te radi osiguravanja dosljednosti između tih definicija i svih promjena relevantnih definicija u smjernicama IPPC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova („smjernice IPCC-a”) iz 2006. |
2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi prilagođavanja definicija iz stavka 1. znanstvenom razvoju ili tehničkom napretku te radi osiguravanja dosljednosti između tih definicija i svih promjena relevantnih definicija u smjernicama IPPC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova i sve relevantne dopunske smjernice IPCC-a („smjernice IPCC-a”) iz 2006. |
Amandman 25 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Za razdoblje od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 11. svaka država članica osigurava da emisije ne prelaze uklanjanja, izračunato kao zbroj ukupnih emisija i uklanjanja na njihovu državnom području u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. zajedno, kako se obračunava u skladu s ovom Uredbom. |
Za razdoblje od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice kao minimalan standard osiguravaju da emisije ne prelaze uklanjanja, izračunato kao zbroj ukupnih emisija i uklanjanja na njihovu državnom području u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. zajedno, kako se obračunava u skladu s ovom Uredbom. |
Amandman 26 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Kako bi se ispunile dugoročne obveze koje je Unija preuzela u okviru Pariškog sporazuma, države članice podnose Komisiji akcijski plan usklađen s postupkom utvrđenim u Uredbi [o upravljanju energetskom unijom, COM(2016)759] u kojem su razrađeni dugoročni ciljevi za povećanje uklanjanja i zalihe ugljika te uvođenje boljih praksi gospodarenja šumama. |
Amandman 27 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
1.a Prilikom pripreme svojih nacionalnih računa, države članice osiguravaju da su aktivnosti korištenja zemljišta usklađene sa strategijama Unije za biološku raznolikost i za šume. |
Amandman 28 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene. |
2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene. Svaka odluka kojom se odobrava takvo izuzeće mora se temeljiti na smjernicama IPCC-a te je mora odobriti revizijski tim utvrđen u članku 8. stavku 5. |
Amandman 29 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
4. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
Amandman 30 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Države članice određuju novu referentnu razinu za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. Komisiji podnose nacionalne računske planove za šumarstvo, uključujući novu referentnu razinu za šume, do 31. prosinca 2018. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 30. lipnja 2023. za razdoblje od 2026. do 2030. |
Države članice određuju novu referentnu razinu za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. Komisiji podnose nacionalne računske planove za šumarstvo, uključujući novu referentnu razinu za šume, do 31. prosinca 2018. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 30. lipnja 2023. za razdoblje od 2026. do 2030. Na zahtjev država članica, Komisija pruža smjernice i tehničku pomoć. |
Amandman 31 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 1990. do 2009. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. |
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju trenutačne prakse gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano do 2017. za razdoblje od 2021. do 2025. te do 2022. za razdoblje od 2026. do 2030. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. |
Amandman 32 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju. |
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se, uključujući objavljivanje na internetu, i podliježe javnom savjetovanju. |
Amandman 33 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost. |
4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Podaci koji se upotrebljavaju moraju se odnositi na najnovije provjerene obračune korištenja zemljišta i šumske uvjete. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost te kako bi prijavila pozitivne informacije koje su posljedica politike održivog gospodarenja šumama koja je na snazi u vrijeme utvrđivanja. |
Amandman 34 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 5. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
5. Komisija pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume. |
5. Revizijski tim koji se sastoji od odabranih stručnjaka iz Komisije i država članica pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Države članice pružaju revizijskom timu sve podatke i informacije potrebne za provedbu pregleda i procjene. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. dotična država članica može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume. Kako bi se poboljšala transparentnost, Komisija sastavlja sažeto izvješće s preporukama te ih stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim objavljivanjem na internetu. |
Amandman 35 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030. |
6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Prvi od tih delegiranih akata koji će se temeljiti na podnescima država članica u skladu sa stavkom 3. donosi se najkasnije 31. prosinca 2019. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030. |
Amandman 36 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
U obračunima u skladu s člankom 6. stavkom 1. i člankom 8. stavkom 1. u pogledu drvnih proizvoda države članice prikazuju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena u zalihi drvnih proizvoda u sljedećim kategorijama, primjenom funkcije raspada prvog reda, metoda i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V.: |
Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena u zalihi drvnih proizvoda u sljedećim kategorijama, primjenom funkcije raspada prvog reda, metoda i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V.: |
Amandman 37 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Komisija do 31. prosinca 2019. donosi delegirani akt u skladu s člankom 14. kako bi ažurirala kategorije zaliha drvnih proizvoda dodatnim proizvodima koji imaju pozitivan učinak zamjene, uzimajući u obzir informacije dobivene od država članica o posebnim potkategorijama za svaku zemlju. To ažuriranje provodi se na temelju smjernica IPCC-a te se njime osigurava ekološki integritet obračunavanja za LULUCF u Uniji. |
Amandman 38 Prijedlog uredbe Članak 11. – stavak 5.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
5.a Procjena učinka mehanizma fleksibilnosti utvrđenog u ovom članku uključuje se u izvješće iz članka 15. |
Amandman 39 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Komisija provodi sveobuhvatni pregled izvješća o usklađenosti radi procjene usklađenosti s člankom 4. |
2. Komisija provodi sveobuhvatni pregled izvješća o usklađenosti radi procjene usklađenosti s člankom 4. i daje obrazloženje za sve eventualne razlike. |
Amandman 40 Prijedlog uredbe Članak 13. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Komisija bilježi količinu emisija i uklanjanja za svaku obračunsku kategoriju zemljišta u svakoj državi članici i osigurava precizno bilježenje pri izvršavanju fleksibilnih mogućnosti na temelju članka 11. u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju u skladu s ovom Uredbom i, prema potrebi, blokira transakcije radi sprečavanja nepravilnosti. Te informacije dostupne su javnosti. |
1. Komisija bilježi količinu emisija i uklanjanja za svaku obračunsku kategoriju zemljišta u svakoj državi članici i osigurava precizno bilježenje pri izvršavanju fleksibilnih mogućnosti na temelju članka 11. u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013. Središnji administrator automatski i iscrpno provjerava svaku transakciju u skladu s ovom Uredbom i prema potrebi, blokira transakcije radi sprečavanja nepravilnosti. Država članica o tome dobiva povratno izvješće i ima pravo na njega odgovoriti. Države članice moraju eventualne zahtjeve za ispravke podnijeti u razumnom roku. Komisija bilježi sljedivost tih događaja i čini te informacije dostupne javnosti putem interneta. |
Amandman 41 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu]. |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 9., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od [datum stupanja na snagu]. |
Amandman 42 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. |
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje i radi kako bi pronašla zajedničko stajalište sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. |
Amandman 43 Prijedlog uredbe Članak 15. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge |
U roku od šest mjeseci od početka pospješujućeg dijaloga koji je potrebno organizirati u okviru UNFCCC-a 2018., 2024. i nakon toga svakih pet godina Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i dugoročnim ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge po potrebi prilaže zakonodavne prijedloge za ažuriranje ove Uredbe i njezine ambicije u skladu s događajima koji proizlaze iz pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a i najnovijim znanstvenim rezultatima. |
Amandman 44 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka aa (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(a a) referentne razine pridonose održavanju ili povećanju šumskih zaliha ugljika, uz istodobnu proizvodnju godišnjeg kontinuiranog prinosa drva, vlakna ili energije iz šuma |
Amandman 45 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka c | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(c) referentnim razinama trebalo bi osigurati pouzdano i vjerodostojno obračunavanje kako bi se zajamčilo da su emisije i uklanjanja iz korištenja biomase ispravno obračunate; |
(c) referentnim razinama trebalo bi osigurati pouzdano i vjerodostojno obračunavanje šumskih zemljišta kojima se gospodari kako bi se zajamčilo da su emisije i uklanjanja iz korištenja biomase ispravno obračunate; |
Amandman 46 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka c | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(d) referentne razine uključuju spremnik ugljika iz drvnih proizvoda, čime se omogućuje usporedba između pretpostavke trenutačne oksidacije i primjene funkcije raspada prvog reda i vrijednosti vremena poluraspada; |
Briše se. |
Amandman 47 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka e | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(e) referentnim razinama trebalo bi uzeti u obzir cilj doprinošenja očuvanju biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa, kako je utvrđeno u strategiji EU-a za šume, nacionalnim politikama u području šumarstva i strategiji EU-a za biološku raznolikost; |
(e) referentnim razinama trebalo bi uzeti u obzir cilj doprinošenja očuvanju biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa, kako je utvrđeno u strategiji EU-a za šume, nacionalnim programima i politikama u području šumarstva, strategiji Unije za biološku raznolikost i za biogospodarstvo; |
Amandman 48 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka ga (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(g a) Referentnim razinama pruža se potvrda da u konstrukciju nisu izravno uključene pretpostavke ili procjene na temelju politika ili pretpostavki ili procjena država članica ili Unije na temelju pretpostavljenih budućih promjena politika države članice ili Unije. |
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Naslov |
Uvrštenje emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u klimatski i energentski okvir za razdoblje do 2030. i izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama |
||||
|
Referentni dokumenti |
COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD) |
||||
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 12.9.2016 |
|
|
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
ITRE 12.9.2016 |
||||
|
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Marisa Matias 5.10.2016 |
||||
|
Razmatranje u odboru |
28.11.2016 |
22.3.2017 |
|
|
|
|
Datum usvajanja |
30.5.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
44 13 1 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Hans-Olaf Henkel, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Soledad Cabezón Ruiz, Jude Kirton-Darling, Constanze Krehl, Barbara Kudrycka, Olle Ludvigsson, Florent Marcellesi, Marian-Jean Marinescu, Marisa Matias, Markus Pieper, Anne Sander, Pavel Telička, Anneleen Van Bossuyt |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Fabio Massimo Castaldo, Nicola Danti, Gabriele Preuß |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
44 |
+ |
|
|
ALDE |
Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Pavel Telicka, Lieve Wierinck |
|
|
ECR |
Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Evžen Tošenovský, Anneleen van Bossuyt |
|
|
PPE |
Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Christian Ehler, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Barbara Kudrycka, Janusz Lewandowski, Marian-Jean Marinescu, Nadine Morano, Angelika Niebler, Markus Pieper, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera |
|
|
S&D |
José Blanco López, Soledad Cabezón Ruiz, Adam Gierek, Theresa Griffin, Jude Kirton-Darling, Peter Kouroumbashev, Constanze Krehl, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Dan Nica, Miroslav Poche, Gabriele Preuβ, Flavio Zanonato |
|
|
13 |
- |
|
|
EFDD |
Fabio Massimo Castaldo |
|
|
ENF |
Angelo Ciocca, Jean-Luc Schaffhauser |
|
|
GUE/NGL |
Xabier Benito Ziluaga, Jaromír Kohlícek, Paloma López Bermejo, Marisa Matias |
|
|
S&D |
Carlos Zorrinho |
|
|
Verts/ALE |
Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Florent Marcellesi, Michel Reimon, Claude Turmes |
|
|
1 |
0 |
|
|
S&D |
Kathleen Van Brempt |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (1.6.2017)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
(COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD))
Izvjestiteljica za mišljenje: Elisabeth Köstinger
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Za uspješan prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika potreban je stabilan okvir u području klimatske politike. Za započinjanje procesa dekarbonizacije i njegovo održivo provođenje svi sektori moraju dati odgovarajući doprinos. Stoga je uključivanje sektora povezanih s korištenjem i prenamjenom zemljišta te šumarstvom (LULUCF) u klimatsku politiku Europske unije od 2021. važan dio klimatske politike okrenute budućnosti.
Poljoprivreda i šumarstvo imaju ekološku, gospodarsku i socijalnu ulogu u društvu. Ta višefunkcionalna uloga održive poljoprivrede i gospodarenja šumama mora se uzeti u obzir u okviru europske klimatske politike. Poticaji za smanjenje stakleničkih plinova moraju stoga biti usklađeni s jamčenjem sigurnosti opskrbe i jasnom predanošću ideji da Europa bude mjesto proizvodnje održive hrane i biomase. Poljoprivreda i održivo korištenje biomase nisu u suprotnosti s ciljevima u području klimatske politike, već ih treba promatrati kao dio rješenja.
Kako bi se stvorila poštena polazna osnova, moraju se u svakom slučaju uzeti u obzir informacije iz sektora. U europskoj poljoprivredi emisije su od 1990. već smanjene za 24 %.
Istodobno je vrlo važno razlikovati fosilne od biogenih stakleničkih plinova. Treba izbjeći situaciju da se poljoprivreda i šumarstvo svedu na ponore ugljikovog dioksida za druge onečišćivače. Mora se priznati učinak zamjene koji imaju bioenergija, biogospodarstvo i korištenje drvnih proizvoda. U ostvarivanju ciljeva klimatske politike vrlo važnu ulogu ima poticanje zelenog gospodarstva.
Stoga treba istaknuti sljedeće izmjene Prijedloga Komisije:
1) Predvodnici u području održive poljoprivrede ne smiju biti kažnjeni.
Države članice koje su posljednjih godina već uvele mjere za zaštitu okoliša i klime moraju imati mogućnost uzeti ih u obzir pri izračunu bazne godine za poljoprivredu.
2) Kad je riječ o šumskim površinama i održivom gospodarenju šumama, među državama članicama postoje znatne razlike.
Stoga se ne treba usredotočiti samo na pozitivne klimatske učinke pošumljavanja, već treba posebno prepoznati potencijal održivog gospodarenja šumama i održivog korištenja biomase u zaštiti klime.
3) Pri određivanju referentne vrijednosti za šume treba razviti sustav koji je u skladu s načelom supsidijarnosti.
U okviru kriterija za određivanje referentne vrijednosti za šume države članice moraju uzeti u obzir održivo korištenje biomase, provedbu biogospodarske strategije na razini EU-a i jamčenje opskrbe energijom. Kako je već zatraženo u izvješću Europskog parlamenta o Novoj strategiji EU-a za šume[1], treba ojačati mandat Stalnog odbora za šumarstvo te se Komisija s njim treba savjetovati pri pružanju tehničke potpore.
4) Delegirane akte treba primjenjivati isključivo za izmjenu nesuštinskih elemenata osnovnog zakonodavnog akta.
AMANDMANI
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 |
(3) Vijeće je ratificiralo Pariški sporazum 5. listopada 2016. nakon što je 4. listopada 2016. Europski parlament dao suglasnost. Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenog 2016. te su mu ciljevi ograničenje porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2° C u odnosu na predindustrijske razine i poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5° C u odnosu na predindustrijske razine, na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane i sigurnost opskrbe hranom. Tim se sporazumom također naglašava uloga koju održivo gospodarenje šumama ima u postizanju ravnoteže između emisija i uklanjanja stakleničkih plinova. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 |
|
__________________ |
__________________ |
|
1010 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx |
1010 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx |
Obrazloženje | |
Nužno je ažurirati tekst nakon ratifikacije Pariškog sporazuma. Uvodnu izjavu 3. potrebno je dopuniti upućivanjem na članak 2. stavak 1.b Pariškog sporazuma o proizvodnji hrane i članak 5. o ulozi održivog gospodarenja šumama u postizanju ravnoteže između emisija i uklanjanja. | |
Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Kako bi postigle taj cilj, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. |
(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Njegov je cilj isto tako povećati sposobnost prilagodbe na negativne učinke klimatskih promjena te poticati otpornost na klimatske promjene i razvoj utemeljen na niskim emisijama stakleničkih plinova tako da se ne ugrožava proizvodnja hrane. Kako bi se ostvario cilj Pariškog sporazuma, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. Stranke se slažu da bi mjere ublažavanja i prilagodbe trebale biti potpuno transparentne te voditi računa o ekosustavima, i da bi se trebale temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama i voditi se njima. |
Obrazloženje | |
Uvodnu izjavu o Pariškom sporazumu treba dopuniti upućivanjem na njegov članak 2. stavak 1. točku (b) kako bi se istaknulo da u tom sektoru postoje brojni ciljevi i izazovi, te upućivanjem na njegov članak 7. | |
Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(4.a) Kako bi se postigle negativne emisije potrebne za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, potrebno je konzistentno pristupiti uklanjanju stakleničkih plinova iz atmosfere korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstva (LULUCF) te oni ne bi trebali služiti za nadoknadu smanjenja emisija iz drugih izvora. Budući da su uklanjanja iz sektora LULUCF reverzibilna, ne bi se trebala koristiti za kompenzaciju emisija i trebalo bi ih se smatrati posebnim stupom u okviru klimatske politike Unije. |
Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(5) Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020. |
(5) Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Osim toga, provedbom tehnoloških rješenja u sektorima poljoprivrede i šumarstva pridonosi se povećanju proizvodnje i smanjenju ekološkog otiska. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020. |
Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6) Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. |
(6) Smanjenje trenutačne razine CO2 u atmosferi i smanjenje emisija izazov su u borbi protiv klimatskih promjena. Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika zamjenom fosilnih goriva obnovljivom energijom iz šumske biomase i iskorištavanjem apsorpcijskog potencijala organskih materijala dobivenih održivim gospodarenjem šumama i njihova potencijala kao zamjene za fosilna goriva, uzimajući u obzir cijeli životni vijek tih materijala, od proizvodnje sirovina do prerađivačke i proizvodne faze. Biogospodarstvo i bioenergija neophodan su korak prema zelenom gospodarstvu bez fosilnih goriva. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. |
Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(6.a) Naprednim praksama gospodarenja može se znatno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. Promicanje razvoja inovativnih praksi i poticanje vlasnika zemljišta na upotrebu naprednih praksi gospodarenja, kao što su precizna poljoprivreda, precizno šumarstvo i pametna poljoprivreda, potencijalni su načini na koje bi se državama članicama moglo pomoći da ispune svoje ciljeve. |
Obrazloženje | |
Preciznom poljoprivredom i šumarstvom mogu se smanjiti emisije tako što će se optimizirati upotreba npr. goriva, gnojiva i pesticida. Takva je pametna poljoprivreda korisna za poljoprivrednike, upravitelje šuma i okoliš. | |
Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 8.a (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(8.a) Mjere Zajedničke poljoprivredne politike i nacionalne politike imaju učinak na profil emisija povezanih s poljoprivrednim zemljištem, travnjacima i močvarnim zemljištem. Kad je riječ o baznom razdoblju za obračunsku kategoriju zemljišta iz ove Uredbe, izračunom se uzimaju u obzir poljoprivredno-ekološke mjere koje države članice provode u tom razdoblju. |
Obrazloženje | |
Važno je priznati poljoprivredno-ekološke mjere jer se tako neće kažnjavati države članice koje prve djeluju. | |
Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji. |
(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja, koje se znatno razlikuju među državama članicama. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina kako bi se pristupilo pitanju učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu poput primjerice nemogućnosti gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj zbog okupacije Hrvatske, Domovinskog rata, ratnih i poratnih okolnosti. Odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi jamčiti usklađenost i uvjete održivog upravljanja šumama u okviru Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi (Forest Europe). U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti transparentan postupak kojim bi države članice poboljšale mogućnost provjere i kvalitetu obračuna u ovoj kategoriji. |
Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(10) Kad Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. |
(10) Postupak država članica za određivanje referentne razine za šume trebao bi biti transparentan i usklađen sa zahtjevima za održivo gospodarenje šumama u okviru inicijative Forest Europe (Ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi)1a. Komisija bi trebala pomagati državama članicama tako što će polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a. U tom je kontekstu prikladno da Komisija omogući tehničku pomoć za provjeru usklađenosti s kriterijima utvrđenima u Prilogu IV. nakon savjetovanja sa Stalnom odborom za šumarstvo koji je osnovan u skladu s Odlukom Vijeća 89/367/EEZ1b. |
|
|
__________________ |
|
|
1a Forest Europe – Ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi, Međudržavni pregovarački odbor za sklapanje pravno obvezujućeg sporazuma o šumama u Europi: http://www.foresteurope.org/. |
|
|
1b Odluka Vijeća 89/367/EEZ od 29. svibnja 1989. o uspostavi Stalnog odbora za šumarstvo (SL L 165, 15.6.1989, str. 14.). |
Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(11) U međunarodno dogovorenim smjernicama IPCC-a navodi se da se emisije od izgaranja biomase mogu smatrati jednakima nuli u energetskom sektoru uz uvjet da se obračunavaju u sektoru LULUCF. U EU-u se emisije od izgaranja biomase smatraju jednakima nuli u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 601/2012 i odredbama iz Uredbe (EU) br. 525/2013, stoga bi dosljednost sa smjernicama IPCC-a bila osigurana samo kad bi te emisije bile precizno obuhvaćene ovom Uredbom. |
(11) U međunarodno dogovorenim smjernicama IPCC-a navodi se da se emisije od izgaranja biomase mogu smatrati jednakima nuli u energetskom sektoru uz uvjet da se obračunavaju u sektoru LULUCF. U Uniji se emisije od izgaranja biomase smatraju jednakima nuli u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 601/2012 i odredbama iz Uredbe (EU) br. 525/2013, stoga bi dosljednost sa smjernicama IPCC-a bila osigurana samo kad bi te emisije bile precizno obuhvaćene ovom Uredbom. Pravilima za obračun bioenergije koja su utvrđena u ovoj Uredbi ne bi se smjela onemogućiti upotreba održive biomase u energetskom sektoru stvaranjem emisija u sektoru LULUCF. |
Obrazloženje | |
Potencijal bioenergije da zamijeni fosilna goriva mora se pravilno odražavati. | |
Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode. |
(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu učinkom zamjene (uzimajući u obzir silinu emisije energije i ugljičnog dioksida u ostalim sektorima, npr. pri proizvodnji cementa emitira se 8 % globalne količine ugljičnog dioksida) i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da priznaju, pozitivno prihvate i potiču poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom, čime bi se smanjila upotreba ostalih, biološki nerazgradivih materijala, kao što je plastika. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode. |
Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja. |
(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja i odvratiti države članice od poduzimanja preventivnih mjera kako bi se smanjio rizik od prirodnih nepogoda. |
Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(14) Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe. |
(14) Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom br. (EU) .../... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama relevantnima za klimatske promjene, jamčeći istodobno jasno razlikovanje emisija i uklanjanja fosilnih stakleničkih plinova od emisija i uklanjanja biogenih stakleničkih plinova. Stoga bi godišnja neto uklanjanja iz iskrčenog zemljišta, pošumljenog zemljišta, šumskog zemljišta kojim se gospodari, poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari i travnjaka kojim se gospodari trebala biti ograničena na poljoprivredu. Države članice trebale bi moći upotrijebiti do 425 milijuna tona bilo kojih neto uklanjanja koja rezultiraju iz odredaba ove Uredbe kako bi ispunile svoje obveze u okviru Uredbe o raspodjeli tereta. |
Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 18. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte. |
(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja kategorija zaliha drvnih proizvoda, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija trebalo bi delegirati Komisiji kako bi se odražavale promjene u smjernicama IPPC-a, koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003.1a, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom (EU) br. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.1b Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte. |
|
|
________________ |
|
|
1aDirektiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.). |
|
|
1bSL L 123, 12.5.2016., str. 1. |
Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(19) Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma. |
(19) U svjetlu pospješujućeg dijaloga 2018. godine Komisija do 28. veljače 2019. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o prikladnosti razine ambicioznosti ove Uredbe. Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2023. i svake tri godine nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma. |
Amandman 16 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. odjeljku A kako su prijavljeni u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 unutar sljedećih obračunskih kategorija zemljišta na državnim područjima država članica u razdoblju od 2021. do 2030.: |
1. Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. odjeljku A kako su prijavljeni u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 unutar sljedećih obračunskih kategorija zemljišta na državnim područjima država članica i drugih obračunskih kategorija u razdoblju od 2021. do 2030.: |
Amandman 17 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ea (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(ea) drvni proizvodi. |
Amandman 18 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. – točka ga (nova) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
(ga) Referentna razina za šume procjena je prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. |
Obrazloženje | |
Definicija "referentne razine za šume" navedena u članku 8. stavku 1. trebala bi biti navedena u članku 3. zajedno s drugim definicijama. | |
Amandman 19 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi prilagođavanja definicija iz stavka 1. znanstvenom razvoju ili tehničkom napretku te radi osiguravanja dosljednosti između tih definicija i svih promjena relevantnih definicija u smjernicama IPPC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova („smjernice IPCC-a”) iz 2006. |
2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi prilagođavanja definicija iz stavka 1. radi osiguravanja dosljednosti između tih definicija i svih promjena relevantnih definicija u smjernicama IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova („smjernice IPCC-a”) iz 2006., koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma. |
Amandman 20 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Za razdoblje od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 11. svaka država članica osigurava da emisije ne prelaze uklanjanja, izračunato kao zbroj ukupnih emisija i uklanjanja na njihovu državnom području u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. zajedno, kako se obračunava u skladu s ovom Uredbom. |
Za razdoblje od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 11. svaka država članica osigurava da emisije ne prelaze uklanjanja, izračunato kao zbroj ukupnih emisija i uklanjanja na njihovu državnom području u obračunskim kategorijama zemljišta i ostalim kategorijama iz članka 2. zajedno, kako se obračunava u skladu s ovom Uredbom. |
Amandman 21 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−). |
1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta i ostalih kategorija iz članka 2., u skladu sa smjernicama o izvješćivanju koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma za razdoblje od 2021. do 2030. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−). |
Amandman 22 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Države članice sprečavaju dvostruko računanje emisija ili uklanjanja, posebno obračunavanjem emisija ili uklanjanja koji proizlaze iz više obračunskih kategorija zemljišta u samo jednoj. |
2. Države članice sprečavaju dvostruko računanje emisija ili uklanjanja, posebno obračunavanjem emisija ili uklanjanja koji proizlaze iz više obračunskih kategorija u samo jednoj. |
Obrazloženje | |
Predlaže se da se drvni proizvodi uključe kao zasebna kategorija inventara koja se obračunava. To bi bilo u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. i praksom izvješćivanja UNFCCC-a. To bi uzrokovalo promjene u stavcima 5.1, 5.2 i 5.4. | |
Amandman 23 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari. |
4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari. |
Amandman 24 Prijedlog uredbe Članak 5. – stavak 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. za izmjenu Priloga I. kako bi se uzele u obzir izmjene smjernica IPCC-a. |
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. za izmjenu Priloga I. kako bi se uzele u obzir izmjene smjernica IPCC-a koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma. |
Amandman 25 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju ili baznoj godini određenoj u okviru UNFCCC-a pomnože s pet. Europska komisija obavješćuje se o izboru referentne obračunske vrijednosti do 31. prosinca 2018. Države članice mogu kompenzirati poljoprivredno-ekološke mjere koje su provele tijekom baznog razdoblja. |
Amandman 26 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
2. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari u baznom razdoblju ili baznoj godini određenoj u okviru UNFCCC-a pomnože s pet. Europska komisija obavješćuje se o izboru referentne obračunske vrijednosti do 31. prosinca 2018. Države članice mogu kompenzirati poljoprivredno-ekološke mjere koje su provele tijekom baznog razdoblja. |
Amandman 27 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 2.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
2.a Ako su poljoprivredno-ekološke mjere uključene u bazno razdoblje kako je navedeno u stavcima 1. i 2., države članice mogu uvrstiti mjere kao što su: |
|
|
- mjere za suzbijanje klimatskih promjena i za zaštitu klime |
|
|
- promicanje biološke i genetske raznolikosti |
|
|
- promicanje plodnosti tla i |
|
|
- mjere zaštite vode. |
Obrazloženje | |
Uredbom se ne bi smjele kažnjavati države članice koje su već provele nekoliko poljoprivredno-ekoloških mjera u skladu s programima ZPP-a. Te bi države članice trebale imati korist od dobrih rezultata u tom razdoblju. Pri izračunu njihovih emisija i uklanjanja u baznom razdoblju trebale bi se uzeti u obzir već poduzete poljoprivredno-ekološke mjere. | |
Amandman 28 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet. |
4. Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju ili baznoj godini određenoj u okviru UNFCCC-a pomnože s pet. Europska komisija obavješćuje se o izboru referentne obračunske vrijednosti do 31. prosinca 2018. |
Amandman 29 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. Referentna razina za šume procjena je prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. |
1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. |
Obrazloženje | |
Definicija "referentne razine za šume" navedena u članku 8. stavku 1. trebala bi biti navedena u članku 3. zajedno s drugim definicijama. | |
Amandman 30 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. |
Briše se. |
Amandman 31 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Države članice određuju novu referentnu razinu za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. Komisiji podnose nacionalne računske planove za šumarstvo, uključujući novu referentnu razinu za šume, do 31. prosinca 2018. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 30. lipnja 2023. za razdoblje od 2026. do 2030. |
Države članice određuju novu referentnu razinu za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. Komisiji podnose nacionalne računske izvještaje za šumarstvo, uključujući novu referentnu razinu za šume, do 31. prosinca 2018. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 30. lipnja 2023. za razdoblje od 2026. do 2030. |
Amandman 32 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 1990. do 2009. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. |
Nacionalni računski izvještaj za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka aktivnih, održivih praksi gospodarenja šumama u skladu s najboljim dostupnim podacima i usvojenim nacionalnim politikama i programima u području šumarstva, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje i na temelju aktualnih održivih politika i mjera upravljanja šumama u državama članicama. Mora se temeljiti na načelima održivog gospodarenja šumama i nacionalnim strategijama koje su u ovom području objavile države članice do trenutka podnošenja referentne razine za šume te na dugoročnim analizama provedenim radi ispunjavanja cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. Pariškog sporazuma, odnosno radi postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova pomoću ponora u drugoj polovini ovog stoljeća; |
Amandman 33 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 3. – podstavak 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju. |
Nacionalni računski izvještaj za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju. |
Amandman 34 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost. |
4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom izvještaju za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost. |
Amandman 35 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 5. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
5. Komisija pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume. |
5. Kako je navedeno u Prilogu IV., Komisija provodi tehničku procjenu nacionalnih računskih planova za šumarstvo koje podnose države članice i tehničkih ispravaka ili prilagodbi u svrhu procjene u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija daje tehničke preporuke državama članicama i sastavlja objedinjeni izvještaj. |
Amandman 36 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 6. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030. |
6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na tehničku procjenu provedenu u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih izvještaja za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna koje država članica provede u kontekstu tehničke procjene. Ako država članica ne ažurira svoju referentnu razinu za šume, i dalje će se primjenjivati vrijednost utvrđena u Prilogu II. za razdoblje od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. |
Amandman 37 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
U obračunima u skladu s člankom 6. stavkom 1. i člankom 8. stavkom 1. u pogledu drvnih proizvoda države članice prikazuju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena u zalihi drvnih proizvoda u sljedećim kategorijama, primjenom funkcije raspada prvog reda, metoda i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V.: |
Države članice prikazuju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena u zalihi drvnih proizvoda u sljedećim kategorijama, primjenom funkcije raspada prvog reda, metoda i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V.: |
Amandman 38 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1.a (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena u zalihi drvnih proizvoda kao ukupne emisije i uklanjanja za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. |
Obrazloženje | |
Drvni proizvodi rezultat su ljudskog/antropogenog djelovanja te se stoga predlaže da se obračunavaju slično kao pošumljena zemljišta. To znači da bi u obračun bile uključene stvarne promjene u zalihama ugljika povezane s drvnim proizvodima. | |
Amandman 39 Prijedlog uredbe Članak 9. – stavak 1.b (novi) | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
|
Komisija do 31. prosinca 2019. donosi delegirani akt u skladu s člankom 14. kako bi ažurirala kategorije zaliha drvnih proizvoda dodatnim proizvodima kao što su održivi i inovativni bioproizvodi koji imaju pozitivan učinak zamjene, kao i zadane vrijednosti vremena poluraspada kako su utvrđene u Prilogu V. |
Obrazloženje | |
Kako bi se bolje predvidjelo skladištenje ugljika za buduće inovativne i održive bioproizvode u obračunavanju za LULUCF, Komisija bi trebala predložiti dodatne kategorije za zalihu drvnih proizvoda. | |
Amandman 40 Prijedlog uredbe Članak 10. – stavak 4. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. da pregleda zahtjeve u pogledu metoda i informacija u Prilogu VI. kako bi prikazivali promjene iz smjernica IPCC-a. |
4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. da pregleda zahtjeve u pogledu metoda i informacija u Prilogu VI. kako bi prikazivali promjene iz smjernica IPCC-a, koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma. |
Amandman 41 Prijedlog uredbe Članak 11. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1. Ako ukupne emisije prelaze uklanjanja u državi članici, a ta je država članica izbrisala godišnje emisijske kvote na temelju Uredbe [ ] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., ta se količina uzima u obzir pri ispunjavanju obveza te države članice u skladu s člankom 4. |
1. Ako ukupne emisije prelaze uklanjanja u državi članici, a ta je država članica odlučila izbrisati godišnje emisijske kvote na temelju Uredbe br. (EU) .../... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., kao jedne od opcija fleksibilnosti, ta se količina uzima u obzir pri ispunjavanju obveza te države članice u skladu s člankom 4. |
Amandman 42 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu]. |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 9., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu]. |
Obrazloženje | |
Usklađivanje članka s izmjenom iz članka 9. | |
Amandman 43 Prijedlog uredbe Članak 15. – stavak 1. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge |
U svjetlu pospješujućeg dijaloga 2018. godine Komisija do 28. veljače 2019. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o prikladnosti razine ambicioznosti ove Uredbe. Komisija do 28. veljače 2023. i nakon toga svake tri godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma, kako bi ova Uredba i dalje bila usklađena s relevantnim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma, te donosi prijedloge. |
Amandman 44 Prijedlog uredbe Prilog I. – točka B – podtočka f | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(f) za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari: drvni proizvodi. |
(f) drvni proizvodi iz pošumljenog zemljišta, kao i šumskog zemljišta kojim se gospodari. |
Obrazloženje | |
Predlaže se da se drvni proizvodi uključe kao zasebna kategorija i da se drvni proizvodi isključe iz referentne razine za šume pa je stoga tekst izmijenjen u skladu s tim. | |
Amandman 45 Prijedlog uredbe Prilog II. – tablica 2. – naslov | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Referentne razine država članica za šume, uključujući drvne proizvode |
Referentne razine država članica za šume |
Amandman 46 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka c | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(c) referentnim razinama trebalo bi osigurati pouzdano i vjerodostojno obračunavanje kako bi se zajamčilo da su emisije i uklanjanja iz korištenja biomase ispravno obračunate; |
(c) referentnim razinama trebalo bi osigurati pouzdano i vjerodostojno obračunavanje kako bi se zajamčilo da su emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari ispravno obračunati i da postoji ravnoteža između emisija i uklanjanja; |
Amandman 47 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka d | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(d) referentne razine uključuju spremnik ugljika iz drvnih proizvoda, čime se omogućuje usporedba između pretpostavke trenutačne oksidacije i primjene funkcije raspada prvog reda i vrijednosti vremena poluraspada; |
Briše se. |
Amandman 48 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka e | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(e) referentnim razinama trebalo bi uzeti u obzir cilj doprinošenja očuvanju biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa, kako je utvrđeno u strategiji EU-a za šume, nacionalnim politikama u području šumarstva i strategiji EU-a za biološku raznolikost; |
(e) referentnim razinama trebalo bi uzeti u obzir cilj doprinošenja očuvanju biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa za proizvodnju energije i zamjenu drugih materijala dobivenih iz fosilnih izvora, kako je utvrđeno u strategiji Unije za šume, nacionalnim programima i politikama država članica u području šumarstva i strategijama Unije za biogospodarstvo i biološku raznolikost; Država članica koja je nedavno uvela ili koja želi uvesti novu politiku gospodarenja šumama i iskorištavanja njezinih izvora koja rezultira povećanjem sječe drva ne kažnjava se dugovima u skladu s ovom Uredbom, pod uvjetom da je ta politika proaktivna i održiva te da ne dovodi do smanjenja sposobnosti dugoročne apsorpcije šuma država članica. |
Amandman 49 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio A – stavak 1. – točka g | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(g) referentne razine moraju biti u skladu s inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima te se moraju temeljiti na transparentnim, potpunim, dosljednim, usporedivim i točnim informacijama. Konkretno, modelom korištenim za određivanje referentne razine mora biti moguće reproducirati povijesne podatke iz nacionalnog inventara stakleničkih plinova. |
(g) referentne razine moraju biti u skladu s inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima te se moraju temeljiti na transparentnim, potpunim, dosljednim, usporedivim i točnim informacijama. Inventari stakleničkih plinova usklađuju se s mjerodavnim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma. Konkretno, modelom korištenim za određivanje referentne razine mora biti moguće reproducirati povijesne podatke iz nacionalnog inventara stakleničkih plinova. |
Amandman 50 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio B – naslov | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
B. Elementi nacionalnog računskog plana za šumarstvo |
B. Elementi nacionalnog računskog izvještaja za šumarstvo |
Amandman 51 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio B – stavak 1. – uvodni dio | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Nacionalni računski plan za šumarstvo dostavljen u skladu s člankom 8. ove Uredbe sadržava sljedeće elemente: |
Nacionalni računski izvještaj za šumarstvo dostavljen u skladu s člankom 8. ove Uredbe sadržava sljedeće elemente: |
Amandman 52 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio B – stavak 1. –točka f – podtočka 2. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(2) emisije i uklanjanja iz šuma i drvnih proizvoda kako su prikazani u inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima, |
(2) emisije i uklanjanja iz šuma kako su prikazani u inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima, |
Amandman 53 Prijedlog uredbe Prilog IV. – dio B – stavak 1. –točka f – podtočka 3. | |
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3) svojstva šume, uključujući strukturu starosnih razreda, prirast, duljinu rotacije i druge informacije o svakodnevnim aktivnostima u okviru gospodarenja šumama; |
(3) svojstva šume, uključujući strukturu starosnih razreda, prirast, duljinu rotacije i druge relevantne informacije o aktivnostima u okviru gospodarenja šumama |
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Naslov |
Uvrštenje emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u klimatski i energentski okvir za razdoblje do 2030. i izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama |
||||
|
Referentni dokumenti |
COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD) |
||||
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 12.9.2016 |
|
|
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
AGRI 12.9.2016 |
||||
|
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Elisabeth Köstinger 30.8.2016 |
||||
|
Razmatranje u odboru |
5.12.2016 |
|
|
|
|
|
Datum usvajanja |
30.5.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
20 13 3 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Daniel Buda, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Bas Belder, Franc Bogovič, Hannu Takkula |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Christofer Fjellner |
||||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
20 |
+ |
|
|
PPE |
Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Christofer Fjellner, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Marijana Petir |
|
|
ECR |
Bas Belder, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk |
|
|
ALDE |
Jan Huitema, Ulrike Müller, Hannu Takkula |
|
|
ENF |
Edouard Ferrand, Philippe Loiseau |
|
|
13 |
- |
|
|
S&D |
Eric Andrieu, Viorica Dăncilă, Maria Noichl, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella |
|
|
ALDE |
Ivan Jakovčić |
|
|
GUE/NGL |
Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez |
|
|
Verts/ALE |
Martin Häusling, Bronis Ropė |
|
|
EFDD |
John Stuart Agnew, Marco Zullo |
|
|
3 |
0 |
|
|
S&D |
Clara Eugenia Aguilera García, Paolo De Castro |
|
|
GUE/NGL |
Matt Carthy |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] Izvješće o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama” (2014/2223(INI)) od 7. travnja 2015.
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Naslov |
Uvrštenje emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju zbog uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u klimatski i energentski okvir za razdoblje do 2030. i izmjena Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama |
||||
|
Referentni dokumenti |
COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD) |
||||
|
Datum podnošenja EP-u |
20.7.2016 |
|
|
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 12.9.2016 |
|
|
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
DEVE 12.9.2016 |
ITRE 12.9.2016 |
TRAN 12.9.2016 |
AGRI 12.9.2016 |
|
|
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke |
TRAN 1.9.2016 |
|
|
|
|
|
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Norbert Lins 28.9.2016 |
|
|
|
|
|
Razmatranje u odboru |
20.3.2017 |
25.4.2017 |
|
|
|
|
Datum usvajanja |
11.7.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
53 9 6 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Rupert Matthews, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Krzysztof Hetman, Ulrike Müller, James Nicholson, Christel Schaldemose, Bart Staes, Tiemo Wölken |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Siôn Simon, Derek Vaughan |
||||
|
Datum podnošenja |
17.7.2017 |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
53 |
+ |
|
|
ALDE |
Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Valentinas Mazuronis, Frédérique Ries |
|
|
ECR |
Arne Gericke, Julie Girling, Rupert Matthews, James Nicholson |
|
|
EFDD |
Piernicola Pedicini |
|
|
GUE/NGL |
Lynn Boylan, Stefan Eck, Luke Ming Flanagan, Kateřina Konečná, Estefanía Torres Martínez |
|
|
NI: |
Zoltán Balczó |
|
|
PPE |
Pilar Ayuso, Ivo Belet, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Krzysztof Hetman, Peter Liese, Norbert Lins, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean |
|
|
S&D |
Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Elena Gentile, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Peter Simon, Daciana Octavia Sârbu, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Derek Vaughan,Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli |
|
|
VERTS/ALE |
Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Michèle Rivasi, Davor Škrlec, Bart Staes |
|
|
9 |
- |
|
|
ALDE |
Anneli Jäätteenmäki, Ulrike Müller |
|
|
EFDD |
Julia Reid |
|
|
ENF |
Mireille D'Ornano, Jean-François Jalkh |
|
|
PPE |
Angélique Delahaye, Elisabetta Gardini, Françoise Grossetête, Giovanni La Via |
|
|
6 |
0 |
|
|
ECR |
Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska |
|
|
PPE |
Karl-Heinz Florenz, Andrzej Grzyb |
|
|
S&D |
Jytte Guteland |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani