Postupak : 2017/2044(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0299/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0299/2017

Rasprave :

PV 24/10/2017 - 13
CRE 24/10/2017 - 13

Glasovanja :

PV 25/10/2017 - 7.2
CRE 25/10/2017 - 7.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0408

IZVJEŠĆE     
PDF 1203kWORD 166k
11.10.2017
PE 610.722v02-00 A8-0299/2017(1. dio)

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(11815/2017 – C8-0313/2017 – 2017/2044(BUD))

1. dio: Prijedlog rezolucije

Odbor za proračune

Izvjestitelji: Siegfried Mureşan (dio III. – Komisija)

Richard Ashworth (ostali dijelovi)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ
 MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 MIŠLJENJE ODBOR ZA PRORAČUNSKI NADZOR
 MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM
 MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ
 MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
 MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO
 MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
 MIŠLJENJE oODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(11815/2017 – C8-0313/2017 – 2017/2044(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4), (IIA od 2. prosinca 2013.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama za pripremu proračuna(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. travnja 2017. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2018.(6),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., koji je Komisija usvojila 29. lipnja 2017. (COM(2017)0400),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2017. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2017. (11815/2017 – C8-0313/2017),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.(7),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0299/2017),

Dio III.

Opći pregled

1.  naglašava da čitanje proračuna za 2018. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni nadmoćnom većinom u prethodno spomenutim rezolucijama od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama i od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog; podsjeća da su održiv rast, zapošljavanje, osobito zapošljavanje mladih, sigurnost i klimatske promjene u središtu tih prioriteta;

2.  ističe da se Unija i dalje suočava s nizom izazova i uvjeren je da se iz njezina proračuna, održavajući proračunsku disciplinu, moraju izdvojiti nužna financijska sredstva da bi se politički prioriteti proveli u djelo i omogućio konkretan odgovor Unije i djelotvorno reagiranje na te izazove; ističe da se potrošnja Unije treba temeljiti na načelu europske dodane vrijednosti i da bi se pritom trebalo poštovati načelo supsidijarnosti;

3.  potvrđuje svoju predanost financiranju politika Unije kojima se s pomoću ulaganja u istraživanje, obrazovanje, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća i radna mjesta, naročito među mladima, u svim njezinim regijama potiče zapošljavanje i rast; s obzirom na predložene rezove Vijeća u podnaslovu 1.a ne razumije kako Unija može ostvariti napredak u tim područjima; umjesto toga odlučuje povećati sredstva za istraživačke i inovacijske programe koji imaju vrlo visoku stopu izvršenja proračuna i koji se zbog prekomjerne potražnje suočavaju s iznimno niskom stopom uspješnosti prijava;

4.  ostaje predan ispunjenju obveza koje je preuzeo tijekom pregovora o EFSU-u, točnije da se u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka smanji utjecaj rezova povezanih s EFSU-om na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe; stoga predlaže da se ti rezovi nadoknade vraćanjem prvotnog godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu njihovi ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva;

5.  izražava političku potporu za uspostavu Europskih snaga solidarnosti i pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije u tom pogledu; međutim smatra da do donošenja odluke o financiranju Europskih snaga solidarnosti i donošenja relevantne uredbe u okviru redovnog zakonodavnog postupka ne bi u tu svrhu trebalo unijeti nikakvu financijsku rezervaciju u proračun za 2018.; stoga odlučuje da se odgovarajuća proračunska sredstva i preraspodjele koje je napravila Komisija u nacrtu proračuna za 2018. trenutačno trebaju vratiti na staro s obzirom na to da odluka o proračunu za 2018. ne bi ni na koji način smjela dovesti u pitanje ishode zakonodavnih pregovora; i dalje je čvrst u namjeri da smjesta uvrsti odluku o sredstvima za Europske snage solidarnosti u proračun za sljedeću godinu s pomoću izmjene proračuna, u slučaju da se pregovori o mjerodavnoj uredbi ne okončaju prije kraja proračunskog postupka za 2018.;

6.  zabrinut je zbog činjenice da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje na dosad nezabilježenoj razini te je uvjeren da treba poduzeti dodatne mjere kako se ne bi ugrozila budućnost čitavog naraštaja mladih Europljana; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine za 2018. koju je predložila Komisija; ističe da bi se takva povećanja sredstava trebala računati povrh sveukupno dodijeljenih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih koja su politički odobrena u kontekstu revizije VFO-a na sredini razdoblja, a ne kao pojačano financiranje tim sredstvima u okviru proračuna za 2018.;

7.  podsjeća na to da kohezijska politika ima glavnu ulogu u postizanju ekonomske i socijalne konvergencije u Uniji, čime se osigurava razvoj i rast; naglašava da se očekuje da će 2018. programi kohezijske politike nadoknaditi zaostatke i biti u punom zamahu; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe, koji su dio jedne od temeljnih politika Unija; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na nacionalnoj razini; poziva države članice da se pobrinu za to da se postupak imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje privede kraju, a njegova provedba ubrza; nadalje, poziva Komisiju da nastavi s pojednostavnjivanjem povezanih postupaka;

8.  smatra da Unija, iako se sada čini da se najviši intenzitet migracijske i izbjegličke krize smanjio, mora biti spremna odgovoriti na svaku buduću nepredviđenu situaciju u tom području i primijeniti anticipativniji pristup u području migracija; stoga potiče Komisiju da stalno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u okviru aktualnog VFO-a u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente za pružanje pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva; podsjeća na to da je, iako je Unija uspjela uspostaviti neke mehanizme koji pomažu u suočavanju s tom situacijom, prema podacima UNHCR-a u Europu u 2017. morskim putem dosad stiglo više od sto tisuća izbjeglica i migranata; stoga odlučuje u ograničenoj mjeri povećati sredstva za Fond za azil, migracije i integraciju te za Fond za unutarnju sigurnost, kao i za agencije s nadležnostima u području azila, kao što je Europski potporni ured za azil, za koje treba osigurati dostatne financijske i ljudske resurse; još jednom napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije migracijske i izbjegličke krize i drugih prioritetnih programa kao što su, primjerice, programi u području kulture i građanstva;

9.  ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijske i izbjegličke krize i da bi se takve mjere trebale nastaviti koliko bude potrebno; međutim, napominje da su dosad dodijeljena sredstva nedostatna; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u polju pravosuđa i unutarnjih poslova koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;

10.   ističe da bi, u svjetlu nedavnih zabrinutosti oko sigurnosti diljem Unije, sredstva u okviru naslova 3. također trebala obuhvatiti mjere koje će dovesti do povećanja sigurnosti građana Unije;

11.  ponavlja da bitan dio rješenja migracijske i izbjegličke krize kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene, što je jedan od temeljnih uzroka povećanja migracijskih tokova; mišljenja je da bi Unija trebala na optimalan način iskoristiti financijska sredstva u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima za podjednako rješavanje svih vanjskih izazova jer su resursi očito nedostatni i treba ih povećati na prirodniji način;

12.  žali zbog činjenice da Parlament pri pripremi svojeg stajališta nije bio dovoljno informiran o proračunskom učinku moguće političke odluke o produljenju Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative neće financirati nauštrb postojećih vanjskih projekata EU-a; stoga poziva Komisiju da u slučaju produljenja Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj predloži njegovo financiranje svježim sredstvima te da uključi više lokalnih nevladinih organizacija u njegovu provedbu; napominje da je naslov 4. u potpunosti nedostatan za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, uključujući one povezane s migracijama i izbjeglicama;

13.  podsjeća na to da proračunom Unije treba podržati ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma i dugoročnih klimatskih ciljeva Unije tako da se ostvari cilj potrošnje za klimu od 20 % u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; žali zbog toga što Komisija nije iznijela konkretne i realistične prijedloge za ostvarivanje tih ciljeva; stoga predlaže da se sredstva za mjere povezane s klimom povećaju iznad razine nacrta proračuna; međutim, napominje da ta povećanja nisu dovoljna i poziva Komisiju da predstavi sve potrebne prijedloge za ostvarivanje ciljeva u predstojećim nacrtima proračuna; u tom kontekstu napominje da je 8,2 % ukupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna povezano sa zaštitom biološke raznolikosti; ističe da je godišnje povećanje od 0,1 % u suprotnosti sa zabrinjavajućim i ubrzanim smanjivanjem broja vrsta i staništa;

14.  uvažava da je novi pristup koji uključuje „proračun usmjeren na rezultate” prvi put uključen u pripremu unutarnjeg proračuna Komisije kako bi se preispitali rashodi na temelju dosadašnjeg iskustva i pronašle moguće prilagodbe;

15.  vraća na prethodnu razinu iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne razumije logiku predloženih rezova, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koji su već pogođeni preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni rezova u području vanjskih politika; u svakom slučaju osporava namjeru Vijeća da vrši rezove u onim proračunskim linijama koje imaju slabu stopu izvršenja ili sposobnost apsorpcije jer to nije potkrijepljeno stvarnim podacima o provedbi i ne uzima u obzir različite načine na koje se neki programi provode; 


16.  zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene razlike do gornjih granica VFO-a za 2018., potrebno u pogledu fleksibilnosti mobilizirati sva dostupna sredstva na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se sporazum lako postići u postupku mirenja, što će Uniji omogućiti da bude spremna i učinkovito odgovori na predstojeće izazove; naglašava da odstupanje od izvornog programiranja u okviru aktualnog VFO-a, koje se javlja svake proračunske godine, govori u prilog usklađivanju na višu vrijednost gornjih granica VFO-a nakon 2020.;

17.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2018. na 162 597 930 901 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 146 712 004 932 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; 


Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

18.  odbija neopravdane rezove Vijeća u visini od 750 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koji sami čine gotovo dvije trećine ukupnih rezova Vijeća u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u naslovima VFO-a; napominje da su ti rezovi Vijeća u suprotnosti s njegovim iznesenim političkim prioritetima;

19.  inzistira na tome da je povećanje ulaganja u istraživanje, inovacije, obrazovanje, infrastrukturu i mikropoduzetništvo te malo i srednje poduzetništvo ključno za postizanje održivog rasta i stvaranje radnih mjesta u Uniji; upozorava na to da bi rezovi kakve predlaže Vijeće mogli ugroziti programe sa stvarnom europskom dodanom vrijednošću koji neposredno utječu na stvaranje radnih mjesta i rast, kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe; posebno naglašava da su dostatna financijska sredstva za Obzor 2020. neophodna kako bi se omogućio razvoj istraživanja i inovacija te vodećeg položaja u digitalizaciji, kao i potpora malim i srednjim poduzećima u Europi; podsjeća na to da je taj program pokazao snažnu europsku dodanu vrijednost s obzirom na to da se 83 % projekata koji se financiraju iz programa Obzor 2020. ne bi nastavilo bez potpore na razini Unije; ponovno ističe važnost Instrumenta za povezivanje Europe za financiranje dovršetka mreže TEN-T i ostvarenja jedinstvenog europskog prometnog prostora; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sve rezove koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;

20.  osim toga ističe da je kao dio strateških ulaganja u europsku mladež potrebno ojačati potprograme za obrazovanje, osposobljavanje i mlade programa Erasmus +;

21.  naglašava da bi pružanje dostatne razine financijske potpore mikropoduzećima, poduzetnicima i MSP-ovima trebao biti ključan prioritet Unije jer su oni glavni izvor radnih mjesta širom Europe; ističe da je dobar pristup financiranju od presudne važnosti da MSP-ovi i dalje budu konkurentni i da im se pomogne suočiti se s izazovima povezanima s pristupom unutarnjem, ali i globalnom tržištu;

22.  stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME i EaSI (Progress i EURES) povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna i iznosa prije preraspodjele za EFSU i Europske snage solidarnosti; poziva Komisiju da izdvoji dovoljno sredstava za proračunske linije povezane s inicijativom WIFI4EU i da poštuje razinu ulaganja na koju se obvezala u razdoblju 2017. – 2020.;

23.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za posebna godišnja događanja u proračun za 2018., čime će omogućiti da se među građanima razvije osjećaj pripadnosti Europi; napominje da bi ta proračunska linija trebala nedvosmisleno biti namijenjena stvaranju dodane vrijednosti za europske građane u svim državama članicama;

24.  naglašava da je poticanje suradnje u istraživanjima u području obrane u Europi važno za rješavanje problema ključnih nedostataka kapaciteta u vrijeme kada zbivanja i nesigurnost na međunarodnom planu sve više iziskuju od Europe da se dodatno angažira u području obrane; smatra da bi se dodatni troškovi na razini Unije za istraživanja u području obrane trebali nadoknaditi uštedama na nacionalnoj razini; podupire povećanje dodijeljenih sredstava za pripremna djelovanja za istraživanja u području obrane; poziva na to da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru uspostavi program za istraživanje u području obrane s namjenskim proračunom, no ponovno naglašava svoj davno zauzet stav da se nove inicijative trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne na štetu postojećih programa Unije; nadalje, ističe da je potrebno poboljšati konkurentnost i inovativnost u europskoj obrambenoj industriji;

25.  mišljenja je da bi se u okviru proračuna za 2018. trebala dodijeliti veća sredstva kako bi se mogla provesti sveobuhvatna i nepristrana ocjena rizika koji predstavljaju treće zemlje u smislu njihovih strateških nedostataka u području borbe protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorista, na temelju kriterija definiranih u članku 9. Direktive (EU) 2015/849(8), te utvrditi popis „visokorizičnih” jurisdikcija;

26.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a za 143,9 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući iznose prije preraspodjele sredstava za EFSU i Europske snage solidarnosti, pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati iz raspoložive razlike do gornje granice te iz ukupne razlike za obveze;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

27.  ne slaže se s predloženim rezovima Vijeća u iznosu od 240 milijuna EUR u plaćanjima u okviru podnaslova 1.b, uključujući u linijama za potporu i vraća ih na stare iznose sve dok Komisija ne dostavi ažurirane prognoze;

28.  sa sve većom zabrinutošću primjećuje da su neprihvatljiva kašnjenja u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova ugrozila njihovu učinkovitost i stavila pritisak na upravljačka tijela i korisnike; još jednom ističe rizik koji aktualna kašnjenja predstavljaju za gomilanje nepodmirenih računa u drugoj polovici ovog VFO-a i na početku idućeg; snažno ponavlja svoj poziv državama članicama da potraže savjet i pomoć Komisije kako bi se riješio problem kašnjenja u imenovanju tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju; dodatno je zabrinut zbog trenda smanjenja i nedovoljne točnosti projekcija država članica;

29.  podsjeća na to da je stopa nezaposlenosti mladih u Uniji i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Europske inicijative za mlade i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće svježa financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanja odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2018.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative 2018. iznose 600 milijuna EUR; osim toga, smatra da bi aktivnosti stručnog osposobljavanja namijenjene mladima, a osobito naukovanja, trebale biti prihvatljive za financiranje u okviru kohezijske politike;

30.  pozdravlja novu financijsku omotnicu u iznosu od 142,8 milijuna EUR, koja je stvorena kako bi se olakšala provedba Programa potpore strukturnim reformama 2017. – 2020.;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

31.  podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2018.; prima na znanje rezove Vijeća u iznosu od 275 milijuna EUR, ali smatra da bi Komisijino pismo izmjene trebalo biti temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća iznose iz nacrta proračuna sve dok se u postupku mirenja ne prouči to pismo izmjene;

32.  naglašava da su se programi pohranjivanja pokazali učinkovitima u vrijeme krize te da bi smanjenje financijskih sredstava osiguranih u procesu planiranja bilo kontraproduktivno;

33.  ističe da dio rješenja za problem nezaposlenosti mladih leži u pružanju odgovarajuće potpore mladim ljudima u ruralnim područjima; stoga predlaže povećanje od 50 milijuna EUR iznad iznosa u nacrtu proračuna za plaćanja za mlade poljoprivrednike; ističe da je potrebno olakšati pristup mladima zanimanjima u području ribarstva preko Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i drugih mehanizama financiranja Unije;

34.  u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i njezinim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena odlučuje povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 21,2 milijuna EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; ponovno naglašava da su i Europski revizorski sud i Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) utvrdili da proračun Unije nije u skladu s njezinim ciljevima u pogledu klime;

35.   stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 78,1 milijun EUR, što ostavlja razliku od 619,7 milijuna EUR ispod gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2. kada se oduzmu pilot-projekti i pripremna djelovanja;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

36.  naglašava da za Parlament glavni prioriteti Unije moraju ostati rješavanje problema migracija i sigurnost i ponavlja svoje uvjerenje da se gornja granica u naslovu 3. pokazala potpuno nedostatnom za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije tih izazova;

37.  napominje da je, iako je broj migranata koji prelaze središnju i istočnu sredozemnu rutu da bi pristigli u Uniju pao u prvih devet mjeseci 2017., pritisak na zapadnosredozemnu rutu i dalje prisutan; prima na znanje da je u prvih devet mjeseci 2017. u Europu morskim putem ušlo više od sto tisuća migranata i izbjeglica, od kojih je više od 75 % stiglo u Italiju, a ostatak u Grčku, Cipar i Španjolsku; mišljenja je da je potrebno povećati financiranje za potrebe Unije u području migracija, posebno preko Fonda za azil, migracije i integraciju, kako bi se državama članica pružila potpora u poboljšanju integracijskih mjera i praksi za one kojima je potrebna međunarodna zaštita, osobito maloljetnike bez pratnje, a kada je to potrebno, i u provedbi operacija vraćanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu, istodobno poštujući načelo zabrane prisilnog vraćanja; u tom kontekstu također ustraje u tome da EASO mora raspolagati prikladnim financijskim i ljudskim resursima kako bi se toj agenciji omogućilo da ispuni zadatke koji su joj dodijeljeni;

38.  zalaže se za stvaranje nove proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje kako bi se državama članicama pružila potpora u ispunjavanju njihovih obveza u okviru međunarodnog pomorskog prava; traži od Komisije da predstavi zakonodavni prijedlog za uspostavu Fonda EU-a za traganje i spašavanje;

39.  uvjeren je da radi učinkovitog rješavanja sigurnosnih problema građana Unije proračun Fonda za unutarnju sigurnost treba povećati da bi se državama članicama pomoglo u borbi protiv terorizma, prekograničnog organiziranog kriminala, radikalizacije i kiberkriminala; posebno ističe da je potrebno osigurati dostatna sredstva za jačanje sigurnosne infrastrukture i poticanje razmjene informacija između agencija za provedbu zakona i nacionalnih nadležnih tijela, pa i poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava, pritom jamčeći poštovanje pojedinačnih prava i sloboda;

40.  ističe ključnu ulogu koju su ostvarile agencije EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova u rješavanju gorućih briga građana Unije; stoga odlučuje povećati proračunska odobrena sredstva i broj osoblja Europola, uključujući stvaranje sedam radnih mjesta za novu operativnu jedinicu pod nazivom „Operativna jedinica Europola za nestalu djecu”, kao i pojačati resurse za Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), EASO i Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); ponovno ističe doprinos tih agencija poboljšanju suradnje između država članica u tom području;

41.   traži od Komisije da, u svjetlu stvarnog napretka u aktualnim međuinstitucijskim pregovorima, pruži ažurirane informacije o tome koje su financijske posljedice u 2018. zakonodavnih prijedloga u postupku kao dijela Europskog migracijskog programa, osobito reforme Dublinskog sustava, sustava ulaska/izlaska, europskog sustava za informacije o putovanjima i EASO-a, kako bi se to moglo uzeti u obzir u fazi mirenja;

42.  žali zbog proizvoljnih rezova Vijeća u iznosu od više od 30 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa, javnog zdravlja, prava potrošača i civilne zaštite, pri čemu se zanemaruje odlična stopa izvršenja i ne uzima u obzir nedovoljna razina financiranja koja ostavlja mnoge visokokvalitetne projekte bez financiranja; vraća iznose u svim linijama na razinu iz nacrta proračuna i predlaže da se u relevantnim proračunskim linijama dodatno povećaju sredstva;

43.  ponavlja svoje uvjerenje da je vrijeme za poticanje financiranja važnih programa Unije u području kulture i građanstva, osobito programa Kreativna Europa i Europa za građane, koji imaju ključnu ulogu u potpori kulturnim i kreativnim industrijama, kao i participativnom građanstvu, posebice s obzirom na predstojeće europske izbore 2019.; ponavlja da sve institucije moraju ispuniti politički dogovor o financiranju Europske godine kulturne baštine 2018. uz osiguravanje dovoljnih sredstava za to u okviru potprograma Kultura programa Kreativna Europa, u nedostatku zasebne proračunske linije za taj događaj; poziva Komisiju da revidira inicijative u okviru proračunske linije „multimedijska djelovanja” kako bi se osiguralo da se proračunom djelotvorno podupire visokokvalitetno i neovisno izvještavanje o poslovima Unije;

44.  zalaže se za veću transparentnost i vidljivost cilja programa Daphne u okviru programa o pravima, jednakosti i građanstvu, kao glavnog alata Unije u borbi protiv svih oblika nasilja nad djecom, mladima, ženama, osobama iz zajednice LGBTI i drugim ugroženim skupinama; podržava uspostavljanje europskog centra za praćenje rodno uvjetovanog nasilja unutar Europskog instituta za ravnopravnost spolova;

45.  povećava sredstva u naslovu 3. za 108,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom instrumenta fleksibilnosti;

Naslov 4. – Globalna Europa

46.  još jednom naglašava da se vanjsko djelovanje Unije suočava s još većom potrebom za financiranjem koja velikim dijelom premašuje aktualni ukupni iznos naslova 4.; smatra da će mobilizacija sredstava iz proračuna Unije za odgovor na migracijske izazove i u narednim godinama zahtijevati dinamičnu reakciju; ističe da se ad hoc jednogodišnja povećanja sredstava, kao u 2017., ne mogu smatrati dovoljnima s obzirom na složene izazove s kojima je Unija suočena i hitnu potrebu za snažnijim vanjskim djelovanjem Unije u današnjem povezanom svijetu;

47.  mišljenja je da bi se trebalo dati prednost neposrednom susjedstvu Unije i mjerama usmjerenim na rješavanje glavnih pitanja s kojima je suočeno to područje, odnosno rješavanje migracijske i izbjegličke krize i pratećih humanitarnih izazova u južnom susjedstvu, te ruske agresije u istočnom susjedstvu; smatra da stabilnost i blagostanje u susjedstvu EU-a doprinose objema regijama i Uniji kao cjelini; ponovno poziva na povećanje potpore bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se mogli nositi s rastućim potrebama, kako bi se ostvario Unijin ustanovljeni cilj promicanja razvoja i stabilnosti u regiji te ojačala otpornost Palestinaca; ponovno ističe da je pružanje potpore državama koje implementiraju sporazume o pridruživanju s Unijom presudno za poticanje političkih i gospodarskih reformi, ali naglašava da potporu treba pružati samo ako te zemlje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, posebno one u pogledu vladavine prava i jačanja demokratskih institucija; stoga odlučuje povećati sredstva za Europski instrument za susjedstvo, Instrument za pretpristupnu pomoć te za makrofinancijsku pomoć;

48.  ističe važnost uloge koju Europa na globalnoj razini ima u iskorjenjivanju siromaštva i osiguravanju razvoja najugroženijih regija, u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a; stoga dodjeljuje dodatna financijska sredstva za Instrument za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć; podsjeća na to da je potpora Unije u toj regiji ključna za rješavanje temeljnih uzroka migracija jer znatan udio migranata koji prelaze Sredozemno more dolazi iz supsaharske Afrike;

49.  protivi se drastičnim smanjenjima financijskih doprinosa iz vanjskih financijskih instrumenata poput Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći, Instrumenta partnerstva i Instrumenta za razvojnu suradnju za program Erasmus+ usprkos činjenici da su programi razmjene mladih jedni od najuspješnijih dugoročnih investicija u smislu kulturne diplomacije i međusobnog razumijevanja, te odlučuje povećati te doprinose;

50.  u svjetlu zabrinjavajućeg pogoršanja stanja u pogledu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, odlučuje smanjiti potporu za političke reforme u Turskoj; odlučuje dio preostalih odobrenih sredstava staviti u pričuvu i osloboditi kada Turska ostvari mjerljiva poboljšanja u područjima vladavine prava, demokracije, ljudskih prava i slobode tiska, s ciljem preusmjeravanja tih sredstava za aktere civilnog društva za provedbu mjera kojima se doprinosi tim ciljevima;

51.  mišljenja je da treba izdvojiti dodatna financijska sredstva ne bi li se na odgovarajući način uhvatilo u koštac s kampanjama dezinformiranja, te promicala objektivna slika Unije izvan njezinih granica; stoga poziva da se pojača financiranje kampanja za suzbijanje dezinformacija i kibernapada te odlučuje povećati sredstva za strateške komunikacijske aktivnosti koje se trebaju provoditi u susjedstvu, kao i na zapadnom Balkanu; podsjeća na važnost ulaganja u vidljivost vanjskog djelovanja Unije u svrhu snažnijeg učinka financiranja u tom području i poboljšanja javne diplomacije EU-a u skladu s ambicijama u okviru globalne strategije;

52.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursko-ciparsku zajednicu kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

53. ističe da se tendencija Komisije da pribjegava izvanproračunskim mehanizmima, kao što su uzajamni fondovi i drugi slični instrumenti, nije uvijek pokazala uspješnom; zabrinut je da bi se uspostavom financijskih instrumenata izvan proračuna Unije moglo ugroziti njezino jedinstvo i zaobići proračunski postupak, a istovremeno narušiti transparentno upravljanje proračunom i onemogućiti pravo Parlamenta da djelotvorno nadzire troškove; stoga smatra da vanjski financijski instrumenti koji su se pojavili proteklih godina moraju biti integrirani u proračun Unije, uz puni nadzor Parlamenta nad njihovom provedbom; prima na znanje da je do kraja rujna 2017. ukupno 795,4 milijuna EUR odobreno za uzajamne fondove EU-a u proračunu za 2017.; traži od Komisije da dvjema granama proračunskog tijela predstavi iznos koji u 2018. namjerava namijeniti za uzajamne fondove; ponovno izražava zabrinutost da doprinosi država članica tim uzajamnim fondovima često zaostaju za njihovim obećanjima; prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2107 o uzajamnom fondu EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku; zabrinut je zbog nedostataka koje je utvrdio Europski revizorski sud, kao što su nedostatak procjene ukupnih potreba i nefunkcionalni mehanizmi za koordinaciju s drugim donatorima; izražava svoju namjeru da ocijeni dodanu vrijednost uzajamnih fondova EU-a kao instrumenta vanjske politike Unije;

54. podsjeća na to da se, u skladu s člankom 24. Uredbe o VFO-u, svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju u opći proračun Unije u skladu s člankom 7. Financijske uredbe; poziva Komisiju da očuva jedinstvo proračuna te da ga smatra vodećim načelom pri predlaganju novih inicijativa;

55.  ističe važnost misija za promatranje izbora u jačanju demokratskih institucija i izgradnji povjerenja javnosti prema izbornim procesima, čime se zauzvrat promiče uspostava mira i stabilnosti; ističe potrebu da se osiguraju dostatna financijska sredstva za taj cilj;

56.  ističe da se sredstva iz Instrumenta za razvojnu suradnju ne smiju preraspodijeliti za financiranje nove inicijative za izgradnju kapaciteta za sigurnost i razvoj (CBSD) u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; žali zbog toga što se u nacrtu prijedloga proračuna predlaže preraspodjela 7,5 milijuna EUR iz Instrumenta za razvojnu suradnju u CBSD te ističe da je hitno potrebno pronaći alternativna rješenja kako bi se taj nedostatak nadoknadio;

57.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a (PPEU) na proračunski neutralan način prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije;

58.  odlučuje stoga poništiti gotovo sve rezove Vijeća i ojačati naslov 4. u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za 299,7 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, prijenos PPEU-ova i usvojene rezove);

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

59.  smatra da rezovi Vijeća ne odražavaju stvarne potrebe i stoga ugrožavaju već znatno racionalizirane administrativne rashode; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

60.  odlučuje, u skladu sa zaključkom „Zajedničkog mišljenja pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o trima aspektima odnosa između OLAF-a i njegova nadzornog odbora” od 12. rujna 2016., zadržati 10 % odobrenih sredstava Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) sve dok se nadzornom odboru ne odobri pristup spisima predmeta OLAF-a, te istovremeno blago povećati njegov proračun, u skladu s povećanim odgovornostima;

61.  prima na znanje da je početkom 2017. OLAF istražio ozbiljan slučaj carinske prijevare u Ujedinjenoj Kraljevini, prouzročene umanjenjem vrijednosti uvezenih proizvoda, koja je stvorila gubitak u iznosu od gotovo 2 milijarde EUR prihoda za proračun Unije u razdoblju od 2013. do 2016.; zabrinut je da ta prijevara do danas nije spriječena te da se i dalje stvaraju gubici za proračun Unije; traži od Komisije da prilikom pregovora o Brexitu uzme u obzir sporu reakciju administracije UK-a na njezine preporuke u tom pogledu; traži od država članica koje su se usprotivile pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije da ponovno razmotre svoje stajalište kako bi se omogućilo brzo rješenje ovog problema; 


Decentralizirane agencije

62.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi svi dodatni rezovi koje predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva; ponovno naglašava svoju predanost čuvanju resursa te, po potrebi, pružanju dodatnih resursa kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje agencija;

63.  u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu migracija i sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za Europski policijski ured (Europol), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području provedbe zakona (CEPOL), Europski potporni ured za azil (EASO) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

64.  podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; podsjeća da je strateški prioritet za Uniju potpuni razvoj i provedba projekata Galileo i EGNOS za koje je djelomično odgovorna Europska agencija za globalne sustave satelitske navigacije (GSA); podsjeća da GSA-u nedostaje resursa za kibersigurnost i javno reguliranu uslugu i stoga odlučuje povećati razinu odobrenih sredstava;

65.  smatra da treba osigurati dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) kako bi ispunila svoju proširenu zadaću povezanu s provedbom mrežnih pravila i smjernica za električnu energiju i plin te s njihovim praćenjem;

66.  posebno podsjeća da Europska agencija za okoliš pomaže Uniji donijeti utemeljene odluke o poboljšanju okoliša, uključivanju pitanja zaštite okoliša u gospodarske politike i kretanju prema održivosti, te da je u kontekstu energetske i klimatske politike Unije za 2030. Komisija predložila novi zadatak za Europsku agenciju za okoliš u području upravljanja energetskom unijom bez odgovarajućeg povećanja plana radnih mjesta;

67.  iako se proračunska sredstva i broj radnih mjesta Europske agencije za graničnu i obalnu stražu zasad čine dovoljnima, ističe da će se njezine buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja morati detaljno pratiti;

68.pozdravlja uvrštenje odgovarajućih sredstava u proračun za 2018. za potporu europskih nadzornih tijela; naglašava da je uloga europskih nadzornih tijela ključna za poticanje dosljedne primjene prava Unije i bolje koordinacije između nacionalnih tijela te za jamčenje financijske stabilnosti, bolje povezanih financijskih tržišta, zaštite potrošača i konvergencije nadzora; naglašava da se europska nadzorna tijela, u cilju razumnog korištenja svojih proračunskih sredstava, moraju pridržavati zadaća i mandata koje im je dodijelio zakonodavac Unije;

69.  ponavlja da je, kako je dogovoreno u Međuinstitucionalnom sporazumu od 2. prosinca 2013., 2018. godina posljednja godina provedbe smanjenja osoblja od 5 % i pristupa objedinjavanja i kasnije preraspodjele zaposlenih osoba u agencijama; ponovno naglašava svoje protivljenje svakom nastavku primjene globalnog pristupa agencijskim resursima nakon 2018.; potvrđuje da je otvoren prema postizanju veće učinkovitosti među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak spajanjima kada je to prikladno te udruživanjem određenih službi, ili s Komisijom ili s drugom agencijom; u tom pogledu pozdravlja inicijativu za daljnje koordiniranje agencijskih aktivnosti uspostavom Stalnog tajništva Mreže agencija EU-a (pod novim nazivom „ured za zajedničku potporu”) te podupire dodjelu sredstava za dodatno radno mjesto u planu radnih mjesta Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), za što će troškovi biti objedinjeni iz postojećih proračuna agencija Unije i izdvojeni za taj ured;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

70.  nakon pomne analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja;

71.  stoga ističe napore koje je Parlament poduzeo u tom pogledu te traži od Komisije da pokaže dobru volju prilikom provedbe usvojenog pilot-projekta/pripremnog djelovanja na kraju proračunskog postupka, bez obzira na ocjenu provedivosti, kao i u pogledu svake odluke Europskog parlamenta i Vijeća;

Posebni instrumenti

72.  podsjeća na korisnost posebnih instrumenta za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje instrumenta fleksibilnosti, ukupne razlike za obveze i pričuve za nepredviđene izdatke kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije;

73.  također podsjeća na značaj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi i Fonda solidarnosti Europske unije; podržava namjeru Komisije da osigura bržu mobilizaciju Fonda solidarnosti EU-a stavljanjem većine godišnjeg iznosa u pričuvu u proračunu Unije, povrh iznosa koji je već predviđen za predujmove; žali zbog toga što je Vijeće predložilo rezove u tom pogledu i djelomično vraća sredstva na razinu iz nacrta proračuna, uz iznimku iznosa koji je izdvojen na početku razdoblja 2017. putem izmjene proračuna 4/2017 i iznosa mobiliziranog iz Fonda solidarnosti EU-a za Italiju; poziva na proširenje mandata Fonda solidarnosti EU-a kako bi se pružila pomoć žrtvama terorističkih činova i njihovim obiteljima;

Plaćanja

74.  zabrinut je zbog trenutnog trenda nedovoljnog izvršenja za plaćanja u cijelom proračunu Unije, ne samo u podnaslovu l.b, već i u naslovima 3. i 4., unatoč potrebi da se odgovori na brojne nove izazove i stvaranju fleksibilnih mehanizama financiranja; podsjeća na to da je za posljednje dvije godine razina plaćanja proračuna Unije znatno smanjena, zajedno s visokom razinom proračunskog viška; stoga izražava zabrinutost zbog toga što nacrt proračuna i dalje ostavlja dosad nezabilježenu razliku do gornje granice za plaćanja u visini od 10 milijardi EUR, što odražava trend niske razine izvršenja koji može dovesti do oštrih pritiska na plaćanja na kraju trenutačnog VFO-a;

75.   ustraje u tome da je potrebno zadržati iznose iz nacrta proračuna za sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećati odobrena sredstva za plaćanja na ciljan način, većinom u onim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

76.  izražava žaljenje zbog opetovane prakse Vijeća da povećava standardno paušalno smanjenje plaća za institucije Unije; smatra da to posebno negativno utječe na proračune institucija s povijesno točnim paušalnim smanjenjem; smatra da taj pristup ne predstavlja ni ciljano smanjenje ni dobro financijsko upravljanje; stoga vraća paušalno smanjenje na razinu iz nacrta proračuna;

Dio I. – Europski parlament

77.  zadržava sveukupni iznos svojeg proračuna za 2018., kako je usvojen u spomenutoj rezoluciji od 5. travnja 2017., u visini od 1 953 483 373 EUR; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe radi odražavanja ažuriranih podataka koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

78.  napominje da proračunske projekcije za 2018. iznose 18,88 %, što je manje od udjela postignutog 2017. (19,25 %) te je to najniži udio u naslovu 5. u posljednjih petnaest godina;

79.  još jednom ističe prioritete Parlamenta za sljedeću financijsku godinu, točnije, konsolidiranje već poduzetih sigurnosnih mjera, poboljšanje otpornosti Parlamenta na kibernapade, unapređenje transparentnosti unutarnjeg proračunskog postupka Parlamenta, i stavljanje naglaska u proračunu Parlamenta na njegove ključne funkcije donošenja zakonodavstva, djelovanja kao jedne grane proračunskog tijela, zastupanja građana i nadgledanja rada ostalih institucija;

80.  pozdravlja osnivanje nove radne skupine Predsjedništva Parlamenta za naknadu za opće troškove; podsjeća na očekivanja veće transparentnosti u pogledu naknade za opće troškove i potrebu da se poradi na definiciji preciznijih pravila kada je riječ o odgovornosti za rashode odobrene u okviru te naknade, bez stvaranja dodatnih troškova za Parlament;

81.  smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2018. za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenoga 2015. postignut s Vijećem; podsjeća da je 35 radnih mjesta koja su Parlamentu dana 2016. povezano s novim aktivnostima u vezi s jačanjem sigurnosti, te su zbog toga izuzeta iz cilja smanjenja osoblja, kao što je potvrđeno pri donošenju izmjene proračuna br. 3/2016 i općeg proračuna za 2017.(9); poziva Komisiju da prilagodi svoje tablice za praćenje u skladu s time kako bi se proračunskom tijelu dale točne informacije u svim fazama postupka;

82.  pozdravlja razmjenu mišljenja u vezi s politikom nekretnina Parlamenta održanu 11. srpnja 2017. između Odbora za proračune, glavnog tajnika i potpredsjednika zaduženih za politiku nekretnina Parlamenta; smatra da bi taj dijalog trebao biti kontinuirani proces, posebno s obzirom na predstojeće rasprave Predsjedništva o obnovi zgrade Paul Henri-Spaak;

83.  ponavlja stajalište Parlamenta izraženo u spomenutoj rezoluciji od 5. travnja 2017. da još ima prostora za poboljšanje kontrolnih mehanizama koji se odnose na europske političke stranke i političke zaklade; u tom pogledu prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe br. 1141/2014(10) i pozdravlja sve napore za poboljšanje pouzdanosti i transparentnosti potrošnje;

84.  podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 23. listopada 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(11), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutornog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija ugljikova dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje;

Dio IV. – Sud Europske unije

85.  zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo rezove koji su ključni za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;

86.  izražava nevjericu zbog jednostrane izjave Vijeća i povezanog dodatka o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2018., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno 2016. godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od 2013. do 2017. ukinuo 98 radnih mjesta;

Dio V. – Revizorski sud

87.  zadržava iznose iz nacrta proračuna za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;

88.  izražava zadršku u pogledu stavke „Ograničena savjetovanja, studije i ankete”, u iščekivanju ishoda tekućih pregovora o reviziji Financijske uredbe, i revizije koje stupa na snagu 2018.;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

89.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na razinu iz nacrta proračuna;

90.  povećava iznose u dvije proračunske linije u vezi s domaćim savjetodavnim skupinama za trgovinske sporazume iznad razine iz nacrta proračuna;

Dio VII. - Odbor regija

91.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na razinu iz nacrta proračuna;

92.  povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;

Dio VIII. – Europski ombudsman

93.  pozdravlja rad Ombudsmana u pronalaženju učinkovitih ušteda u vlastitu proračunu u usporedbi s prethodnom godinom;

Dio IX. — Europski nadzornik za zaštitu podataka

94.  pita se zašto bi Vijeće smanjilo proračun Europskog nadzornika za zaštitu podataka s obzirom na određene dodatne zadaće koje su toj instituciji povjerili Parlament i Vijeće; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

95.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na prethodnu razinu;

96.  u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka 2015. uvodi proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se osiguralo da ESVD raspolaže dostatnim osobljem i instrumentima za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri;

97.  nadalje odlučuje prenijeti stavku o posebnim predstavnicima Europske unije iz poglavlja za ZVSP u proračun ESVD-a radi jačanja dosljednosti vanjskog djelovanja EU-a;

98.  pruža dodatan iznos iznad procjena ESVD-a za pripravnike u delegacijama Unije, kao odgovor na nalaze istrage Europskog ombudsmana o neplaćenim stažiranjima pripravnika(12);

o

o  o

99. prima na znanje jednostranu izjavu Francuske i Luksemburga priloženu stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2018., u obliku u kojem je usvojena 4. rujna 2017.; podsjeća na to da su se predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije tijekom proljetnog proračunskog trijaloga 27. ožujka 2017. dogovorili o pragmatičnom rasporedu za provedbu proračunskog postupka, uključujući datume za razdoblje mirenja; podsjeća na to da je Vijeće za opće poslove odobrilo taj pragmatični raspored na sastanku 25. travnja 2017. i da je pritom bilo u potpunosti upoznato s kalendarom sjednica Parlamenta za 2017.; stoga napominje da se proračunski postupak odvija u skladu s pragmatičnim rasporedom dogovorenim između triju institucija;

100.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1)

SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

(2)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(4)

SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(5)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0085.

(6)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0114.

(7)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0302.

(8)

Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0401 / P8_TA(2016)0411.

(10)

2017/0219(COD).

(11)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.

(12)

Europski ombudsman, 454.2014/PMC.


MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE (4.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Cristian Dan Preda

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  sa zabrinutošću prima na znanje prijedlog Komisije da se odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja za rashode u naslovu 4. (Globalna Europa) smanje za više od pola milijarde EUR; ističe da se ad hoc jednogodišnja povećanja sredstava, kao u 2017., ne mogu smatrati dovoljnima s obzirom na brojne složene izazove s kojima je Unija suočena i potrebu za jačanjem vanjskog djelovanja EU-a, u skladu s njegovom globalnom strategijom;

2.  ističe da, iako je potrebna veća fleksibilnost kako bi se povećao kapacitet Unije za pružanje odgovora na krize, to ne smije biti na štetu postojećih prioritetnih područja za instrumente vanjskog financiranja i dugoročne politike; poziva na to da se u naslovu 4. upotrijebi razlika do gornje granice u iznosu od više od 230 milijuna EUR i da se osigura potrebna fleksibilnost preko dostupnih mehanizama višegodišnjeg financijskog okvira;

3.  skreće pozornost na nedavne zabrinjavajuće političke događaje na zapadnom Balkanu, koji iziskuju hitnu pozornost Unije te aktivnu i usredotočeniju potporu zemljama zapadnog Balkana kako se ne bi doveo u pitanje napredak postignut posljednjih desetljeća i kako bi se konsolidirao njihov put prema pristupanju EU-u; stoga se protivi predloženom smanjenju sredstava u iznosu od gotovo 90 milijuna EUR za potporu političkim reformama u toj regiji u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA); podsjeća na to da potpora zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama u usvajanju i provedbi političkih, gospodarskih i socijalnih reformi u cilju pristupanja EU-u predstavlja alat za poticanje stabilnosti te da bi se te zemlje, ako izgube mogućnost pristupa EU-u, mogle izložiti utjecaju trećih zemalja, što bi ugrozilo stabilnost i sigurnost regije;

4.  odbacuje predloženo povećanje potpore političkim reformama u Turskoj u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći zbog toga što se turske vlasti nisu ozbiljno angažirale u tom području te zbog pogoršanja stanja u pogledu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; naglašava da je potrebno povećati ulaganja u izravnu potporu civilnom društvu i izbjeglicama u Turskoj te u programe međunarodne razmjene za studente, znanstvenike i novinare, primjerice program Erasmus+; poziva Komisiju da uvede mjere kojima će se sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći preusmjeriti u potporu civilnom društvu te poziva na povećanje sredstava Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) namijenjenih za izravnu potporu civilnom društvu u Turskoj;

5.  ističe da je za Uniju strateški važno i južno i istočno susjedstvo te zahtijeva da se izbjegne predloženo smanjenje sredstava za Europski instrument za susjedstvo; podupire obećanje dano u travnju 2017. na konferenciji u Bruxellesu u smislu veće pomoći Siriji, Jordanu i Libanonu i naglašava da u skladu s time treba predvidjeti dodatna sredstva za Europski instrument za susjedstvo; ističe da je važno da se nastavi pružati potpora Tunisu kao potencijalnom primjeru demokratske tranzicije u toj regiji i da Unija zadrži ključnu ulogu u potpori bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); nadalje, ističe potrebu za većom potporom poboljšanju stabilnosti u Libiji te praćenju tranzicije te zemlje prema uključivoj demokraciji u kojoj se jamči poštovanje ljudskih prava; poziva Komisiju da poštuje obveze koje je preuzela u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo u pogledu financiranja projekata za promicanje lokalnog zapošljavanja mladih, odnosno da financiranje za te projekte dodatno pojača; pozitivnim smatra blago povećanje sredstava za zemlje Istočnog partnerstva u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i skreće pozornost na činjenicu da bi, s obzirom na trenutačne izazove, trebalo razmotriti daljnja povećanja;

6.  protivi se drastičnim smanjenjima financijskih doprinosa iz vanjskih financijskih instrumenata poput Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći, Instrumenta partnerstva i Instrumenta za razvojnu suradnju za program Erasmus+ usprkos činjenici da se programi razmjene mladih mogu smatrati jednom od najuspješnijih dugoročnih investicija u smislu kulturne diplomacije i međusobnog razumijevanja, te poziva da se ti doprinosi ipak povećaju;

7.  pozdravlja činjenicu da će se predložena odobrena sredstva za Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) vratiti na razinu iz razdoblja prije 2017. te da će se dodatno povećati s obzirom na nove zadaće izgradnje kapaciteta koje bi trebale proizaći iz tekuće revizije Uredbe o IcSP-u, a prepoznaje i potencijal koji IcSP ima za promicanje sigurnosti i integriteta granica Unije;

8.  pozdravlja korake koji su poduzeti zbog posljednjih pregovora o proračunu kako bi se omogućio pojačan parlamentarni nadzor nad aktivnostima koje se odvijaju u okviru uzajamnih fondova Unije i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; podsjeća da bi takvim ad hoc instrumentima trebalo pribjegavati samo ako su ispunjeni zahtjevi u pogledu dodane vrijednosti za Uniju i dodatnosti; ponovno upućuje poziv državama članicama da znatno povećaju svoje doprinose uzajamnim fondovima i da osiguraju pravovremeno ispunjenje obveza u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj;

9.  podsjeća na važnost ulaganja u vidljivost vanjskog djelovanja Unije u svrhu snažnijeg učinka financiranja u tom području i poboljšanja javne diplomacije EU-a u skladu s ambicijama u okviru globalne strategije;

10.  poziva na to da se dodatno pojača financiranje borbe protiv kampanja dezinformiranja i kibernapada, koje se sve više koriste kako bi se podrivao demokratski poredak u zemljama u susjedstvu EU-a, ali i u samoj Uniji; posebno poziva na povećanje sredstava za aktivnosti strateških komunikacija;

11.  naglašava da je poticanje suradnje u istraživanjima u području obrane u Europi važno za rješavanje problema ključnih nedostataka kapaciteta u vrijeme kada zbivanja na međunarodnom planu sve više iziskuju od Europe da uloži više napora u području obrane; u potpunosti podupire povećanje dodijeljenih sredstava za pripremna djelovanja za istraživanja u području obrane; pozdravlja europsku politiku u području obrambene industrije koju je predložila Komisija i ustraje u tome da bi se ona trebala ponajprije usmjeriti na ispunjavanje potreba zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP);

12.  pozdravlja novi plan vanjskih ulaganja za povećanje ulaganja u Afriku i susjedstvo EU-a; ističe da je potrebno zajamčiti da se zbog usredotočenosti na poticanje ulaganja privatnog sektora ne preusmjere sredstva namijenjena za dugoročne prioritete u tim regijama, među ostalim, za ostvarenje ciljeva održivog razvoja;

13.  ponovno ističe važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava, uključujući potporu koja se njime pruža misijama za promatranje izbora, te naglašava da je poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava ključno za stabilnost i blagostanje u svijetu; pozdravlja povećanje sredstava za taj instrument te napominje da bi ih trebalo i dodatno povećati;

14.  poziva na to da se na temelju prethodnih iskustava utvrde nedostatci i poboljša koordinacija između instrumenata Unije za vanjsko financiranje i financijskih instrumenata ostalih međunarodnih institucija, kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i druge razvojne/financijske institucije, radi postizanja sinergija i ostvarivanja najvećeg mogućeg učinka financijskih instrumenata u zemljama u razvoju;

15.  ponovno ističe svoj zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a na proračunski neutralan način prenese iz proračuna zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se povećala dosljednost vanjskog djelovanja EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

12

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Petras Auštrevičius, Mario Borghezio, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Andi Cristea, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Alyn Smith, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Hilde Vautmans, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elisabetta Gardini, Neena Gill, Ana Gomes, András Gyürk, Takis Hadjigeorgiou, Liisa Jaakonsaari, Marek Jurek, Urmas Paet, Mirosław Piotrowski, Miroslav Poche, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Janusz Zemke, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Seb Dance, Jean-Luc Schaffhauser, Marie-Pierre Vieu, Ivan Štefanec

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

49

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Urmas Paet, Jozo Radoš, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans

PPE

Lars Adaktusson, Lorenzo Cesa, Michael Gahler, Elisabetta Gardini, András Gyürk, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Željana Zovko, Ivan Štefanec, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica

S&D

Andi Cristea, Seb Dance, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Neena Gill, Ana Gomes, Liisa Jaakonsaari, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Miroslav Poche, Elena Valenciano, Boris Zala, Janusz Zemke

Verts/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics, Alyn Smith, Jordi Solé, Bodil Valero

12

-

ECR

Anders Primdahl Vistisen

EFDD

James Carver, Fabio Massimo Castaldo

ENF

Mario Borghezio, Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Marie-Christine Vergiat, Marie-Pierre Vieu

NI

Georgios Epitideios, Janusz Korwin-Mikke

5

0

ECR

Anna Elżbieta Fotyga, Marek Jurek, Ryszard Antoni Legutko, Mirosław Piotrowski, Charles Tannock

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ (27.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Charles Goerens

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da razvojna pomoć iz proračuna EU-a treba ostati barem na razini predviđenoj u VFO-u te i dalje biti usmjerena na dugoročne napore za iskorjenjivanje siromaštva; poziva na to da se stavi poseban naglasak na najslabije razvijene zemlje;

2.  uviđa da se ni jedna zemlja dosad nije razvila bez sudjelovanja u daljnjim trgovinskim odnosima sa svojim susjedima i ostatkom svijeta; dodatno potiče financiranje potpora za trgovinske aktivnosti kako bi se zemljama u razvoju dopustilo da u budućnosti sudjeluju u mnogo većoj mjeri u globalnim lancima vrijednosti; u tom kontekstu naglašava da bi takvo financiranje trebalo doprinijeti uključivom i održivom rastu, kao i promicanje visokih standarda u pogledu rada i zaštite okoliša; nadalje ističe sve veću važnost digitalne povezivosti kako bi se postigla uravnoteženija raspodjela koristi koje proizlaze iz globalizacije u korist zemalja u razvoju;

3.  ističe da dramatične humanitarne potrebe prouzročene dosad nezabilježenim sukobima i katastrofama povezanima s klimatskim promjenama iziskuju potpuno iskorištavanje razlike u naslovu 4. kako bi se pristupilo rješavanju tog izazova i spriječile nove krize; ističe da je potrebno pojačati europsku humanitarnu pomoć, također izvan europskog susjedstva;

4.  naglašava potrebu za time da proračun EU-a na odgovarajući način doprinose ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG); podsjeća da njegova provedba mora prelaziti granice unutarnje i vanjske politike EU-a, kao i integrirati na uravnotežen i dosljedan način tri dimenzije održivog razvoja rješavanjem međupovezanosti između različitih ciljeva održivog razvoja;

5.  napominje da zahtjev da se 20 % pomoći u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI) dodijeli za osnovne socijalne usluge, osobito zdravstvo i obrazovanje, nije ispunjen za razdoblje 2014. – 2017.(1); smatra da je povećanje ulaganja u pristup uslugama povezanima s ljudskim razvojem, osobito spolnim i reproduktivnim zdravljem te pravima potrebno kako bi se pomoglo u suzbijanju negativnog učinka ponovnog uvođenja pravila globalne zabrane („Global Gag Rule”);

6.  podsjeća da je u proračunu za 2017. proračunska linija za ljudski razvoj u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju bila smanjena u usporedbi s prvotnim višegodišnjim planiranjem; napominje da je Komisija izjavila da je riječ samo o pojačanom financiranju na kraju razdoblja, a ne rezovima za program; stoga smatra da je važno očuvati znatno povećanje u proračunskoj liniji za ljudski razvoj u usporedbi s prošlogodišnjim proračunom;

7.  ističe veliku važnost podupiranja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća i posebno poziva na dodatno jačanje sustava za mikrofinanciranje zajmova i jamstava;

8.  potiče osnivanje institucija za dvojno strukovno obrazovanje u zemljama u razvoju u kojima bi mladi za vrijeme profesionalnog naukovanja s naglaskom na praktičnim aspektima zvanja pohađali teorijska predavanja u specijaliziranim strukovnim školama;

9.  poziva na proširenje programa „Erasmus za mlade poduzetnike” izvan europskih granica te posebno u zemljama u razvoju, pri čemu treba zajamčiti dostatna financijska sredstva;

10.  smatra da bi mobilizacija sredstava iz proračuna EU-a za odgovor na migracijske izazove trebala biti popraćena zajedničkom politikom u tom području; ističe da razvojna pomoć ne smije biti uvjetovana suradnjom u pitanjima povezanima s migracijama kao što su upravljanje granicama ili sporazumi o ponovnom prihvatu; podsjeća da je migrantska i izbjeglička krizna snažno utjecala na proračun EU-a te će i u narednim godinama zahtijevati dinamičnu reakciju;

11.  u potpunosti uviđa kompleksnost brojnih izazova i potrebu za pružanjem višedimenzionalnih i komplementarnih odgovora, ali inzistira da mehanizmi financiranja budu jasni te da se poštuju međunarodne obveze; ponavlja svoje odbijanje uporabe razvojnih fondova za nerazvojne ciljeve i naglašava da financiranje koje ne ispunjava kriterije za službenu razvojnu pomoć mora dolaziti iz drugih instrumenata osim Instrumenta za razvojnu suradnju; žali zbog nedostatka parlamentarnog nadzora nad novim uzajamnim fondovima; naglašava da svi mehanizmi koji imaju koristi od Instrumenta za razvojnu suradnju, posebno Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku, trebaju služiti ostvarenju stvarnih dugoročnih razvojnih ciljeva i odgovarati na razvojne potrebe zemalja partnera, a ne političke ciljeve donatora; upućuje na svoje mišljenje od 5. srpnja 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, koje isključuje svaki doprinos iz Instrumenta za razvojnu suradnju za financiranje u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru;

12.  ističe da EU i njegove države članice moraju poštovati svoju zajedničku obvezu potvrđenu 2015. da će do 2030. povećati razinu službene razvojne pomoći na 0,7 % svojeg BND-a; poziva Komisiju i države članice da pripreme obvezujuće vremenske okvire za postupna povećanja do te razine;

13.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

14.  ponavlja da doprinos Ujedinjene Kraljevine iznosi 15 % proračuna EU-a za razvojnu pomoć; poziva Komisiju i Vijeće da se uključe u razmatranje ambicija i prioriteta razvojne pomoći EU-a nakon Brexita;

15.  smatra da širenje uzajamnih fondova, kojem se pribjegava iz nedostatka resursa, narušava načelo jedinstva proračuna i nije u skladu sa zahtjevima transparentnosti i demokratske odgovornosti; ponavlja da bi se uključivanjem u proračun Europskog razvojnog fonda (ERF), s jedne strane, i osnivanjem posebnog instrumenta za financiranje sigurnosnih troškova povezanih s razvojnom suradnjom, s druge strane, ojačala učinkovitost djelovanja EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, György Hölvényi, Stelios Kouloglou, Vincent Peillon, Maurice Ponga, Elly Schlein, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Paul Rübig, Adam Szejnfeld

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

David Coburn

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

15

+

ALDE

Charles Goerens, Paavo Väyrynen

PPE

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, György Hölvényi, Maurice Ponga, Paul Rübig, Adam Szejnfeld, Bogdan Brunon Wenta

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Vincent Peillon, Elly Schlein

Verts/ALE

Heidi Hautala, Maria Heubuch

1

-

EFDD

David Coburn

1

0

GUE/NGL

Stelios Kouloglou

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/draft-eval-report-dci_en.pdf


MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (30.8.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Reimer Böge

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je međunarodna trgovina temeljni instrument vanjske politike Unije kojim se, pod uvjetom da mu se dodijele odgovarajuća financijska sredstva i da ga se provodi koherentnim strategijama, doprinosi održivom razvoju, posebno u zemljama u razvoju;

2.  napominje da trgovinski program Unije, predstavljen u strategiji „Trgovina za sve”, postaje sve ambiciozniji; naglašava da bi trebalo povećati financijska sredstva za inicijative u okviru pomoći za trgovinu, što se odnosi i na mjere za potporu lokalnoj i međuregionalnoj trgovini te Glavnoj upravi Komisije za trgovinu dodijeliti dostatna sredstva za povećani broj aktivnosti, posebno kako bi se zajamčila provedba odredbi sadržanih u bilateralnim i multilateralnim sporazumima te kako bi se Komisijin program trgovinske politike bolje uskladio s ciljevima globalnog djelovanja Unije i zahtjevom da politike budu usklađene u interesu razvoja, a da se pritom ne smanjuju ili preusmjeravaju proračunska sredstva namijenjena za razvojnu suradnju; naglašava da su sredstva namijenjena pomoći za trgovinu ključna za razvoj struktura i projekata, posebno u najslabije razvijenim zemljama; smatra da bi te inicijative trebalo proširiti, a sredstva povećati; nadalje traži od Komisije da koordinira provedbu tih inicijativa kako bi one bile maksimalno učinkovite; ističe važnost ocjenjivanja tih sporazuma i ponovno ističe potrebu da se pruži odgovarajuća potpora trgovinskoj strategiji Unije kao jednom od ključnih stupova njezine vanjske politike;

3.  ističe da je u okviru preispitivanja VFO-a potrebno hitno izvršiti temeljitu reorganizaciju proračuna Unije i njegove strukture, vodeći pritom računa o programu trgovinske politike, te poziva Komisiju da u tom pogledu preuzme inicijativu u odnosu na Vijeće i Europski parlament;

4.  napominje da građani Unije sve češće traže da u većoj mjeri budu uključeni i angažirani u pogledu trgovinske politike Unije te da je taj interes građana postao prioritet Komisije; u tom smislu naglašava da je od presudne važnosti dodijeliti odgovarajuća sredstva kako bi se građani Unije aktivno uključili u kreiranje trgovinske politike i kako bi se među građanima Unije podigla razina svijesti o koristi koju donosi ta politika; poziva da se u Građanski dijalog uključe unutarnje savjetodavne skupine i zajedničke platforme, s obzirom na to da su one ključne za istinsko sudjelovanje civilnog društva u provedbi i praćenju poglavlja o održivosti trgovine u trgovinskim sporazumima; također poziva da se razviju ključni pokazatelji uspješnosti na temelju kojih bi se ocijenila uspješnost carinskih uprava, i na nacionalnoj razini i na razini Unije; poziva države članice da preuzmu aktivniju ulogu u pojašnjavanju dodane vrijednosti koju pruža trgovinska politika Unije, s obzirom na to da se pregovarački mandati utvrđuju na razini država članica;

5.  ističe da je pravedna međunarodna trgovina temeljan instrument vanjske politike Unije kojim se doprinosi održivom razvoju, posebno u zemljama u razvoju, i omogućuje aktivan angažman Unije u rješavanju uzroka migracija, pod uvjetom da se za nju dodijele potrebna financijskih sredstava i da se ona provodi dosljednim političkim, gospodarskim, trgovinskim i razvojnim strategijama;

6.  ističe da se tehničkom potporom u području trgovine i ekonomskom pomoći koje se u okviru europske politike susjedstva pružaju bliskim partnerima Unije na njezinim istočnim i južnim granicama daje znatan doprinos stabilnosti tih regija;

7.  smatra da je potrebna viša razina sredstava za makrofinancijsku pomoć kako bi se zajamčilo da će se budući zahtjevi za zajmove ili bespovratna sredstva moći odobravati, pod uvjetom da su opravdani i da su ispunjeni uvjeti koje je postavio Parlament; naglašava da uvjeti otplate makrofinancijske pomoći ne bi smjeli zemlje primateljice ponovno dovesti u ovisnički položaj; smatra da, kako bi se povećala koherentnost djelovanja Unije, dugoročno treba razmotriti mogućnost integracije instrumenta makrofinancijske pomoći u program Europskog instrumenta za susjedstvo;

8.  traži od Komisije da ocijeni postojeće alate usmjerene na promicanje internacionalizacije malih i srednjih poduzeća u pogledu njihove usklađenosti s drugim instrumentima Unije za potporu malim i srednjim poduzećima, kao što je COSME, te u pogledu supsidijarnosti, nepreklapanja i komplementarnosti u odnosu na programe država članica; poziva Komisiju da pravovremeno podnese prijedloge za reviziju tih programa na sredini razdoblja radi poboljšanja njihove učinkovitosti i djelotvornosti;

9.  podsjeća na to da bi eventualne nove inicijative, uključujući i one u području obrane, trebalo financirati dodatnim sredstvima, a ne nauštrb postojećih proračunskih linija;

10.  napominje, unatoč neujednačenim rezultatima, da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) potfinanciran i da ne djeluje sustavno te da stoga ne može djelovati kako protuteža negativnim učincima automatizacije, digitalizacije i globalizacije; ističe uspjeh sličnih inicijativa u usporedivim gospodarstvima; ističe potrebu da se za financiranje EGF-a na raspolaganje stave dodatna sredstva i resursi te da se povećaju njegova sposobnost djelovanja i djelotvornost; u tom smislu smatra da je uklanjanje nepotrebnih opterećenja ključno za postizanje većeg stupnja učinkovitosti; naglašava važnost osposobljavanja kako bi se nezaposlenim radnicima omogućilo da se s uspjehom ponovno uključe na tržište rada;

11.  podsjeća na to da Unija ima obvezu načelo rodne ravnopravnosti uključiti u sve svoje politike i potvrđuje da trgovinska politika u različitim sektorima gospodarstva može imati različit učinak s obzirom na rod; poziva da se u sve nove trgovinske sporazume o kojima se trenutačno pregovara uključe poglavlja o rodnoj ravnopravnosti i da se zajamče sredstva potrebna za njihovu provedbu, što uključuje i ex-ante, ex-durante i ex-post procjene učinka s podacima koji pružaju uvid u učinak po spolu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

1

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Yannick Jadot, Jude Kirton-Darling, Patricia Lalonde, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Nicola Danti, Seán Kelly, Sander Loones, Bolesław G. Piecha, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Arne Lietz

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Patricia Lalonde, Marietje Schaake

PPE

Reimer Böge, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Seán Kelly, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Nicola Danti, Jude Kirton-Darling, Arne Lietz, David Martin, Emmanuel Maurel, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster

Verts/ALE

Yannick Jadot

1

-

ENF

Franz Obermayr

7

0

ECR

Sander Loones, Emma McClarkin, Bolesław G. Piecha, Joachim Starbatty

EFDD

Tiziana Beghin

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBOR ZA PRORAČUNSKI NADZOR (7.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Joachim Zeller

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se u doba oskudnih sredstava još snažnije nameće potreba za proračunskom disciplinom i učinkovitim i djelotvornim korištenjem sredstava kako bi se osigurala njihova najveća moguća europska dodana vrijednost;

B.  budući da je glavni cilj nacrta proračuna za 2018. zajamčiti da proračun Unije raspolaže potrebnim sredstvima za potpuno pružanje pojačanog doprinosa Unije ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, otvaranju radnih mjesta (sa svim radnim pravima i zaštitom), održivom rastu, ciljanim ulaganjima i solidarnosti među svim državama članicama, i velikim i malim, i uspješnim i suočenim s problemima, te odgovoriti na trajne izazove i nove događaje i njihov utjecaj u pogledu kašnjenja gospodarskog oporavka i povećanja nejednakosti, kao i na imigraciju, humanitarnu pomoć i sigurnost;

C.  budući da je ukupni porast od 8,1 % u plaćanjima u odnosu na proračun za 2017. potaknut povećanjem plaćanja za europske strukturne i investicijske fondove koji bi trebali postići punu operativnu brzinu u 2018. godini;

D  budući da se velika većina plaćanja (94 %) odnosi na financiranje novih programa (za razdoblje od 2014. – 2020.) dok je samo 6 % usmjereno na završavanje starih programa (prije 2014.);

Programski izvještaji o rashodima poslovanja uz proračun za 2018.

1.   pozdravlja programske izvještaje administrativnih rashoda priložene nacrtu proračuna za 2018. COM (2017) 400 koji pružaju informacije sukladno članku 38. Financijske uredbe, koji uključuju i ex ante procjene u pogledu budućih ostvarenja i rezultata te ex post informacije o uspješnosti programa;

2.  ističe da izvještaji djelomično odgovaraju zahtjevu Parlamenta u pogledu proračuna koji se temelji na rezultatima(1), ali napominje da ti izvještaji nadopunjuju uobičajenu metodu proračuna temeljenu na aktivnostima s nekim podacima o izvedbi;

3.   napominje da trenutni okvir uspješnosti programa koji se navode u programskim izvještajima obuhvaća više od 700 različitih vrsta pokazatelja koji mjere uspješnost 61 općih i 228 specifičnih ciljeva;

4.  ističe kako svi ovi pokazatelji ne mjere učinak proračuna izravno: neki pružaju kontekstualne informacije visoke razine (npr. „cilj EU-a od 3 % BDP-a za istraživanje i razvoj” ili „udio istraživača u aktivnom stanovništvu EU-a”) ili informacije koje se odnose na postupak (npr. „kvaliteta prijava projekta”, „broj sudionika” );

5.  poziva Komisiju da što je više moguće ujednači svoje izvješćivanje kako bi dala pravu sliku o izvršenju proračuna i postignutoj dodanoj vrijednosti;

6.   traži od Komisije da za svaki program pruži kratki pregled dostupnih informacija o uspješnosti u kojima navodi odstupanje od cilja za sve konkretne pokazatelje koji su na temelju informacija uključeni u temeljni akt; kratki pregled trebao bi predstavljati udio vrijednosti pokazatelja s obzirom na krajnji cilj i mjeriti napredak prema postizanju ciljeva;

7.  prima na znanje da je analiza prikupljenih podataka po programu, uključujući podatke za 2014., 2015., i 2016. potvrdila da u ovoj fazi provedbe više od 80% pokazatelja već pruža potpune ili djelomične informacije o realizaciji ciljeva;

8.   apelira na Komisiju da radi pojednostavljivanja:

–  uskladi okvir uspješnosti koji se primjenjuje u izvješću o ocjeni iz članka 318. UFEU-a (godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju) i njegove alate za upravljanje (plan upravljanja i godišnja izvješća o radu Glavne uprave) s okvirom uspješnosti programskih izvještaja;

–  da uzme okvir programskih izvještaja kao bazu za procjenu provedbe strategije Europa 2020. i 10 prioriteta Komisije za razdoblje 2015. – 2019. te

–  da najmanje jednom godišnje uključi ažurirane podatke o rezultatima za sve pokazatelje uspostavljene u programskim izvještajima;

9.  uvažava da je novi pristup koji uključuje „proračun usmjeren na rezultate” prvi put uključen u pripremu unutarnjeg proračuna Komisije kako bi se preispitali rashodi na temelju dosadašnjeg iskustva i pronašle moguće prilagodbe;

10.  poziva Komisiju da Europskom parlamentu i Vijeću pruži konkretne informacije korištene u pripremi nacrta proračuna za 2018. u područjima gdje programi troškova Unije donose pozitivne rezultate ili naprotiv, gdje je provedba sporija od očekivane ili izrada programa nije adekvatna za polučivanje očekivanih rezultata;

11.  poziva Odbor za proračun Europskog parlamenta da, u suradnji sa sektorskim odborima Parlamenta, promiče pravu kulturu rezultata u pogledu optimizacije korištenja izdataka ukidanjem rashoda za programe koji pokazuju nisku učinkovitost isključivo na temelju sustavne analize uzroka loše učinkovitosti; ponavlja da se opipljivi rezultati ne mogu postići bez dostatnih resursa;

12.  naglašava da je Parlament, kao tijelo nadležno za davanje razrješnice, pozvan izraziti stajališta o političkim ciljevima koje je Komisija predstavila u nacrtu proračuna te da treba provjeriti odnos između troškova i koristi, analizirajući pritom sve faktore koji utječu na učinkovitost projekata;

Sektorske politike

13.  naglašava da osobito za manja poljoprivredna gospodarstva izravna plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) možda ne ispunjavaju u potpunosti svoju ulogu sigurnosnog mehanizma za stabiliziranje dohodaka poljoprivrednih gospodarstva, s obzirom na to da trenutačna raspodjela plaćanja rezultira time da 20 % svih poljoprivrednih gospodarstava u EU-u prima 80 % svih izravnih plaćanja, što također ukazuje na to da je potrebno uzeti u obzir razlike u veličini gospodarstava, koje se razlikuju između država članica;

14.  traži od Komisije da, u kontekstu reforme ZPP-a, procijeni je li model izravnih plaćanja ZPP-a pravilno osmišljen u svrhu stabiliziranja prihoda svih poljoprivrednih gospodarstava ili bi drugačiji model raspodjele izravnih plaćanja na razini cijele Unije mogao rezultirati boljem postizanju ciljeva te nadalje poziva Komisiju da procijeni treba li taj novi model raspodjele postiti obavezan; napominje da bi ta procjena trebala utjecati na prijedloge proračuna koji se odnose na tržišne mjere;

15.  prima na znanje da Komisija smatra da je teško ili čak nemoguće pružiti procjenu troškova za migrante/tražitelje azila po pojedinačnim državama, jer upravljanje migracijskim tokovima obuhvaća širok raspon aktivnosti(2); stoga želi biti obaviješten o tome kako je Komisija mogla sastaviti precizne procjene u vezi s tim područjem politika u kontekstu izrade proračuna temeljene na uspješnosti i koji je kriterij koristila za određivanje raspodjele sredstava Fonda za azil, migracije i integraciju u različitim državama članicama;

Financijski instrumenti

16.  ističe da programski izvještaji za 2018. sadrže stavke koje se odnose na financijske instrumente financirane iz posebnog programa, ali da Komisija smatra da takve informacije ne predstavljaju službeno izvješćivanje o financijskim instrumentima financiranim iz proračuna Unije kako je predviđeno člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe, jer Komisija predstavlja poseban godišnji izvještaj o financijskim instrumentima koji se financiraju iz općeg proračuna prema članku 140. stavku 8. Financijske uredbe, a zadnji je izvještaj za 2015. objavljen 24. listopada 2016.; poziva Komisiju da dostavi sve podatke o raspodjeli financijskih instrumenata i o njihovim rezultatima koji su dosad postignuti s gospodarskog, društvenog i ekološkog stajališta, također s obzirom na očekivani i stvarni učinak financijske poluge;

17.  još jednom poziva Komisiju da poboljša transparentnost pri korištenju financijskih instrumenata, da redovito izvješćuje o učincima poluge, gubicima i rizicima te da provede analizu troškova i koristi financijskih instrumenata u usporedbi s izravnijim oblicima financiranja projekata;

18.  sa zabrinutošću primjećuje da podaci o provedbi EFSU-a pokazuju da je većina ulaganja koncentrirana u pet najjačih gospodarstava Unije, što bi moglo dodatno ugroziti postizanje strateških ciljeva Unije za veću koheziju;

19.  zabrinut je da su uzajamni fondovi i drugi financijski instrumenti koji se koriste znatnim doprinosima iz proračuna Unije i dalje bez pravilnog nadzora i odgovornosti prema Parlamentu te ustraje na većoj odgovornosti tih instrumenata;

Brexit

20.  poziva Komisiju da predstavi detaljnu procjenu troškova, uključujući objašnjenje metode izračuna, koji proizlaze iz odluke vlade Ujedinjene Kraljevine da napusti Europsku uniju. nadalje, poziva Komisiju da što je prije moguće objavi kako se namjerava nositi sa smanjenjem proračunskih prihoda nakon Brexita s jedne strane i povećanjem troškova za stavke kao što su sigurnost i migracije s druge strane.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jonathan Arnott, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Raffaele Fitto, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Jean-François Jalkh, Arndt Kohn, Claudia Schmidt, Bart Staes, Hannu Takkula, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Brian Hayes, Julia Pitera

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ALDE

ECR

GUE/NGL

PPE

S&D

VERTS/ALE

Martina Dlabajová, Hannu Takkula

Raffaele Fitto

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Brian Hayes, Julia Pitera, Claudia Schmidt, Joachim Zeller

Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Caterina Chinnici, Cătălin Sorin Ivan, Arndt Kohn, Derek Vaughan

Bart Staes, Indrek Tarand

1

-

ENF

Jean-François Jalkh

2

0

EFDD

Jonathan Arnott, Marco Valli

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

  u svom izvješću o integriranom unutarnjem nadzoru usvojenom 3. lipnja 2013. Parlament poziva na uspostavu modela javnog proračuna temeljenog na izvedbi, pri čemu je svaka proračunska linija praćena ciljevima i ostvarenjima koji će se mjeriti pomoću pokazatelja uspješnosti.

(2)

  odgovor na pisano pitanje 23. – saslušanje povjerenika Komisije AVRAMOPOULOSA od 29. studenoga 2016. u odboru CONT.


MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (7.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Markus Ferber

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva da se proračunom za 2018. godinu doprinese ispunjenju prioriteta navedenih u europskom semestru, napose ponovnom pokretanju ulaganja usmjerenih na budućnost, poticanju konvergencije, provođenju socijalno uravnoteženih održivih strukturnih reformi usmjerenih na rast za povećanje konkurentnosti te vođenju odgovornih fiskalnih politika; ističe da je za ostvarenje prioriteta europskog semestra nužna sinergija između proračuna Unije i proračuna pojedinih država članica;

2.  ističe ključnu važnost proračunske linije „Koordinacija i nadzor ekonomske i monetarne unije, uključujući euro, te informiranje o njoj” kao tehničkog i komunikacijskog sredstva za bolju koordinaciju ekonomskih politika, pa i u kontekstu europskog semestra, zbog njezina doprinosa ispunjavanju obveza nadzora na temelju Ugovora i proizvodnji ključnih podataka te zbog njezine potpore financijskoj pomoći, čime doprinosi financijskoj stabilnosti unutar i izvan Unije;

3.  ističe da je potrebno poduprijeti trenutačnu raspravu o budućnosti ekonomske i monetarne unije financiranjem nužnih alata kojima bi se osigurala opsežna rasprava s građanima i dionicima;

4.  ističe potrebu za uvođenjem standardnog seta podataka za bilježenje i nadziranje izvršenja nacionalnih proračuna i proračuna Unije te izvješćivanje o njima, kao i njihova doprinosa postizanju ciljeva utvrđenih u Godišnjem pregledu rasta i ostvarenju preporuka za pojedinu zemlju;

5.  pozdravlja uvrštenje odgovarajućih sredstava u proračun za 2018. za potporu europskih nadzornih tijela; naglašava da je uloga europskih nadzornih tijela ključna za poticanje dosljedne primjene prava Unije i bolje koordinacije između nacionalnih tijela te za jamčenje financijske stabilnosti, bolje povezanih financijskih tržišta, zaštite potrošača i konvergencije nadzora; naglašava da se europska nadzorna tijela, u cilju razumnog korištenja svojih proračunskih sredstava, moraju pridržavati zadaća i mandata koje im je dodijelio zakonodavac Unije;

6.  vjeruje da se proračun europskih nadzornih tijela još više može racionalizirati; stoga naglašava da bi svako moguće povećanje sredstava europskih nadzornih tijela trebale pratiti adekvatne mjere racionalizacije;

7.  predlaže, s obzirom na to da se radno opterećenje europskih nadzornih tijela sve više preusmjerava sa zakonodavnih zadaća na konvergenciju i provođenje nadzora, da se njihov proračun i ljudski resursi interno preraspodjele; naglašava da će sve tri agencije morati dodijeliti adekvatne resurse za analizu posljedica Brexita na budućnost financijskih tržišta Unije;

8.  naglašava da bi europska nadzorna tijela trebala osigurati da korišteni IT sustavi budu učinkoviti, prilagođeni korisnicima, sigurni i isplativi; stoga, u cilju povećanja učinkovitosti, poziva da se razmotri uspostava zajedničke administrativne organizacije, koja bi se sastojala od zajedničkog informatičkog odjela i zajedničkog odjela za ljudske resurse;

9.  ponovno ističe da bi trebalo preispitati financiranje europskih nadzornih tijela; poziva Komisiju da u okviru predstojeće revizije europskih nadzornih tijela iznese prijedlog u kojem analizira primjereno i proporcionalno izračunate naknade za tržišne sudionike, kojima bi se djelomično zamijenili doprinosi nacionalnih nadležnih tijela, a da se pritom ne zadire u neovisnost europskih nadzornih tijela; potiče Komisiju da uskoro predloži reviziju europskih nadzornih tijela;

10.  naglašava da bi troškove selidbe Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona trebala snositi Ujedinjena Kraljevina; međutim, ističe da je Komisija trebala pripremiti nužna financijska sredstva za slučaj da će trebati snositi navedene troškove;

11.  smatra da bi učinkovitost trebala biti ključni kriterij u procesu donošenja odluke o preseljenju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo; u kontekstu predstojeće revizije europskih nadzornih tijela, poziva Komisiju za istraži sve mogućnosti za povećanje učinkovitosti, uključujući strukturni ustroj europskih nadzornih tijela;

12.  ističe da se znatan dio pojedinih proračuna europskih nadzornih tijela troši na iznajmljivanje uredskog prostora; napominje da se cijene najma za europska nadzorna tijela znatno razlikuju; napominje da najam koji plaća EIOPA iznosi 29 EUR/m² mjesečno, dok najam koji plaća ESMA iznosi 52,5 EUR/m² mjesečno; ističe da bi se troškovi najma uredskog prostora trebali pažljivo razmotriti prilikom donošenja odluke o preseljenju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo;

13.  ističe da je u području digitalizacije financijskih usluga, osobito u pogledu decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, potrebno nadograditi tehničko znanje kako bi se moglo bolje reagirati na potencijalne izazove te stoga izričito podupire kontinuirano financiranje Horizontalne radne skupine za tehnologiju decentraliziranog vođenja evidencije transakcija; nadalje, poziva na razvoj primjera uporabe za primjenu u vladinim službama kako bi se iskoristio inovativan potencijal te tehnologije;

14.  ističe potrebu da se osiguraju dostatna sredstva za potporu djelovanjima Unije u pogledu borbe protiv poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, ponajprije preko pripremnih djelovanja za izgradnju kapaciteta, razvoj programa i komunikaciju u kontekstu borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i poreznih prijevara, nadovezujući se na pilot-projekt pokrenut 2016.;

15.  mišljenja je da bi se u okviru proračuna za 2018. trebala dodijeliti veća sredstva kako bi se mogla provesti sveobuhvatna i nepristrana ocjena rizika koji predstavljaju treće zemlje u smislu njihovih strateških nedostataka u području borbe protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorista, na temelju kriterija definiranih u članku 9. Direktive (EU) 2015/849, te utvrditi popis „visokorizičnih” jurisdikcija;

16.  pozdravlja spremnost Eurostata da svoje podatke na internetu bolje prilagodi korisnicima te stoga smatra da nije potrebno ponovno upotrijebiti proračunsku pričuvu koja je usvojena prošle godine; poziva Eurostat da u tom svjetlu provede uvjete koji su predviđeni u produljenju europskog statističkog programa za razdoblje od 2018. do 2020.;

17.  poziva Komisiju da nastavi s reformom Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG), posebno u pogledu njezinih zadaća i odgovornosti, čime bi se također ojačao utjecaj Unije u određivanju međunarodnih računovodstvenih standarda;

18.  ističe da je važno poduprijeti dovršetak inicijative Komisije za uniju tržišta kapitala, kao i osigurati provedbu Akcijskog plana o financijskim uslugama za potrošače, od koje bi koristi imali potrošači, poduzeća i ulagači.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

9

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Othmar Karas, Wajid Khan, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Dimitrios Papadimoulis, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Matt Carthy, Manuel dos Santos, Ashley Fox, Eva Joly, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Luigi Morgano, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Margot Parker, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

37

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Petr Ježek, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Bernd Lucke, Pirkko Ruohonen-Lerner

PPE

Burkhard Balz, Markus Ferber, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Werner Langen, Thomas Mann, Fulvio Martusciello, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Anne Sander, Esther de Lange, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

S&D

Pervenche Berès, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Luigi Morgano, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Manuel dos Santos, Jakob von Weizsäcker

Verts/ALE

Eva Joly, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato

9

-

ECR

Ashley Fox

EFDD

Margot Parker

ENF

Gerolf Annemans, Bernard Monot, Marco Zanni

GUE/NGL

Matt Carthy, Paloma López Bermejo, Marisa Matias, Dimitrios Papadimoulis

4

0

ECR

Kay Swinburne

EFDD

Marco Valli

S&D

Neena Gill, Wajid Khan

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (31.8.2017)

upućeno Odboru za proračune

o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Deirdre Clune

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da su održivi razvoj i ulaganja ključni čimbenici u stvaranju pristojnih radnih mjesta koji vode do kvalitetnog zapošljavanja i povećanja blagostanja za sve; podsjeća da je nužno strukturne i investicijske fondove učinkovitije usmjeriti na promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta, smanjenje nejednakosti te povećanje socijalne i teritorijalne konvergencije; u tom kontekstu naglašava da bi proračun EU-a trebao financijski doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. u području socijalnih pitanja i zapošljavanja;

2.  prima na znanje prijedlog Komisije da se odobrena sredstva za naslov 1. „Pametan i uključiv rast” povećaju u odnosu na prethodnu godinu (+2,5 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, odnosno +18,3 % za odobrena sredstva za plaćanje); nadalje prima na znanje proporcionalno veća povećanja za podnaslov 1.b „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” (+2,4 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, odnosno +25,7 % za odobrena sredstva za plaćanje);

3.  naglašava da ta dodatna sredstva ne smiju narušavati načelo supsidijarnosti, istisnuti privatna ulaganja ili zamijeniti nacionalne mjere;

4.  izražava zabrinutost zbog predloženog smanjenja od 8,85 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za poglavlje „Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost”;

5.  izražava zabrinutost zbog rezova Europskog vijeća za naslov „Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost”; u tom smislu ističe da promjene kojima bi se smanjila planirana proračunska sredstva za proračunske linije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost ne smiju biti prihvaćene te da treba postići odgovarajuću ravnotežu između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja kako bi te politike mogle doseći svoj puni potencijal;

6.  naglašava da proračun za 2018. mora imati ključnu ulogu u jačanju doprinosa Unije u smanjenju nejednakosti, stvaranju rasta i otvaranju radnih mjesta u Uniji, s posebnim naglaskom na borbu protiv nezaposlenosti među onima koji su najudaljeniji od tržišta rada te na borbu protiv siromaštva, s posebnim naglaskom na siromaštvo djece; stoga ponovno poziva da se u potpunosti izvrše proračunske linije za zapošljavanje i socijalna pitanja;

7.  podsjeća da u Europi postoji 2 milijuna poduzeća socijalne ekonomije koja zapošljavaju 14,5 milijuna ljudi i cilj im je ostvariti socijalni, društveni ili ekološki učinak od općeg interesa; ističe da ta poduzeća u Uniji doprinose zapošljavanju, socijalnoj koheziji, regionalnom i ruralnom razvoju, zaštiti okoliša, zaštiti potrošača, poljoprivredi, razvoju trećih zemalja te politikama socijalne sigurnosti; poziva Komisiju da uspostavi adekvatno financiran europski akcijski plan za promicanje poduzeća socijalne ekonomije u Uniji i poticanje socijalnih inovacija; podsjeća da poduzeća socijalne ekonomije teško pronalaze adekvatne mogućnosti financiranja zbog nedovoljnog razumijevanja o njihovom djelovanju i zbog svoje male veličine; naglašava važnost adekvatnog financiranja putem Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća, Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj;

8.  podsjeća da su stope nezaposlenosti mladih u Uniji i dalje neprihvatljivo visoke te da situacija u kojoj se nalaze nezaposlene mlade osobe, osobito one koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (tzv. skupina NEETS), posebno zabrinjava; naglašava da je za rješavanje tog pitanja iznimno važno zajamčiti primjereno i pravodobno financiranje programa Jamstva za mlade sredstvima Europske inicijative za mlade (YEI) i Europskog socijalnog fonda (ESF); u tom kontekstu naglašava potrebu za adekvatnim i pravodobnim financiranjem tih instrumenata te posebno naglašava važnost dogovorenog novog financiranja u iznosu od 500 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2017.; također sa zabrinutošću prima na znanje izjavu Revizorskog suda(1)da je samo uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a nemoguće riješiti problem cijele skupine mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEETS);

9.  ponovno ističe da je važno da se za Inicijativu za zapošljavanje mladih u razdoblju od 2018. do 2020. osiguraju financijska sredstva u visini od najmanje 700 milijuna EUR, kako je i dogovoreno u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja, koja bi se 2018., 2019. i 2020. isplatila u tri jednake tranše od po 233,33 milijuna EUR, kao što je vidljivo u nacrtu proračuna za 2018.; također poziva da se dodijele dostatna odobrena sredstava za plaćanje kako bi se zajamčila pravilna provedba Inicijative za zapošljavanje mladih;

10.  podsjeća na to da je EURES važan instrument kojim se, istodobno, povećava mobilnost radne snage i rješava problem nezaposlenosti i nedostatka kvalificirane radne snage u Uniji; napominje, međutim, da je razina svijesti o EURES-u i dalje vrlo niska; naglašava da je adekvatno i pravovremeno financiranje kroz Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) važno za financiranje kampanja za podizanje razine osviještenosti u Uniji;

11.  ističe da je važno osigurati dostatna financijska sredstva i dobro proračunsko upravljanje za programe kojima je u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. cilj riješiti problem nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, kao što su to Europski socijalni fond (ESF) te Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI), Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF), različiti potprogrami u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD);

12.  posebno ponavlja svoj poziv da se u proračunu za 2018. osiguraju primjerena odobrena sredstva za preuzimanje obveza te osobito odobrena sredstva za plaćanja za ESF, s obzirom na to da taj fond ulazi u razdoblje intenzivne provedbe i da će se broj zahtjeva država članica za plaćanje povećati;

13.  pozdravlja predloženo povećanje sredstava za Europski fond za prilagodbu globalizaciji (+2 % u odnosu na prethodnu godinu za odobrena sredstva za preuzimanje obveza od maksimalnog iznosa omotnice koja je dostupna za taj fond) i Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) (+1,9 %, za odobrena sredstva za preuzimanje obveza); zabrinut je, međutim, što se osim smanjenja rashoda FEAD-a za potporu predlaže i smanjenje njegovih sredstava za plaćanje (-9,07 %);

14.  tvrdi da je socijalni dijalog ključni instrument za jamčenje održivog rasta, poboljšanje radnih uvjeta, postizanje pozitivne konvergencije i uravnoteženosti između konkurentnosti i pravednosti; stoga izražava žaljenje zbog rezova Europskog vijeća za proračunske linije koje se odnose na radne odnose, socijalni dijalog te informiranje, savjetovanje i sudjelovanje predstavnika poduzeća;

15.  napominje da će od 72,8 milijuna EUR koje je Komisija predložila za Europske snage solidarnosti (odobrena sredstva se unose u pričuvu sve do kad zakonodavac ne usvoji temeljni akt), 2,5 milijuna EUR 2018. godine osigurati preko potprograma Progress u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije, dok će se 11,1 milijun EUR preraspodijeliti iz ESF-a, što znači da će se ta sredstva oduzeti od ostalih prioriteta koji se odnose na zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost; vjeruje da bi Europske snage solidarnosti trebalo umjesto toga financirati upotrebom svih raspoloživih financijskih sredstava u skladu s postojećom Uredbom o VFO-u;

16.  podsjeća da se Parlament, kao suzakonodavac u području programa EU-a i jedna od dviju grana proračunskog tijela, protivi preraspodjeli sredstava iz prioritetnih programa;

17.  pozdravlja činjenicu da su za Europske snage solidarnosti 2018. godine predviđena nova financijska sredstva u iznosu od 18,4 milijuna EUR; međutim, ustraje u tome da financiranje Europskih snaga solidarnosti ne smije stvoriti dodatni pritisak i imati negativan učinak na postojeće programe usmjerene na zapošljavanje, socijalnu uključenost, obrazovanje i aktivno građanstvo (kao što su programi Europa za građane i Erasmus+, Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije te projekti koji se financiraju iz ESF-a), te da financiranje ne smije ugroziti funkcioniranje postojećih uspješnih programa ili mjera; stoga izražava zabrinutost zbog preraspodjele sredstava iz važnih programa kao što su ESF, Erasmus i Life;

18.  odbija smanjenje sredstava za agenciju EU-OSHA koje je predložilo Vijeće i ponavlja važnost odbijanja predloženog smanjenja;

19.  poziva da se cilj smanjenja broja zaposlenih u EUROFOUND-u za 2018. iznimno odgodi;

20.  ponavlja su da pilot-projekti i pripremna djelovanja vrijedni instrumenti u poticanju novih aktivnosti i politika u području zapošljavanja i socijalne uključenosti te da je nekoliko ideja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u prošlosti uspješno provedeno u sklopu pilot-projekata ili pripremnih djelovanja; potiče potpuno iskorištavanje gornjih granica koje su na raspolaganju u okviru svakog naslova; poziva Komisiju da Parlament redovito i detaljno obavještava o raznim fazama provedbe pilot-projekata i pripremnih djelovanja; poziva Komisiju da pri provedbi pilot-projekata i pripremnih djelovanja poštuje njihov sadržaj koji su dogovorili i odobrili Parlament i Vijeće;

21.  napominje da je pet pilot-projekata dobilo ocjenu „A” ili „B” te potiče proračunsko tijelo da ih uključi u proračun za 2018., a Komisiju da ih bez odgode provede;

22.  podsjeća da sve veća raširenost kroničnih i autoimunih bolesti u Uniji predstavlja ozbiljnu prijetnju za sustave zdravstvene skrbi i tržište rada u Uniji; naglašava važnost financiranja istraživanja, kao i razvoj planova djelovanja Unije na području prevencije i ranog dijagnosticiranja kroničnih i autoimunih bolesti te zdravog starenja tijekom životnog vijeka počevši od djetinjstva na dalje;

23.  podsjeća da raste broj ljudi kojima je potrebna stalna njega; napominje da 80 % njege pružaju neformalni njegovatelji, većinom žene koje se brinu za svoje članove obitelji; naglašava da mnoge od njih rade skraćeno ili su čak dale otkaz na svom radnom mjestu zbog velike količine obveza koje imaju kao njegovateljice; naglašava da je za potporu neformalnih njegovatelja nužno nastaviti s financiranjem Europske mreže njegovatelja (EUROCARERS) i razmjenjivati primjere najboljih praksi diljem država članica.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Robert Rochefort, Claude Rolin, Sven Schulze, Siôn Simon, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Deirdre Clune, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Anne Sander, Joachim Schuster, Neoklis Sylikiotis, Monika Vana, Theodoros Zagorakis, Flavio Zanonato

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

41

+

ALDE

GUE/NGL

PPE  

 

S&D

 

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Robert Rochefort, Yana Toom, Renate Weber

Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis

Georges Bach, David Casa, Deirdre Clune, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Theodoros Zagorakis

Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Edouard Martin, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Joachim Schuster, Siôn Simon, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

Terry Reintke, Monika Vana, Tatjana Ždanoka

8

-

ECR

ENF

NI

Arne Gericke, Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Dominique Martin, Joëlle Mélin

Lampros Fountoulis

2

0

EFDD

Laura Agea, Tiziana Beghin

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

http://www.eca.europa.eu/hr/Pages/NewsItem.aspx?nid=8265


MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (31.8.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Adina-Ioana Vălean

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je 19,5 % ukupnih obveza u nacrtu proračuna za 2018. povezano s klimatskim mjerama i da će se prema trendu kretanja proračuna Unije realizirati samo 18,8 % tijekom razdoblja VFO-a; ističe da je potrebno uložiti maksimalne napore da se ostvari cilj od 20 %;

2.  podsjeća da prema podacima Europskog revizorskog suda postoji ozbiljan rizik da klimatski cilj od 20 % u proračunu Unije neće biti dosegnut, a prema podacima Komisije postotak financiranja koji je namijenjen djelovanju u području klime u prosjeku je iznosio samo 17,6 % u razdoblju od 2014. do 2016.; slaže se sa stajalištem Europskog revizorskog suda da bi se stopa financiranja djelovanja u području klime trebala povećati na prosječno 22 % tijekom preostalih godina trenutačnog programskog razdoblja, odnosno od 2017. do 2020., kako bi se do kraja 2020. ostvario ukupni cilj od 20 %; podsjeća da je u ožujku 2017. Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) također pozvalo države članice da tijekom preostalog razdoblja trenutačnog VFO-a troše veći dio proračuna Unije na financiranje klimatskih aktivnosti s obzirom na dodatne obveze preuzete na konferenciji COP 21 u Parizu;

3.  ponovno naglašava da ostvarivanje ciljeva iz strategije Europa 2020. ovisi o stavljanju klimatske i resursne učinkovitosti u središte interesa svih politika Unije; proračun Unije mora također podržavati ciljeve Pariškog sporazuma;

4.  smatra da projekti koji se financiraju iz sredstava Unije, uključujući Europski fond za strateška ulaganja, ne bi trebali imati negativan učinak na prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika; stoga je hitno potreban sveobuhvatan pregled proračuna Unije kako bi se identificirali troškovi koji su štetni za okoliš te kako bi se razvila strategija za postupno ukidanje takvog kreditiranja i kako bi se obvezalo na njezinu provedbu;

5.  napominje da je 8,2 % ukupnih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti; poziva na to da se za zaštitu biološke raznolikosti izdvoje dostatna sredstva;

6.  prima na znanje povećanje obveza za program LIFE u iznosu od 29,1 milijun EUR (+5,9 %); izražava žaljenje zbog činjenice da taj program čini samo 0,3 % nacrta proračuna za 2018.;

7.  izražava zabrinutost jer Komisija namjerava prenamijeniti 2 milijuna EUR raspoloživih sredstava Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i 1,5 milijuna EUR raspoloživih sredstava programa LIFE za Europske snage solidarnosti; poziva Komisiju da zajamči da prenamjena sredstava Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i programa LIFE za Europske snage solidarnosti ni na koji način ne smanji učinkovitost tih programa, niti oteža ili odgodi razne aktivnosti i inicijative predviđene u vezi s područjem civilne zaštite i okoliša te zaštite biološke raznolikosti i klimatske prilagodbe;

8.  izražava zabrinutost zbog smanjenja od 13,1 % za plaćanja za program LIFE; upozorava da bi manjak plaćanja mogao prouzročiti probleme;

9.  prima na znanje da je za zdravlje predloženo 66,4 milijuna EUR u obvezama (+2,9 %) i 55,9 milijuna EUR u plaćanjima (-3,1 %); izražava žaljenje zbog činjenice da to čini samo 0,04 % nacrta proračuna za 2018. i 1,5 % za naslov 3. (u obvezama);

10.  prima na znanje da je za hranu i hranu za životinje predloženo 286,7 milijuna EUR u obvezama (+11,9 %) i 248,4 milijuna EUR u plaćanjima (+5,9 %); izražava žaljenje zbog činjenice da to čini samo 0,18 % nacrta proračuna za 2018. i 7 % za naslov 3. (u obvezama);

11.  prima na znanje povećanje obveza za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (33,2 milijuna EUR, +7,2 %), koji predstavlja temelj solidarnosti Unije;

12.  snažno se protivi smanjenju broja osoblja Europske agencije za okoliš (tri radna mjesta manje), Europske agencije za kemikalije (dva radna mjesta manje), Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (dva radna mjesta manje), Europske agencije za sigurnost hrane (četiri radna mjesta manje) i Europske agencije za lijekove (pet radnih mjesta manje) koje će, s obzirom na to da se opseg zadaća i dužnosti tih agencija povećava, gotovo sigurno negativno utjecati na njihov rad; zahtijeva da im se osiguraju dostatni ljudski i financijski resursi; nadalje, izražava zabrinutost da su, u slučaju agencija koje se financiraju od naknada, kao što je Europska agencija za lijekove, smanjenja osoblja nametnuta posljednjih godina dovela do smanjenja broja zaposlenih koji rade na zadaćama koje se zapravo financiraju od naknada koje plaćaju podnositelji zahtjeva, a ne iz proračuna Unije; napominje da su ta smanjenja provedena bez uzimanja u obzir dodatnog opterećenja koje je nastalo zbog sve većeg broja zahtjeva ni odgovarajućeg povećanja prihoda od naknada koje su podnositelji zahtjeva platili za pružene usluge i koji su mogli omogućiti povećanje broja zaposlenika bez utjecaja na proračun Unije;

13.  posebno podsjeća da Europska agencija za okoliš pomaže Uniji donijeti utemeljene odluke o poboljšanju okoliša, uključivanju pitanja zaštite okoliša u gospodarske politike i kretanju prema održivosti, te da je u kontekstu energetske i klimatske politike Unije za 2030. Komisija predložila novi zadatak za Europsku agenciju za okoliš u području upravljanja energetskom unijom bez odgovarajućeg povećanja plana radnih mjesta;

14.  posebno napominje da će se 2018. Europska agencija za lijekove suočiti s povećanim radnim opterećenjem i dodatnim proračunskim potrebama zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da napusti Uniju; poziva Komisiju da 2018. osigura dodatno osoblje i proračunska sredstva kako bi se zajamčilo da ta agencija i dalje može učinkovito obavljati svoje zadaće i pokrenuti sve potrebne pripremne aktivnosti za preseljenje 2019. godine; stoga predlaže da se u duhu dobrog financijskog upravljanja Europskoj agenciji za lijekove odobri proračunska pričuva kako bi mogla odgovoriti na moguće nepredviđene troškove u 2018. ili kasnije, kao što su, primjerice, troškovi zbog nepovoljnih fluktuacija tečaja;

15.  poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja te je poziva na pružanje kontinuirane potpore aktualnim i novim pilot-projektima;

16.  podsjeća da je za pilot-projekte i pripremna djelovanja potrebno osigurati dostatno financiranje tijekom njihova cjelokupnog trajanja kako bi mogli ostvariti svoj puni potencijal.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

51

11

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Frédérique Ries, Davor Škrlec, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Caputo, Albert Deß, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Christofer Fjellner, Luke Ming Flanagan, Stefano Maullu, Gesine Meissner, Joëlle Mélin, James Nicholson, Younous Omarjee, Marijana Petir, Stanislav Polčák, Christel Schaldemose, Tibor Szanyi, Keith Taylor, Tiemo Wölken, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Bullock, Olle Ludvigsson

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

51

+

ALDE

Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Gesine Meissner, Frédérique Ries

GUE/NGL

Stefan Eck, Luke Ming Flanagan, Kateřina Konečná, Younous Omarjee, Estefanía Torres Martínez

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Christofer Fjellner, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Peter Liese, Stefano Maullu, Marijana Petir, Stanislav Polčák, Ivica Tolić

S&D

Simona Bonafè, Paul Brannen, Nicola Caputo, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Olle Ludvigsson, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Christel Schaldemose, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Marco Affronte, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Davor Škrlec, Keith Taylor

11

-

ECR

Mark Demesmaeker, Jørn Dohrmann, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, James Nicholson, Bolesław G. Piecha

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Mireille D'Ornano, Jean-François Jalkh, Joëlle Mélin

1

0

EFDD

Piernicola Pedicini

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (10.10.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Jerzy Buzek

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  odbija rezove Vijeća od 4,5 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 1,4 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u proračunskim linijama povezanima s industrijom, istraživanjem i energetikom u okviru naslova 1.a proračuna Unije za 2018. u usporedbi s nacrtom Komisije; prima na znanje povećanje od 5,5 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i povećanje od 5,3 % u odobrenim sredstvima za plaćanje u proračunskim linijama povezanima s industrijom, istraživanjem i energetikom u okviru naslova 1.a proračuna Unije za 2018. u usporedbi s 2017.; pozdravlja naglasak koji je u proračunu za 2018. stavljen na uspjeh mladih naraštaja i na otvaranje stabilnih i visokokvalitetnih radnih mjesta za koje se zalaže Komisija; napominje da je Komisija predložila pružanje veće potpore mladim istraživačima; imajući to u vidu, protivi se činjenici da je Vijeće smanjilo iznos sredstava za financiranje poduzetničkih programa koje pruža EIT;

2.  izražava duboko žaljenje zbog toga što je Vijeće smanjilo iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 0,5 milijardi EUR te odobrenih sredstava za plaćanja za 120 milijuna EUR u Zajedničkom strateškom okviru za istraživanja i inovacije, uz znatan negativan utjecaj na Obzor 2020.; napominje da su takvi rezovi predloženi unatoč trenutačnom manjku ulaganja u istraživanje i razvoj u iznosu od približno 150 milijardi EUR godišnje; stoga namjerava u cijelosti poništiti rezove koje je predložilo Vijeće; izražava zabrinutost zbog toga što je nedostatno financiranje programa Obzor 2020. rezultiralo niskim stopama uspješnosti prijava; poziva Komisiju da poštuje raspodjelu proračuna za program Obzor 2020. koja je opisana u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1291/2013;

3.  poziva da se godišnji iznosi proračunskih linija za programe Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe koji su smanjeni radi izdvajanja sredstava za jamstveni fond EFSU-a vrate na početnu razinu, pa tako i korištenjem svih financijskih sredstava na raspolaganju u okviru postojeće Uredbe o VFO-u; podsjeća da je tijekom pregovora o EFSU-u Parlament pozvao na što veće smanjenje nepovoljnog učinka na dva spomenuta programa; izražava zabrinutost zbog toga što bi predloženo produljenje EFSU-a ponovno moglo oslabiti programe Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe;

4.  podsjeća na to da se ciljevi energetske unije i europski klimatski ciljevi nalaze među aktualnim glavnim zakonodavnim prioritetima; poziva Komisiju da pruži potrebna financijska sredstva za ulaganja u to područje; smatra da se za energetski aspekt Instrumenta za povezivanje Europe (CEF-Energy) moraju zajamčiti nužna sredstva kako bi se ostvarilo produbljenje integriranog energetskog tržišta Unije i zabrinut je zbog rezanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanja za energetski aspekt CEF-a koje predlaže Vijeće;

5.  ističe da se ciljevi digitalnog jedinstvenog tržišta moraju ostvariti kako bi se potaknula digitalna uključenost u gospodarstvu i javnom sektoru Unije te među stanovništvom Unije te da su za ostvarenje tih ciljeva presudne zakonodavne inicijative kao što je WIFI4EU; poziva Komisiju da izdvoji dovoljno sredstava za povezane proračunske linije te da poštuje razinu ulaganja u WIFI4EU između 2017. i 2020. na koju se obvezala;

6.  ustraje u tome da se Agenciji za suradnju energetskih regulatora dodijele dostatna financijska sredstava i osoblje kako bi se mogla nositi s produljenjem mandata; nadalje, primjećuje da financijska sredstva i broj dodatnih radnih mjesta u Agenciji za europski GNSS, koja treba ostvariti svoj mandat i podržavati pravilno i učinkovito buduće upravljanje Galileom, kao i u Europskoj agenciji za mrežnu i informacijsku sigurnost te Europskom institutu za inovacije i tehnologiju, i dalje nisu dovoljna za izvršavanje novih zadaća koje su im dodijeljene zakonodavstvom Unije;

7.  svjestan je izrazite važnosti proračunskih linija za društvene izazove, točnije, proračunske linije za poboljšanje cjeloživotnog zdravlja i blagostanja u cilju povećanja životnog standarda u Uniji; potiče Komisiju da se u tu svrhu nastavi izdvajati dovoljno sredstava te se protivi rezovima koje je predložilo Vijeće;

8.  ističe da su mala i srednja poduzeća ključan dio gospodarstva Unije jer osiguravaju velik broj radnih mjesta u Uniji te smatra potrebnim stvoriti povoljno poslovno okruženje za mala i srednja poduzeća i pružiti podršku klasterima i mrežama MSP-ova; pozdravlja povećanje iznosa sredstava za Instrument za mala i srednja poduzeća te nastavak EFSU-a, prema prijedlogu Komisije; međutim, s velikom zabrinutošću napominje da je Komisija smanjila iznos sredstava za COSME, a Vijeće za Instrument za mala i srednja poduzeća, čime se šalje kontradiktorna poruka europskim poduzećima;

9.  prima na znanje pripremno djelovanje u području obrane; naglašava, međutim, da za takvu aktivnost treba osigurati nova sredstva, s obzirom na njezin znatan učinak na proračun Unije; ističe da okvir istraživanja iziskuje dodatna sredstva u skladu s VFO-om za razdoblje nakon 2020.; izražava zabrinutost zbog dodjeljivanja više sredstava za energetski aspekt CEF-a u početku razdoblja kako bi 2019. i 2020. više sredstava bilo na raspolaganju za, primjerice, obranu EU-a;

10.  prima na znanje povećanje iznosa sredstava za programe za zatvaranje nuklearnih postrojenja; uviđa da je za zatvaranje tih postrojenja potrebna financijska pomoć, no izražava žaljenje zbog kašnjenja u provedbi tih programa; poziva Komisiju da, imajući u vidu ta kašnjenja, uvede povećanja koja su dobro potkrijepljena i razumna;

11.  ističe da bi neuspjeh Unije u ispunjavanju pravnih i političkih obveza u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanje ozbiljno naštetio njezinoj pouzdanosti te bi imao ozbiljan negativan utjecaj na povjerenje u sposobnost institucija Unije da ispunjavaju svoju ulogu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

2.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

7

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nikolay Barekov, Nicolas Bay, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Jonathan Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Aldo Patriciello, Miroslav Poche, Michel Reimon, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Pervenche Berès, Michał Boni, Jens Geier, Françoise Grossetête, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Răzvan Popa, Dennis Radtke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Claudia Schmidt

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

46

+

ALDE

Angelika Mlinar, Fredrick Federley, Kaja Kallas, Lieve Wierinck

ECR

Edward Czesak, Evžen Tošenovský, Hans-Olaf Henkel, Nikolay Barekov, Zdzisław Krasnodębski

PPE

Aldo Patriciello, Algirdas Saudargas, Anna Záborská, Bendt Bendtsen, Claudia Schmidt, Cristian-Silviu Buşoi, Dennis Radtke, Françoise Grossetête, Henna Virkkunen, Janusz Lewandowski, Krišjānis Kariņš, Michał Boni, Massimiliano Salini, Nadine Morano, Pilar Ayuso, Pilar del Castillo Vera, Seán Kelly, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Werner Langen

S&D

Adam Gierek, Carlos Zorrinho, Csaba Molnár, Dan Nica, Edouard Martin, Jens Geier, José Blanco López, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Miapetra Kumpula-Natri, Miroslav Poche, Olle Ludvigsson, Patrizia Toia, Pervenche Berès, Peter Kouroumbashev, Răzvan Popa, Theresa Griffin

7

-

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Christelle Lechevalier, Nicolas Bay

Verts/ALE

Claude Turmes, Jakop Dalunde, Michel Reimon, Rebecca Harms

7

0

EFDD

Dario Tamburrano, David Borrelli

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Jaromír Kohlíček, Neoklis Sylikiotis, Paloma López Bermejo, Xabier Benito Ziluaga

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (20.7.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Daniel Dalton

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da nadležnost Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) u proračunskom postupku obuhvaća proračunske linije u glavama 2. (Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća), 14. (Oporezivanje i carinska unija) i 33. (Pravosuđe i potrošači);

2.  smatra da je unutarnje tržište koje dobro funkcionira, visoko je integrirano i ujedinjeno te koje pruža pravedno okruženje za potrošače i mala i srednja poduzeća temelj jače konkurentnosti Unije te ističe potrebu da se prijelaz u digitalno doba poprati odgovarajućom dodjelom proračunskih sredstava, posebno za mala i srednja poduzeća;

3.  uvjeren je da je potrošačka politika jedan od glavnih horizontalnih prioriteta Unije i da bi se to trebalo odražavati u proračunu namijenjenom tom području politike; poziva Komisiju da uloži najveće moguće napore u podizanje razine obrazovanosti i osviještenosti o potrošačkoj politici, ali i o sigurnosti proizvoda i nadzoru nad tržištem, posebno u jedinstvenom digitalnom tržištu, te da u sve politike EU-a uvrsti interese potrošača;

4.  pozdravlja činjenicu da se u proračunskom postupku za 2018. godinu vodi računa o glavnim prioritetima odbora IMCO u područjima kao što su carinska unija, zaštita potrošača, konkurentnost i unutarnje tržište robe i usluga, uz odgovarajuću raspodjelu proračunskih sredstava kada je riječ o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

5.  primjećuje da se odobrena sredstva za plaćanja za proračunske linije u nadležnosti odbora IMCO općenito smanjuju za 15 % i nada se da je to smanjenje samo odraz odgovarajućeg planiranja rasporeda plaćanja tekućih ugovora od strane Komisije i da će postojeća sredstva biti dovoljna za sva plaćanja u 2018.;

6.  pozdravlja dodjelu odobrenih sredstava za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP) s obzirom na to da je to jedan od prioriteta za potporu poduzetništvu te poticanje održivog rasta i zapošljavanja; naglašava da je za inovacije, rast, internacionalizaciju i pristup tržištima trećih zemalja radi jačanja međunarodne konkurentnosti poduzeća iz Unije nužno učinkovito financiranje;

7.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za proračunsku liniju 02 02 01 „Promicanje poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti poduzeća iz Unije te njihova pristupa tržištima”, ali je ipak zabrinut zbog smanjenja odobrenih sredstava za plaćanje u toj proračunskoj liniji jer MSP-ovi i dalje nailaze na probleme u tim područjima realnoga gospodarstva; naglašava da bi pružanje dostatne razine financijske potpore mikropoduzećima, poduzetnicima i MSP-ovima trebao biti ključan prioritet Unije; ističe da je dobar pristup financiranju od presudne važnosti da MSP-ovi i dalje budu konkurentni i da im se pomogne suočiti se s izazovima povezanima s pristupom unutarnjem, ali i globalnom tržištu;

8.  pozdravlja dodjelu sredstava za modernizaciju carinske unije, čime se podupire provedba Carinskog zakonika Unije (Zakonik) i razvoj elektroničkih carinskih sustava, što je jedno od prioritetnih područja za bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta; naglašava da je puna i ujednačena provedba Zakonika ključna za zaštitu građana i financijskih interesa Unije i poziva Komisiju i države članice da, kako bi se zajamčila puna provedba Zakonika, poštuju rok (31. prosinca 2020.) za primjenu prijelaznih mjera iz članka 278. Zakonika;

9.  pozdravlja dodjelu sredstava za proračunsku liniju 33 04 01 „Zaštita interesa potrošača i poboljšanje njihove sigurnosti i obaviještenosti” jer je potrošačka politika jedna od glavnih politika Unije;

10.  traži financijska sredstva za sve pilot-projekte, a posebno za nove pilot-projekte naslovljene „Digitalne vještine za novoosnovana poduzeća u EU-u”, kako bi se doprinijelo inovacijama i prekograničnoj trgovini, te „Procjena navodnih razlika u kvaliteti proizvoda koji se prodaju na jedinstvenom tržištu”, kojemu je cilj odgovoriti na dvojbe potrošača o mogućim razlikama u kvaliteti proizvoda koji su pod istom robnom markom i u istom pakiranju dostupni na unutarnjem tržištu i također traži da se produlji pilot-projekt „Inicijativa za izgradnju algoritamske osviještenosti” kako bi se pripremio niz dubinskih, prototipskih pristupa i rješenja u području politika kojima bi bilo moguće, i kratkoročno i dugoročno, odgovoriti na kompleksne izazove algoritamskog odlučivanja.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

13.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Morten Løkkegaard, Marlene Mizzi, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Birgit Collin-Langen, Edward Czesak, Dariusz Rosati, Adam Szejnfeld, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrea Bocskor, David Coburn, Jan Huitema, Seán Kelly, Andrey Kovatchev, Bogdan Brunon Wenta, Marco Zanni

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

30

+

ALDE

Jan Huitema, Morten Løkkegaard, Jasenko Selimovic

ECR

Edward Czesak, Daniel Dalton, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

PPE

Andrea Bocskor, Carlos Coelho, Birgit Collin-Langen, Ildikó Gáll-Pelcz, Seán Kelly, Andrey Kovatchev, Dariusz Rosati, Ivan Štefanec, Adam Szejnfeld, Bogdan Brunon Wenta

S&D

Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Marlene Mizzi, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

VERT/ALE

Jan Philipp Albrecht, Pascal Durand

4

-

EFDD

David Coburn, Robert Jarosław Iwaszkiewicz

ENF

Mylène Troszczynski, Marco Zanni

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (31.8.2017)

upućeno Odboru za proračune

o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Evžen Tošenovský

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da proračun dodijeljen prometu i turizmu treba biti u skladu s važnošću i doprinosom tih sektora ekonomskom rastu, održivom razvoju, interesima korisnika te postojanju kvalitetnih radnih mjesta u Uniji; žali, u tom pogledu, što je Vijeće smanjilo proračunske linije povezane sa sektorom transporta u naslovu 1a te traži da se one vrate na njihovu prvotnu razinu;

2.  ponovno ističe važnost Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), posebnog instrumenta za financiranje dovršetka mreže TEN-T i ostvarenja jedinstvenog europskog prometnog prostora; naglašava da bi u budućnosti trebalo izbjegavati smanjenja proračuna CEF-u koja su u prošlosti provedena zbog financiranja inicijative Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); izražava žaljenje zbog toga što nije bilo moguće postići potpuni povrat sredstava za CEF; poziva Komisiju da ponudi nove inicijative i financijska pravila za kombiniranje bespovratnih sredstava iz financiranja prometnih projekata u okviru CEF-a i EFSU-a;

3.  smatra da je CEF ključni instrument sa znatnom dodanom vrijednosti Unije za optimizaciju prometne mreže u cijeloj Uniji te povezivanje i/ili modernizaciju novih i postojećih prometnih infrastruktura te jamčenje interoperabilnosti usluga prijevoza; smatra da bi trebalo osigurati potrebna sredstva kako bi se ostvarila primarna svrha CEF-a za promet, a to je usmjerenost na osnovnu mrežu; ističe potrebu za poboljšanom koordinacijom između država članica kako bi se osigurala dosljednost prekograničnih projekata u okviru središnje željezničke, zračne i cestovne infrastrukture; također ističe važnost financiranja posebnih planova za unaprjeđenje infrastruktura koje su najsklonije dotrajavanju, kao što su mostovi i podvožnjaci; ističe važnost ulaganja u regionalne zračne luke kao katalizatore poslovne učinkovitosti i produktivnosti te regionalnog gospodarskog razvoja;

4.  naglašava potrebu da daljnjim poticanjem projekata željezničkog sustava velikih brzina za povezivanje zapadne i istočne Europe; ponavlja važnost dovršetka poveznica koje nedostaju na ukinutim prekograničnim željezničkim vezama te unapređenja i održavanja postojeće prometne infrastrukture koja bi omogućila bolju suradnju između država članica i/ili trećih zemalja, primjerice stvaranje makroregije u Crnome moru; pozdravlja pristup Komisije da sufinancira ponovno uvođenje regionalnih prekograničnih željezničkih veza koje su ukinute ili obustavljene; ističe da je optimizirana infrastruktura ključna za razvoj regija Unije koje zaostaju te traži od Komisije da razvije poseban proračunski instrument kojim bi joj se pružala podrška; potiče države članice, prekogranične regije i Komisiju da dodatno intenziviraju takve projekte „odozdo prema gore“;

5.  vjeruje da je, u svjetlu nedavnih inicijativa Komisije i Europske investicijske banke (EIB) koje se odnose na davanje prioriteta zajmovima i novim financijskim sredstvima, važno osigurati dostatne resurse za bespovratna sredstva, budući da su ona i dalje ključno sredstvo financiranja u sektoru prijevoza, posebno za infrastrukturu i druge projekte te osobito za one za koje se predviđa da neće imati privatnih ulaganja; podsjeća da je, kako bi se ostvarili ciljevi programa TEN-T, od ključne važnosti da visokotehnološki projekti kao što je Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) dobiju odgovarajuća sredstva, između ostalog i iskorištavanjem prilika koje se nude za javno-privatna partnerstva usmjerenih preko sustava EFSU-a kako bi se osigurali potrebni iznosi do kraja tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); međutim, naglašava važnost sinergija između različitih programa financiranja kao što su Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za strateška ulaganja i europski strukturni i investicijski fondovi, kako bi se postigao najbolji mogući učinak EU fondova;

6.  traži od Komisije da podnese izvješće o o stupnju provedbe i apsorpcije strukturnih i kohezijskih fondova u projektima povezanima s infrastrukturom, posebno ističući projekte koji doprinose razvoju osnovne mreže, koridora i sveobuhvatne mreže; zahtijeva od Komisije da Parlamentu i Vijeću predstavi godišnje preglede svih konkretnih projekata u području prijevoza i turizma koje Unija sufinancira, uključujući detalje o pripadajućim iznosima; nadalje poziva Komisiju u vezi s nedavno objavljenim paketom o mobilnosti da predstavi pregled postojećih i planiranih sigurnih i zaštićenih parkirnih mjesta za vozače kamiona; traži od Komisije da dade procjenu troškova unaprjeđenja postojećih i izgradnje novih sigurnih i zaštićenih parkirnih mjesta te da istraže moguće opcije za programe financiranja na europskoj razini;

7.  ističe važnost ciljeva povezanih s prometom zacrtanih na konferenciji COP 21 radi borbe protiv klimatskih promjena; naglašava da bi trebalo učiniti dostupnima financijska sredstva potrebna za prijelaz s cestovnog prometa na održive načine prijevoza (željeznički promet te promet vodnim i unutarnjim plovnim putovima) te za optimizaciju multimodalnih veza i prijelaz na digitalne usluge prijevoza; ponovno ističe važnost poboljšanja niskougljičnog sektora prijevoza preko razvoja željezničkih teretnih koridora, što predstavlja ključni element za prebacivanje teretnog prijevoza s cestovnog na željeznički promet i poboljšanje održivosti željeznica; smatra da bi trebalo upotrijebiti Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) kako bi se ostvarila najveća korist za interoperabilnost unutar jedinstvenog europskog željezničkog prostora; potiče države članice da ulažu u pametan, održiv i integriran javni prijevoz; također predlaže da se pozornost usmjeri na smanjenje buke u prometu kako bi se stanovništvu osigurao okoliš visoke kvalitete; potiče Komisiju da financira i podupire projekte u okviru kojih se razvija i poboljšava riječni prijevoz, kao što je jaružanje i čišćenje rijeke Dunava.

8.  naglašava ključnu ulogu europskih satelitskih navigacijskih sustava Galilea i EGNOS-a za prometni sustav, posebno za sigurnost, uključujući zrakoplovnih, cestovnih, željezničkih i pomorskih prometnih sektora, kao i za razvoj i eksploataciju multimodalnih, autonomnih prometnih sektora; ponovno ističe važnost dovoljne financijske potpore aplikacijama koje su više i niže u lancu u okviru proračuna za programe u području europskog GNSS-a i Obzora 2020.; žali zbog smanjenja resursa od 9,6 % za europske satelitske navigacijske sustave Galileo i EGNOS; snažno poziva na obnovu proračunskih linija posvećenih europskim svemirskim programima koje se namjerava dodatno smanjiti za 5 % na prvotnu razinu i nastavak adekvatnog financiranja svemirskih programa čiji se troškovi ne bi trebali podcijeniti;

9.  poziva Komisiju da osigura financiranje za razvoj i provedbu globalne infrastrukture i usluga satelitske radionavigacije za infrastrukturu programa Galileo i EGNOS; ponavlja da je važno dodijeliti dostatna sredstva za 2018. za programe Galileo i EGNOS kako bi se brzo osigurale neprekinute usluge GNSS-a za pametne ceste i povezana vozila te pametno upravljanje voznim parkom, teretom i prometom kao što su sustav upravljanja zračnim prometom (ATM), Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) i eCall; smatra da je potrebno osigurati neophodno financiranje za EGNOS kako bi se omogućilo prioritetno širenje pokrivenosti EGNOS-om u jugoistočnoj i istočnoj Europi te nadalje u Africi i na Bliskom Istoku i radi dobivanja potrebnih stanica RIMS za EGNOS i njihovo međusobno povezivanje sa sustavom;

10.  naglašava ključne zadaće Agencije za europski GNSS (GSA) koje se odnose na programe Galileo i EGNOS te je također svjestan doprinosa GSA-a konkurentnosti i tehnološkim inovacijama Unije; zabrinut je zbog činjenice da su GSA-u dodijeljena nedostatna za ispunjavanje svog mandata i vjeruje da mu je potrebno osigurati odgovarajuće osoblje, uključujući visoko specijalizirane stručnjake, kako bi se očuvalo neometano funkcioniranje i iskorištavanje programa europskog GNSS-a; dodatno naglašava važan doprinos Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) kao certifikacijskog tijela za pružanje usluga EGNOS-a te u pripremnim radnjama potrebnim za nadzor uspješnosti Galilea;

11.  ističe važnost europskih prometnih agencija za dobro funkcioniranje europskog prometnog prostora; smatra da bi im trebala biti dodijeljena odgovarajuća proračunska sredstva u skladu s nedavnim ili predvidljivim promjenama u području njihovih odgovornosti;

12.  ističe važnost učinkovitog i konačnog rješavanja pitanja migracijskih tokova, bilo s mora bilo s kopna; nada se odgovarajućem financiranju Europske agencije za pomorsku sigurnost, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Frontexa za zaštitu i patroliranje vanjskih granica Unije;

13.  ističe izazove u pogledu sigurnosti i zaštite u području zračnog prometa te važnost doprinosa Europske agencije za sigurnost vanjskog prometa (EASA), posebice u pogledu prijetnji povezanih s kibernetičkom sigurnosti i vremenskih prilika u svemiru, kao i sigurnosti putnika koji lete u zračnom prostoru izvan granica Unije; ističe važnost dodjele odgovarajućih sredstava EASA-i kako bi se osiguralo uspješno preuzimanje novih odgovornosti određenih u Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(1);

14.  još jednom naglašava da je EASA već smanjila broj radnih mjesta za 5 % tijekom pet godina, kako je dogovoreno u Međuinstitucionalnom sporazumu; stoga smatra da bi svako daljnje smanjenje koje predlaže Vijeće moglo ugroziti rad EASA-e i omesti je u izvršavanju zadataka koji su joj već dodijeljeni kao i zadataka koje će joj dodijeliti zakonodavno nadležno tijelo; nadalje naglašava da nova radna mjesta potrebna u EASA-i kako bi se izvršili dodatni zadaci nastali zbog novog razvoja politika i novog zakonodavstva moraju biti izuzeta iz cilja smanjenja troškova;

15.  naglašava da radna mjesta u EASA-i (uključujući i s njima povezane mirovine), koja se u cijelosti financiraju iz industrije i stoga nemaju nikakav utjecaj na proračun Unije, ne bi smjela biti pogođena smanjenjem broja osoblja koje je predviđeno u Međuinstitucionalnom sporazumu;

16.  ističe da bi se odluka o povećanju broja radnih mjesta koja kroz financijsku godinu u cijelosti financira industrija trebala prepustiti EASA-i u skladu s promjenama u obujmu posla, to jest u skladu s potražnjom industrije; naglašava da bi u tu svrhu proračunsko tijelo, uz broj radnih mjesta koja se financiraju naknadama i pristojbama odobrenima usvajanjem proračuna EASA-e, trebalo navesti dodatni postotak radnih mjesta (unutar gornje granice od 10 %) koji bi, kako bi se odgovorilo na nepredviđeni razvoj tržišne potražnje, na prijedlog EASA-e mogao odobriti njezin upravni odbor; nadalje naglašava da bi se odluka upravnog odbora trebala temeljiti na dokumentiranoj procjeni obujma nepredviđenog rada i kriterijima učinkovitosti;

17.  naglašava važnost programa Obzor 2020. u pogledu poticanja i podrške projektima koji se bave istraživanjima i inovacijama u upravljanju logistikom i mobilnosti u području pametnog prometa, uključujući autonomnu vožnju, javnu i zajedničku mobilnost te sigurnost prometa; žali zbog smanjenja financiranja programa Obzor 2020. koje se odnosi na istraživanje i inovacije u prometu; smatra da ostvarenje sigurnog i neometanog inteligentnog te integriranog prometa predstavlja znatnu dodanu vrijednost za Uniju zbog unaprjeđenja europskog prometnog sustava; ističe potrebu da se pojača potpora programu Obzor 2020. i Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) te drugi relevantni izvori financiranja Unije za projekte usmjerene na sigurnost, inovaciju i digitalizaciju u području zračnog prometa, uz usku suradnju s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA) u njihovoj nabavi i provedbi;

18.  ponovno ističe važnost jamčenja dostatnih sredstava za zajednička poduzeća, među ostalim SESAR, SHIFT2RAIL i CLEAN SKY; smatra da bi zajedničko poduzeće SHIFT2RAIL trebalo dati prednost projektima interoperabilnosti i ostvariti najveću korist za interoperabilnost unutar jedinstvenog europskog željezničkog prostora; smatra da je važno dodjeljivati sredstva kojima će se omogućiti održavanje infrastrukture i poštovanje kriterija kvalitete kako bi se zajamčila veća zaštita i sigurnost korisnika;

19.  naglašava da je za provedbu sastavnica programa SESAR potrebno izdvojiti prikladna sredstva kako bi se osiguralo uvođenje funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) koje se smatraju nužnima u poboljšanju učinkovitosti sustava ATM Europske unije;

20.  poziva Komisiju da predstavi rezultate uspješnih pilot projekata i pripremnih radnji koje su posljednjih godina financirane iz općeg proračuna Unije. konkretno, od Komisije traži da predstavi trenutačno stanje pilot-projekta o čišćem svemiru pomoću deorbitiranja i korištenja inovativnih materijala za svemirsku opremu kako bi se povećala učinkovitost buduće zajedničke tehnološke inicijative koja se odnosi na svemirski sektor;

21.  potiče Komisiju da nastavi davati prednost financiranju mjera sigurnosti i zaštite za sva prijevozna sredstva koja će utjecati na protok putnika; potiče Komisiju da se usredotoči na sigurnosti nezaštićenih sudionika u prometu kao što su pješaci, biciklisti i motociklisti; potiče Komisiju da podupre inicijative kojima bi se mogla poboljšati cestovna sigurnost i tako pomoći ostvarivanju strateškog cilja smanjenja broja smrtnih slučajeva na europskim cestama na pola do 2020. te broja ozbiljno ozlijeđenih osoba; poziva Komisiju da primi na znanje znatan jaz u kvaliteti infrastrukture između regija koje zaostaju i ostatka Europe te traži da intenzivira ulaganja u te regije;

22.  ističe važnost pružanja potpore održivom turizmu uz zaštitu njegovih izvora prirodne, kulturne, povijesne i industrijske baštine; ističe važnost pomaka prema održivom turizmu koji uključuje bolju usklađenost između turizma i infrastrukture; ističe da je promicanje mreže EuroVelo u kombinaciji s mrežom TEN-T nudi zanimljive ekološke i gospodarske pogodnosti, između ostalog i za mala i srednja poduzeća; naglašava da se mala i srednja poduzeća u sektorima transporta i turizma teško prilagođuju digitalnoj preobrazbi i da im valja pomoći; traži veće financiranje turističkog sektora, a posebno za mala i srednja poduzeća i njihovu digitalizaciju; smatra da bi trebalo dodijeliti sredstva za planinska, ruralna, obalna, otočna i udaljena područja kako bi se u njima turizam dodatno razvijao;

23.  nadalje, uvjeren je da treba dodatno razviti pristupačnost bez prepreka turističkim uslugama za osobe sa smanjenom pokretljivošću; poziva Komisiju da pruži potporu raznim mogućnostima za mjere financiranja radi jamčenja dostupnosti prometnih usluga, prijevoznih sredstava, infrastrukture i intermodalnih prijevoznih čvorišta te daljnjim mjerama za poboljšanje dostupnosti prijevoza osobama s invaliditetom;

24.  pozdravlja novu inicijativu InterRail za koju smatra da bi mlađim generacijama mogla pružiti priliku da iskuse slobodu kretanja putujući na ekološki prihvatljiv način te poziva da se projekt, kao i drugi u području turizma, unese u izravnu i namjensku proračunsku liniju, neovisnu od naslova 1.a, koja se odnosi na sektor prijevoza i druge sektore važne za konkurentnost i rast Unije; ponavlja svoj poziv Komisiji da u tom pogledu donese relevantne prijedloge;

25.  potiče Komisiju da promiče revitalizaciju udobnih europskih noćnih vlakova kao održivu alternativu letovima na kratke udaljenosti i dugotrajnim automobilskim vožnjama;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Jakop Dalunde, Bas Eickhout, Markus Ferber, Maria Grapini, Kateřina Konečná, Werner Kuhn, Franck Proust, Evžen Tošenovský, Matthijs van Miltenburg

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39

+

ALDE

ECR

GUE/NGL

PPE

 

S&D

Verts/ALE

Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička, Matthijs van Miltenburg

Evžen Tošenovský, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Matt Carthy, Kateřina Konečná

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Markus Ferber,Dieter-Lebrecht Koch, Werner Kuhn, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Franck Proust, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Wim van de Camp.

Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Maria Grapini, Miltiadis Kyrkos, Jens Nilsson, Gabriele Preuß, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Claudia Țapardel, István Ujhelyi.

Jakop Dalunde, Bas Eickhout, Keith Taylor.

1

-

EFDD

Peter Lundgren

2

0

ECR

EFDD

Jacqueline Foster

Daniela Aiuto

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

  COM(2015) 0613.


MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (8.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iskra Mihaylova

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost kohezijske politike kao na solidarnosti utemeljene glavne politike Unije za ostvarenje njezina cilja iz Ugovora usmjerenog na smanjenje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika unutar europskih regija i među njima; prepoznaje izniman doprinos proračuna Unije kao ključnog elementa kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prioriteta i ciljeva kohezijske politike i podsjeća da bi se njime trebao pružiti financijski doprinos ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; u tom smislu naglašava važnost kohezijske politike za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta diljem Unije te za ostvarivanje ključnih ciljeva i prioriteta Unije, kao i potrebu da se kohezijska politika održi, poboljša i pojednostavi kako bi se Unija ponovno vratila na put konvergencije i daljnje integracije; svjestan je trenutačne potrebe za povećanjem rashoda za sigurnost, što predstavlja preduvjet za postizanje ciljeva kohezijske politike i ostalih politika Unije;

2.  prima na znanje da je kohezijsku politiku zbog određenih kašnjenja karakterizirala neiskorištenost sredstava tijekom prvih godina razdoblja 2014. – 2020. i da je do 30. lipnja 2017., prema podacima Glavne uprave Komisije za proračun, u Uniji izvršeno tek oko 60 milijardi EUR akumuliranih plaćanja za sve europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI), uz prosječnu stopu akumuliranih plaćanja od 23,72 % (i 19,76 % u manje razvijenim regijama); ističe da je pri provedbi aktualnih programa došlo do neprihvatljivih kašnjenja koja su negativno utjecala na njihovu djelotvornosti i stavila pritisak na upravljačka tijela i korisnike, čime je povećan rizik od pogrešaka i nezadovoljavajućih rezultata; poziva stoga sve dionike uključene u postupak da poboljšaju suradnju kako bi se riješila postojeća kašnjenja pri provedbi aktualnih programa; poziva Komisiju da kontinuirano savjetuje države članice, da se riješi pitanje kašnjenja pri imenovanju tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju kako bi taj postupak bio što prije dovršen te da aktivno surađuje kako bi se ubrzala provedba i izbjegao automatski opoziv; poziva Komisiju i države članice da zajedno djeluju na praćenju provedbe programa za razdoblje 2014. – 2020. u stvarnom vremenu i tako zajamče pritom da plaćanja ostanu usklađena s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako bi se izbjeglo nagomilavanje neplaćenih računa; države članice nadalje poziva da u potpunosti iskoriste programske alate koji im stoje na raspolaganju u trenutačnom financijskom razdoblju te da ulože dodatne napore kako bi se zajamčila nesmetana provedba operativnih programa;

3.  podsjeća Komisiju da, radi podupiranja i ubrzavanja provedbe programa 2014. – 2020., zadrži radnu skupinu formiranu 2014. za razdoblje 2007. – 2013.;

4.  prima na znanje napore koje je Komisija uložila u rješavanje zaostalih nepodmirenih zahtjeva za plaćanja; zabrinut je zbog niske razine podnošenja zahtjeva za plaćanja za programe iz razdoblja 2014. – 2020., što bi moglo dovesti do ponovnog gomilanja neplaćenih računa; u tom smislu potiče Komisiju da ima na umu da bi naknadni zahtjevi za plaćanje mogli dovesti do dodatnih kašnjenja; pozdravlja činjenicu da je u okviru revizije u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira pružena projekcija plaćanja do 2020. te poziva da se ona redovito ažurira svake godine; ističe potrebu za smanjenjem razlika među državama članicama u pogledu konkretnih predviđanja uvođenjem standardiziranog IT sustava za predviđanje;

5.  prima na znanje da je u nacrtu proračuna za 2018. razina odobrenih sredstava za plaćanje za naslov 1.b porasla za 25,7 %, kao i za 2,4 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, u odnosu na proračun iz 2017.; pita se jesu li ti iznosi dostatni za podmirenje plaćanja u okviru tog naslova s obzirom na to da stopa izbora operacija raste i da se očekuje da će njihova provedba 2018. biti u punom zamahu; ističe da je, kako bi se dokazalo da Unija ima sposobnost ispuniti svoje obveze i osnažiti svoju vjerodostojnost, u okviru proračuna Unije potrebno zajamčiti odgovarajuću razinu odobrenih sredstava kako bi se pokrila plaćanja za kohezijsku politiku;

6.  poziva na postizanje boljih sinergija između programa europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih programa Unije; smatra da bi se financiranje u okviru kohezijske politike i dalje trebalo temeljiti na bespovratnim sredstvima; podsjeća da financijski instrumenti mogu imati komplementarnu ulogu u odnosu na bespovratna sredstva, ali da bi ih se trebalo koristiti samo u onim slučajevima u kojima je njihova dodana vrijednost uvjerljivo dokazana na temelju ex-ante procjena kojima nije podvrgnut analizi samo njihov učinak financijske poluge, nego i njihov doprinos načelima i ciljevima politike; smatra da bi kombiniranje instrumenata financiranja trebalo pratiti na odgovarajući način, usredotočujući se na ostvarene rezultate i ciljeve; smatra da je najbolji pristup za postizanje sinergije utvrđivanje faza projekata i financiranje različitih faza iz različitih instrumenata, a ne kombiniranje instrumenata; upozorava da se korištenjem EFSU-a ili drugih financijskih instrumenata ne smije podrivati europske strukturne i investicijske fondove;

7.  pozdravlja činjenicu da su u nacrt proračuna za 2018. uključeni elementi predloženi u okviru revizije u sredini razdoblja, čime će se omogućiti veća fleksibilnost; poziva na to da Komisija u Naslovu 1.b VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. ne predlaže daljnje preraspodjele ili rezove; poziva Komisiju da izvršenje proračuna Unije nastavi usmjeravati na rezultate te podržava sve korake koji su poduzeti kako bi se primijenio pristup koji se temelji na uspješnosti; ističe da bi se proračun za 2018. trebao izvršiti u skladu s povećanim potencijalom koji pružaju pojednostavnjenja i povećana fleksibilnost u okviru skupnog paketa; ističe da je potrebno poduzeti mjere za podizanje razine osviještenosti među građanima o koristi proračuna EU-u i postignutim rezultatima te provesti mjere kako bi se poboljšala komunikacija o fondovima EU-a i njihova vidljivost;

8.  pozdravlja novu financijsku omotnicu u iznosu od 140 milijuna EUR koja je stvorena kako bi se olakšala provedba Programa potpore strukturnim reformama 2017. – 2020.; ponavlja da je važno zajamčiti da Program potpore strukturnim reformama i programi tehničke pomoći funkcioniraju kao komplementarna rješenja; napominje da će se Program potpore strukturnim reformama financirati iz neiskorištenih sredstava za tehničku pomoć i stoga poziva Komisiju da zajamči da neće ograničiti ambicioznost svog djelovanja kada je riječ o ciljanoj pomoći sa snažnom tematskom svrhom;

9.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama radi podizanja o razine osviještenosti u javnosti u pogledu prioriteta Unije i da zajamči transparentno, pošteno i odgovorno korištenje sredstava Unije, što predstavlja opće načelo koje je usmjereno na približavanje europskog projekta građanima;

10.  napominje da Komisija u vrijeme revizije na sredini razdoblja nije smatrala potrebnim povećati ukupne gornje granice za plaćanja zaključivši da je postojeća fleksibilnost dostatna; smatra da bi Komisija i dalje trebala voditi računa o tome da se nastavi otvoreni dijalog s Europskim parlamentom po tom pitanju, s obzirom na to da Parlament i dalje nadzire provedbu programa europskih strukturnih i investicijskih fondova;

11.  prima na znanje da Komisija smatra da je rizik od automatskih opoziva odobrenih sredstava za programsko razdoblje 2014. – 2020. trenutačno nizak; nadalje, napominje da će se pravilo o automatskom opozivu za razdoblje 2014. – 2020. (n+3) prvi put primijeniti krajem 2017.; s obzirom na sporost provedbe, poziva Komisiju da zajamči da Europski parlament raspolaže odgovarajućim i pravodobnim informacijama jer se rizik od opoziva sredstava povećava, posebno s obzirom na to da države članice krajem 2018. opravdavaju obroke obveza.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

7.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Mercedes Bresso, James Carver, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Raymond Finch, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andor Deli, John Howarth, Ivana Maletić, Dimitrios Papadimoulis, Georgi Pirinski, Bronis Ropė

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Santiago Fisas Ayxelà, Olga Sehnalová

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Matthijs van Miltenburg

ECR

Sławomir Kłosowski

GUE/NGL

David Martin, Younous Omarjee, Dimitrios Papadimoulis

PPE

Pascal Arimont, Andor Deli, Santiago Fisas Ayxelà, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Lambert van Nistelrooij

S&D

Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, John Howarth, Constanze Krehl, , Louis-Joseph Manscour, Jens Nilsson, Georgi Pirinski, Liliana Rodrigues, Olga Sehnalová, Kerstin Westphal

VERTS/ALE

Bronis Ropė

3

-

EFDD

James Carver, Raymond Finch

NI

Konstantinos Papadakis

1

0

EFDD

Rosa D'Amato

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (31.8.2017)

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Tibor Szanyi

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje činjenicu da je u Nacrtu proračuna za 2018. u okviru naslova 2. predloženo 59,5 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što je povećanje od 1,7 % u usporedbi s 2017., te 56,3 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, što je povećanje od 2,6 %; napominje, međutim, da se to povećanje ponajprije može pripisati nižem iznosu namjenskih prihoda koji bi prema procjenama trebali biti na raspolaganju za EFJP u nacrtu proračuna za 2018., u usporedbi s proračunom za 2017., među ostalima jer u 2017. trebaju dospjeti posljednje rate ranijih važnih odluka o poravnanju računa;

2.  pozdravlja činjenicu da odobrena sredstva za preuzimanje obveza za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj u načelu ostaju jednaka onima iz proračuna za 2017., dok su zatražena odobrena sredstva za plaćanja u porastu;

3.  prima na znanje da je glavni razlog nepostojanja značajnih promjena u nacrtu proračuna za 2018. u usporedbi s proračunom za 2017. taj što se većina rashoda povezanih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) odnosi na omotnice ranije dodijeljene državama članicama za koje se može ustvrditi relativno stabilna razina pružanja potpore tijekom godina;

4.  prima na znanje da proračun za 2017. uključuje financiranje paketa solidarnosti u iznosu od 500 milijuna EUR za mljekarski i stočarski sektor, dok smanjenje za potporu te tržišne mjere neće utjecati na proračun za 2018.;

5.  ističe iznimnu važnost otvaranja novih prodajnih tržišta za očuvanje konkurentnosti i poboljšanje otpornosti poljoprivrede EU-a na krize na tržištu, kao na primjer u slučaju ruskog embarga; stoga poziva na dodjelu financijske potpore za razvoj tržišta;

6.  inzistira na tome da svi prihodi u proračunu Unije koji proizlaze iz namjenskih prihoda ili sredstava vraćenih zbog nepravilnosti do kojih je proteklih godina došlo u području poljoprivrede ostanu pod naslovom 2., s obzirom na neizvjesne okolnosti s kojima se suočava poljoprivredni sektor; podsjeća u tom smislu da je ruski embargo još uvijek na snazi i da ima ozbiljne negativne posljedice prije svega za sektor voćarstva i povrćarstva te mljekarski sektor;  stoga poziva Komisiju na pružanje učinkovite pomoći sektorima koji su pogođeni tom krizom te na stvaranje nove krizne pričuve, čije se financiranje neće temeljiti na godišnjem mehanizmu financijske discipline, kako bi se moglo pravodobno reagirati na nastale krizne situacije;

7.  ističe da je za zajedničku poljoprivrednu politiku potrebno osigurati pokrivanje administrativnih troškova, osobito kako bi se zajamčile pravovremene isplate i održale adekvatne razine učinkovite kontrole; ustraje u tome da bi dodatni rezovi u broju upravnog osoblja mogli dovesti do većih odgoda i rizika od pogreške i bi mogli ugroziti provedbu ciljeva ZPP-a; smatra da je potrebno daljnje pojednostavljenje te transparentan i učinkovit sustav upravljanja i smanjenje birokracije u ZPP-u; ističe da smanjenje iznosa sredstava za administrativne troškove u proračunu ne smije dovesti do prenošenja administrativnog opterećenja na poljoprivrednike;

8.  poziva Komisiju da osigura ujednačenu primjenu kriterija klauzule o aktivnim poljoprivrednicima u cilju pojednostavnjene, ali pouzdanije identifikacije tih poljoprivrednika;

9.  ističe važnost obveza i potrošnje u području ruralnog razvoja te njihov potencijal za pokretanje gospodarskih aktivnosti i otvaranje radnih mjesta, posebno u rubnim područjima s višim stopama nezaposlenosti, osobito među mlađim generacijama; ističe da treba nastaviti s inicijativama usmjerenim na mlade poljoprivrednike kao i regionalno specifičnim programima kojima bi se poticala inovacija i nužna generacijska obnova; smatra da bi se potpora za mlade trebala usmjeriti na njihove trenutne potrebe, izbjegavajući pritom da ih se potiče na prekomjerno zaduživanje; naglašava stav Parlamenta o programu za mlade poljoprivrednike u predloženoj „Skupnoj uredbi” kojim se želi omogućiti potpuno korištenje programa za mlade poljoprivrednike;

10.  pozdravlja uspostavu programa opskrbe škola mlijekom i voćem koji smatra uspješnim te naglašava da ti programi doprinose pravilnoj ishrani djece i da bi sredstva za njih stoga trebalo dugoročno osigurati;

11.  poziva Komisiju i države članice da pravodobno motre nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda koje nepovoljno djeluju na prihode poljoprivrednika te da pravodobno i učinkovito reagiraju kad to bude potrebno;

12.  ističe koliko su važni pilot-projekti za poljoprivredni sektor i sektor ruralnog razvoja posljednjih godina; stoga poziva na pružanje kontinuirane potpore aktualnim i novim pilot-projektima; poziva Komisiju da provede ex post ocjenu učinkovitosti i koristi pilot-projekata i pripremnih djelovanja; ustraje u tome da Komisija pokrene pozive na izradu projekata odmah nakon završetka proračunskog postupka;

13.  ističe važnost definiranja mjera podrške u cilju povećanja uloge poljoprivrednika u lancu opskrbe, kao i načina za poticanje organizacija poljoprivrednika;

14.  poziva Komisiju da uzme u obzir izmjene Europskog parlamenta koje se odnose na „skupnu” uredbu u cilju modernizacije i pojednostavljenja ZPP-a te kako bi se u proračunu za 2018. osigurala sredstva za poljoprivredne zajednice, uključujući mala i srednja obiteljska gospodarstva i mlade poljoprivrednike;

15.  ističe da je ključno da sredstva namijenjena za istraživanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sredstva iz proračuna za program Obzor 2020., ostanu u potpunosti dostupna u svrhu poticanja i unapređenja inovacija i pametnih rješenja u poljoprivrednom sektoru i sektoru ruralnog razvoja, kao što je slučaj sa sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za omogućavanje uvođenja širokopojasne mreže u ruralnim područjima; ističe važnost praktične primjenjivosti rezultata na razini poljoprivrednih gospodarstava i ulogu dodatnih poljoprivrednih usluga; napominje da integrirana „pametna” rješenja, primjerice pametna sela, precizna poljoprivreda, digitalizacija, ekonomija dijeljenja i cirkularna ekonomija te socijalne inicijative, mogu doprinijeti poljoprivredi i ukupnom blagostanju u ruralnim područjima; potiče Komisiju da planira financiranje „pametnih” pristupa u svjetlu reforme ZPP-a i Deklaracije iz Corka 2.0; naglašava činjenicu da bi ta „pametna” rješenja trebala zadržati usklađenost s političkim ciljevima u području okoliša, klime i biološke raznolikosti te osigurati blisku suradnju s relevantnim dionicima iz svih država članica; naglašava važnost ulaganja u preciznu poljoprivredu u cilju pojednostavljenja proizvodnih metoda i smanjenja gubitaka te poticanja i podupiranja inicijativa prilagođenih potrebama malih poljoprivrednih gospodarstava koja se ne bave proizvodnjom velikih razmjera kako bi ona mogla imati koristi od novih tehnologija;

16.  pozdravlja povećanje iznosa odobrenih sredstava namijenjenih borbi protiv životinjskih bolesti i biljnih nametnika na 40 milijuna EUR, imajući u vidu da je Unija suočena sa znatnim rizicima i češćim izbijanjima bolesti kao što su zaraze bakterijom Xylella fastidiosa, bolest kvrgave kože, afrička svinjska kuga, bolest plavog jezika i influenca ptica; smatra da bi Europskoj agenciji za sigurnost hrane trebala biti dostupna dodatna sredstva kako bi mogla provoditi temeljita neovisna istraživanja, uključujući istraživanja o učincima pesticida; traži da se poljoprivrednicima u sektoru maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja koji su pretrpjeli štetu uzrokovanu bakterijom Xylella fastidiosa dodijele dodatna sredstva, da se pojačaju preventivne mjere u Europi, da se restrukturira navedeni sektor te konsolidira znanstveno istraživanje patogena i njegova prijenosnika;

17.  inzistira na tome da je potrebno pružiti sredstva kojima se poljoprivrednicima kompenziraju ekonomski gubici zbog kriza na tržištu i zbog sanitarnih i fitosanitarnih kriza poput bakterije Xylella fastidiosa te ponavlja da je potrebno u tu svrhu iskoristiti razlike do gornjih granica dostupne pod naslovom 2., zajedno s naslovom 3.; ustraje u tome da bi kompenzacija za iskorjenjivanje trebala obuhvaćati i oporavak poljoprivrednih ekosustava, uključujući tlo, te uspostavu snažne biološke raznolikosti, posebno jamčenje genetske raznolikosti sadnica koje su u najboljem slučaju otporne na bolest ili nametnike ili ih dobro podnose; naime smatra da bi jedan od ciljeva bilo koje pružene potpore trebao biti jamčenje uravnoteženih te biološki raznolikih poljoprivrednih ekosustava i okoliša manje osjetljivih na buduće napade;

18.  naglašava da su se programi pohranjivanja pokazali učinkovitima u vrijeme krize te da bi smanjenje financijskih sredstava osiguranih u procesu planiranja bilo kontraproduktivno;

19.  napominje da Brexit nema izravan utjecaj na nacrt proračuna za 2018.; međutim žali zbog toga što se u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a(1) predviđaju kritični scenariji za poljoprivredu i ruralni razvoj, dijelom zbog istupanja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije; poziva stoga Komisiju i države članice da za vrijeme tekućih rasprava pokažu odgovornost prema proračunu ZPP-a, vodeći računa o mogućim poremećajima trgovinskih tokova; ističe da se snažno protivi rezovima u financiranju poljoprivrede; stoga poziva Komisiju da iznese prijedlog prema kojem Unija u sljedećem VFO-u zadržava istu razinu sredstava za financiranje poljoprivrede, uzimajući u obzir znatni kapacitet tog sektora da zadrži i stvara nova radna mjesta, te da odmah započne tražiti nova financijska sredstva za proračun Unije, kao što predlaže skupina na visokoj razini koju predvodi Mario Monti;

20.  posebno ističe da je poljoprivredna politika zajednička politika i da bi bilo kakvi rezovi u proračunu ZPP-a imali nesrazmjerne posljedice jer se zbog pravila o državnoj pomoći ne mogu nadomjestiti nacionalnim sredstvima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

1

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Daniel Buda, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Belder, Franc Bogovič, Maria Heubuch, Karin Kadenbach, Gabriel Mato, Momchil Nekov, Massimo Paolucci, Estefanía Torres Martínez, Tom Vandenkendelaere

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Ulrike Müller

ECR

Bas Belder, Jørn Dohrmann, Zbigniew Kuźmiuk, James Nicholson

EFDD

Giulia Moi, Marco Zullo

ENF

Laurenţiu Rebega

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan, Estefanía Torres Martínez

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski, Tom Vandenkendelaere

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Jean-Paul Denanot, Viorica Dăncilă, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Maria Noichl, Massimo Paolucci, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

1

-

EFDD

John Stuart Agnew

6

0

ALDE

Jan Huitema

GUE/NGL

Maria Lidia Senra Rodríguez

NI

Diane Dodds

Verts/ALE

Maria Heubuch, Martin Häusling, Bronis Ropė

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-future-eu-finances_hr


MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO (4.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

upućeno Odboru za proračune

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Alain Cadec

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da u proračunu Unije za 2018. treba predvidjeti odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanja i za preuzimanje obveza kako bi se zadovoljile financijske potrebe zajedničke ribarstvene politike;

2.  ističe važnost socijalne i gospodarske dimenzije ribarstva za lokalne zajednice u morskim i obalnim područjima; uviđa da je pri planiranju proračuna potrebno zadržati dovoljno visok iznos sredstava za financiranje flota u sektorima obalnog ribolova, artizanalnog i malog ribolova;

3.  ističe da je potrebno dati prednost projektima koji su usmjereni na otvaranje radnih mjesta i na diversifikaciju lokalnih ekonomija kako bi se dodala veća vrijednost njihovim ribolovnim aktivnostima te na zaštitu i obnovu ribljih stokova i morskih ekosustava;

4.  smatra da bi se u proračunu Unije trebala predvidjeti odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja i za preuzimanje obveza kako bi se spriječile poteškoće s plaćanjima i financijski rezovi u ribolovnim aktivnostima;

5.  ističe da je potrebno olakšati pristup mladima zanimanjima u području ribarstva preko Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i drugih mehanizama financiranja Unije;

6.  ustraje u tome da se za EFPR izdvoji dovoljna količina odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se omogućila ulaganja u održivost, selektivnost i konkurentnost ribarske flote;

7.  napominje da su države članice usvojile operativne programe EFPR-a, no da nisu sve od njih još imenovale regulatorna tijela, što usporava isplatu sredstava;

8.  ističe da je potrebno zajamčiti dostatnu financijsku potporu za kontroliranje ribolovnih aktivnosti na plovilima i u lukama kako bi se osigurala i omogućila ispravna primjena obveze iskrcavanja; u tom pogledu poziva države članice da iskoriste sredstva dostupna u okviru EFPR-a za mjere kontrole i izvršne mjere koje su ključne za postizanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike;

9.  ponavlja koliko su rigorozna i neovisna znanstvena mišljenja važna za procjenu stanja ribljih stokova u cilju donošenja odluka o upravljanju kojima bi se omogućilo postizanje najvišeg održivog prinosa; potiče države članice da upotrebljavaju sredstva iz EFPR-a u svrhu prikupljanja znanstvenih podataka koji su ključni kako bi se u okviru ribarstvene politike donosile racionalne i znanstveno utemeljene odluke;

10.  izražava žaljenje zbog toga što izravno upravljanje Komisije sredstvima EFPR-a za regulatorne aktivnosti nije funkcioniralo zbog nevoljkosti država članica da predlažu zajedničke projekte, usprkos smanjenom postotku sufinanciranja za koje snose troškove;

11.  ističe važnost uloge Europske agencije za kontrolu ribarstva u pogledu upravljanja ribarskim flotama i nadzorom nad kontrolama; poziva na izdvajanje dovoljno sredstava kako bi Agencija mogla ispuniti svoje zadaće;

12.  smatra da vanjska dimenzija zajedničke ribarstvene politike iziskuje realistične projekcije proračuna radi financiranja sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama;

13.  ističe da i sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama također imaju za cilj borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, Mike Hookem, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Liadh Ní Riada, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elisabetta Gardini, Czesław Hoc, Verónica Lope Fontagné, Francisco José Millán Mon, Maria Lidia Senra Rodríguez

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mircea Diaconu, France Jamet

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

20

+

ALDE

Mircea Diaconu, António Marinho e Pinto

ECR

Czesław Hoc, Remo Sernagiotto, Peter van Dalen

PPE

Alain Cadec, Elisabetta Gardini, Carlos Iturgaiz, Gabriel Mato, José Millán, Werner Kuhn, Jarosław Wałęsa

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Richard Corbett, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas

VERTS/ALE

Marco Affronte, Ian Hudghton,

1

-

EFDD

Mike Hookem

2

0

GUE/NGL

Liadh Ní Riada, Maria Lidia Senra Rodríguez

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (11.7.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Morten Løkkegaard

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.   izražava duboko žaljenje zbog činjenice da u nacrt proračuna nije uključeno ništa od dodatnih 50 milijuna EUR koji su u reviziji VFO-a za razdoblje 2018. – 2020. bili predviđeni za program Erasmus+; traži da se svih 50 milijuna EUR stavi na raspolaganje 2018. godine te da se ta sredstva raspodjele po proračunskim linijama programa Erasmus+ pod nazivom „obrazovanje i osposobljavanje” (12 milijuna EUR) i „mladi” (38 milijuna EUR) kako bi program u potpunosti mogao ispuniti svoj cilj strateškog ulaganja u mlade u Europi;

2.  naglašava da je za rješavanje zajedničkih europskih izazova potreban zajednički europski odgovor; u tom smislu naglašava da je potrebno pružati potporu inovacijskim projektima velikih razmjera u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih koje provode mreže europskog civilnog društva; još jednom poziva da se dio ukupnih financijskih sredstava programa Erasmus+ namijenjenih za financiranje Ključne mjere 2. (Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse) usmjeri na centralizirane mjere; nadalje napominje da je potrebno pružati snažniju operativnu potporu europskim mrežama u okviru Ključne mjere 3. (Potpora za reformu politike) kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri promicale i širile mogućnosti koje se nude u okviru programa Erasmus+;

3.  podsjeća na to da su program Jamstvo za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih ključni instrumenti za rješavanje trajnog problema visokih stopa nezaposlenosti mladih te poziva na njihovo kontinuirano poboljšavanje, kao i na znatno povećanje proračuna; ističe da je potrebno osigurati politike kojima se podupire potražnja i investicije, strukturne reforme kojima se potiče rast i usklađivanje socijalnih politika kako bi se na održiv način podržala kvalitetna tranzicija mladih ljudi na tržište rada;

4.  izražava zabrinutost što se sredstva za Europske snage solidarnosti (ESC) u velikoj mjeri crpe iz programa Erasmus+, a manje iz drugih programa, posebice Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije; poziva Komisiju da detaljno razjasni proračunske veze između novih Snaga solidarnosti i Europske volonterske službe (EVS) te razliku između volontiranja i plaćenog rada kako bi zajamčila nemogućnost da se potencijalna kvalitetna radna mjesta zamijene neplaćenim volonterskim radom; pozdravlja činjenicu da su za Europske snage solidarnosti 2018. godine predviđena nova financijska sredstva u iznosu od 18,4 milijuna EUR; ustraje na tome da financiranje novih inicijativa ne smije stvoriti dodatan pritisak na sredstva programa Erasmus+ te da se iz tog programa Snagama solidarnosti smiju prenijeti samo ona sredstva koja su od strane EU-a namijenjena Europskoj volonterskoj službi; ustraje na tome da sredstva namijenjena volonterskim aktivnostima u okviru ESC-a moraju biti barem jednaka sredstvima koja se crpe iz EVS-a;

5.  naglašava kroničan manjak financijskih sredstava za program Europa za građane; izražava žaljenje zbog smanjenja od 740 000 EUR u proračunu programa Europa za građane za 2018. u odnosu na iznos iz financijskog programiranja; podsjeća da taj iznos predstavlja otprilike 3 % proračuna programa Europa za građane te da će to utjecati na već ionako niske stope uspješnosti njegovih projekata; poziva da se dodatna sredstva usmjere na bespovratna sredstva za djelovanje u okviru proračuna programa Europa za građane za 2018.;

6.  poziva da se proračunu programa Kreativna Europa za 2018. dodijeli dodatnih 14 milijuna EUR kako bi se zadovoljila očekivanja europskih građana te ostvarili ciljevi pojedinačnih potprograma; izražava zabrinutost zbog znatnog manjka financijskih sredstava posebno za potprogram Kultura, zbog čega taj program teško može postići zadovoljavajuću stopu uspješnosti; ističe da bi stabilna i dosljedna dodjela proračunskih sredstava u pogledu veće stope uspješnosti koristila i potprogramu MEDIA i jamstvenom instrumentu;

7.  pozdravlja napore koje posljednjih godina ulažu institucije EU-a kako bi se riješio problem zaostatka u plaćanjima; ističe da kašnjenja u finalizaciji ugovora između nadležnih tijela i korisnika, kao i kašnjenja u plaćanju, ugrožavaju potpunu provedbu programa za koju je zadužena Komisija;

8.   naglašava važnost kulturnog i obrazovnog rada za uspješno uključivanje izbjeglica u društvo europske zemlje domaćina te stoga poziva da se na temelju rada koji je započeo u okviru posebnih poziva za 2016. među ciljeve programa Erasmus+ i programa Kreativna Europa uvrsti i trajno uvođenje programa za integraciju izbjeglica;

9.   naglašava potrebu za daljnjim jačanjem međunarodne dimenzije programa Erasmus+, Kreativna Europa, Europa za građane i Obzor 2020. u okviru proračunskog dijela ESVD-a kao ključnog elementa u daljnjem razvoju interpersonalnog pristupa u vanjskim kulturnim odnosima EU-a;

10.   pozdravlja dodatnih 4 milijuna EUR u proračunskoj liniji Kreativna Europa namijenjenih za financiranje Europske godine kulturne baštine 2018., međutim, izražava žaljenje zbog nedostatka zasebne proračunske linije u skladu s obvezom Parlamenta i Vijeća prema kojoj bi sredstva u iznosu od 7 milijuna EUR za Europsku godinu kulturne baštine trebala biti „vidljiva u proračunskoj liniji”;

11.  poziva države članice i EIB da dodjeljivanjem većeg udjela financijskih sredstava iz EFSU-a kulturnim i kreativnim industrijama u potpunosti iskoriste potencijal EFSU-a za podupiranje kulturnih i kreativnih sektora te na taj način potiču rast; nadalje potiče Komisiju i EIB da promiču interakciju između jamstvenog instrumenta za kulturne i kreativne sektore i EFSU-a kako bi se kulturnoj i kreativnoj industriji omogućio pristup njima primjerenim zajmovima;

12.   poziva Komisiju da revidira inicijative u okviru proračunske linije „multimedijska djelovanja” kako bi se osiguralo da se proračunom djelotvorno podupire visokokvalitetno i neovisno izvještavanje o poslovima EU-a; ponovno izražava svoju potporu održivom višegodišnjem dogovoru o financiranju radijske mreže Euranet Plus; izražava zabrinutost zbog relativno male dodjele sredstava za Euranet Plus za 2018.; poziva Europsku komisiju da osigura održivo dugoročno rješenje prema kojem Euranet Plus postaje sastavni dio godišnjeg proračuna EU-a te da mu zajamči razinu financiranja koja bi mu omogućila da tijekom narednih godina može proširiti svoj doseg i broj slušatelja;

13.  naglašava vrijednost pilot-projekata i pripremnih djelovanja za oblikovanje budućih inicijativa u području politika EU-a; ističe uspjeh pripremnog djelovanja pod nazivom „Nova slika Europe” koje učinkovito potiče raspravu i nove ideje među mladima u pogledu izazova EU-a; poziva Komisiju da ocijeni na koji bi se način inicijativa mogla nastaviti kroz potprogram Mladi u sklopu programa Erasmus+; smatra da bi se dugoročni nastavak inicijative mogao najbolje osigurati kroz uspostavu pravne osnove i dodjelom novih namjenskih sredstava;

14.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za posebna godišnja događanja u proračun Europske unije za financijsku godinu 2018., čime će omogućiti da se među građanima razvije osjećaj pripadnosti Europi; napominje da bi ta proračunska linija trebala nedvosmisleno biti namijenjena stvaranju dodane vrijednosti za europske građane u svim državama članicama;

15.   naglašava važnost stvaranja najpovoljnijih uvjeta kojima se jamči da građani mogu razumjeti i sudjelovati u funkcioniranju Unije, njezinim politikama i procesima; u tom pogledu naglašava da Europska unija mora poboljšati svoju komunikacijsku politiku;

16.   ističe važnost statističkog istraživanja i pristupa usporedivim izvorima podataka koji omogućuju djelotvorno praćenje i analizu kulturnog, ekonomskog i društvenog utjecaja politika u području kulture i obrazovanja; u tom pogledu podsjeća na potrebu za izdvajanjem dostatnih sredstava u tu svrhu;

17.  naglašava da je, kako bi se riješio problem kronično niske stope uspješnosti nekih programa EU-a uzrokovane nedovoljnim financiranjem i kako bi se omogućilo protucikličko djelovanje proračuna EU-a, potrebno uspostaviti sustav stvarnih i trajnih vlastitih sredstava za VFF nakon 2020.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

4

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Morten Messerschmidt, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Mary Honeyball, Marc Joulaud, Morten Løkkegaard, Emma McClarkin, Martina Michels

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Lefteris Christoforou, Maria Heubuch


MIŠLJENJE oODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (5.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Petr Ježek

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje nacrt proračuna za 2018.; izražava žaljenje zbog smanjenja iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja u naslovu 3. u usporedbi s 2017.; naglašava da se ta smanjenja ne mogu opravdati kašnjenjima u provedbi dogovorenih mjera; pozdravlja povećanje iznosa za naslov 3. za dodatnih 817,1 milijun EUR iznad gornje granice korištenjem instrumenta fleksibilnosti; ističe da predložena razina rashoda neće biti dovoljna za pokrivanje potreba Unije u područjima migracija i sigurnosti;

2.  smatra da se znatnim smanjenjem (49,7 % u odobrenim sredstvima za plaćanja) proračuna za Fond za azil, migracije i integraciju dovodi u pitanje važnost i hitnost političkih ciljeva Fonda; osporava tvrdnje Komisije u nacrtu proračuna za 2018. kojima se opravdava predloženo smanjenje proračuna Fonda; pozdravlja prijedlog Komisije za izdašnije financiranje prioritetnih aktivnosti, uključujući dodjelu proračunskih sredstava za kvalitetniju suradnju u području vraćanja/ponovnog prihvata s trećim zemljama; izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija možda podcijenila potrebu za prihvatom tražitelja azila, skrbi za njih i njihovom integracijom; ističe da sigurnost osoba koje traže zaštitu u Uniji ne bi trebala biti ugrožena proračunskim rezovima;

3.  smatra da je, s obzirom da dogovor o reviziji Dublinske uredbe(1) nije postignut, potrebno nastaviti s provedbom premještanja nakon rujna 2017. te smatra da je to potrebno učiniti u svjetlu poštene podjele odgovornosti i solidarnosti među državama članicama;

4.  poziva Komisiju da predstavi pismo izmjene čim se usvoje pravne osnove povezane s Europskim migracijskim programom, osobito s reformom Dublinskog sustava, sustava ulaska/izlaska, europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju i Europskog potpornog ureda za azil, uzimajući u cijelosti u obzir njihove financijske posljedice kako bi se osiguralo prikladno i brzo financiranje učinkovite europske politike o azilu i migracijama;

5.  podsjeća da je pravedna i transparentna raspodjela financiranja za različite ciljeve Fonda za azil, migracije i integraciju bila prioritet Europskog parlamenta tijekom pregovora koji su prethodili uspostavi tog fonda; poziva Komisiju da, u skladu s time, poveća broj proračunskih stavki za Fond za azil, migracije i integraciju kako bi se poboljšalo razumijevanje i povećala transparentnost načina na koji će se trošiti financijska sredstva dodijeljena za razne ciljeve i, prema tome, za te proračunske stavke; posebno poziva Komisiju da odvoji rashode za poboljšanje pravednih strategija za povratak od rashoda za zakonite migracije i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja u svim budućim nacrtima proračuna, kao što je predloženo u mišljenjima Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove za proračun 2015. i 2016.;

6.  ponovno naglašava važnost stavljanja na raspolaganje ciljanog financiranja radi rješavanja temeljnih uzroka migracijske i izbjegličke krize; u tu svrhu ističe da bi se proračunom Unije trebale financirati mjere u zemljama porijekla migranata, kao i u zemljama koje su domaćini izbjeglicama, među ostalim i mjere koje se odnose na siromaštvo, nezaposlenost, obrazovanje i ekonomske prilike, kao i na nestabilnost, sukobe i klimatske promjene;

7.  ističe važnu ulogu organizacija civilnog društva u spašavanju života migranata i tražitelja azila na vanjskim granicama, kao i u zaštiti, promicanju i provedbi njihovih prava; poziva na pružanje više financijske potpore osnaživanju aktivnosti civilnog društva;

8.  izražava žaljenje zbog znatnog smanjenja proračuna Fonda za unutarnju sigurnost (35,6 % u odobrenim sredstvima za plaćanja); ističe, u kontekstu kontinuiranih sigurnosnih prijetnji u Uniji, da bi financiranje Fonda za unutarnju sigurnost trebalo biti dovoljno kako bi se državama članicama pomoglo u uklanjanju prijetnji unutarnjoj sigurnosti, osobito prekograničnog organiziranog i teškog kriminaliteta, terorizma i kiberkriminaliteta; ističe da je potrebno u dovoljnoj mjeri financirati napore u smjeru poboljšanja dijeljenja informacija i borbe protiv kiberkriminaliteta;

9.  pozdravlja financiranje instrumenata za pomoć u nuždi u Fondu za azil, migracije i integraciju (EMAS) u iznosu od 50 milijuna EUR i instrumenta za pružanje hitne humanitarne pomoći unutar Unije u iznosu od 200 milijuna EUR;

10.  prima na znanje predložena povećanja u nacrtu proračuna za 2018. u pogledu rashoda i planova radnih mjesta za sve agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova za koje su predviđeni „novi zadaci”; međutim, izražava žaljenje zbog toga što su predložena povećanja manja od onih koje je zatražila većina agencija; ističe važnost povećanja broja članova osoblja u agencijama eu-LISA, Eurojust, CEPOL i Europol; poziva na povećanje proračuna Eurojusta zbog dodatnih zahtjeva za pravosudnom suradnjom u Uniji, osobito u svjetlu uspostave Ureda europskog javnog tužitelja; poziva, nadalje, na dodjelu dodatnih financijskih sredstava za Europol u svjetlu njegova povećanog radnog opterećenja, čime se ne bi utjecalo na iznos proračunskih sredstava koji se dodjeljuje ostalim agencijama u području pravosuđa i unutarnjih poslova; naglašava da bi se dodatna financijska sredstva namijenjena Europolu i Eurojustu trebala uložiti u financiranje zajedničkih istražnih timova; pozdravlja povećanje proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka, s obzirom na provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka(2); poziva na zapošljavanje dodatnog osoblja u Europskom potpornom uredu za azil kako bi se popratilo proširenje mandata kojim taj ured postaje punopravna agencija sposobna pružiti potrebnu operativnu i tehničku potporu državama članicama; poziva na zapošljavanje dodatnog osoblja u Agenciji za temeljna prava; izražava žaljenje zbog toga što mandat Agencije za temeljna prava i dalje ograničava njezinu ulogu u podupiranju temeljnih prava; ističe da bi Agencija za temeljna prava trebala moći samoinicijativno dati mišljenja o zakonodavnim prijedlozima te da bi njezinu nadležnost trebalo proširiti na sva područja prava zaštićena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, uključujući, primjerice, pitanja policijske i pravosudne suradnje;

11.  ističe da prijedlog Komisije treću uzastopnu godinu ne ostavlja više prostora u okviru naslova III., što je dokaz da iznos najmanjeg naslova VFO-a nije više u skladu s trenutačnim potrebama, kako je potvrdio i Europski parlament u okviru postupka revizije u sredini razdoblja;

12.  napominje da je Eurojust trenutačno suočen sa znatnim povećanjem radnog opterećenja, kao i složenosti i broja slučajeva, čija se količina tijekom posljednjih pet godina povećala za 100 %; stoga izražava žaljenje zbog smanjenja operativnog financiranja i broja osoblja Eurojusta; naglašava da je Eurojust potrebno prikladno financirati kako bi mogao učinkovito ispunjavati svoju ključnu ulogu u promicanju pravosudne suradnje u kaznenim stvarima; potiče na povećanje sredstava dodijeljenih zajedničkim istražnim timovima zbog znatnog povećanja broja transnacionalnih kaznenih predmeta te na pojednostavnjenje i veću fleksibilnost upotrebe tih sredstava;

13.  zahtijeva povećanje financiranja za borbu protiv fenomena radikalizacije koji dovodi do nasilnog ekstremizma u Uniji; smatra da bi se to moglo postići poticanjem integracije i borbom protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

9

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Malin Björk, Caterina Chinnici, Daniel Dalton, Frank Engel, Raymond Finch, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Claude Moraes, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Maria Grapini, Anna Hedh, Petr Ježek, Jeroen Lenaers, Andrejs Mamikins, Angelika Mlinar, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

André Elissen, Rosa Estaràs Ferragut, Arndt Kohn, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Philippe Lamberts, Adam Szejnfeld, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

40

+

ALDE

Nathalie Griesbeck, Petr Ježek, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström, Sophia in 't Veld

ECR

Daniel Dalton, Helga Stevens, Branislav Škripek

PPE

Frank Engel, Rosa Estaràs Ferragut, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jeroen Lenaers, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Roberta Metsola, Adam Szejnfeld, Csaba Sógor, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Traian Ungureanu, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Bogdan Brunon Wenta, Tomáš Zdechovský

S&D

Caterina Chinnici, Ana Gomes, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Arndt Kohn, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Soraya Post, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Julie Ward, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE

Jan Philipp Albrecht, Philippe Lamberts, Judith Sargentini

9

-

EFDD

Raymond Finch, Kristina Winberg

ENF

André Elissen, Auke Zijlstra

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán, Malin Björk, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat

NI

Udo Voigt

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

  Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

(2)

  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).


MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (13.7.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Danuta Maria Hübner

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje prijedlog Komisije o smanjenju odobrenih sredstava za naslov 3 u iznosu od 18,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 21,7 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u usporedbi s proračunom za 2017., što je još uvijek malo iznad prvotno programiranog iznosa za ovu godinu; prima na znanje da Komisija ne ostavlja prostora za neočekivane potrebe u naslovu 3 i predlaže mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 817,1 milijuna EUR kako bi se očuvao dovoljan iznos sredstava za financiranje programa u vezi s migracijama i sigurnošću u 2018.;

2.  osobito pozdravlja predloženo povećanje u programu Europa za građane u iznosu od 4,2 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 8,6 % u odobrenim sredstvima za plaćanja i povećanje od 1,2 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za program Prava, jednakost i građanstvo u usporedbi s proračunom za 2017., s obzirom na to da su spomenuti programi ključni za povećanje sudjelovanja građana u politikama Unije i korištenje prava koja proizlaze iz statusa građanina Unije; u tom pogledu, obvezuje se na jačanje, u suradnji s Komisijom, strukturiranog dijaloga između institucija EU-a i organizacija koje predstavljaju europsko civilno društvo;

3.  prima na znanje smanjenje od 100 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za europsku građansku inicijativu (ECI) i ističe da je potrebno osigurati dostatna sredstva za promicanje korištenja tog instrumenta koji je vrijedno sredstvo participativne demokracije;

4.  prima na znanje povećanje sredstava za financiranje komunikacijskih aktivnosti za 0,2 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 2,1 % u odobrenim sredstvima za plaćanja i žali zbog toga što povećanje nije veće, pogotovo s obzirom na važnost 2018. godine za komunikaciju s građanima u kontekstu pripreme za europske izbore 2019., a s obzirom na povezanost takvog financiranja sa širokom javnom debatom i sudjelovanjem građana i nacionalnih parlamenata u raspravi o budućnosti Europe kao odgovor na Bijelu knjigu Komisije koja je predstavljena početkom ove godine;

5.  poziva svoje Predsjedništvo i Komisiju da utvrde odgovarajuće povećanje sredstava za Odjel za transparentnost u Europskom parlamentu i tajništvo zajedničkog registra transparentnosti;

6.  žali zbog činjenice da Komisija kontinuirano koristi novac iz postojećih proračunskih linija za financiranje novoosnovanih fondova koji su izvan proračuna Unije i koji stoga ne podliježu strogom parlamentarnom nadzoru;

7.  naglašava potrebu za usklađenim proračunskim pristupom pružanju informacija o značaju europskih izbora; stoga poziva na pokretanje kampanje kojom bi se građane informiralo o ulozi Parlamenta kao institucije koja ih izravno predstavlja na europskoj razini, o njihovim izbornim pravima, o europskoj dimenziji njihova glasa i o vezi između njihova glasa i izbora predsjednika Komisije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michał Boni, Mercedes Bresso, Elmar Brok, Richard Corbett, Pascal Durand, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Morten Messerschmidt, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Helmut Scholz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Cristian Dan Preda, Jasenko Selimovic, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jasenko Selimovic

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

PPE

Michał Boni, Elmar Brok, Pál Csáky, Danuta Maria Hübner, Markus Pieper, Cristian Dan Preda, György Schöpflin, Rainer Wieland

S&D

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Ramón Jáuregui Atondo, Pedro Silva Pereira, Claudia Țapardel

VERTS/ALE

Pascal Durand, Josep-Maria Terricabras

4

-

ECR

Morten Messerschmidt, Kazimierz Michał Ujazdowski

ENF

Gerolf Annemans

NI

Diane James

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA (27.9.2017)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018.

(2017/2044(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Barbara Matera

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je jednakost žena i muškaraca jedna od vrijednosti na kojima se Unija temelji i koje promiče;

B.  budući da je Europski parlament u više navrata pozvao na dodjelu dostatnih sredstava i zadržavanje što je moguće veće važnosti za posebni cilj programa Daphne u okviru programa o pravima, jednakosti i građanstvu radi zaštite žena i djevojčica od nasilja;

C.  budući da je jedan od glavnih ciljeva nacrta općeg proračuna Europske unije za 2018. strateško ulaganje i održiv rast kako bi se poduprla gospodarska kohezija i otvorila nova radna mjesta, osobito za mlade; budući da je u tom kontekstu važno usredotočiti se i na jačanje potencijala žena u svim sektorima gospodarstva, uključujući digitalizirano gospodarstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM); budući da je, uz poseban naglasak na rodnim pitanjima u tim područjima, potrebno riješiti znatne razlike među spolovima i nedostatke u pogledu vještina diljem Unije u sektoru IKT-a i STEM-a;

D.  budući da je pristup javnim uslugama od ključne važnosti za ekonomsku neovisnost i osnaživanje žena, pri čemu javne usluge i dalje predstavljaju važan sektor za zapošljavanje žena;

1.  ponovno potvrđuje svoj zahtjev za uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna u okviru proračunskog postupka i korištenje proračunskim rashodima kao učinkovitim sredstvom za promicanje jednakosti žena i muškaraca; podsjeća na to da je izrada proračuna pri kojoj se u obzir uzima načelo ravnopravnosti spolova metodologija koja se treba primjenjivati u svim proračunskim linijama Unije, a ne samo u vezi s programima u kojima se posljedice za ravnopravnost spolova čine najrelevantnijima;

2.  preporučuje da se izradi proračunski plan za provedbu rodno osviještenih politika u institucijama Unije; podsjeća da je uvrštenje rodne dimenzije u sve politike pravna obveza koja izravno proizlazi iz Ugovora;

3.  naglašava da je potrebno povećati sredstva za posebni cilj programa Daphne u skladu s dodjelama sredstava u prijašnjem proračunskom razdoblju i da je u svjetlu pripreme sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za taj poseban cilj potrebno odrediti zasebnu proračunsku liniju jer se ciljevi ravnopravnosti spolova prečesto podrazumijevaju u okviru drugih ciljeva politika čijem se ostvarenju teži u istoj proračunskoj liniji;

4.  ističe da su potrebna sredstva za potporu prije svega najugroženijim ženama i djevojčicama u našem društvu, posebno ženama s invaliditetom, izbjeglicama te žrtvama trgovine ljudima i zlostavljanja;

5.  poziva na to da se dodijele sredstva za potporu poduzetništvu žena te da se omogući i potiče pristup žena zajmovima i vlasničkom kapitalu preko programa i fondova Unije kao što su program COSME, Obzor 2020. i Europski socijalni fond;

6.  pozdravlja nastavak financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva na to da se zajamči jednako sudjelovanje djevojčica i mladih žena u mjerama koje su obuhvaćene tom inicijativom te da se posebna pozornost posveti kvalitetnim ponudama za njihovo osposobljavanje i zapošljavanje, među ostalim u području digitalizirane ekonomije te sektoru IKT-a i STEM-a;

7.  prima na znanje predloženo blago povećanje proračunskih sredstava za Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE); naglašava da bi svaki budući europski opservatorij za femicid ili nasilje nad ženama trebalo osnovati u okviru EIGE-a tako da se njegovo stručno znanje i dostupni resursi mogu učinkovito i sinergijski koristiti; poziva na povećanje njegova proračuna i proširenje plana radnih mjesta radi ispunjenja tih novih zadaća;

8.  žali zbog toga što Europski fond za strateška ulaganja ne sadrži rodnu perspektivu i ističe da uspješan proces oporavka nije moguć bez rješavanja učinka krize na žene.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

13

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Arne Gericke, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Marijana Petir, Terry Reintke, Ángela Vallina, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eleonora Forenza, Edouard Martin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Christine Arnautu, Jane Collins, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Axel Voss, Tiemo Wölken

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

13

+

ALDE

Angelika Mlinar

GUE/NGL

Malin Björk, Eleonora Forenza, Ángela Vallina

PPE

Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Axel Voss, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

S&D

Maria Arena, Vilija Blinkevičiūtė, David Martin, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Tiemo Wölken

Verts/ALE

Terry Reintke

3

-

ECR

Arne Gericke

EFDD

Jane Collins

ENF

Marie-Christine Arnautu

2

0

PPE

Marijana Petir, Anna Záborská

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Pina Picierno, Răzvan Popa, Paul Rübig, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Monika Vana, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Marco Zanni, Stanisław Żółtek

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anneli Jäätteenmäki, Andrey Novakov, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Pierre Vieu, Auke Zijlstra

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

30

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Gérard Deprez, Anneli Jäätteenmäki, Urmas Paet

GUE/NGL

Liadh Ní Riada

PPE

Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov Jan Olbrycht, Paul Rübig, Patricija Šulin, Inese Vaidere, Tomáš Zdechovský

S&D

Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, John Howarth, Pina Picierno, Răzvan Popa, Manuel dos Santos, Isabelle Thomas, Derek Vaughan, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

Verts/ALE

Jordi Solé, Indrek Tarand, Monika Vana

6

-

ECR

Bernd Kölmel

EFDD

Jonathan Arnott

ENF

Marco Zanni, Auke Zijlstra, Stanisław Żółtek

NI

Eleftherios Synadinos

2

0

ECR

Richard Ashworth

GUE/NGL

Marie-Pierre Vieu

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti