Postupak : 2016/2327(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0356/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0356/2017

Rasprave :

PV 14/12/2017 - 4
CRE 14/12/2017 - 4

Glasovanja :

PV 14/12/2017 - 8.9
CRE 14/12/2017 - 8.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0503

IZVJEŠĆE     
PDF 724kWORD 96k
14.11.2017
PE 602.934v02-00 A8-0356/2017

o Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije

(2016/2327(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Bas Eickhout

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Damiano Zoffoli, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije

(2016/2327(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2016. o Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije (COM(2016)0501),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka 1998. naslovljenu „Promet i CO2 – razvoj pristupa Zajednice” (COM(1998)0204), koja je objavljena nakon donošenja Protokola iz Kyota, no nije u dovela do poduzimanja dostatnih mjera,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. naslovljenu „Provedba Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti”(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. veljače 2017. o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 20. srpnja 2016. naslovljenoj „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije”,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila(4) i Uredbu (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz osobnih i lakih gospodarskih vozila(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (EURO VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora(12),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenog 2016. naslovljenu „Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti” (COM(2016)0766),

–  uzimajući u obzir glavni plan za uvođenje kooperativnih usklađenih inteligentnih sustava prijevoza,

–  uzimajući u obzir Direktivu Komisije 1999/52/EZ od 26. svibnja 1999. o prilagođavanju Direktive Vijeća 96/96/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na tehničke preglede motornih vozila i njihovih prikolica tehničkom napretku(13),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici(14) i Odluku Komisije 2009/750/EZ od 6. listopada 2009. o definiranju europske elektroničke naplate cestarine i njezinih tehničkih elemenata(15),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe(16),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica(17),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1073/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006(18),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(19),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta(20),

–   uzimajući u obzir zaključke 39. zasjedanja Skupštine Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) održane u Montrealu 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o onečišćenju mora s brodova i uvođenju sankcija za kršenja(21), kako je izmijenjena Direktivom 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.(22),

–  uzimajući u obzir izvješće o istrazi mjerenja emisija u automobilskom sektoru (2016/2215 (INI)),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca 2015. o održivoj gradskoj mobilnosti(23),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o Izvješću o napretku u području obnovljive energije(24),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.(25),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ(26),

–  uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću i Komisiji od 4. travnja 2016. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru(27),

–  uzimajući u obzir svoj pregovarački mandat o izvješću o izmjeni homologacije i nadzora tržišta usvojen 4. travnja 2017. godine(28),

–  uzimajući u obzir paket o kružnom gospodarstvu koji je Komisija usvojila 2. prosinca 2015. godine,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0356/2017),

A.  budući da su se od 151 stranke Pariškog sporazuma, koji je EU ratificirao 4. studenog 2016. i koji je stupio na snagu istog dana, sve obvezale na ograničavanje porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2°C iznad predindustrijskih razina i na poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina;

B.  budući da je cestovni promet odgovoran za više od 70 % emisija stakleničkih plinova iz prometa i velik dio onečišćenja zraka tim plinovima, djelovanje treba prvenstveno usmjeriti na to područje, iako napore za smanjenje emisija treba pojačati u svim prometnim sektorima;

C.  budući da prirodni plin (kao što su stlačeni prirodni plin (SPP) i ukapljeni prirodni plin (UPP)), a posebno biometan, sintetički metan i ukapljeni naftni plin (LPG), mogu pripomoći dekarbonizaciji prometnog sektora, posebice kada je riječ o pomorskom prometu i teškim teretnim vozilima;

D.  budući da je u svojoj bijeloj knjizi iz 2011. Komisija navela da je njezin cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 % do 2050. u usporedbi s razinama iz 1990. godine; budući da je potrebno do sredine stoljeća drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prometa kako bi se poštovale obveze Pariškog sporazuma;

E.  budući da se pouzdanim dugoročnim planom za smanjenje emisija proizvođačima vozila može pružiti sigurnost neophodna za planiranje ulaganja u nove tehnologije;

F.  budući da dugoročna dekarbonizacija prometnog sektora iziskuje široku upotrebu obnovljivih izvora energije, diversificiranu u skladu s različitim načinima prijevoza;

G.  budući da sustavi električnog prijevoza, bilo privatni ili javni, mogu pomoći u rješavanju glavnih problema povezanih s urbanom mobilnošću smanjenjem emisija CO2 i potpunim uklanjanjem onečišćivača i buke na održiv način; budući da stupanj održivosti električnih vozila također ovisi o upotrebi električne energije iz obnovljivih izvora;

H.  budući da je promet odgovoran za više od 25 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, od čega na cestovni promet otpada više od 70 %; budući da je promet glavni uzročnik onečišćenja zraka u gradskim područjima; budući da takvo onečišćenje zraka godišnje u EU-u uzrokuje 400 000 slučajeva preuranjene smrti(29) i zdravstvene troškove u iznosu između 330 milijardi EUR i 940 milijardi EUR(30), što predstavlja između 3 % i 9 % BDP-a EU-a; budući da čestice i dušikovi oksidi posebno negativno utječu na javno zdravlje;

I.  budući da je prometni sektor i dalje najmanje dekarboniziran i da više od 94 % svojih energetskih potreba namiruje fosilnim gorivima; budući da emisije stakleničkih plinova već čine gotovo četvrtinu ukupnih emisija CO2 u EU-u i da se neprestano povećavaju;

J.  budući da je razvoj putničkog i teretnog prometa u velikoj mjeri ovisan o učinkovitom korištenju različitim načinima prijevoza te da bi europska prometna politika stoga trebala biti utemeljena na djelotvornoj komodalnosti, u okviru koje bi se, gdje je to moguće, prednost trebala davati energetski najučinkovitijim i najodrživijim načinima prijevoza;

K.  budući da će promjena načina prijevoza dovesti do optimalne preraspodjele među različitim načinima prijevoza te da će se tako omogućiti interoperabilnost unutar njih i među njima, promicati održiviji prometni i logistički lanci te unaprijediti neometan protok prometa među svim načinima prijevoza i prometnim čvorištima;

L.  budući da se prema podacima Posebnog izvješća Eurobarometra br. 406 objavljenog 2013. oko 50 % stanovnika EU-a svakodnevno koristi osobnim automobilom, a samo 16 % javnim prijevozom i 12 % biciklom;

M.  budući da je loživo ulje koje se koristi u pomorskom prometu jedno goriva koja najviše zagađuju, što znači da u tom sektoru ima mnogo prostora za smanjenje emisija promicanjem i upotrebom alternativnih sustava goriva;

N.  budući da bi zaštita javnog zdravlja i okoliša trebala biti zajednička društvena briga i odgovornost u okviru koje svi dionici imaju važnu ulogu;

O.  budući da se u Sedmom programu djelovanja za okoliš jasno ističe uloga prometa u postizanju vizije Unije za 2050. godinu „dobar život u okviru granica našeg planeta”;

P.  budući da se od donošenja Direktive o biogorivima 2003. zakonodavni okvir neprestano mijenja; budući da zakonodavni okvir mora imati određenu razinu stabilnosti kako bi se privukla ulaganja u napredna biogoriva;

Q.  budući da prelazak na kružno gospodarstvo također znači da će potrošači sve više postajati korisnici usluga i da bi taj prelazak na nove poslovne modele mogao imati velik utjecaj na resursnu učinkovitost prometnog sektora;

R.  budući da je više od 100 milijuna Europljana izloženo razinama buke koje su iznad praga EU-a od 55 decibela (dB), od čega je njih otprilike 32 milijuna izloženo „vrlo glasnoj” buci, odnosno razinama iznad 65 dB;

S.  budući da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) buka od cestovnog prometa drugi najštetniji izvor stresa za okoliš u Europi, odmah nakon onečišćenja zraka, te da se najmanje 9 000 slučajeva preuranjene smrti svake godine može pripisati srčanim bolestima uzrokovanima bukom prometa;

T.  budući da bi primjenom smjernica WHO-a na ljudsku izloženost česticama PM2,5 prosječni očekivani životni vijek stanovnika porastao za oko 22 mjeseca te bi se godišnje ostvarila ušteda od oko 31 milijarde EUR;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije pod naslovom „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” i slaže se da je prelazak na mobilnost s niskom razinom emisije presudan za širi prelazak na održivo kružno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika; poziva Komisiju i nadležna tijela u državama članicama da se u potpunosti posvete toj strategiji;

2.  ističe činjenicu da će radi pridržavanja Pariškog sporazuma emisije stakleničkih plinova iz prometa do sredine stoljeća morati biti blizu nule te da će se emisije onečišćivača zraka iz prometa morati drastično smanjiti kako bi se u najmanju ruku smjernice WHO-a za javno zdravlje poštovale bez odgode;

3.  napominje da prelazak na mobilnost s niskom razinom emisije nije samo od koristi za javno zdravlje i okoliš već on također nudi velike izazove i prilike za proizvođače i dobavljače u sektoru vozila, željeznica, pomorskog prometa i aeronautike, kao i za pružatelje inovativne energije, prijevoza, logistike i usluga, posebno kad je riječ o malim i srednjim poduzećima; naglašava da je za postizanje djelotvornog smanjenja emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru potrebna odgovarajuća podrška za poticanje novih tehnologija i poslovnih modela kojima se potiču inovativna partnerstva između velikih poduzeća, malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća, koja bi se pružala na temelju troškovno učinkovitog pristupa;

4.  prima na znanje da su za neophodni prelazak na multimodalni pristup potrebne znatne promjene u pogledu upravljanja prometnom potražnjom i prostornog planiranja; ponavlja da bi se prijevoz trebao smatrati važnom uslugom, a ne ciljem kao takvim; u tu svrhu podupire uspostavu transeuropskih prometnih mreža (TEN-T); ponavlja da prelazak na održiv, kružan i niskougljični prometni sektor podrazumijeva veću svijest korisnika usluga o resursnoj učinkovitosti; smatra da je jedan od najvažnijih čimbenika u pogledu promjene ponašanja koja uključuje prelazak na održivije načine prijevoza pristupačan, dobro razvijen i multimodalan sustav javnog prijevoza koji pokriva urbana čvorišta i omogućava povezivanje s ruralnim područjima;

5.  podsjeća na to da je u vezi s Bijelom knjigom o prometu iz 2011. godine Parlament naglasio da se europska politika održive mobilnosti treba temeljiti na širokom rasponu političkih mjera kako bi se ostvario ekonomičan prelazak na načine prijevoza koji su najmanje štetni za okoliš te energetski najučinkovitiji; ističe da je potrebna promjena u ravnoteži među načinima prijevoza kako bi se u aktualnom prometnom sustavu mobilnost odvojila od negativnih učinaka kao što su prometne gužve, onečišćenje zraka, buka, nesreće i klimatske promjene; u tom pogledu priznaje da politika promjene načina prijevoza dosad nije dala zadovoljavajuće rezultate;

6.  potiče Komisiju da preuzme vodeću ulogu u pogledu globalnih i usklađenih mjera usmjerenih na održiviji i učinkovitiji promet;

7.  poziva Komisiju da osigura potpunu provedbu postojećeg zakonodavstva i da u cilju ostvarenja dogovorenih klimatskih ciljeva EU-a po potrebi predloži dodatne konkretne mjere u prometnom sektoru, koje bi obuhvaćale sve načine prijevoza, uključujući i urbanu mobilnost, i kojima se ne bi ugrozila konkurentnost prometnog sektora; poziva Komisiju i da promiče tržišno prihvaćanje tehnologija koje doprinose mobilnosti s niskom razinom emisije povećanjem učinkovitosti vozila uz očuvanje sigurnosti; poziva Komisiju da u kontekstu poštovanja Pariškog sporazuma predstavi ažuriranu verziju svoje Bijele knjige o prometu iz 2011. godine;

8.  uvjeren je da pri ocjeni održivosti treba uzeti u obzir cjelokupni otisak, od proizvodnje preko upotrebe do odlaganja vozila i potrebne infrastrukture, te stoga naglašava da samo tehnološki neutralna miješana struktura izvora energije može dovesti do realnih i istinski održivih rješenja;

9.  napominje da održiva tranzicija u području prometu zahtijeva sustavno djelovanje više zainteresiranih strana: civilnog društva, potrošača, socijalnih partnera, malih i srednjih poduzeća, inovativnih noovoosnovanih poduzeća, globalnih velikih korporacija te političara i službenih tijela na svim razinama vlasti;

10.  poziva Komisiju da uključivanjem inicijativa za obračun emisija tijekom životnog ciklusa prepozna sve veću važnost ugrađenih emisija;

11.  poziva Komisiju da prepozna sve veću važnost mjerenja emisija tijekom životnog ciklusa, od opskrbe energijom do proizvodnje i odlaganja u otpad, iznošenjem holističkih prijedloga kojima se proizvođače usmjerava na optimalna rješenja kako bi se osiguralo da emisije prije i poslije upotrebe ne ponište prednosti povezane s boljom potrošnjom energije tijekom rada vozila;

12.  poziva Komisiju da hitno uvede i poboljša standarde za emisije CO2 za sve vrste cestovnog prijevoza jer su standardi troškovne učinkovitosti vozila po svoj prilici najučinkovitija mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u EU-u u razdoblju do 2030.;

13.  podsjeća da energetsku učinkovitost treba smatrati najboljom energetskom alternativom te da stoga treba dati prednost svim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti na ekonomičan način i mjerama za smanjenje potražnje za energijom te da ih je potrebno promicati i na odgovarajući način integrirati u prometnu politiku i europsko klimatsko djelovanje;

Optimizacija prometnog sustava

Poboljšanje učinkovitosti

14.  poziva Komisiju i države članice da revidiraju povezanost različitih regija EU-a, među ostalim i kad je riječ o udaljenim regijama Unije te njezinim regijama u nepovoljnom položaju i graničnim regijama; poziva Komisiju da u tom pogledu preispita pristup EU-a povezanosti zračnim prijevozom i da istraži mogućnost razvoja indeksa povezanosti, uzimajući u obzir i njegov međuodnos s drugim načinima prijevoza; naglašava da bi to trebalo kombinirati s ulaganjima u održive alternative i njihovim promicanjem;

15.  snažno potiče države članice da ubrzaju provedbu jedinstvenog europskog neba jer sadašnja fragmentacija uzrokuje duže vrijeme leta, kašnjenja, dodatnu potrošnju goriva i veće emisije CO2; ističe da bi to doprinijelo postizanju smanjenja emisija za 10 %;

16.  poziva Komisiju da zadrži visoku razinu ambicija kad je riječ o inovacijama poticanjem istraživanja o upotrebi fotonaponske tehnologije u zrakoplovstvu (na primjer Solar Impulse 2) i o alternativnim tekućim gorivima iz obnovljivih izvora;

Pravedne i učinkovite cijene

17.  smatra da su jasniji cjenovni signali u svim načinima prijevoza kojima bi se bolje odražavala načela „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća” ključni za osiguravanje pravednosti i jednakih uvjeta za različite načine prijevoza u Europi; ističe da treba preispitati postojeće politike iz te perspektive;

18.  smatra da svaki način prijevoza treba pokriti svoje granične troškove i za trošenje infrastrukture („korisnik plaća”) i za vanjske troškove, npr. za onečišćenje zraka i onečišćenje bukom („onečišćivač plaća”); smatra da će primjena ta dva načela u cijelom EU -u pomoći pri rješavanju sadašnjih nejednakosti u naplati među različitim načinima prijevoza;

19.  naglašava da zakonodavstvo o cijenama u prometu ne bi trebalo dovesti do nepoštenog tržišnog natjecanja, kojim bi se naštetilo održivijim načinima prijevoza, poput željeznice, i poziva Komisiju da podnese prijedloge na temelju kojih bi zajamčila pošteno tržišno natjecanje;

20.  pozdravlja napore Komisije u pogledu određivanja standarda za interoperabilne sustave za elektroničku naplatu cestarina u EU-u te predstojeću reviziju Direktive o eurovinjeti, koja bi trebala uključivati naplatu na temelju udaljenosti i razlikovanje na temelju emisija CO2, kao i mogućnost razlikovanja naplate na temelju ažuriranih standarda Euro; smatra da bi proširenje naplate na temelju udaljenosti trebalo obuhvaćati sve osobne automobile i kombije, uz istodobno omogućivanje određenog oblika fleksibilnosti za udaljena i rijetko naseljena područja;

21.  naglašava da je za prelazak na druge oblike prijevoza potrebno poticanje multimodalnosti i javnog prijevoza te ulaganje u ta područja;

22.  traži od Komisije da hitno ažurira svoj „priručnik o vanjskim troškovima prijevoza”, uzimajući u obzir podatke o emisijama u stvarnim uvjetima vožnje;

23.  naglašava da je zrakoplovstvo najdalje od internalizacije svojih vanjskih troškova te stoga poziva Komisiju da poštuje Pariški sporazum i istraži mogućnosti za usklađene međunarodne mjere za oporezivanje kerozina u zrakoplovstvu te za ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a na putničke karte u zračnom prometu;

Logistika i digitalizacija

24.  uviđa da logistika može imati ključnu ulogu u smanjenju ugljika iz prometa zahvaljujući strategijama suradnje koje su ekološki prihvatljive i koje su usmjerene na integraciju opskrbnog lanca, multimodalni prijevoz, konsolidaciju isporuka i povratnu logistiku; smatra da su digitalne tehnologije ključne za postizanje tih ciljeva;

25.  smatra da inteligentni prometni sustavi, vožnja u konvoju (platooning) te autonomna i umrežena vozila mogu biti važno sredstvo za unapređenje učinkovitosti osobnog i komercijalnog prijevoza u cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom sektoru;

26.  uviđa da se tehnologijom umreženih vozila neće samo poboljšati cestovna sigurnost već da ona ima i znatan utjecaj na okoliš te napominje da je potrebna gusta infrastrukturna mreža kako bi se mogle ispuniti potrebe za velikim kapacitetom i niskom latencijom za mrežu 5G da bi se na najbolji način iskoristila prilika da se umreženim i autonomnim vozilima poboljša mobilnost u urbanom okružju; prepoznaje da će u skladu sa širim procesom digitalizacije u europskoj industriji brojna poduzeća morati svoje strategije transformacije temeljiti na mobilnosti, što će malim i srednjim poduzećima te novoosnovanim poduzećima u prometnom sektoru pružiti značajne prilike te smatra da to treba podržati;

27.  naglašava da javni prijevoz u okviru koncepta mobilnosti kao usluge ima golem potencijal za smanjenje opsega prometa i s njim povezanih emisija te poziva Komisiju da potiče digitalizaciju i povezivost javnih prometnih sustava kako bi se uklonile prepreke među načinima i sustavima prijevoza te kako bi se potaknulo njihovo korištenje; istovremeno smatra da bi mjere trebalo prilagoditi posebnostima predmetnih područja, bila ona gradska ili ruralna, jer je u ruralnim područjima teže ostvariti gospodarsku održivost; stoga poziva Komisiju i države članice da razviju posebne inicijative za učinkovitiji prijevoz u ruralnim i teško dostupnim sredinama, uzimajući u obzir i obveze pružanja javnih usluga;

28.  podržava inicijative u pogledu upravljanja mobilnošću za postizanje učinkovitijih i ekološki prihvatljivih intermodalnih prometnih usluga i pametne mobilnosti, što može biti od ključne važnosti za promicanje koncepta mobilnosti kao usluge i sinhronizirane intermodalnosti („sinhromodalnost”); smatra da, kako bi se dodatno poboljšala mobilnost kao usluga, u budućim propisima treba na odgovarajući način uzeti u obzir inteligentne prometne sustave (ITS), razvoj sposobnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija, interoperabilnost sustava, zajedničke usluge i integrirano multimodalno izdavanje karata;

29.  napominje da teretna vozila u gradovima nerazmjerno doprinose onečišćenju zraka i onečišćenju bukom te da negativno utječu na prometne gužve; stoga poziva na bolju optimizaciju opskrbnog lanca u gradskim područjima; poziva Komisiju da potiče korištenje lakih gospodarskih vozila, autobusa, vozila za odvoz otpada, taksija i teretnih bicikala bez emisija u okviru tzv. logistike posljednje milje;

30.  naglašava potencijalne prednosti smanjivanja težine vozila te učinkovitijeg korištenja postojećom infrastrukturom, uključujući bolju distribuciju prometa i poboljšana intermodalna rješenja;

31.  poziva Komisiju da u sklopu zakonodavnog okvira u području jedinstvenog digitalnog tržišta istakne potencijal sigurnijih, pametnijih i zelenijih prijevoznih sredstava u cestovnom prometu te da promiče projekte povezane s uređajima za komunikaciju među vozilima te između vozila i ceste u okviru poticanja inovacija u gospodarstvu i otvaranja novih poslovnih prilika za europska poduzeća u području informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija;

32.  naglašava važnost ulaganja u optimalne veze sa zaleđem kako bi se smanjio ekološki otisak prometa u unutrašnjosti poticanjem korištenja multimodalnih veza, održivog željezničkog prijevoza, unutarnjih plovnih putova, podataka o prijevozu u stvarnom vremenu i informacijsko-tehnoloških aplikacija duž koridora transeuropskih prometnih mreža;

33.  uvjeren je da inicijative u pogledu upravljanja mobilnošću u regijama i gradovima, institucijama i industriji ima znatan potencijal za smanjenje potrebe građana za brzim i dugim putovanjima;

34.  poziva države članice da podupru pilot-projekte kojima će se poticati veća upotreba električnih vozila i alternativnih naprednih vozila s pogonom na biogorivo;

35.  ističe potrebu za cjelovitim pristupom EU-a kako bi se omogućila brza digitalizacija prometa, koja će zajedno s boljim planiranjem prometa i promjenom u smjeru „mobilnosti kao usluge” uvelike doprinijeti poboljšanju učinkovitosti i utjecati na društvo;

36.  smatra da su bolje planiranje prometa, bolja upotreba digitalizacije i logistika područja u kojima je potencijal za smanjenje emisija golem te da bi se brzo mogle uvesti jeftine i jednostavne mjere s mjerljivim učinkom, kao što su optimizacija protoka i opterećenja te e-teret; stoga poziva Komisiju da utvrdi takve mjere i sastavi njihov popis radi njihova poticanja u bliskoj budućnosti; poziva da se donesu usklađen zakonodavni okvir i standardi koji će omogućiti primjenu inovativnih logističkih i prometnih rješenja u cijeloj Europi;

37.  podupire Komisiju i prijevoznike u razradi projekata kojima se putem publikacija, pružanja informacija te rezervacije i izdavanja karata pružaju dosljedne informacije o usporedivom otisku CO2 iz različitih načina prijevoza;

38.  naglašava da je nužno politiku standardizacije informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija prilagoditi razvoju tržišta i politike kako bi se postigla interoperabilnost e-tereta i inteligentnih prometnih sustava;

39.  naglašava važnost interoperabilnosti u smanjenju emisija teških vozila i u gradskom i u međugradskom prometu;

Alternativna energija s niskom razinom emisije

40.  naglašava činjenicu da sustavi električne mobilnosti iz održivih izvora energije imaju velik potencijal u pogledu dekarbonizacije prometa; međutim, smatra da se optimizacija te tehnologije i izgradnja infrastrukture na široj razini ne očekuje prije 2030.; ponavlja svoj poziv na tehnološke inovacije;

41.  pozdravlja napore za širenje i jamčenje sveobuhvatne i interoperabilne infrastrukture za opskrbu vozila na alternativni pogon energijom iz obnovljivih izvora i/ili održivim alternativnim gorivima; u tom pogledu poziva Komisiju da se uskladi s državama članicama kako bi se osiguralo potpuno prenošenje relevantnih odredaba Direktive 2014/94/EU od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, kao i članka 8. Direktive 20XX/XX o energetskoj učinkovitosti u zgradama (revidirana verzija);

42.  poziva Komisiju da usvoji ambiciozan akcijski plan za povećanje prisutnosti električnih vozila na tržištu i da državama članicama izda usmjeravajuće preporuke kako bi ih potaknula na uvođenje fiskalnih poticaja za vozila s niskom razinom emisije i bez emisija; naglašava da su za povećanje prihvaćenosti kod potrošača ključne raspoloživost i pristupačnost infrastrukture za punjenje, među ostalim u privatnim i javnim zgradama u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (Direktiva 2010/31/EU), te konkurentnost električnih vozila; ističe važnost jamstva da struja za električna vozila potječe iz održivih izvora energije; s tim u vezi poziva na donošenje dugoročne europske inicijative o sljedećoj generaciji baterija te na izgradnju potrebne infrastrukture kako bi se potaknuli održivi standardi proizvodnje energije i vozila s niskom razinom emisije;

43.  poziva Komisiju da brzo predstavi svoju ocjenu provedbe Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(31) od strane država članica te da poduzme mjere u pogledu država članica koje još nisu predstavile nacionalnu strategiju;

44.  smatra da bi za smanjenje učinka cestovnog prijevoza na klimu jedan od najučinkovitijih pristupa bio uvođenje obveze za dobavljače goriva da smanje emisije stakleničkih plinova u pružanju energije korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora, vodika, održivih naprednih biogoriva, sintetičkih goriva ili drugih goriva s niskom emisijom ugljika (npr. SPP, UPP);

45.  podsjeća Komisiju koliko je u svjetlu konkretnih mjera za prelazak cjelokupnog društva na održivu energiju hitno preusmjeriti ekonomske poticaje koji se i dalje daju za fosilna goriva na alternativne i održive izvore energije;

46.  poziva na to da se u vezi s obnovljivom energijom u sektoru prometa primijeni ambiciozniji pristup od onog koji je predložen u preinačenoj Direktivi o obnovljivoj energiji kako bi se dugoročno postigla dekarbonizacija prometnog sektora;

47.  poziva na to da se uvedu posebni poticaji za razvoj održivih alternativnih goriva za one načine prijevoza za koje trenutačno nema alternativa tekućem gorivu; smatra da bi se takvi poticaji trebali uključiti u novu Direktivu o obnovljivoj energiji i u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove, kao što je predviđeno u Prijedlogu uredbe o upravljanju energetskom unijom;

48.  podsjeća na to da se 94 % europskog prometa oslanja na naftne proizvode i smatra da se održivim domaćim biogorivima smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih goriva i time osnažuje energetska sigurnost EU-a;

49.  poziva Komisiju da najkasnije do 2020. predloži ukidanje izravnih i neizravnih poticaja za fosilna goriva;

50.  poziva Komisiju i države članice da podupru potencijal ukapljenog prirodnog plina (UPP) kako bi se mobilnost, gospodarstvo i zapošljavanje učinili održivima(32);

51.  ističe ulogu koju prirodni plin (na primjer SPP i UPP), a posebno biometan, sintetički metan i LPG, može imati u tranziciji prema dekarbonizaciji prometnog sektora, posebno kad je riječ o pomorskom prometu, teškim vozilima i gradskim autobusima;

52.  prima na znanje ograničenja predložena u preinačenoj Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se do 2030. postupno smanjila prva generacija biogoriva te dugoročno postigla dekarbonizacija prometnog sektora; poziva Komisiju da s tim u vezi pravi razliku između prve generacije biogoriva s visokom učinkovitošću emisija stakleničkih plinova i niskim rizikom od neposredne promjene uporabe zemljišta i onih biogoriva koja ne ispunjavaju te kriterije, te da što prije poduzme mjere za ukidanje uporabe sirovina, uključujući palmino ulje, kojima se potiče krčenje šuma ili upotreba tresetnog zemljišta, kao sastavnog dijela biogoriva; naglašava važnost stabilnog i predvidljivog zakonodavnog okruženja u kojem se u obzir uzimaju ciklusi ulaganja kako bi se privukla potrebna ulaganja u napredna biogoriva; prima na znanje potencijalne klimatske poljoprivredne proizvodnje u EU-u temeljene na biogorivima s visokom učinkovitošću stakleničkih plinova i niskim rizikom od neposredne promjene uporabe zemljišta, posebno u vezi s emisijama iz rasprostranjenog uvoza životinjskih bjelančevina iz zemalja koje nisu članice EU-a;

53.  potiče Komisiju da izradi objektivne kriterije za priznavanje naprednih biogoriva radi poticanja inovacija i njihova prihvaćanja na tržištu;

54.  naglašava da je važno postići dugoročnu dekarbonizaciju prometnog sektora i poziva Komisiju da potiče veći prodor na tržište naprednih biogoriva s visokom učinkovitošću emisija stakleničkih plinova koja su u skladu s hijerarhijom otpada kao dijelom kružnog gospodarstva i kojima se poštuju strogi ekološki kriteriji i kriteriji društvene održivosti kako bi se dodatno smanjila upotreba fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova; pozdravlja prijedlog Komisije za uvođenjem strožih zahtjeva za uštedom emisija stakleničkih plinova za biogoriva kako bi se osiguralo da ona i dalje udovoljavaju klimatskim ciljevima EU-a; naglašava da je važno strogo i vjerodostojno obračunavati emisije i uklanjanja koji proizlaze iz bioenergije u okviru Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) (COM(2016)0479);

55.  naglašava da bi se samo ona biogoriva proizvedena od usjeva koja zadovoljavaju kriterije održivosti trebala ubrajati u klimatske ciljeve država članica u okviru Uredbe o raspodjeli tereta COM(2016)0482);

56.  poziva Komisiju da izbliza prati napredak tehnologije vodika iz obnovljivih izvora energije i da provede studiju izvedivosti o ulozi i mogućnostima vodika u europskom prometnom sustavu;

57.  ističe da bi sintetička goriva (tekuća i plinovita) koja potječu od viška obnovljive energije, posebno solarne i energije vjetra na vrhuncu proizvodnje koja se u suprotnom ne bi iskoristila, iz perspektive životnog ciklusa mogla doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova postojećeg voznog parka, a istovremeno povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

58.  poziva Komisiju i države članice da u kontekstu kružnog gospodarstva, politike o emisijama i klimatske politike te ciljeva Unije u pogledu obnovljive energije, povećaju i pruže punu podršku proizvodnji zelenog bioplina preradom gnojiva;

59.  pozdravlja činjenicu da su poduzeća iz EU-a trenutačno svjetski lideri u tehnologiji sintetičkih goriva te to smatra prilikom za jačanje ekonomskog rasta i visokokvalitetnog zapošljavanja u EU-u; stoga ističe važnost stvaranja okvira kojim se potiče budući razvoj i uvođenje takvih tehnologija;

60.  smatra da bi promicanje jamstava o podrijetlu moglo dovesti do bitnog povećanja udjela obnovljive energije u prometnom sektoru;

61.  napominje da bi pristup EU-a održivoj energiji trebao biti tehnološki neutralan i da bi ciljevi politika EU-a o održivosti trebali biti usmjerene na smanjenje emisija štetnih za klimu i zdravlje;

62.  poziva Komisiju da za provođenje istraživanja o čistoj energiji za promet u potpunosti iskoristi potencijal Zajedničkog istraživačkog centra (JRC);

63.  pozdravlja potporu u okviru programa Obzor 2020. za istraživanje, razvoj i inovacije u području čistog prometa i održivih izvora energije te traži da se ta potpora nastavi i u idućem višegodišnjem financijskom okviru (VFO);

64.  naglašava važnost istraživanja i razvoja u odgovaranju na tehnološke izazove u pogledu mobilnosti s niskom razinom emisije; potiče Komisiju da nastavi pružati snažnu potporu istraživačkim programima kao što su CleanSky i SESAR;

Prometna infrastruktura i ulaganja

65.  poziva Komisiju i države članice da u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i TEN-T-a EU izdvoji više sredstava za sufinanciranje prometnih projekata koji doprinose borbi protiv klimatskih promjena i kvaliteti zraka te smanjenju ostalih vanjskih troškova;

66.  smatra da su projekti Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) ključni za europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije i žali zbog toga što je proračun tog instrumenta iskorišten za EFSU; stoga traži ponovnu uspostavu proračuna CEF-a i ponavlja da bi EFSU II trebalo financirati iz drugih izvora; nadalje, smatra da bi trebalo izbjegavati financiranje projekata koji imaju pravo na sredstva CEF-a sredstvima iz EFSU-a;

67.  ističe važnost uspješne upotrebe EFSU-a ili kombiniranja EFSU-a s europskim strukturnim i investicijskim fondovima; smatra da bi države članice trebale više ulagati u svoje željezničke sustave i učiniti više da povećaju stope apsorpcije financiranja u okviru kohezijske politike kad je riječ o željezničkim projektima;

68.  ističe da je važno održavati visoku kvalitetu i dobro stanje infrastrukturne mreže, što olakšava protok prometa i omogućava smanjenje zagušenja, a tako i manje razine emisija CO2 i drugih onečišćujućih tvari;

69.  potiče Komisiju da stavi na raspolaganje više sredstava za gradove kako bi oni podnosili zajedničke zahtjeve za infrastrukturu ili tehnologiju koje će doprinijeti dekarbonizaciji gradskog prijevoza i smanjenju onečišćenja zraka iz cestovnih vozila; napominje da to uključuje, među ostalim, javne stanice za punjenje električnih vozila, sustave dijeljenja automobila i bicikala te razvoj javnog prijevoza;

70.  naglašava važnost mjera za financijsku potporu za inovacije u tom sektoru i očuvanja okoliša tijekom infrastrukturnih radova;

Poticanje promjene ponašanja građana i donositelja odluka

71.  potiče gradove da uključe ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i strategije za čisti zrak u svoje planove mobilnosti (npr. u planove održive gradske mobilnosti (SUMP)) te poziva Komisiju da prednost da sufinanciranju projekata gradske mobilnosti koji doprinose postizanju takvih ciljeva, među ostalim pružanjem podrške za inovacije koje gradovima omogućavaju da djeluju u tom smjeru;

72.  smatra da je promicanje javnog prijevoza jedan od najučinkovitijih načina za smanjenje emisija i poboljšanje učinkovitosti prometa; smatra da je važno ojačati ulogu usluga javnog prijevoza; također poziva Komisiju i države članice da potiču kupnju čišćih vozila koja manje zagađuju te da javnim tijelima i privatnim voznim parkovima pruže poticaje za njihovu kupnju;

73.  naglašava mogućnosti koje nudi zelena javna nabava u pogledu održivijeg prometa, posebno za gradske i prigradske autobuse;

74.  poziva Komisiju da ojača mreže gradova predvodnika koji pri urbanističkom planiranju prednost daju održivoj mobilnosti, među ostalim hodanju, vožnji biciklom, poboljšanju javnog prijevoza, zajedničkom prijevozu automobilom i dijeljenju automobila, te da u tom pogledu omogući lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima da dijele najbolje prakse u području smanjenja emisija stakleničkih plinova i strategija za čisti zrak; poziva Komisiju i da potiče lokalne, regionalne i nacionalne vlasti da u potpunosti integriraju potrebe i procedure u području planiranja prometa, stanovanja i korištenja zemljišta kako bi se bolje ostvarili ciljevi klimatske politike;

75.  s obzirom na to da europski standardi za laka vozila ne odražavaju stvarne emisije tijekom vožnje, poziva Komisiju i države članice da razmotre koje su koristi uvođenja oznake ili standarda za vozila s iznimno niskom razinom emisije koja bi zadovoljavala vrijednosti ograničenja emisija u stvarnim uvjetima tijekom vožnje;

76.  smatra da treba posvetiti više pozornosti povećanju integracije i privlačnosti nemotoriziranih načina prijevoza jer bi to moglo smanjiti privlačnost osobnog prijevoza;

77.  poziva Komisiju da prometne potrebe građana u ruralnim i udaljenim područjima uključi u svoje strategije mobilnosti s niskom razinom emisije;

78.  potiče sva javna tijela da u javnu nabavu uvrste kriterij održivosti;

79.  podupire veća ulaganja Komisije, država članica i regija u kombinaciju i integraciju biciklističke mreže EuroVelo Cycling sa željezničkim mrežama TEN-T;

80.  naglašava da prijedlog za reviziju Uredbe o općoj sigurnosti kasni i poziva Komisiju da ga objavi do kraja 2017.; smatra da je tehnologija za „inteligentnu prilagodbu brzine” spremna i da može spasiti mnoge živote pa bi je trebalo uvesti u sva vozila bez daljnje odgode; ističe da je „izravna vidljivost” za kamione vrlo djelotvorno rješenje za izbjegavanje nesreća s osjetljivim sudionicima u prometu i da bi obvezujuće norme u tom pogledu trebale biti dio prijedloga;

Zahtjevi iz određenih sektora

Motocikli, automobili i kombiji

81.  poziva Komisiju da iznese prijedlog standarda za 2025. za automobile i kombije u skladu sa stajalištem koje je Parlament izrazio u dvama zakonodavnim aktima 2013.(33) i koje je potvrđeno u povezanoj izjavi Komisije; naglašava da te prosječne standarde za vozni park treba izračunati na temelju novog Svjetski usklađenog postupka testiranja za laka vozila (WLTP) i da bi oni trebali odražavati dugoročan plan smanjenja emisija iznesen u klimatskom i energetskom okviru EU-a za 2030. i dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma;

82.  pozdravlja uvođenje novog postupka testiranja WLTP; međutim, s obzirom na činjenicu da istraživanja pokazuju da će novi laboratorijski ciklus ispitivanja WLTP i dalje za okvirno 20 % odstupati od emisija u stvarnim okolnostima i da će biti podložan optimizaciji i manipulaciji testova, naglašava da je za emisije CO2 potrebno razviti ciljanu ex-post metodologiju za emisije u stvarnim uvjetima vožnje kao nadopunu WLTP-u; konstatira da bi se ta metodologija trebala temeljiti na mjernim uređajima koji već postoje u vozilima, na primjer mjeračima potrošnje goriva; osim toga primjećuje da je u tu je svrhu te kako bi se prikupili pouzdani podaci, potrebno razviti standardni pristup za prikupljanje, pohranjivanje, korištenje i komuniciranje vrijednosti potrošnje goriva te bi se pri tome u najvećoj mogućoj mjeri trebali koristiti senzori koji već postoje u automobilima, a istovremeno potpuno poštovati pravila o privatnosti; poziva Komisiju da razmotri dodatna rješenja kako bi se ograničile emisije CO2 iz prometnog sektora i da posebno više uzme u obzir doprinos lakih vozila izravnom smanjenju emisija CO2 iz vozila;

83.  podsjeća da, kako bi se ispitivanjima stvarnih emisija tijekom vožnje učinkovito smanjila razlika između emisija izmjerenih u laboratoriju i na cesti, specifikacije postupaka ispitivanja i ocjene potrebno je vrlo pažljivo definirati te bi one trebale obuhvaćati širok raspon uvjeta vožnje, uključujući različite temperature, opterećenja motora, brzine vozila, nadmorske visine, tipove cesta i ostale parametre s kojima se susrećemo u vožnji u Uniji;

84.  poziva da se brzo uspostavi usklađen, obvezan i transparentan sustav označavanja u EU-u koji bi potrošačima pružao točne, iscrpne i usporedive podatke o potrošnji goriva, životnom vijeku, emisijama CO2 i emisijama onečišćivača zraka iz automobila koji su stavljeni na tržište; poziva na reviziju Direktive o označavanju vozila (1999/94/EZ), koju bi se moglo izmijeniti tako da obuhvati i obavezno informiranje o drugim emisijama onečišćivača zraka, kao što su NOx i čestice;

85.  poziva Komisiju da revidira Direktivu o čistoj energiji u prometu (Direktiva 2014/94/EU) i da izradi nacrt uredbe o standardima za CO2 za vozne parkove koji stižu na tržište nakon 2025. u cilju postupnog ukidanja novih automobila s emisijama CO2 do 2035.;

86.  poziva Komisiju da za sve proizvođače uvede minimalni cilj u pogledu udjela vozila s nultom stopom emisije;

87.  ističe koristi ranog prelaska na vozila za koja je u ocjeni životnog ciklusa (LCA) potvrđeno da imaju najmanji utjecaj na okoliš za europsko gospodarstvo; ističe da će se tim prelaskom zajamčiti da europski proizvođači automobila ostanu konkurentni na svjetskoj razini, a da pritom zadrže postojeća radna mjesta i stvore nova;

88.  nada se dodjeli sve većih financijskih sredstava za tehnološka istraživanja u vezi s proizvodnjom i odlaganjem akumulatora električnih vozila te njihovim upravljanjem kako bi i oni postajali ekološki sve održiviji;

89.  napominje da je Komisija pokrenula niz postupaka zbog povrede prava protiv država članica koje krše Direktivu 2008/50/EZ o kvaliteti zraka trajnim prekoračenjem graničnih vrijednosti za NO2 i čestice PM10; potiče Komisiju da vrši svoju ovlast nadzora kako bi se spriječilo stavljanje na tržište vozila na dizelski pogon koji zagađuju i znatno doprinose emisijama NO2 i čestica PM10 u atmosferu i koja nisu usklađena s pravilima EU-a o homologaciji i emisijama za putnička i laka vozila;

90.  naglašava potrebu za promicanjem širokog sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u proizvodnji vozila i njihovih sastavnih dijelova kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti na tržištu prijevoza i poticalo istraživanje i inovacije;

91.  poziva Komisiju da u Uredbi o CO2 nakon 2020. po mogućnosti uzme u obzir sve tehnološke mogućnosti za smanjenje emisija CO2 u cestovnom prometu; napominje da u Uredbi posebno treba razmotriti mogućnosti koje nude najnovija alternativna goriva (na primjer elektrogoriva, sintetička goriva, pretvaranje električne energije u plin (Power to Gas) i pretvaranje električne energije u tekućinu (Power to Liquid));

Teška teretna vozila

92.  napominje da će teška vozila biti odgovorna za 40 % ukupnih emisija CO2 u cestovnom prometu ako se do 2030. ne poduzmu dodatne mjere; stoga apelira na Komisiju da do kraja 2017. osmisli prijedlog za certificiranje i praćenje teških vozila te izvještavanje o njima, kao i da do 2018. na temelju najkvalitetnijih dostupnih podataka iznese ambiciozne standarde za CO2 za 2025. godinu; pozdravlja simulator učinkovitosti prijevoza tereta VECTO i ističe potrebu za daljnjom mogućnošću pristupa transparentnim, realističnim i ažuriranim podacima o praćenju;

93.  ističe važan doprinos koji veliki kamioni mogu dati povećanju učinkovitosti cestovnog prijevoza tereta jer jamče manji broj vožnji, uštedu goriva i time manje emisije te zato poziva Komisiju i države članice da stvore poticaje za pojačano korištenje velikih kamiona;

94.  poziva Komisiju da na temelju komparativne studije počne s izradom europske strategije za kamione s niskim emisijama ugljika kako bi se olakšalo uvođenje energetski učinkovitih autobusa i kamiona bez emisija na tržište; ističe da već postoje inicijative država članica usmjerene na cestovni prijevoz tereta bez emisija;

95.  smatra da treba poduprijeti sve veću upotrebu motora s čistim pogonom za teška vozila, na primjer onih s električnim pogonom ili pogonom na ukapljeni prirodni plin, te da za to su potrebna velika i strateška ulaganja u infrastrukturu;

96.  poziva Komisiju da uvede poticaje i prioritet za promet vozila s niskim emisijama ili bez emisija u cijeloj transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) te da isto omogući i državama članicama;

97.  ističe da bi gradski autobusi bez emisija ili s niskim razinama emisija mogli znatno doprinijeti smanjenju emisija onečišćivača u urbanim područjima; stoga poziva da se uvedu gradski autobusi bez emisija dodavanjem europskih kriterija za zelenu javnu nabavu u Direktivu o čistim vozilima (Direktiva 2009/33/EZ), koja je trenutačno u postupku revizije; poziva Komisiju i države članice da olakšaju i promiču uporabu dostupnih fondova EU-a, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, kako bi se podržale odgovarajuće mjere;

98.  naglašava da je važno stvoriti prave uvjete za poticanje alternativne energije s niskom razinom emisije u prometu te napominje da se to može omogućiti tako da se osigura da industrija ima jasan i dugoročan okvir na kojem se mogu temeljiti ulaganja u pogledu dekarbonizacije goriva i drugih novih tehnologija; poziva Komisiju da razmotri mogućnost provedbe studije izvedivosti o dostupnim mogućim rješenjima, na kojoj bi se mogla temeljiti strategija za smanjenje emisija ugljika za cestovni prijevoz tereta;

99.  podržava plan Komisije za platformu autobusa s čistim pogonom koja bi okupljala autobusne prijevoznike, tijela lokalne vlasti, autobusne proizvođače i opskrbljivače energijom kako bi se potaknulo brzo prihvaćanje vozila s čišćim pogonom i poziva Komisiju da promiče autobuse kao ekološki održiv oblik javnog prijevoza;

100.  napominje da postojeće tehnologije obuhvaćaju mnoge nove tehnologije i inovacije koje mogu pružiti znatnu korist za okoliš, kao što su bolje gume, poboljšana sredstva za podmazivanje, učinkovitiji prijenos i hibridni motori te da bi Europa trebala nastojati biti tehnološki predvodnik u tom pogledu; poziva Komisiju da istraži ulogu takvih tehnologija u poboljšanju djelotvornosti i ekološke učinkovitosti;

101.  ističe važnost poboljšanja kvalitete zraka u EU-u i pridržavanja graničnih vrijednosti EU-a u pogledu kvalitete zraka, kao i razina koje preporuča Svjetska zdravstvena organizacija; poziva Komisiju da s tim u vezi preispita granične vrijednosti emisija utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila te da po potrebi iznese prijedloge za nova tehnološki neutralna ograničenja emisija Euro 7 primjenjiva do 2025. na sva laka vozila obuhvaćena tom Uredbom;

102.  ističe činjenicu da ciljevi o smanjenju emisija i kvaliteti zraka iziskuju mjere koji se odnose i na starija vozila te u tom smislu podsjeća da je naknadno opremanje najbrži i najpovoljniji način smanjenja emisija i onečišćenja iz starijih vozila s obzirom na to da sustavna ugradnja naprednih sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova iz dizelskih motora omogućuje uporabu starih, teških vozila, kao što su autobusi i kamioni, na ekološki prihvatljiv način te se time čak ispunjavaju najstroži uvjeti o emisijama i ostvaruje najveće moguće smanjenje NOx, NO2 i čestica; stoga poziva Komisiju da donese zajedničke smjernice na razini EU-a kako bi se države članice potaknulo da u potpunosti iskoriste mogućnosti naknadnog opremanja te također da jamči dostupnost sredstava za financiranje u okviru financijskih instrumenata EU-a za dekarbonizaciju prometnog sustava;

Homologacija tipa i nadzor tržišta

103.  poziva da se na razini EU-a uvede sveobuhvatniji i koordiniraniji sustav homologacije i nadzora tržišta, koji bi uključivao snažan i pouzdan nadzor EU-a i sustav kontrole, ne bi li se riješili nedostaci i rupe u zakonodavstvu utvrđeni nakon skandala Dieselgate; ističe da je važno brzo usvojiti Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila(COM(2016)0031); u vezi s tim podsjeća na pregovarački mandat Parlamenta usvojen 4. travnja 2017.; potvrđuje da će se budućim usvajanjem spomenute Uredbe zajamčiti usklađeni i transparentniji uvjeti poslovanja za sve dionike iz sektora motornih vozila, uspostaviti djelotvorni propisi za zaštitu potrošača i zajamčiti potpuna provedba novog okvira za homologaciju i nadzor tržišta;

104.  pozdravlja Smjernice za evaluaciju pomoćnih strategija za ograničavanje emisija i prisutnost uređaja za ometanje, koje je Komisija objavila 26. siječnja 2017. radi pružanja podrške državama članicama i nadležnim tijelima za otkrivanje uređaja za ometanje;

105.  žali zbog donošenja visokih faktora sukladnosti za emisije NOx kao rupe u zakonu koja omogućuje prekomjerne emisije, uključujući i one iz automobila u razdoblju nakon 2020.; apelira na Komisiju da 2017. preispita faktor sukladnosti za ispitivanja stvarnih emisija NOx tijekom vožnje, kao što je predviđeno drugim paketom o stvarnim emisijama tijekom vožnje, te da ga zatim preispituje na godišnjoj osnovi u skladu s tehnološkim razvojem kako bi se on smanjio na 1 najkasnije do 2021. godine;

106.  poziva na brzo usvajanje četvrtog paketa o stvarnim emisijama tijekom vožnje kako bi se dopunio regulatorni okvir za novi postupak homologacije, kao i na brzu primjenu tog okvira;

Željeznice

107.  snažno podupire nove pozive Komisije za podnošenje prijedloga na temu prekograničnih željezničkih veza koje nedostaju na regionalnoj razini i pozdravlja perspektivu svođenja na minimum ili smanjenja utjecaja na klimu; poziva Komisiju da nastavi uzimati u obzir takve projekte i objavljivati pozive za podnošenje prijava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, kao i u okviru izmjene Uredbe (EU) br. 913/2010 o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe, kako bi se bolje uzela u obzir stvarna učinkovitost različitih vrsta željezničkog prijevoza u smislu njihova utjecaja na energetsku učinkovitost u prometnom sektoru;

108.  podupire prednost koju je Komisija dala ulaganjima u željezničku infrastrukturu, posebno ondje gdje nedostaju prometne i prekogranične veze; u tom kontekstu podsjeća na to da željeznica predstavlja učinkovit i održiv vid masovnog prijevoza, posebice kad je riječ o teretu;

109.  podupire ostvarivanje prelaska s cestovnog prometa na željeznički (Shift2Rail) povećanjem interoperabilnosti raznih vidova prijevoza;

110.  potiče Komisiju da podnese ambiciozan prijedlog Direktive o kombiniranom prijevozu kojim bi se bolje promicao učinkovit teretni prijevoz te potaknuo prelazak na željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima kako bi se ostvarili ciljevi o promjeni načina prijevoza za 2030. i 2050. navedeni u „deset ciljeva za konkurentni prometni sustav u kojem se učinkovito gospodari resursima” Bijele knjige o prometu iz 2011.;

111.  poziva države članice, Komisiju i dionike iz željezničkog sektora da poduzmu sve potrebne korake za provedbu Zajedničkog poduzeća Shift2Rail kako bi se ubrzala integracija naprednih tehnologija u inovativna rješenja za željezničke proizvode, povećala privlačnost željezničkog prometa i ojačao položaj europske željezničke industrije;

112.  poziva države članice da bez odgađanja temeljito i učinkovito provedu Direktivu 2012/34 (preinaka), Provedbenu uredbu Komisije 2015/909 i 4. željeznički paket kako bi se osiguralo konkurentno utvrđivanje naknada za pristup pruzi, što bi omogućilo pošteno međumodalno natjecanje;

113.  poziva Komisiju da razmotri nepovoljne posljedice koje proizlaze iz željezničkog prijevoza putnika (npr. one povezane s oporezivanjem, naplatom pruga, izravnim i neizravnim subvencijama) u usporedbi s drugim načinima prijevoza i da uspostavi ravnopravne uvjete;

114.  ponavlja važnost interoperabilnosti i koordinacije s drugim načinima prijevoza, bolje pouzdanosti i smanjenja buke, kao i neometanog multimodalnog prijevoza;

115.  ističe potrebu za cjelovitom, učinkovitom i usklađenom primjenom Uredbe o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe, od koje će koristi imati i putnici i industrija;

Zrakoplovstvo

116.  poziva Komisiju da poboljša učinkovitost zrakoplovstva, među ostalim tako da zajamči brzu provedbu jedinstvenog europskog neba od strane država članica, tako da aktivno sudjeluje u radu ICAO-a da bi se osigurali ambiciozni međunarodni standardi za emisije CO2 te tako da pruži odgovarajuća sredstva Zajedničkom poduzeću za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR) i zajedničkoj tehnološkoj inicijativi Joint Sky;

117.  podsjeća da je zračni prostor također dio jedinstvenog tržišta EU-a i da sva fragmentacija koja je rezultat njegove neučinkovite uporabe ili različitih nacionalnih praksi (u pogledu, primjerice, operativnih postupaka, poreza, pristojbi, itd.) prouzročuje dulje letove, kašnjenja, dodatnu potrošnju goriva, veće emisije CO2 te negativan učinak na ostatak tržišta i sputavanje konkurentnosti EU-a;

118.  naglašava da bi zrakoplovni sektor trebao primjereno, pošteno i efektivno doprinositi postizanju klimatskih ciljeva za razdoblje do 2030. i ciljeva Pariškog sporazuma te stoga i cilju održivog razvoja koji se odnosi na klimatsku politiku (SDG);

119.  prima na znanje odluku s 39. sjednice Skupštine ICAO-a o uspostavi sustava mjera za međunarodno zrakoplovstvo utemeljenih na globalnom tržištu; poziva Komisiju da ocijeni tu odluku, uključujući i dobrovoljne obveze i suzdržanost država, te da nadzire razvoj provedbe te odluke, uključujući i međunarodnu i domaću provedbu u 67 država koje planiraju dobrovoljno sudjelovati u tom globalnom sustavu; poziva Komisiju da pravovremeno provede procjenu prikladnosti odredaba tog sustava, čime se predviđa ugljično neutralan rast, kako bi se ograničio rast emisija u sektoru zrakoplovstva u skladu s ciljevima iz Pariza; napominje da je preispitivanje sustava ICAO-a predviđeno svake tri godine, čime bi se trebala omogućiti veća ambicioznost i otpornost njegova područja primjene;

120.  prima na znanje Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 3. veljače 2017. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (COM(2017)0054), u kojem se predlaže da se za zrakoplovstvo zadrži ograničeno geografsko područje primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama; poziva Komisiju da provede daljnju procjenu i preispitivanje sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje nakon 2020. nakon što se postigne veća jasnoća u pogledu provedbe globalne tržišno utemeljene mjere;

121.  naglašava važnost poticanja najboljih i najkraćih ruta letova radi uštede goriva i smanjenja štetnih emisija u odnosu na duže rute koje se koriste s ciljem izbjegavanja zračnih prostora s višim troškovima;

122.  ističe važnost daljnjeg poticanja istraživanja u tom sektoru kako bi se ubrzala ulaganja u tehnologije za razvoj održivog zrakoplovstva – poticanjem projektiranja lakših zrakoplova, upotrebe digitalne i satelitske tehnologije za potporu učinkovitijem upravljanju letovima te proizvodnje i upotrebe alternativnih goriva nove generacije, posebno s obzirom na činjenicu da u tom sektoru ne postoji mnogo alternativa za tradicionalna tekuća goriva – između ostalog i razvojem javno-privatnih partnerstava;

123.  poziva Komisiju da potraži nove načine podupiranja uvođenja obnovljivih goriva za zračni promet kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u sektoru zrakoplovstva;

124.  poziva države članice i zrakoplovnu industriju da potiču razvoj daljnjih mjera za promicanje pametnih inicijativa čiji je cilj smanjenje emisija u sektoru zrakoplovstva u zračnim lukama te na putu iz njih i prema njima;

Pomorski promet

125.  prima na znanje napore koji se poduzimaju na razini Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za ograničenje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa i stoga potiče IMO da bez odgađanja postavi jasne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i mjere; ipak, ističe da bi, s obzirom na nepostojanje usporedivog sustava u okviru IMO-a, emisije CO2 koje nastaju u lukama Unije te tijekom putovanja prema lukama u Uniji i iz njih od 2023. godine trebale podlijegati sustavu EU-a za trgovanje emisijama; potiče Komisiju da uspostavi uvjete za promicanje korištenja alternativnih goriva, kao što su prirodni plin, ukapljeni naftni plin i vodik, te da promiče integraciju obnovljivih tehnologija (na primjer jedra, baterija, solarnih panela i generatora za prikupljanje energije vjetra) u pomorski sektor; s tim u vezi ističe da se na razini država članica i EU-a moraju razmotriti financijski instrumenti kako bi se ubrzala ulaganja u zelene flote;

126.  naglašava da bi trebalo dosljedno izmijeniti sustav EU-a za praćenje, izvještavanje i provjeru i uskladiti ga s nedavno usvojenim sustavom za prikupljanje podataka Međunarodne pomorske organizacije (IMO), a istovremeno očuvati transparentnost, provjeru i prikupljanje stvarnih radnih podataka o prometu kako bi se osiguralo učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa na globalnoj razini u skladu s ispunjenjem cilja „znatno manje od 2 °C” dogovorenog u okviru Pariškog klimatskog sporazuma sklopljenog na konferenciji COP21, kao i uklanjanje postojećih tržišnih prepreka za projektiranje i operativnu učinkovitost brodova;

127.  ističe važnost potpunog prenošenja i provedbe Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(34), uključujući uspostavu točaka za punjenje UPP-a duž koridora TEN-T i u morskim lukama. smatra da bi šira upotreba UPP-a u teretnom prometu mogla doprinijeti mobilnosti s niskom razinom emisije, uzimajući u obzir dugoročne međunarodne klimatske i energetske ciljeve;

128.  smatra potrebnim stvaranje europske makroregije za Crno more kako bi se zajamčilo iskorištavanje mogućnosti koje proizlaze iz prekogranične suradnje;

129.  ističe da bi inovativna rješenja u pogledu financiranja i korištenje struktura za potporu ulaganjima Unije u okviru Europske investicijske banke trebali osigurati korisne alate koji bi pomogli vlasnicima brodova da preuzmu i/ili pokriju početni trošak djelovanja u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova;

130.  pozdravlja činjenicu da je IMO nedavno usvojio opće ograničenje sumpora na 0,5 %, zahvaljujući kojem bi se trebalo spriječiti 250 000 slučajeva preuranjene smrti u svijetu;

131.  podržava uvođenje više područja kontrole emisija sumpora i NOx diljem Europe;

132.  podsjeća da je smanjenje emisija crnog ugljika u pomorskom prometu, posebno u arktičkoj regiji, ključno za smanjenje globalnog zagrijavanja;

133.  ističe važnu ulogu koju kombinirani prijevoz može imati u smanjenju emisija; prima na znanje najavu Komisije o modernizaciji Direktive o kombiniranom prijevozu (Direktiva Vijeća 92/106/EEZ), kojom bi se trebao potaknuti prelazak na prijevoz tereta željeznicama i unutarnjim plovnim putovima;

Unutarnji plovni putovi

134.  smatra da su potrebne dodatne mjere kojima bi se zajamčio klimatski prihvatljiv i učinkovit sektor prijevoza unutarnjim plovnim putovima; ponavlja važnost mjera financijske potpore za inovacije u tom sektoru kako bi se povećala energetska učinkovitost brodova i očuvao okoliš tijekom infrastrukturnih radova;

135.  poziva Komisiju da 2018. iznese reviziju Direktive o riječnim informacijskim servisima (RIS)(35) u cilju promicanja upotrebe RIS-a za smanjenje emisija na unutarnjim plovnim putovima te da na razini EU-a uspostavi pravnu osnovu za prekograničnu razmjenu podataka kojom bi se omogućila sveobuhvatna provedba prekograničnih riječnih informacijskih servisa i digitalno povezivanje s drugim načinima prijevoza;

136.  naglašava da prijevoz unutarnjim plovnim putovima u Europi treba poticati i iskorištavati te poziva Komisiju na dodjelu sredstava za čišćenje potopljenih plovila s obzirom na visoke troškove tih djelatnosti te na prilike koje se tako stvaraju za regionalni razvoj te širenje prijevoza unutarnjim plovnim putovima i prijevoznih aktivnosti na unutarnjem tržištu;

137.  potiče Komisiju i države članice da predlože mjere za upotrebu energije vjetra i solarne energije, kao i za ekologizaciju motora i goriva za plovila unutarnje plovidbe, među ostalim pokazivanjem dobre prakse predvodnika i pružanjem potpore financiranju čistih unutarnjih plovnih putova postojećim fondom za rastavljanje brodova i alatima EFSU-a/EIB-a;

138.  naglašava da je s obzirom na stvarne potrebe tržišta potrebna snažna potpora na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a kako bi se zajamčilo da dovoljan broj luka unutarnjih plovnih putova osnovne mreže TEN-T bude opremljen alternativnom energetskom infrastrukturom i javno dostupnim točkama za opskrbu gorivom te mjestima skladištenja za prijevoz unutarnjim vodnim putovima u okviru odgovarajućih udaljenosti;

o

o  o

139.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(2)

SL L 120, 15.5.2009., str. 5.

(3)

SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

(4)

SL L 140, 5.6.2009., str. 1.

(5)

SL L 145, 31.5.2011., str. 1.

(6)

SL L 12, 18.1.2000., str. 16.

(7)

SL L 188, 18.7.2009., str. 1.

(8)

SL L 123, 19.5.2015., str. 55.

(9)

SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(10)

SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

(11)

SL L 350, 28.12.1998., str. 58.

(12)

SL L 239, 15.9.2015., str. 1.

(13)

SL L 142, 5.6.1999., str. 26.

(14)

SL L 166, 30.4.2004., str. 124.

(15)

SL L 268, 13.10.2009., str. 11.

(16)

SL L 276, 20.10.2010., str. 22.

(17)

SL L 368, 17.12.1992., str. 38.

(18)

SL L 300, 14.11.2009., str. 88.

(19)

SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(20)

SL L 332, 28.12.2000., str. 81.

(21)

SL L 255, 30.9.2005., str. 11.

(22)

SL L 280, 27.10.2009., str. 52.

(23)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0423.

(24)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0292.

(25)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(26)

SL L 344, 17.12.2016., str. 1.

(27)

Usvojeni tekstovi: P8_TA(2017)0100.

(28)

Usvojeni tekstovi: P8_TA(2017)0097.

(29)

https://www.eea.europa.eu/soer-2015/europe/air

(30)

https://www.eea.europa.eu/publications/air-quality-in-europe-2015/download

(31)

Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(32)

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina, usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0406.

(33)

SL L 103, 5.4.2014., str. 15.; SL L 84, 20.3.2014., str. 38..

(34)

Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(35)

Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30.9.2005., str. 152.–159.).


OBRAZLOŽENJE

Siguran, učinkovit i cjenovno pristupačan prijevoz neophodan je za život europskih građana, razvoj unutarnjeg tržišta i postizanje globalne povezanosti. Istovremeno, razina emisija stakleničkih plinova u prometu u Europi 2014. bila je 20 % veća u odnosu na 1990. Prometni sektor trenutačno je odgovoran za gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u Europi.

Unija i njezine države članice obvezale su se na poštovanje Pariškog sporazuma, koji je stupio je na snagu 4. studenog 2016. i ima kao cilj ograničenje porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2°C iznad predindustrijskih razina i poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina. Prometni sektor mora obaviti svoj dio posla ako se ti ciljevi žele ispuniti. Rješenje je nepovratan prelazak na mobilnost s niskom razinom emisije ugljika i onečišćivača zraka. U Bijeloj knjizi o prometu iz 2011. i izvješćima Europskog parlamenta koja su uslijedila jasno se ističe da je cilj prometnog sektora do sredine stoljeća postići smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu od najmanje 60 % u odnosu na razine iz 1990. te čvrsto ustrajati na putu prema potpunom ukidanju emisija.

U komunikaciji Komisije od 20. srpnja 2016. pod nazivom „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” ujedinjuju se mjere i predlažu zakonodavne i nezakonodavne inicijative kojima se nastoji ubrzati prelazak na mobilnost s niskom razinom emisije te se ističu prilike za industriju, usluge, poduzeća u sektoru energije i ulagače da doprinesu održivom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. U okviru izvješća pozdravlja se ta komunikacija i podržava važnost mjera koje treba poduzeti na svim područjima opisanima u akcijskom planu za mobilnost s niskom razinom emisije i istodobno se naglašava potreba za još ambicioznijim djelovanjem u vezi s određenim područjima.

Prijedlogom Uredbe o raspodjeli koji je objavljen zajedno s ovom strategijom utvrđuju se jasni ciljevi za države članice u pogledu smanjenja emisija u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama, uključujući prometni sektor, te se ta dva dokumenta međusobno upotpunjuju i tvore dosljedan paket.

U komunikaciji se opisuju tri ključne poluge za razvoj prometnog sektora prema mobilnosti s niskom razinom emisije u pogledu tehnološke neutralnosti i doprinosa radnim mjestima, rastu i ulaganjima. To su: veća učinkovitost prometnog sustava, alternativna energija za prijevoz s niskom razinom emisije i vozila s niskom razinom emisije i bez emisija. U izvješću se slijede te smjernice i predlaže nekoliko novih elemenata.

U pogledu određivanja cijena u prometu, u izvješću se naglašava potreba za daljnjim koracima prema ostvarenju jednakih uvjeta za različite načine prijevoza u Europi s pomoću jasnijih cjenovnih signala koji bolje odražavaju načela „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća”. U izvješću se pozdravljaju napori Komisije u pogledu određivanja standarda za interoperabilne sustave za elektroničku naplatu cestarina u EU-u i predstojeće revizije Direktive o eurovinjeti. Naglašava se važnost ažuriranja u pogledu vanjskih troškova za sve načine prijevoza, na temelju, među ostalim, najnovijih događanja povezanih s gospodarstvima i klimatskim promjenama te poboljšanih podataka o stvarnim emisijama tijekom vožnje.

U izvješću se uvelike ističe uloga digitalizacije u konceptima održive mobilnosti, s posebnim naglaskom na logistici i autonomnim vozilima, među ostalim za rješavanje prometnog zagušenja u gradovima. Pokretanje usklađenih inteligentnih prometnih sustava od velike je važnosti te je okvir EU-a ključan za njihovo koordinirano uvođenje.

Multimodalnost je od velikog značaja za ostvarenje mobilnosti s niskom razinom emisije. Potrebno je poboljšati i redovito ažurirati poticaje za potporu multimodalnoj integraciji i kombiniranom prijevozu kako bi prelazak na održive načine prijevoza s nižom razinom emisija bio učinkovit. U okviru druge generacije planova rada i mjera za olakšanje uspostave transeuropske prometne mreže treba usmjeriti veliku pozornost na ekološke aspekte. U tom pogledu, među kriterijima prihvatljivosti projekata koji će se financirati u okviru TEN-T-a, ali i EFSU-a i Instrumenta za povezivanje Europe, trebao bi biti njihov doprinos smanjenju klimatskih promjena.

Trebalo bi poduzeti mjere na razini EU-a da bi se pružila potpora proaktivnom pristupu gradova u pogledu poticanja prelaska na aktivne oblike putovanja, javni prijevoz i/ili zajedničke programe mobilnosti u cilju smanjenja prometnog zagušenja i onečišćenja u gradovima. Pri reviziji Uredbe o zajedničkim pravilima za pristup međunarodnom tržištu usluga prijevoza običnim i turističkim autobusima treba voditi računa o tim aspektima.

U Izvješću se inzistira na tome da je važno potaknuti promjenu ponašanja građana i donositelja odluka mjerama koje uključuju: potporu za pružanje lako dostupnih informacija o emisijama stakleničkih plinova kao pravo zajamčeno intermodalnim putnicima, jačanje mreža vodećih gradova u cilju dijeljenja priča o uspjehu strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i strategije za čisti zrak te nove koncepte u načinu prijevoza za kratke udaljenosti koji uključuju prelazak s vožnje osobnim automobilom na lanac intermodalne mobilnosti poput hodanja, vožnje biciklom, javnog prijevoza, zajedničkog prijevoza i dijeljenja automobila.

Prelazak na alternativnu energiju s niskom razinom emisije u prometu već je započeo i razvijat će se tijekom sljedećih desetljeća. Održivost korištenja alternativnih goriva odlučujući je čimbenik za uspjeh tog prelaska. Potrebno je uvesti posebnu infrastrukturu za postizanje održivosti. U tom pogledu, u izvješću se naglašava da je važno zakonodavstvom koje se usvaja, kao što je zakonodavni paket o obnovljivim izvorima energije, propisati obvezu da dobavljači goriva smanje emisije stakleničkih plinova pružanjem proširene ponude energije iz obnovljivih izvora, održivih naprednih biogoriva ili sintetičkih goriva. U izvješću se pozdravljaju napori u pogledu osiguravanja sveobuhvatne i interoperabilne infrastrukture za punjenje električnih vozila u okviru provedbe Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva te se pozivaju države članice da pojačaju svoje djelovanje u području provedbe posebnih političkih okvira za uvođenje javno dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila.

Cilj prelaska na vozila bez emisije može se postići samo uz pružanje podrške inovacijama kojima se ostvaruje učinkovitost vozila i povisuje potražnja za tim proizvodima. Povjerenje potrošača u pogledu ispitivanja može se ponovno pridobiti samo poboljšanim testiranjima te bi se budući standardi Unije za emisije CO2 za vozila trebali mjeriti i ispitivanjem u stvarnim uvjetima vožnje ako je to tehnološki izvedivo. Elektrifikacija koja vodi prema mobilnosti bez emisija zahtijeva napore za osiguranje potpunog odsustva emisija u cijelom procesu.

Izvjestitelj smatra da je potrebno revidirati označavanje vozila kako bi se poboljšalo informiranje potrošača te potaknula ekološki čista vozila pravilima o javnoj nabavi. Žali zbog činjenice da države članice još uvijek primjenjuju čitav niz proturječnih poreznih poticaja koji obeshrabruju mobilnost s niskom razinom emisije i subvencioniraju neučinkovita vozila koja zagađuju okoliš, posebno kada je riječ o službenim automobilima.

Očekuju se odlučne mjere o standardima u pogledu ugljičnog dioksida, kako u okviru strategije za automobile i kombije za razdoblje nakon 2020. tako i u okviru strategije za kamione i autobuse.

U Izvješću se radi postizanja mobilnosti s niskom razinom emisije analiziraju trendovi u prometnom sektoru u pogledu različitih načina prijevoza.

Ističe se važnost horizontalnih čimbenika kojima se podupire mobilnost s niskom razinom emisije, prije svega važnost veze između prometnih i energetskih sustava, istraživanja, inovacija i konkurentnosti, digitalnih tehnologija i novih vještina, kao i sigurnosti, koja je potrebna za ulaganja.

Od ključne je važnosti da investicijski instrumenti EU-a služe za pružanje potpore učinkovitosti prometnog sustava na tehnološki neutralan način, alternativnoj energiji s niskom razinom emisije u prometu te vozilima s niskom razinom emisija i bez emisija.

U kontekstu globalnog djelovanja u području međunarodnog prijevoza, potrebni su dodatni napori za prelazak na mobilnost s niskom razinom emisije, a doprinos EU-a u sektoru zrakoplovstva (u okviru ICAO-a) i pomorskom sektoru (u okviru IMO-a) od iznimne je važnosti za napredak u tom smjeru.

Osim toga, uz mjere koje je Unija poduzela za smanjenje vlastitih emisija, važno je da se u okviru zajedničkih projekata s trećim zemljama osmisle klimatska rješenja u skladu s Pariškim sporazumom u kojem se upućuje na novi mehanizam međunarodne suradnje za borbu protiv klimatskih promjena.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (30.6.2017)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije

(2016/2327(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Damiano Zoffoli

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” (COM(2016)0501),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila(1) i Uredbu (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz osobnih i lakih gospodarskih vozila(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ(5),

–  uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 4. travnja 2016. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru(6),

–  uzimajući u obzir svoj pregovarački mandat o izvješću o izmjeni homologacije i nadzora tržišta usvojen 4. travnja 2017. godine,

–  uzimajući u obzir paket o kružnom gospodarstvu koji je Komisija usvojila 2. prosinca 2015. godine,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o Izvješću o napretku u području obnovljive energije(12),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.(13),

A.  budući da se svih 151 stranaka Pariškog sporazuma, koji je EU ratificirao 4. studenog 2016. i koji je stupio na snagu istog dana, obvezalo na ograničavanje porasta globalne temperature na razinu znatno manju od 2°C iznad predindustrijskih razina i na poduzimanje napora za ograničenje porasta temperature na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine;

B.  budući da je cestovni promet odgovoran za više od 70 % emisija stakleničkih plinova iz prometa i većinu onečišćenja zraka tim plinovima, djelovanje treba prvenstveno usmjeriti na to područje, iako napore za smanjenje emisija treba pojačati u svim prometnim sektorima;

C.  budući da u svojoj bijeloj knjizi iz 2011. Komisija postavlja kao cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 % do 2050. u usporedbi s razinama iz 1990. godine; naglašava činjenicu da će se emisije stakleničkih plinova u prometu morati drastično smanjiti do sredine stoljeća kako bi se poštovao Pariški sporazum;

D.  budući da se pouzdanim dugoročnim planom za smanjenje emisija proizvođačima vozila pruža sigurnost neophodna za planiranje ulaganja u nove tehnologije;

E.  budući da je prometni sektor i dalje najmanje dekarboniziran i da više od 94 % svojih energetskih potreba namiruje fosilnim gorivima; budući da emisije stakleničkih plinova već čine gotovo četvrtinu ukupnih emisija CO2 u EU-u i da se stalno povećavaju;

F.  budući da dugoročna dekarbonizacija prometnog sektora iziskuje široku upotrebu obnovljivih izvora energije, diversificiranu u skladu s različitim načinima prijevoza;

G.  budući da sustavi električnog prijevoza, bilo privatni ili javni, mogu pomoći u rješavanju glavnih problema povezanih s urbanom mobilnošću smanjenjem emisija CO2 i potpunim uklanjanjem onečišćivača i buke na održiv način; budući da stupanj održivosti električnih vozila također ovisi o upotrebi električne energije iz obnovljivih izvora;

H.  budući da prirodni plin (kao što su stlačeni prirodni plin (SPP) i ukapljeni prirodni plin (UPP)), a posebno biometan, sintetički metan i ukapljeni naftni plin (LPG), mogu pripomoći dekarbonizaciji prometnog sektora, posebice kada je riječ o pomorskom prometu i teškim teretnim vozilima;

I.  budući da je promet odgovoran za više od 25 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, od čega na cestovni promet otpada 70 %; budući da je promet glavni uzročnik onečišćenja zraka u gradskim područjima; budući da takvo onečišćenje zraka godišnje u EU-u uzrokuje 400 000 slučajeve preuranjene smrti(14) i zdravstvene troškove u iznosu između 330 milijardi EUR i 940 milijardi EUR(15), što je od 3 % do 9 % BDP-a Unije; budući da čestice i dušikovi oksidi posebno negativno utječu na javno zdravlje;

J.  budući da bi zaštita javnog zdravlja i okoliša trebala biti zajednička društvena briga i odgovornost u okviru koje svi dionici imaju važnu ulogu;

K.  budući da se u Sedmom programu djelovanja za okoliš jasno ističe uloga prometa u postizanju vizije Unije za 2050. godinu „dobar život u okviru granica našeg planeta”;

L.  budući da se od donošenja Direktive o biogorivima 2003. zakonodavni okvir neprestano mijenja; budući da zakonodavni okvir mora imati određenu razinu stabilnosti kako bi se privukla ulaganja u napredna biogoriva;

M.  budući da se prema podacima Posebnog izvješća Eurobarometra br. 406 objavljenog 2013. oko 50 % stanovnika EU-a svakodnevno koristi osobnim automobilom, njih samo 16 % javnim prijevozom, a 12 % biciklom;

N.  budući da je loživo ulje koje se koristi u pomorskom prometu jedno od najonečišćujućih vrsta goriva, što znači da u tom sektoru ima mnogo prostora za smanjenje emisija promicanjem i upotrebom alternativnih sustava goriva;

O.  budući da prijelaz na kružno gospodarstvo također znači da će potrošači sve više postati korisnici usluga i budući da bi prijelaz na te nove poslovne modele mogao imati velik utjecaj na resursnu učinkovitost prometnog sektora;

P.  budući da je više od 100 milijuna Europljana izloženo razinama buke koje su iznad praga EU-a od 55 decibela (dB), od čega je njih otprilike 32 milijuna izloženo „vrlo glasnoj” buci iznad 65 dB;

Q.  budući da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) samo buka iz cestovnog prometa drugi izvor stresa iz okoliša u Europi po štetnosti, odmah nakon onečišćenja zraka, te da se najmanje 9 000 slučajeva preuranjene smrti svake godine može pripisati srčanim bolestima uzrokovanima bukom iz prometa;

R.  budući da bi primjenom smjernica WHO-a na ljudsku izloženost česticama PM2,5 prosječni očekivani životni vijek stanovnika porastao za oko 22 mjeseca te bi se godišnje ostvarila ušteda od oko 31 milijarde EUR;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” te poziva Komisiju i nadležna tijela u državama članicama da se u potpunosti posvete strategiji i provedu je; naglašava da to nije samo od koristi za javno zdravlje i okoliš, već da također predstavlja priliku za razne dionike u prometnom sektoru i ključno je za prijelaz na održivo, kružno i niskougljično gospodarstvo;

2.  ističe činjenicu da će radi pridržavanja Pariškog sporazuma emisije stakleničkih plinova iz prometa do sredine stoljeća morati biti blizu nule te da će se emisije onečišćivača zraka iz prometa morati drastično smanjiti kako bi se u najmanju ruku smjernice WHO-a za javno zdravlje poštovale bez odgode;

3.  ističe da je među državama članicama, a posebno među gradovima i tijelima lokalne vlasti, važno razmjenjivati najbolje prakse i pouke u sektoru mobilnosti s niskom razinom emisije te od Komisije traži da osigura platforme za takve aktivnosti, kao što je inicijativa Sporazum gradonačelnika; dodatno ističe da aktivnosti istraživanja i razvoja imaju ključnu ulogu u razvoju mobilnosti s niskom razinom emisija; poziva Komisiju da financira istraživanje i razvoj tehnologije vozila za mobilnost s niskom razinom emisija te potiče nadležna tijela država članica da iskoriste dostupno financiranje, kao i da MSP-ovima omoguće pristup financiranju za istraživanje i razvoj;

Automobili i kombiji

4.  poziva Komisiju da iznese prijedlog standarda za 2025. za automobile i kombije u skladu sa stajalištem koje je Parlament izrazio u dvama zakonodavnim aktima 2013.(16) i koje je potvrđeno u povezanoj izjavi Komisije; naglašava da te prosječne standarde za vozni park treba izračunati na temelju novog Svjetski usklađenog postupka testiranja za laka vozila (WLTP) i da trebaju odražavati dugoročan plan smanjenja emisija iznesen u klimatskom i energetskom okviru EU-a za 2030. i dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma;

5.  poziva Komisiju da hitno uvede i poboljša standarde za emisije CO2 za sve vrste cestovnog prijevoza jer su standardi troškovne učinkovitosti vozila po svoj prilici najučinkovitija mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u EU-u u razdoblju do 2030.;

6.  pozdravlja uvođenje novog postupka testiranja WLTP; no, s obzirom na činjenicu da istraživanja pokazuju da će novi laboratorijski ciklus ispitivanja WLTP i dalje za okvirno 20 % odstupati od emisija u stvarnim okolnostima i da će biti podložan optimizaciji i manipulaciji testova, naglašava da je za emisije CO2 potrebno razviti ciljanu ex-post metodologiju za emisije u stvarnim uvjetima vožnje kao nadopunu WLTP-u; konstatira da bi se ta metodologija trebala temeljiti na mjernim uređajima koji već postoje u vozilima, na primjer mjeračima potrošnje goriva; osim toga primjećuje da je u tu je svrhu te kako bi se prikupili pouzdani podaci, potrebno razviti standardni pristup za prikupljanje, pohranjivanje, korištenje i komuniciranje vrijednosti potrošnje goriva te bi se pri tome u najvećoj mogućoj mjeri trebali koristiti senzori koji već postoje u automobilima, a istovremeno potpuno poštovati pravila o privatnosti; poziva Komisiju da razmotri dodatna rješenja kao način ograničavanja emisija CO2 iz prometnog sektora i da posebno više uzme u obzir doprinos lakih vozila za izravno smanjenje emisija CO2 iz vozila;

7.  podsjeća da, kako bi se ispitivanjima stvarnih emisija tijekom vožnje učinkovito smanjila razlika između emisija izmjerenih u laboratoriju i na cesti, specifikacije postupaka ispitivanja i ocjene potrebno je vrlo pažljivo definirati te bi one trebale obuhvaćati širok raspon uvjeta vožnje, uključujući različite temperature, opterećenja motora, brzine vozila, nadmorske visine, tipove cesta i ostale parametre s kojima se susrećemo u vožnji u Uniji;

8  naglašava činjenicu da sustavi električne mobilnosti iz održivih izvora energije imaju veliki potencijal u pogledu dekarbonizacije prometa; međutim, smatra da se optimizacija te tehnologije i izgradnja infrastrukture na široj razini ne očekuje prije 2030.; ponavlja svoj poziv na tehnološke inovacije;

9.  poziva Komisiju da usvoji ambiciozan akcijski plan za povećanje prisutnosti električnih vozila na tržištu i da državama članicama izda usmjeravajuće preporuke kako bi ih potaknula na uvođenje fiskalnih poticaja za vozila s niskom razinom emisije i bez emisija; naglašava da je za povećanje prihvaćenosti kod potrošača neophodna raspoloživost i pristupačnost infrastrukture za punjenje, među ostalim u privatnim i javnim zgradama u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (Direktiva 2010/31/EU), kao i konkurentnost električnih vozila; ističe važnost jamstva da struja za električna vozila potječe iz održivih izvora energije; poziva da se u vezi s time izradi dugoročna europska inicijativa o baterijama sljedeće generacije;

10.  poziva Komisiju i države članice da procijene učinkovitost aktualnih zona niskih emisijama u gradovima, uzimajući u obzir da europski standardi za laka vozila ne odražavaju stvarne emisije tijekom vožnje, te da razmotre koje su koristi uvođenja oznake ili standarda za vozila s iznimno malim emisijama koja zadovoljavaju vrijednosti ograničenja emisija u stvarnim uvjetima tijekom vožnje;

11.  poziva Komisiju da revidira Direktivu o čistoj energiji u prometu (Direktiva 2014/94/EU) i da izradi nacrt uredbe o standardima za CO2 za vozne parkove koji stižu na tržište nakon 2025., da uključi mandate za vozila bez emisija i vozila s iznimno malim emisijama kojima se nameće postupno povećanje udjela vozila bez emisija i vozila s iznimno malim emisijama u ukupnom voznom parku, u cilju postupnog ukidanja novih automobila s emisijama CO2 do 2035.;

12.  poziva Komisiju i države članice da potiču širu elektrifikaciju usporedno s prelaskom na alternativne tehnologije kako bi se osigurao napredak u ostvarenju ciljeva dekarbonizacije i kvalitete zraka u sektoru osobnih vozila i lakih gospodarskih vozila; smatra da je u tom pogledu nužno postupno povećanje udjela vozila bez emisija i vozila s iznimno malim emisijama u ukupnom voznom parku radi postupnog ukidanja novih automobila s emisijama CO2 što je prije moguće u prvoj polovici ovog stoljeća;

13.  priznaje da elektrifikacija s ciljem mobilnosti bez emisija zahtijeva napore za postizanje potpunog odsustva emisija u cijelom životnom ciklusu vozila koji se temelji na obnovljivim izvorima energije;

14.  poziva Komisiju da uključivanjem inicijativa za obračun emisija tijekom životnog ciklusa prepozna sve veću važnost ugrađenih emisija;

15.  poziva Komisiju da prepozna sve veću važnost mjerenja emisija tijekom životnog ciklusa, od opskrbe energijom do proizvodnje i odlaganja u otpad, i to iznošenjem holističkih prijedloga kojima se proizvođače usmjerava na optimalna rješenja kako bi se osiguralo da emisije prije i poslije upotrebe ne ponište prednosti povezane s boljom potrošnjom energije tijekom rada vozila;

16.  napominje da je Komisija pokrenula niz postupaka zbog povrede prava protiv država članica koje krše Direktivu 2008/50/EZ o kvaliteti zraka trajnim prekoračenjem graničnih vrijednosti za NO2 i čestice PM10; potiče Komisiju da vrši svoju ovlast nadzora kako bi se spriječilo stavljanje na tržište vozila na dizelski pogon koji zagađuju i znatno doprinose emisijama NO2 i čestica PM10 u atmosferu i koja nisu usklađena s pravilima EU-a o homologaciji i emisijama za putnička i laka vozila;

17.  poziva države članice da razviju dobro rasprostranjenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila, istražujući inovativne sustave koji bi omogućili optimizaciju postojeće električne infrastrukture, i da potiču postavljanje uređaja za punjenje na privatnim i javnim parkiralištima; potiče da se obnovljiva energija uključi u mrežu za punjenje kako bi se dodatno unaprijedila dekarbonizacija tog sektora;

18.  poziva na korištenje infrastrukturom za pametno punjenje i uvođenje poticaja za poduzeća da za svoj vozni park odabiru električna vozila koja pokreće energija iz obnovljivih izvora;

19.  poziva da se brzo uspostavi usklađen, obvezan i transparentan sustav označavanja u EU-u koji bi potrošačima pružao točne, iscrpne i usporedive podatke o potrošnji goriva, životnom vijeku, emisijama CO2 i emisijama onečišćivača zraka iz automobila koji su stavljeni na tržište; poziva na reviziju Direktive o označavanju vozila (1999/94/EZ), koju bi se moglo izmijeniti tako da informiranje o drugim emisijama onečišćivača zraka, kao što su NOx i čestice, postane obavezno;

20.  potiče nacionalne i lokalne vlasti da uvedu snažne poticaje za promicanje taksija s niskom razinom emisije i tzv. dostavni model zadnjeg kilometra;

21.  naglašava da se uporabom lakih komercijalnih vozila s niskim emisijama ili bez emisija u logistici tzv. zadnje milje smanjuju emisije CO2 u cjelini, a posebno se smanjuje lokalno onečišćenje, te se stoga doprinosi kvaliteti zraka u gradovima; ističe potrebu za relevantnom infrastrukturom u logističkim čvorištima;

22.  poziva Komisiju da u Uredbi o CO2 nakon 2020. po mogućnosti uzme u obzir sve tehnološke mogućnosti za smanjenje emisija CO2 u cestovnom prometu; napominje da u Uredbi posebno treba razmotriti mogućnosti koje nude najnovija alternativna goriva (na primjer elektrogoriva, sintetička goriva, pretvaranje električne energije u plin (Power to Gas) i pretvaranje električne energije u tekućinu (Power to Liquid));

23.  poziva Komisiju da revidira Direktivu 96/53/EZ kako bi se omogućilo korištenje dužih, viših i/ili težih vozila u prekograničnom prijevozu; podsjeća da duža, viša i/ili teža vozila mogu smanjiti emisije iz prometa za 20 – 30 % i da su učinkovit način dekarbonizacije prometnog sektora;

Teška vozila

24.  napominje da će teška vozila biti odgovorna za 40 % ukupnih emisija CO2 u cestovnom prometu ako se do 2030. ne poduzmu dodatne mjere; stoga apelira na Komisiju da do kraja 2017. osmisli prijedlog za certificiranje i praćenje teških vozila te izvještavanje o njima, te da do 2018. na temelju najkvalitetnijih dostupnih podataka iznese ambiciozne standarde za CO2 za 2025. godinu; pozdravlja simulator učinkovitosti prijevoza tereta VECTO i ističe potrebu za daljnjom mogućnošću pristupa transparentnim, realističnim i ažuriranim podacima o praćenju;

25.  poziva Komisiju i države članice da podrže stavljanje na tržište teških vozila za čiji se pogon koriste alternativna goriva koja manje zagađuju, kao što je prirodni plin;

26.  ističe činjenicu da bi gradski autobusi bez emisija ili s niskim emisijama mogli znatno doprinijeti smanjenju emisija onečišćivača u urbanim područjima; stoga poziva da se uvedu gradski autobusi bez emisija dodavanjem europskih kriterija za zelenu javnu nabavu u Direktivu o čistim vozilima (Direktiva 2009/33/EZ), koja je trenutačno u postupku revizije; poziva Komisiju i države članice da olakšaju i promiču uporabu dostupnih fondova EU-a, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, kako bi se podržale odgovarajuće mjere;

27.  ističe važnost poboljšanja kvalitete zraka u EU-u i pridržavanja graničnih vrijednosti EU-a u pogledu kvalitete zraka, kao i razina koje preporuča Svjetska zdravstvena organizacija; poziva Komisiju da s tim u vezi preispita granične vrijednosti emisija utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila te da po potrebi iznese prijedloge za nova tehnološki neutralna ograničenja emisija Euro 7 primjenjiva do 2025. na sva laka vozila obuhvaćena tom Uredbom;

28.  ističe činjenicu da ciljevi o smanjenju emisija i kvaliteti zraka iziskuju mjere koji se odnose i na starija vozila te u tom smislu podsjeća da je naknadno opremanje najbrži i najpovoljniji način smanjenja emisija i onečišćenja iz starijih vozila s obzirom na to da sustavna ugradnja naprednih sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova iz dizelskih motora omogućuje uporabu starih, teških vozila, kao što su autobusi i kamioni, na ekološki prihvatljiv način te se time čak ispunjavaju najstroži uvjeti o emisijama i ostvaruje najveće moguće smanjenje NOx, NO2 i čestica; stoga poziva Komisiju da donese zajedničke smjernice na razini EU-a kako bi se države članice potaknulo da u potpunosti iskoriste mogućnosti naknadnog opremanja te također da jamči dostupnost sredstava za financiranje u okviru financijskih instrumenata EU-a za dekarbonizaciju prometnog sustava;

29.  naglašava potencijal inovativnih tehnologija kao što su automatizirana vožnja i vožnja u konvoju (platooning ili grupiranje različitih vozila) jer se time može bolje iskoristiti zračna struja i smanjiti potrošnja goriva i emisije; poziva da se dodatno podrže istraživanje i razvoj na tom području, prije svega za potrebnu digitalnu infrastrukturu, i poziva da se uspostavi usklađen zakonodavni okvir na razini EU-a;

30.  naglašava važnost interoperabilnosti u smanjenju emisija teških vozila i u gradskom i u međugradskom prometu;

Homologacija tipa i nadzor tržišta

31.  poziva da se na razini EU-a uvede sveobuhvatniji i koordiniraniji sustav homologacije i nadzora tržišta, koji bi uključivao snažan i pouzdan nadzor EU-a i sustav kontrole, ne bi li se riješili nedostaci i rupe u zakonodavstvu utvrđeni nakon skandala Dieselgate; ističe da je važno brzo usvojiti Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila(COM(2016)0031); u vezi s tim podsjeća na pregovarački mandat Parlamenta usvojen 4. travnja 2017.; potvrđuje da će se budućim usvajanjem spomenute Uredbe zajamčiti usklađeni i transparentniji uvjeti poslovanja za sve dionike iz sektora motornih vozila, uspostaviti djelotvorni propisi za zaštitu potrošača i zajamčiti potpuna provedba novog okvira za homologaciju i nadzor tržišta;

32.  pozdravlja Smjernice za evaluaciju pomoćnih strategija za ograničavanje emisija i prisutnost uređaja za ometanje, koje je Komisija objavila 26. siječnja 2017. radi pružanja podrške državama članicama i nadležnim tijelima za otkrivanje uređaja za ometanje;

33.  žali zbog donošenja visokih faktora sukladnosti za emisije NOx kao rupe u zakonu koja omogućuje prekomjerne emisije, uključujući i one iz automobila u razdoblju nakon 2020.; apelira na Komisiju da 2017. preispita faktor sukladnosti za ispitivanja stvarnih emisija NOx tijekom vožnje, kao što je predviđeno drugim paketom o stvarnim emisijama tijekom vožnje, te da ga zatim preispituje na godišnjoj osnovi u skladu s tehnološkim razvojem kako bi se on smanjio na 1 najkasnije do 2021. godine;

34.  poziva na brzo usvajanje četvrtog paketa o stvarnim emisijama tijekom vožnje kako bi se dopunio regulatorni okvir za novi postupak homologacije, kao i na brzu primjenu tog okvira;

Zrakoplovstvo

35.  naglašava da bi zrakoplovni sektor trebao primjereno, pošteni i efektivno doprinositi postizanju klimatskih ciljeva za razdoblje do 2030. i ciljeva Pariškog sporazuma te stoga i cilju održivog razvoja koji se odnosi na klimatsku politiku (SDG);

36.  prima na znanje odluku s 39. sjednice Skupštine Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) o uspostavi sustava globalne tržišno utemeljene mjere za međunarodno zrakoplovstvo; poziva Komisiju da ocijeni tu odluku, uključujući i dobrovoljne obveze i suzdržanost država, te da nadzire razvoj provedbe te odluke, uključujući i međunarodnu i domaću provedbu u 67 država koje planiraju dobrovoljno sudjelovati u tom globalnom sustavu; poziva Komisiju da pravovremeno provede procjenu prikladnosti odredaba tog sustava, čime se predviđa ugljično neutralan rast, kako bi se ograničio rast emisija u sektoru zrakoplovstva u skladu s ciljevima iz Pariza; napominje da je preispitivanje sustava ICAO-a predviđeno svake tri godine, čime bi se trebala omogućiti veća ambicioznost i otpornost njegova područja primjene;

37.  prima na znanje Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 3. veljače 2017. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (COM(2017)0054), u kojem se predlaže da se za zrakoplovstvo zadrži ograničeno geografsko područje primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama; poziva Komisiju da provede daljnju procjenu i preispitivanje sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje nakon 2020. nakon što se postigne veća jasnoća u pogledu provedbe globalne tržišno utemeljene mjere;

38.  naglašava važnost jačanja jedinstvenog europskog neba i ubrzanje njegove provedbe kako bi se smanjile emisije CO2; traži od Komisije da zadrži visoku razinu ambicija kad je riječ o inovacijama poticanjem istraživanja o upotrebi fotonaponske tehnologije u zrakoplovstvu (na primjer Solar Impulse 2) i o alternativnim tekućim gorivima iz obnovljivih izvora;

39.  ističe važnost poticanja istraživanja u tom području kako bi se ubrzala ulaganja u tehnologije za održivo zrakoplovstvo, među ostalim javno-privatnim partnerstvima; smatra da se to može postići, između ostalog, promicanjem proizvodnje i upotrebe alternativnih goriva nove generacije, posebno s obzirom na činjenicu da u tom sektoru ne postoji mnogo alternativa za tradicionalna tekuća goriva;

40.  ističe da bi se posebni poticaji za razvoj održivih alternativnih goriva trebali uvesti za one načine prijevoza za koje još ne postoji alternativa za tekuće gorivo (kao što su zrakoplovstvo, kamioni i autobusi); smatra da bi se ti poticaji trebali odražavati u preinačenoj Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora (Direktiva 2009/28/EZ) i uključiti u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove, kao što je utvrđeno u Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom (COM(2016)0759);

Pomorski promet

41.  prima na znanje napore koji se poduzimaju na razini Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za ograničenje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa i stoga potiče IMO da bez odgađanja postavi jasne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i mjere; ipak, ističe da bi, s obzirom na nepostojanje usporedivog sustava u okviru IMO-a, emisije CO2 koje nastaju u lukama Unije te tijekom putovanja prema lukama u Uniji i iz njih od 2023. godine mogle podlijegati sustavu EU-a za trgovanje emisijama; potiče Komisiju da uspostavi uvjete za promicanje korištenja alternativnih goriva, kao što su prirodni plin, ukapljeni naftni plin i vodik, te da promiče integraciju obnovljivih tehnologija (na primjer jedra, baterije, solarni paneli i generatori za prikupljanje energije vjetra) u pomorski sektor; s tim u vezi ističe da se na razini država članica i EU-a moraju razmotriti financijski instrumenti kako bi se ubrzala ulaganja u zelene flote;

42.  ističe važnu ulogu koju kombinirani prijevoz može imati u smanjenju emisija; prima na znanje najavu Komisije o modernizaciji Direktive o kombiniranom prijevozu (Direktiva Vijeća 92/106/EEZ), kojom bi se trebao potaknuti prelazak na prijevoz tereta željeznicama i unutarnjim plovnim putovima;

43.  smatra da su potrebne dodatne mjere kojima bi se zajamčio klimatski prihvatljiv i učinkovit sektor prijevoza unutarnjim plovnim putovima; ponavlja važnost mjera financijske potpore za inovacije u tom sektoru kako bi se povećala energetska učinkovitost brodova i očuvao okoliš tijekom infrastrukturnih radova;

44.  pozdravlja činjenicu da je IMO nedavno usvojio opće ograničenje sumpora na 0,5 %, zahvaljujući kojem bi se trebalo spriječiti 250 000 slučajeva preuranjene smrti u svijetu;

45.  podržava uvođenje više područja kontrole emisija sumpora i NOx diljem Europe;

46.  podsjeća da je smanjenje emisija crnog ugljika u pomorskom prometu, posebno u arktičkoj regiji, ključno za smanjenje globalnog zagrijavanja;

Alternativna energija s niskom razinom emisije

47.  podsjeća da energetsku učinkovitost treba smatrati najboljom alternativnom energijom i da stoga treba dati prednost svim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti na ekonomičan način i mjerama za smanjenje potražnje za energijom te da ih je potrebno promicati i na odgovarajući način integrirati u prometnu politiku i europsko klimatsko djelovanje;

48.  podsjeća da se 94 % europskog prometa oslanja na naftne proizvode i smatra da se održivim domaćim biogorivima smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih goriva i time osnažuje energetska sigurnost EU-a;

49.  poziva Komisiju da najkasnije do 2020. predloži ukidanje izravnih i neizravnih poticaja za fosilna goriva;

50.  prima na znanje ograničenja predložena u preinačenoj Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se do 2030. postupno smanjila prva generacija biogoriva te dugoročno postigla dekarbonizacija prometnog sektora; poziva Komisiju da s tim u vezi pravi razliku između prve generacije biogoriva s visokom učinkovitošću emisija stakleničkih plinova i niskim rizikom od neposredne promjene uporabe zemljišta i onih biogoriva koja ne ispunjavaju te kriterije, te da što prije poduzme mjere za ukidanje uporabe sirovina, uključujući palmino ulje, kojima se potiče krčenje šuma ili upotreba tresetnog zemljišta, kao sastavnog dijela biogoriva; naglašava važnost stabilnog i predvidljivog zakonodavnog okruženja u kojem se u obzir uzimaju ciklusi ulaganja kako bi se privukla potrebna ulaganja u napredna biogoriva; prima na znanje potencijalne klimatske poljoprivredne proizvodnje u EU-u temeljene na biogorivima s visokom učinkovitošću stakleničkih plinova i niskim rizikom od neposredne promjene uporabe zemljišta, posebno u vezi s emisijama iz rasprostranjenog uvoza životinjskih bjelančevina iz zemalja koje nisu članice EU-a;

51.  naglašava da je važno postići dugoročnu dekarbonizaciju prometnog sektora i poziva Komisiju da potiče veći prodor na tržište naprednih biogoriva s visokom učinkovitošću emisija stakleničkih plinova koja su u skladu s hijerarhijom otpada kao dijelom kružnog gospodarstva i kojima se poštuju strogi ekološki kriteriji i kriteriji društvene održivosti kako bi se dodatno smanjila upotreba fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova; pozdravlja prijedlog Komisije za uvođenjem strožih zahtjeva za uštedom emisija stakleničkih plinova za biogoriva kako bi se osiguralo da ona i dalje udovoljavaju klimatskim ciljevima EU-a; naglašava da je važno strogo i vjerodostojno obračunavati emisije i uklanjanja u pogledu uporabe bioenergije u okviru Uredbe LULUCF (COM(2016)0479);

52.  naglašava da bi se samo ona biogoriva proizvedena od usjeva koja zadovoljavaju kriterije održivosti trebala ubrajati u klimatske ciljeve država članica u okviru Uredbe o raspodjeli tereta COM(2016)0482);

53.  poziva Komisiju da izbliza prati napredak tehnologije vodika iz obnovljivih izvora energije i da provede studiju izvedivosti o ulozi i mogućnostima vodika u europskom prometnom sustavu;

54.  ističe ulogu koju prirodni plin (na primjer SPP i UPP), a posebno biometan, sintetički metan i LPG, može imati u tranziciji prema dekarbonizaciji prometnog sektora, posebno kad je riječ o pomorskom prometu, teškim vozilima i gradskim autobusima;

55.  ističe da bi sintetička goriva (tekuća i plinovita) koja potječu od viška obnovljive energije, posebno solarne i energije vjetra na vrhuncu proizvodnje koja se u suprotnom ne bi iskoristila, iz perspektive životnog ciklusa mogla doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova postojećeg voznog parka, a istovremeno povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

56.  traži od Komisije i država članica da osmisle nove koncepte prometa i mobilnosti koji iskorištavaju potencijal digitalizacije (na primjer, da razviju moderne digitalne prometne tehnologije) radi optimizacije prometnih usluga;

57.  poziva Komisiju i države članice da u kontekstu kružnog gospodarstva, politike o emisijama i klimatske politike te ciljeva Unije u pogledu obnovljive energije, povećaju i pruže punu podršku proizvodnji zelenog bioplina preradom gnojiva;

58.  poziva na sve veći udio obnovljive električne energije u elektrifikaciji prometa;

59.  pozdravlja činjenicu da su poduzeća iz EU-a trenutačno svjetski lideri u tehnologiji sintetičkih goriva te to smatra prilikom za jačanje ekonomskog rasta i visokokvalitetnog zapošljavanja u EU-u; stoga ističe važnost stvaranja okvira kojim se potiče budući razvoj i uvođenje takvih tehnologija;

60.  poziva Komisiju i države članice da podupru potencijal ukapljenog prirodnog plina (UPP) za povećanje održivosti kad je riječ o mobilnosti, gospodarstvu i zapošljavanju(17);

61.  smatra da bi promicanje jamstava o podrijetlu moglo dovesti do bitnog povećanja udjela obnovljive energije u prometnom sektoru.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Nicola Caputo, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Eleonora Evi, Jan Huitema, Mairead McGuinness, Gesine Meissner, Marijana Petir, Bart Staes, Tibor Szanyi, Keith Taylor

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Richard Corbett

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

45

+

ALDE

Catherine Bearder, Jan Huitema, Valentinas Mazuronis, Gesine Meissner, Frédérique Ries

EFDD

Eleonora Evi

GUE/NGL

Stefan Eck

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Birgit Collin-Langen, Albert Deß, Herbert Dorfmann, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Peter Liese, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Biljana Borzan, Paul Brannen, Nicola Caputo, Nessa Childers, Richard Corbett, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Tibor Szanyi, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Michèle Rivasi, Bart Staes, Keith Taylor

1

-

EFDD

Julia Reid

3

0

ECR

Urszula Krupa, Jadwiga Wiśniewska

PPE

Elisabetta Gardini

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL L 140, 5.6.2009., str. 1.

(2)

SL L 145, 31.5.2011., str. 1.

(3)

SL L 188, 18.7.2009., str. 1.

(4)

SL L 120, 15.5.2009., str. 5.

(5)

SL L 344, 17.12.2016., str. 1.

(6)

Usvojeni tekstovi: P8_TA(2017)0100

(7)

SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(8)

SL L 123, 19.5.2015., str. 55.

(9)

SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

(10)

SL L 350, 28.12.1998., str. 58.

(11)

SL L 239, 15.9.2015., str. 1.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0292.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(14)

https://www.eea.europa.eu/soer-2015/europe/air

(15)

https://www.eea.europa.eu/publications/air-quality-in-europe-2015/download

(16)

SL L 103, 5.4.2014., str. 15.; SL L 84, 20.3.2014, str. 38.

(17)

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina, usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0406.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

12.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

10

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Deirdre Clune, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Țapardel, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Bas Eickhout, André Elissen, Michael Gahler, Kateřina Konečná, Jozo Radoš, Olga Sehnalová, Evžen Tošenovský, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jaromír Kohlíček


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

25

+

ALDE

Jozo Radoš, Dominique Riquet, Pavel Telička, Matthijs van Miltenburg

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Jaromír Kohlíček, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen

PPE

Georges Bach

S&D

Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Bogusław Liberadzki, Jens Nilsson, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Olga Sehnalová, Claudia Țapardel, István Ujhelyi, Janusz Zemke

Verts/ALE

Jakop Dalunde, Karima Delli, Bas Eickhout

10

-

ECR:

Jacqueline Foster, Tomasz Piotr Poręba, Evžen Tošenovský, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

EFDD:

Peter Lundgren

ENF:

Marie-Christine Arnautu, André Elissen

PPE:

Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Markus Pieper

10

0

PPE

Deirdre Clune, Andor Deli, Michael Gahler, Dieter-Lebrecht Koch, Luis de Grandes Pascual, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Massimiliano Salini, Henna Virkkunen, Wim van de Camp

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti