Postupak : 2016/0404(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0395/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0395/2017

Rasprave :

PV 13/06/2018 - 16
CRE 13/06/2018 - 16

Glasovanja :

PV 14/06/2018 - 7.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0263

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 898kWORD 114k
8.12.2017
PE 601.007v02-00 A8-0395/2017

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se uređuju profesije

(COM(2016)0822 – C8-0012/2017 – 2016/0404(COD))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestitelj: Andreas Schwab

POGREŠKE/DODACI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE oODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se uređuju profesije

(COM(2016)0822 – C8-0012/2017 – 2016/0404(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2016)0822),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 46., članak 53. stavak 1. te članak 62. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0012/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja njemačkog Bundestaga, njemačkog Saveznog vijeća (Bundesrata), francuske Nacionalne skupštine, francuskog Senata i austrijskog Saveznog vijeća, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se navodi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0395/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Rezultati postupka uzajamnog ocjenjivanja ukazali su na manjak jasnoće u pogledu kriterija koje nacionalna nadležna tijela primjenjuju pri ocjenjivanju proporcionalnosti zahtjeva kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje te na neujednačeni razinu kontrole takvih mjera na svim razinama reguliranja. Stoga je, kako bi se izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta i uklonile prepreke pokretanju i obavljanju određenih nesamostalnih ili samostalnih djelatnosti, potrebno uspostaviti zajednički pristup na razini Unije kojim će se spriječiti donošenje nerazmjernih mjera.

(5)  Rezultati postupka uzajamnog ocjenjivanja ukazali su na manjak jasnoće u pogledu kriterija koje države članice primjenjuju pri ocjenjivanju proporcionalnosti zahtjeva kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje te na neujednačeni razinu kontrole takvih mjera na svim razinama reguliranja. Stoga bi, kako bi se izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta i uklonile prepreke pokretanju i obavljanju određenih nesamostalnih ili samostalnih djelatnosti, trebao postojati zajednički pristup na razini Unije kojim će se spriječiti donošenje nerazmjernih mjera.

Obrazloženje

Kako bi se izbjeglo proturječje s pojmom „nadležno tijelo” iz Direktive 2005/36/EZ, primjereno je omogućiti državama članicama da same odrede nadležna tijela.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6.a)  Ovom se Direktivom nastoje uspostaviti pravila za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja propisa kojima se uređuju profesije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta uz istodobno jamčenje transparentnosti, visoke kvalitete pruženih profesionalnih usluga i visoke razine zaštite potrošača. Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na nadležnosti država članica da, u nedostatku usklađenosti, odluče hoće li i kako urediti određenu profesiju u granicama načela nediskriminacije i proporcionalnosti.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom trebale bi se odnositi na regulirane profesije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati uz Direktivu 2005/36/EZ i ne dovodeći u pitanje druge odredbe utvrđene zasebnim aktom Unije u pogledu pristupa određenoj reguliranoj profesiji ili njezina obavljanja.

(7)  Djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom trebale bi se odnositi na regulirane profesije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2005/36/EZ. Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na zahtjeve kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili profesijama čije uređivanje razmatraju države članice ili njihovo obavljanje. Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati uz Direktivu 2005/36/EZ i ne dovodeći u pitanje druge odredbe utvrđene zasebnim aktom Unije u pogledu pristupa određenoj reguliranoj profesiji ili njezina obavljanja. Ako su zahtjevi za pristup određenoj profesiji ili njezino obavljanje usklađeni na razini Unije, države članice trebale bi izbjegavati nepotrebno proširenje područja primjene akata Unije ili uvođenja velikog broja normi, administrativnih postupaka, naknada ili kazni, posebno kad se primjenjuju zajedno na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i nadilaze ono što je nužno za postizanje željenog cilja.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7.a)  Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje nadležnost država članica da definiraju organizaciju i sadržaj svojih sustava obrazovanja, stručnog osposobljavanja, a posebice u pogledu mogućnosti da strukovnim organizacijama delegiraju nadležnost da organiziraju i nadziru strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Međutim, ako se razdoblja profesionalnog obrazovanja ili osposobljavanja sastoje od plaćenih aktivnosti, trebale bi biti zajamčene slobode poslovnog nastana i pružanja usluga.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Države članice trebale bi se moći osloniti na zajednički regulatorni okvir koji se temelji na jasno definiranim pravnim konceptima u pogledu različitih načina reguliranja određene profesije diljem Unije. Postoji nekoliko načina reguliranja profesije, primjerice pridržavanjem prava pristupa određenoj profesiji ili njezina obavljanja nositeljima određene stručne kvalifikacije. Nacionalnim odredbama može se isto tako regulirati jedan od načina obavljanja profesije utvrđivanjem uvjeta za korištenje profesionalnih naziva.

(8)  Države članice trebale bi se moći osloniti na zajednički regulatorni okvir koji se temelji na jasno definiranim pravnim konceptima u pogledu različitih načina reguliranja određene profesije diljem Unije. Postoji nekoliko načina reguliranja profesije, primjerice pridržavanjem prava pristupa određenoj profesiji ili njezina obavljanja nositeljima određene stručne kvalifikacije. Države članice također bi trebale moći donositi zahtjeve kojima se uređuje jedan od načina obavljanja profesije utvrđivanjem uvjeta za korištenje profesionalnih naziva ili nametanjem zahtjeva u pogledu kvalifikacija samo samozaposlenima, plaćenim stručnjacima, rukovoditeljima ili pravnim zastupnicima poduzeća, osobito ako se aktivnošću bavi pravna osoba u obliku stručnog poduzeća.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(8.a)  Prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredaba zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, države članice bi trebale ocijeniti jesu li te odredbe nediskriminirajuće i proporcionalne. Opseg ocjenjivanja treba biti razmjeran prirodi, sadržaju i učinku odredbe koja se uvodi uzimajući u obzir regulatorni kontekst određene regulirane profesije. Odredbe kojima se ne bi ograničio pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, kao što su uredničke izmjene, ne bi se trebale ocjenjivati.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država te konkretnim dokazima kojima se potkrjepljuju njezini argumenti.

(9)  Teret dokazivanja opravdanosti, nediskriminiranja i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom nediskriminiranja i proporcionalnosti odredbe koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno moći predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve odredbe prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu i detaljnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, kojom se na temelju dosljednih dokaza može pokazati da je istinski ugroženo postizanje ciljeva javnog interesa.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Primjereno je redovito i s učestalošću odgovarajućom za predmetni propis pratiti proporcionalnost odredbi kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje. Preispitivanje proporcionalnosti ograničavajućih nacionalnih propisa u području reguliranih profesija ne bi se trebalo temeljiti samo na cilju određenog propisa u vrijeme njegova donošenja, nego i na učincima tog propisa koji se ocjenjuju nakon njegova donošenja. Ocjena proporcionalnosti nacionalnog propisa trebala bi se temeljiti na promjenama koje su nastupile u tom području nakon donošenja tog propisa.

(10)  Primjereno je nakon donošenja i s učestalošću odgovarajućom za predmetni propis pratiti proporcionalnost zahtjeva kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje. Preispitivanje proporcionalnosti ograničavajućih nacionalnih propisa u području reguliranih profesija ne bi se trebalo temeljiti samo na cilju određenog propisa u vrijeme njegova donošenja, nego i na učincima tog propisa koji se ocjenjuju nakon njegova donošenja. Ocjena proporcionalnosti nacionalnog propisa trebala bi se temeljiti na promjenama koje su nastupile u području reguliranih profesija nakon donošenja tog propisa.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Države članice trebale bi provoditi ocjene proporcionalnosti na objektivan i neovisan način, uključujući i slučajeve kada je profesija neizravno regulirana, davanjem ovlasti za to posebnom strukovnom tijelu. Točnije, iako bi ocjena koju provode lokalna nadležna tijela, regulatorna tijela ili strukovne organizacije koji su bolje upoznati s lokalnim uvjetima i imaju specijalizirano znanje mogla u određenim slučajevima biti prikladnija za utvrđivanje najboljeg načina za ispunjavanje ciljeva od javnog interesa, postoji poseban razlog za zabrinutost u slučajevima kada se političkim izborom tih nadležnih ili drugih tijela pogoduje subjektima s poslovnim nastanom na štetu novih sudionika na tržištu.

(11)  Države članice trebale bi provoditi ocjene proporcionalnosti na objektivan i neovisan način, uključujući i slučajeve kada je profesija neizravno regulirana, davanjem ovlasti za to posebnom strukovnom tijelu. Procjena može uključivati mišljenje dobiveno od neovisnog tijela kojem je dotična država članica povjerila zadaću davanja takvog mišljenja. Točnije, iako bi ocjena koju provode lokalna nadležna tijela, regulatorna tijela ili strukovne organizacije koji su bolje upoznati s lokalnim uvjetima i imaju specijalizirano znanje mogla u određenim slučajevima biti prikladnija za utvrđivanje najboljeg načina za ispunjavanje ciljeva od javnog interesa, postoji poseban razlog za zabrinutost u slučajevima kada se političkim izborom tih nadležnih ili drugih tijela pogoduje subjektima s poslovnim nastanom na štetu novih sudionika na tržištu.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11.a)  Kao što potvrđuje ustaljena sudska praksa, svaki oblik diskriminacije na temelju nacionalnosti ili boravišta koji proizlazi iz ograničenja slobode poslovnog nastana nacionalnim zakonodavstvom je zabranjen. Pri uvođenju novih ili izmjeni postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje države članice trebaju jamčiti da se te odredbe temelje na unaprijed poznatim nediskriminirajućim i objektivnim kriterijima.

Obrazloženje

Nediskriminaciju bi također trebalo uzeti u obzir jer ju se zahtijeva i u ustaljenoj sudskoj praksi i u članku 59. Direktive 2005/36/EZ.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Ako je pokretanje i obavljanje određenih nesamostalnih ili samostalnih djelatnosti uvjetovano poštovanjem određenih odredbi povezanih s posjedovanjem posebnih stručnih kvalifikacija koje su izravno ili neizravno propisale države članice, potrebno je osigurati da su takve odredbe opravdane ciljevima od javnog interesa, poput onih u smislu Ugovora, odnosno javne politike, javne sigurnosti i javnog zdravlja ili prevladavajućim razlozima od općeg interesa koji su prihvaćeni u sudskoj praksi Suda. Važno je osigurati da su ciljevi od javnog interesa primjereno utvrđeni kako bi se odredio intenzitet reguliranja. Na primjer, kako bi osigurale visoku razinu zaštite javnog zdravlja, države članice trebale bi raspolagati određenom marginom prosudbe pri odlučivanju o stupnju zaštite koju žele osigurati u području javnog zdravlja i o načinu na koji će se ta zaštita ostvariti. Osim toga, potrebno je pojasniti da se među prevladavajućim razlozima od općeg interesa koje je priznao Sud nalazi očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; pravednost trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza; sigurnost na cestama; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike. U skladu s ustaljenom sudskom praksom, razlozi isključivo gospodarske prirode koji u osnovi imaju protekcionističke ciljeve te isključivo administrativni razlozi, kao što je provođenje nadzora ili prikupljanje statističkih podataka, ne mogu predstavljati prevladavajući razlog od općeg interesa.

(12)  Ako je pokretanje i obavljanje određenih nesamostalnih ili samostalnih djelatnosti uvjetovano poštovanjem određenih zahtjeva povezanih s posjedovanjem posebnih stručnih kvalifikacija koje su izravno ili neizravno propisale države članice, potrebno je osigurati da su takvi zahtjevi opravdani ciljevima od javnog interesa, poput onih u smislu Ugovora, odnosno javne politike, javne sigurnosti i javnog zdravlja ili prevladavajućim razlozima od općeg interesa koji su prihvaćeni u sudskoj praksi Suda. Osim toga, potrebno je pojasniti da se među prevladavajućim razlozima od općeg interesa koje je priznao Sud nalaze sljedeći: očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; jamčenje pravednosti trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara, sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza te učinkovitost fiskalnog nadzora; sigurnost prijevoza; jamčenje kvalitete obrtništva; promicanje istraživanja i razvoja; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike. U skladu s ustaljenom sudskom praksom, razlozi isključivo gospodarske prirode, kao što je poticanje nacionalnog gospodarstva na štetu temeljnih sloboda, te isključivo administrativni razlozi, kao što je provođenje nadzora ili prikupljanje statističkih podataka, ne mogu predstavljati prevladavajući razlog od općeg interesa.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.a)  Važno je zajamčiti da su ciljevi od javnog interesa primjereno utvrđeni kako bi se u nedostatku usklađenosti odredila odgovarajuća razina reguliranja unutar granica proporcionalnosti. Na primjer, ako postoje rizici kojima se ugrožava cilj od javnog interesa, države članice trebale bi raspolagati razumnom diskrecijskom ovlasti pri odlučivanju o stupnju zaštite koji žele osigurati te po potrebi postrožiti postojeće propise. Činjenica da jedna država članica propisuje manje stroga pravila od druge države članice ne znači da su pravila potonje države članice neproporcionalna i stoga nespojiva s pravom Unije. Iako je reguliranje profesija od ključne važnosti za zaštitu ciljeva od javnog interesa i osiguravanje visoke kvalitete proizvoda i usluga, trebalo bi između ostalog doprinijeti i promicanju visoke zaposlenosti i visoke razine obrazovanja i osposobljavanja.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.b)  U pogledu zaštite javnog zdravlja, u skladu s člankom 168. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) mora se zajamčiti visok stupanj zaštite ljudskog zdravlja pri određivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije. To podrazumijeva da se visoka razina zaštite ljudskog zdravlja mora zajamčiti i kada Unija donosi akte u skladu s drugim odredbama Ugovora, a posebno u vezi s reguliranjem profesija zdravstvene skrbi, s obzirom na posebnu prirodu zdravstvenih usluga i činjenicu da se pacijenti razlikuju od drugih primatelja usluga.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Ako država članica želi regulirati određenu profesiju ili izmijeniti postojeća pravila, trebala bi u obzir uzeti prirodu rizika povezanu sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za potrošače, stručnjake ili treće osobe. Isto bi tako trebalo imati na umu da u području profesionalnih usluga obično postoji nejednakost u informiranosti između potrošača i stručnjaka. Stručnjaci pokazuju visoku razinu tehničkog znanja koju potrošači možda nemaju, a potrošači stoga imaju poteškoće u ocjenjivanju kvalitete usluga koje su im pružene.

(13)  Kako bi se osigurala razmjernost uvedenih odredaba i izmjena postojećih odredaba, države članice bi trebale uzeti u obzir kriterije koji su relevantni za regulirane profesije koja se analizira. Ako država članica želi regulirati određenu profesiju ili izmijeniti postojeća pravila, trebala bi u obzir uzeti prirodu rizika povezanu sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za primatelje usluga, uključujući potrošače, stručnjake ili treće osobe. Isto bi tako trebalo imati na umu da u području profesionalnih usluga obično postoji nejednakost u informiranosti između potrošača i stručnjaka, s obzirom na to da stručnjaci pokazuju visoku razinu tehničkog znanja koju potrošači možda nemaju.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Kako bi se ispunio zahtjev proporcionalnosti, mjera bi trebala biti primjerena za osiguranje ostvarenja željenog cilja. Mjera bi se trebala smatrati prikladnom za osiguranje ostvarenja željenog cilja samo ako stvarno odražava brigu za ostvarenjem tog cilja na dosljedan i sustavan način, na primjer kada se slični rizici povezani s određenim djelatnostima rješavaju na usporediv način i kada se sva izuzeća od propisanih ograničenja primjenjuju u skladu s navedenim ciljem. Nadalje, nacionalna mjera trebala bi pridonijeti ostvarenju željenog cilja i stoga ju, ako ne utječe na razlog opravdanosti, ne bi trebalo smatrati prikladnom.

(14)  Kako bi se ispunio zahtjev proporcionalnosti, mjera bi trebala biti primjerena za osiguranje ostvarenja željenog cilja. Mjera bi se trebala smatrati prikladnom za osiguranje ostvarenja željenog cilja samo ako stvarno odražava brigu za ostvarenjem tog cilja na dosljedan i sustavan način, na primjer kada se slični rizici povezani s određenim djelatnostima rješavaju na usporediv način i kada se sva izuzeća od propisanih ograničenja primjenjuju u skladu s navedenim ciljem. Nadalje, nacionalna mjera trebala bi stvarno pridonijeti ostvarenju željenog cilja i stoga ju, ako ne utječe na razlog opravdanosti, ne bi trebalo smatrati prikladnom.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Zahtjeve povezane sa stručnim kvalifikacijama trebalo bi smatrati nužnima samo kada se postojeće mjere, poput prava u području zaštite potrošača, ne mogu smatrati prikladnima ili stvarno učinkovitima za ostvarenje željenog cilja.

(15)  Zahtjeve povezane sa stručnim kvalifikacijama trebalo bi smatrati nužnima samo kada se postojeće mjere, poput prava u području sigurnosti proizvoda i zaštite potrošača, ne mogu smatrati prikladnima ili stvarno učinkovitima za ostvarenje željenog cilja.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Među elementima koje nacionalna tijela trebaju uzeti u obzir najvažniji su sljedeći: veza između opsega profesionalnih djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom i potrebnih stručnih kvalifikacija; složenost poslova, posebno u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva; postojanje različitih načina za stjecanje stručnih kvalifikacija; opseg profesionalnih djelatnosti koje su pridržane nositeljima određenih stručnih kvalifikacija, a posebno mogu li se djelatnosti pridržane određenim stručnjacima podijeliti s drugim stručnjacima; stupanj autonomije u obavljanju regulirane profesije, posebno kad se djelatnosti povezane s reguliranom profesijom obavljaju pod kontrolom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka.

(16)  Države članice bi isto tako trebale uzeti u obzir i sljedeće elemente: veza između opsega profesionalnih djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom i potrebnih stručnih kvalifikacija; složenost poslova, posebno u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva; postojanje različitih načina za stjecanje stručnih kvalifikacija; mogu li se djelatnosti pridržane određenim stručnjacima podijeliti s drugim stručnjacima; stupanj autonomije u obavljanju regulirane profesije, posebno kad se djelatnosti povezane s reguliranom profesijom obavljaju pod kontrolom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)  Kada država članica regulira određenu profesiju trebala bi u obzir uzeti činjenicu da tehnološki razvoj može smanjiti nejednakost u informiranosti između potrošača i stručnjaka. S obzirom na brzinu tehnoloških promjena i znanstvenog napretka, ažuriranja zahtjeva u pogledu pristupa mogu biti posebno važna za niz profesija.

(17)  Ovom se Direktivom promiče znanstveni i tehnološki napredak koji se mora uzeti u obzir, primjerice ako se usluga pruža elektroničkim sredstvom. Kada država članica regulira određenu profesiju trebala bi u obzir uzeti činjenicu da znanstveni i tehnološki razvoj može smanjiti ili povećati nejednakost u informiranosti između potrošača i stručnjaka. S obzirom na brzinu tehnoloških promjena i znanstvenog napretka, ažuriranja zahtjeva u pogledu pristupa mogu biti posebno važna za niz profesija. Ako znanstveni i tehnološki razvoj nosi velik rizik za ciljeve od javnog interesa, na državama je članicama da po potrebi potaknu stručnjake da idu ukorak s tim razvojem.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir gospodarski učinak mjere, uključujući analizu troškova i koristi, posebno u odnosu na stupanj tržišnog natjecanja na tržištu i kvalitetu pružene usluge, te učinak na pravo na rad i slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije. Na temelju te analize države članice trebale bi posebno provjeriti je li opseg ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja unutar Unije razmjeran važnosti željenih ciljeva i očekivanih koristi.

(18)  Države članice trebale bi uzeti u obzir učinak mjere na pravo na slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije, na izbor potrošača i kvalitetu pružene usluge. Na temelju toga države članice trebale bi posebno provjeriti je li opseg ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja unutar Unije razmjeran važnosti željenih ciljeva i očekivanih koristi.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18.a)  Ako države članice smatraju da određeni kriterij nije relevantan za ocjenu, trebale bi opravdati svoju odluku pri obavješćivanju Komisije u skladu s ovom Direktivom.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Države članice trebale bi provesti usporedbu predmetne nacionalne mjere s alternativnim i manje ograničavajućim rješenjima kojima bi se omogućilo ostvarenje istog cilja, ali uz manje ograničenja. Ako su mjere opravdane zaštitom potrošača i ako su utvrđeni rizici ograničeni na odnos stručnjaka i potrošača bez negativnog utjecaja na treće osobe, cilj bi se mogao ostvariti manje ograničavajućim sredstvima od pridržavanja djelatnosti stručnjacima, kao što je zaštita profesionalnog naziva ili upis u strukovni registar. Pridržavanje djelatnosti kao način reguliranja trebalo bi primjenjivati samo u slučajevima kada su mjere usmjerene na sprečavanje rizika ozbiljnog ugrožavanja ciljeva od javnog interesa.

(19)  Države članice trebale bi provesti usporedbu predmetne nacionalne mjere s alternativnim i manje ograničavajućim rješenjima kojima bi se omogućilo ostvarenje istog cilja, ali uz manje ograničenja. Ako su mjere opravdane zaštitom potrošača i ako su utvrđeni rizici ograničeni na odnos stručnjaka i potrošača bez negativnog utjecaja na treće osobe, cilj bi se trebao ostvariti manje ograničavajućim sredstvima od pridržavanja djelatnosti stručnjacima. Na primjer, ako potrošač može razumno odabrati hoće li se koristiti uslugama kvalificiranih stručnjaka, trebalo bi primjenjivati manje ograničavajuća sredstva, kao što je zaštita profesionalnog naziva ili upis u strukovni registar. Pridržavanje djelatnosti i zaštićene profesionalne nazive trebalo bi razmatrati kao način reguliranja kada su mjere usmjerene na sprečavanje rizika ozbiljnog ugrožavanja ciljeva od javnog interesa, kao što je javno zdravlje.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)  Nacionalna tijela trebala bi provesti globalnu ocjenu okolnosti u kojima se ograničavajuća mjera donosi i provodi te posebno razmotriti kumulativni učinak uvođenja dodatnih zahtjeva uz one u pogledu posebnih stručnih kvalifikacija. Pokretanje i obavljanje određenih djelatnosti može biti uvjetovano poštovanjem određenih odredbi kao što su pravila koja se odnose na organizaciju profesije, obvezno članstvo u strukovnom tijelu, profesionalnu etiku, nadzor i odgovornost. Stoga bi pri ocjenjivanju kumulativnog učinka mjera nadležna tijela isto tako trebala uzeti u obzir druge postojeće zahtjeve, kao što su kontinuirano stručno usavršavanje, obvezno članstvo u komori, programi za registraciju ili dobivanje ovlasti, kvantitativna ograničenja, zahtjevi u pogledu posebnog pravnog oblika ili vlasničke strukture, teritorijalna ograničenja, multidisciplinarna ograničenja i pravila o nespojivosti, zahtjevi u pogledu osiguranja te zahtjevi u pogledu znanja jezika, u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije. Mjera koju uvede određena država članica ne može se smatrati nužnom za ostvarenje željenog cilja ako se njome u biti udvostručuju zahtjevi koji su već uvedeni u okviru drugih pravila ili postupaka.

(20)  Države članice trebale bi provesti sveobuhvatnu ocjenu okolnosti u kojima se mjera donosi i provodi te posebno razmotriti učinak novih ili izmijenjenih odredbi u kombinaciji s ostalim zahtjevima kojima se ograničava pristup određenoj profesiji ili njezino obavljanje. Pokretanje i obavljanje određenih djelatnosti može biti uvjetovano poštovanjem nekoliko zahtjeva kao što su pravila koja se odnose na organizaciju profesije, obvezno članstvo u strukovnom tijelu, profesionalnu etiku, nadzor i odgovornost. Stoga bi pri ocjenjivanju kumulativnog učinka mjera države članice trebale uzeti u obzir sve postojeće zahtjeve, uključujući kontinuirano stručno usavršavanje, obvezno članstvo u komori, programe za registraciju ili dobivanje ovlasti, kvantitativna ograničenja, zahtjeve u pogledu posebnog pravnog oblika ili vlasničke strukture, teritorijalna ograničenja, multidisciplinarna ograničenja i pravila o nespojivosti, zahtjeve u pogledu osiguranja, fiksne minimalne i/ili maksimalne tarifne zahtjeve, zahtjeve za oglašavanje te zahtjeve u pogledu znanja jezika, u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.a)  Za ostvarenje ciljeva od javnog interesa moglo bi biti prikladno uvesti dodatne zahtjeve. Činjenica da njihov pojedinačni ili kombinirani učinak treba procijeniti ne znači da su ti zahtjevi naizgled nerazmjerni. Na primjer, obveza podvrgavanja trajnom stručnom usavršavanju mogla bi biti prikladan način osiguranja da stručnjaci prate razvoj u svojim područjima rada sve dok ne postoje diskriminirajući i neproporcionalni uvjeti koji idu na štetu novih sudionika. Isto tako, obvezno članstvo u strukovnoj organizaciji treba smatrati primjerenim ako je država strukovnim organizacijama povjerila zaštitu relevantnih ciljeva od javnog interesa, na primjer nadziranje zakonitog obavljanja profesije ili organiziranje ili nadziranje kontinuiranog stručnog usavršavanja. Ako se neovisnost profesije ne može prikladno zajamčiti drugim sredstvima, države članice mogu razmotriti primjenu zaštitnih mjera, kao što je ograničavanje posjedovanja udjela osobama izvan struke ili propisivanje da većinu prava glasa moraju imati osobe koje se bave određenom profesijom, pod uvjetom da takve zaštitne mjere ne prelaze ono što je nužno za zaštitu cilja od javnog interesa. Kako bi se osigurala zaštita ciljeva od javnog interesa i kvalitete pružene usluge, države članice mogu razmotriti uvođenje fiksnih minimalnih i/ili maksimalnih tarifnih zahtjeva koje pružatelji usluga moraju ispuniti, posebice za usluge za koje je to potrebno kako bi se uspješno primijenilo načelo povrata troškova, ako je takvo ograničenje proporcionalno te ako su predviđena odstupanja od minimalnih i/ili maksimalnih tarifa, gdje je to potrebno. Ako se uvođenjem dodatnih zahtjeva udvostručuju zahtjevi koje je država članica već uvela u okviru drugih pravila ili postupaka, takvi se zahtjevi ne mogu smatrati razmjernima postizanju željenog cilja.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.b)  Kao što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zdravlje i život ljudi na prvom je mjestu među interesima zaštićenima Ugovorom. Prema tome, države članice trebale bi uzeti u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi pri procjeni zahtjeva za zdravstvene profesije, kao što su djelatnosti koje su pridržane određenoj profesiji, zaštićeni profesionalni nazivi, trajno stručno usavršavanje ili pravila koja se odnose na geografsku raspodjelu ili organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor uz poštovanje minimalnih uvjeta osposobljavanja utvrđenih u Direktivi 2005/36/EZ. Države članice posebno bi trebale osigurati da je reguliranje profesija iz područja zdravstvene skrbi povezanih s javnim zdravljem i sigurnošću pacijenata razmjerno i da pridonosi jamčenju pristupa zdravstvenoj skrbi, što je prepoznato kao temeljno pravo u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kao i pristupa sigurnoj, visokokvalitetnoj i učinkovitoj zdravstvenoj skrbi za građane na svojem državnom području. Prilikom utvrđivanja politika za zdravstvene usluge trebalo bi uzeti u obzir gustoću naseljenosti, zemljopisna obilježja i raspodjelu stanovnika s ciljem osiguravanja dostupnosti i visoke razine kvalitete usluga, kao i odgovarajuće i sigurne opskrbe medicinskim proizvodima, u skladu s potrebama javnog zdravlja na državnom području dotične države članice. Potrebno je isto tako uzeti u obzir potrebu da se osigura profesionalna neovisnost zdravstvenih djelatnika. Nadalje, kako je utvrđeno u Direktivi 2005/36/EZ, države članice trebale bi imati mogućnost odbiti djelomičan pristup za zdravstvene profesije povezane s javnim zdravljem ili sigurnošću pacijenata, ako se to odbijanje može opravdati ciljem osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi te da je prikladno za jamčenje ostvarenja tog cilja. Ako se primjenjuje načelo predostrožnosti, državama se članicama ne smije nametnuti obveza dostavljanja konkretnih dokaza koji bi opravdali potrebu za regulativom.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.c)  U skladu s glavom II. Direktive 2005/36/EZ, države članice ne mogu pružateljima usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici koji pružaju profesionalne usluge na privremenoj ili povremenoj osnovi nametnuti zahtjeve ili ograničenja zabranjena u toj Direktivi, kao što su odobrenje, registracija ili članstvo u strukovnoj organizaciji ili tijelu ili obvezu postojanja predstavnika na teritoriju države članice domaćina. Države članice mogu, gdje je to potrebno, od pružatelja usluga koji žele privremeno pružati usluge tražiti da dostave određene informacije u obliku pisane izjave koja se dostavlja prije prvog pružanja usluga i koju se obnavlja svake godine. Stoga, kako bi se olakšalo pružanje profesionalnih usluga, potrebno je ponovno napomenuti, uzimajući u obzir privremenu ili povremenu prirodu usluge, da bi zahtjevi kao što su automatska privremena registracija ili pro forma članstvo u strukovnoj organizaciji, profesionalne identifikacijske iskaznice, prethodne izjave i zahtjevi u pogledu dokumenata, svaki oblik poslovne prostorije, uključujući ured, kao i plaćanje naknade ili bilo kakvih troškova, trebali biti razmjerni. Ti uvjeti ne bi trebali dovesti do nerazmjernoga opterećenja pružatelja usluga niti sprečavati slobodno pružanje usluga odnosno učiniti ga manje privlačnim. Države članice bi osobito trebale ocijeniti jesu li zahtjevi za pružanjem određenih informacija i dokumenata u skladu s Direktivom 2005/36/EZ i mogućnost dobivanja dodatnih pojedinosti putem administrativne suradnje između država članica preko informacijskog sustava unutarnjeg tržišta razmjerne i dostatne za sprečavanje ozbiljnog rizika da pružatelji usluga zaobiđu primjenjive propise. Međutim, ova Direktiva se ne bi trebala primjenjivati na mjere osmišljene kako bi se osiguralo poštovanje važećih općih uvjeta za zapošljavanje.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Za pravilno je funkcioniranje unutarnjeg tržišta ključno osigurati da države članice građanima, predstavničkim udruženjima ili drugim relevantnim dionicima, prije uvođenja novih mjera kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, pruže informacije i daju im priliku da iznesu svoje mišljenje.

(21)  Za pravilno je funkcioniranje unutarnjeg tržišta ključno osigurati da države članice građanima, predstavničkim udruženjima ili drugim relevantnim dionicima prije uvođenja novih ili izmjene postojećih zahtjeva kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje o tome pruže informacije. Države članice trebale bi provesti šire javno savjetovanje koje uključuje sve zainteresirane strane i dati im priliku da iznesu svoje mišljenje kako bi prikupile adekvatne dokaze potrebe za reformiranje profesionalnih usluga, posebice u slučajevima reformi s većim učinkom.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(21.a)  Usto, pri ocjeni nediskriminacije, opravdanosti i proporcionalnosti države članice također bi trebale u cijelosti uzeti u obzir pravo građana na pristup pravosuđu kako je zajamčeno člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s prvim stavkom članka 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, države članice moraju zajamčiti djelotvornu pravnu zaštitu u područjima obuhvaćenima pravom Unije. Iz toga slijedi da bi nacionalni sudovi trebali moći procijeniti proporcionalnost odredbi koje su u području primjene ove Direktive kako bi se za svaku fizičku ili pravnu osobu zajamčilo pravo na djelotvorni pravni lijek protiv ograničavanja slobode na odabir zanimanja, na ostvarivanje prava poslovnog nastana i na pružanje usluga. Nacionalni sudovi trebaju odrediti jesu li ograničenja veća od onog što je potrebno za ostvarenje željenog cilja, uzimajući u obzir svu postojeću regulativu i razloge za reguliranje na koje se pozivaju države članice.

Obrazloženje

Sudsko preispitivanje temeljno je za funkcioniranje ispitivanja proporcionalnosti te se njime omogućuje da građani i poduzeća u potpunosti imaju koristi od svojih prava, osobito s obzirom na prekomjerno cjelokupno trajanje postupaka zbog povrede prava.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22) Kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi, svaka bi država članica trebala potaknuti odgovarajuća nadležna tijela da primjerene i redovito ažurirane informacije o reguliranju profesija podijele s drugim državama članicama.

(22)  U svrhu razmjene najboljih praksi države članice bi trebale poduzeti potrebne mjere da potaknu dijeljenje primjerenih i redovito ažuriranih informacija o reguliranju profesija, uključujući one o utjecaju takvog reguliranja, s drugim državama članicama. Komisija bi trebala olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)  Kako bi se povećala transparentnost i promicalo ocjene proporcionalnosti utemeljene na usporedivim kriterijima, važno je da su sve informacije koje dostave države članice lako dostupne u bazi podataka o reguliranim profesijama kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo dostavljanje primjedbi.

(23)  Kako bi se povećala transparentnost i promicalo ocjene proporcionalnosti utemeljene na usporedivim kriterijima, razlozi koje države članice navode za smatranje određenih odredbi nediskriminatornim, opravdanim i proporcionalnim trebali bi biti lako dostupni u bazi podataka o reguliranim profesijama kako bi se drugim državama članicama omogućilo da svoja opažanja dostave Komisiji. Te bi primjedbe Komisija na odgovarajući način trebala uzeti u obzir u svojem sažetom izvješću koje se sastavlja u skladu s Direktivom 2005/36/EZ.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest uklanjanje nerazmjernih ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,

(24)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest uklanjanje nerazmjernih ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom nediskriminacije i s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 1.

Članak 1.

Predmet

Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zajedničkom okviru za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zajedničkom okviru za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te zajamčila visoka kvaliteta pruženih profesionalnih usluga, kao i visoka razina zaštite potrošača.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Članak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 2.

Članak 2.

Područje primjene

Područje primjene

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na zahtjeve u okviru pravnih sustava država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalne djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ.

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na zahtjeve u okviru pravnih sustava država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalne djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ.

2.  Ako su zasebnim aktom Unije utvrđena posebna rješenja u pogledu reguliranja određene profesije, odgovarajuće se odredbe ove Direktive ne primjenjuju.

2.  Ako su zasebnim pravnim aktom Unije utvrđeni posebni zahtjevi u pogledu reguliranja određene profesije, odgovarajuće se odredbe ove Direktive ne primjenjuju.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Članak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Članak 3.

Definicije

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/36/EZ. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je korištenje naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovano posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija u odgovarajućem području na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisno korištenje tog naziva podliježe sankcijama ili drugim mjerama;

(a) „zaštićeni profesionalni naziv” znači oblik reguliranja profesije u kojem je korištenje naziva u profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno uvjetovano posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija u odgovarajućem području na temelju zakona ili drugih propisa, i u kojem nepropisno korištenje tog naziva podliježe kaznama ili drugim mjerama;

(b)  „djelatnosti koje su pridržane određenoj profesiji” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, pridržan članovima određene regulirane profesije, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama.

(b)  „djelatnosti koje su pridržane određenoj profesiji” znači oblik reguliranja profesije u kojem je pristup profesionalnoj djelatnosti ili skupini profesionalnih djelatnosti izravno ili neizravno, na temelju zakona ili drugih propisa, pridržan članovima određene regulirane profesije koji imaju određenu profesionalnu kvalifikaciju, uključujući kada se djelatnost dijeli s drugim reguliranim profesijama.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 4.

Članak 4.

Ex ante ocjena novih mjera

Ex ante ocjena novih mjera i praćenje

1.  Države članice osiguravaju da prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje odgovarajuća nadležna tijela provedu ocjenu njihove proporcionalnosti u skladu s pravilima utvrđenim ovom Direktivom.

1.  Države članice provode ocjenu u skladu s pravilima utvrđenima ovom Direktivom prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje.

 

1.a  Opseg ocjenjivanja iz stavka 1. mora biti razmjeran prirodi, sadržaju i učinku odredbe koja se uvodi za određenu reguliranu profesiju u svjetlu posebnih pravila koja se odnose na dotičnu profesiju.

2.  Svaka odredba iz stavka 1. popraćena je detaljnom izjavom kojom se omogućuje procjena usklađenosti s načelom proporcionalnosti.

2.  Svaka odredba iz stavka 1. popraćena je detaljnom izjavom kojom se omogućuje procjena usklađenosti s načelima nediskriminacije i proporcionalnosti.

3.  Razlozi zbog kojih se određena odredba smatra opravdanom, nužnom i razmjernom temelje se na kvalitativnim i, kada je moguće, kvantitativnim dokazima.

3.  Razlozi zbog kojih se određena odredba smatra nediskriminatornom, opravdanom i razmjernom temelje se na kvalitativnim i, kada je moguće, kvantitativnim dokazima.

 

3.a  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se ocjena iz stavka 1. provodi na objektivan i neovisan način.

4.  Države članice prate proporcionalnost odredbi zakona i drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje redovito i s učestalošću odgovarajućom za predmetni propis, uzimajući u obzir promjene koje su nastupile nakon donošenja te mjere.

4.  Države članice učestalošću prikladnom za dotičnu uredbu prate usklađenost ključnih odredbi zakona i drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje s načelima nediskriminacije i proporcionalnosti, uzimajući u obzir promjene koje su nastupile nakon donošenja te mjere.

5.  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se ocjena proporcionalnosti iz stavka 1. provodi na objektivan i neovisan način, uključujući sudjelovanje neovisnih kontrolnih tijela.

5.  U pogledu reguliranja zdravstvenih profesija povezane sa zdravljem i sigurnosti pacijenata države članice raspolažu diskrecijskim pravom koje je dovoljno za osiguravanje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja. Države članice u tom cilju uzimaju u obzir pravnu stečevinu EU-a, posebice u pogledu posebne prirode profesija koje pružaju usluge zdravstvene skrbi, što je priznao europski zakonodavac i kako je priznato u sudskoj praksi Suda Europske unije.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 4.a

 

Nediskriminacija

 

Prilikom uvođenja novih ili izmjene postojećih odredaba zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje države članice osiguravaju da te odredbe nisu ni izravno ni neizravno diskriminatorne na temelju nacionalnosti ili boravišta.

Obrazloženje

U skladu s predmetom C-55/94 Gebhard, kao prvi korak pri ocjeni nacionalne mjere provjerava se je li nediskriminatorna. Ta se obveza također odražava u članku 59. stavku 3. Direktive 2005/36/EZ.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 5.

Članak 5.

Opravdanost na temelju ciljeva od javnog interesa

Opravdanost na temelju ciljeva od javnog interesa

1.  Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje koje namjeravaju uvesti i izmjene postojećih odredbi koje namjeravaju izvršiti opravdane ciljevima od javnog interesa.

1.  Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje koje namjeravaju uvesti i izmjene postojećih odredbi opravdane ciljevima od javnog interesa.

2.  Relevantna nadležna tijela posebno razmatraju jesu li te odredbe objektivno opravdane na temelju javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa, kao što su očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika, jamstvo odgovarajuće sudske zaštite, pravednost trgovinskih transakcija, borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza, sigurnost na cestama, zaštita okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike.

2.  Države članice posebno razmatraju jesu li te odredbe objektivno opravdane na temelju javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa, kao što su očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; jamčenje pravednosti trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara, sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza te očuvanje učinkovitosti fiskalnog nadzora; prometna sigurnost; jamčenje kvalitete obrtništva; promicanje istraživanja i razvoja; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike.

3.  Razlozi isključivo gospodarske prirode koji u osnovi imaju protekcionističke ciljeve ili učinke ili isključivo administrativni razlozi ne mogu predstavljati prevladavajuće razloge u javnom interesu kojima se opravdava ograničenje pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja.

3.  Razlozi isključivo gospodarske prirode ili isključivo administrativni razlozi ne mogu predstavljati prevladavajuće razloge u javnom interesu kojima se opravdava ograničenje pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja.

 

3.a  Države članice moraju imati razumnu diskrecijsku ovlast za određivanje razine zaštite koju žele pružiti ciljevima od javnog interesa, u granicama proporcionalnosti.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Članak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 6.

Članak 6.

Proporcionalnost

Proporcionalnost

1.  Prije uvođenja novih, ili izmjene postojećih, odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, države članice ocjenjuju jesu li te odredbe potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenog cilja i ne prelaze li okvire potrebne za ostvarenje tog cilja.

1.  Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugi propisi koje uvedu ili izmijene i kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje prikladni za osiguranje ostvarenja željenog cilja i ne prelaze okvire potrebne za ostvarenje tog cilja.

 

1.a  Države članice posebice pri ocjenjivanju reguliranja zdravstvenih profesija povezanih sa zdravljem i sigurnosti pacijenata uzimaju u obzir pravnu stečevinu EU-a, prije svega u pogledu posebne prirode profesija koje pružaju usluge zdravstvene skrbi, što je priznao europski zakonodavac i kako je priznato u sudskoj praksi Suda Europske unije. U pogledu reguliranja takvih profesija države članice raspolažu diskrecijskim pravom koje je dovoljno za osiguravanje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja.

2.  Pri ocjenjivanju nužnosti i proporcionalnosti odredbi, odgovarajuća nadležna tijela posebno razmatraju:

2.  Prije donošenja odredbi iz stavaka 1. i 1.a, države članice, gdje je to relevantno, razmatraju:

(a)  prirodu rizika povezanu sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za potrošače, stručnjake ili treće osobe;

(a)  prirodu rizika povezanih sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za primatelje usluga, uključujući potrošače, te za stručnjake ili treće osobe;

(b)  prikladnost odredbe, to jest njezina primjerenost za ostvarenje željenog cilja, i odražava li ona stvarno taj cilj na dosljedan i sustavan način te stoga rješava utvrđene rizike na sličan način kao u usporedivim djelatnostima;

(b)  prikladnost odredbe, to jest njezina primjerenost za ostvarenje željenog cilja, i odražava li ona stvarno taj cilj na dosljedan i sustavan način te stoga rješava utvrđene rizike na sličan način kao u usporedivim djelatnostima;

(c)  nužnost odredbe te posebice jesu li postojeća posebna ili općenita pravila , poput propisa o sigurnosti proizvoda ili zaštiti potrošača, nedostatna za zaštitu željenog cilja;

(c)  jesu li postojeća posebna ili općenita pravila, poput onih iz zakona o sigurnosti proizvoda ili zaštiti potrošača, nedostatna za postizanje željenog cilja;

(d)  vezu između opsega djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom ili pridržanih toj profesiji i potrebnih stručnih kvalifikacija;

(d)  vezu između opsega djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom ili pridržanih toj profesiji i potrebnih stručnih kvalifikacija;

(e)  vezu između složenosti poslova i nužnog posjedovanja posebnih stručnih kvalifikacija, posebno u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva, te postojanje različitih načina za stjecanje stručnih kvalifikacija;

(e)  vezu između složenosti dotičnih poslova i potrebe da oni koji ih obavljaju posjeduju posebne stručne kvalifikacije, posebno u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva, te postojanje različitih načina za stjecanje stručnih kvalifikacija;

(f)  opseg profesionalnih djelatnosti koje su pridržane nositeljima određenih stručnih kvalifikacija, odnosno mogu li se ili ne mogu, i zašto, djelatnosti pridržane određenim profesijama podijeliti s drugim profesijama;

(f)  mogu li se ili ne mogu, i zašto, djelatnosti pridržane određenim profesijama podijeliti s drugim profesijama;

(g)  stupanj autonomije u obavljanju regulirane profesije te učinak organizacijskih i nadzornih rješenja na ostvarenje željenog cilja, posebno ako se djelatnosti povezane s reguliranom profesijom obavljaju pod nadzorom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka;

(g)  stupanj autonomije u obavljanju regulirane profesije te učinak organizacijskih i nadzornih rješenja na ostvarenje željenog cilja, posebno ako se djelatnosti povezane s reguliranom profesijom obavljaju pod nadzorom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka;

(h)  znanstveni i tehnološki razvoj kojim se može smanjiti nejednakost u informiranosti između stručnjaka i potrošača;

(h)  znanstveni i tehnološki razvoj kojim se može smanjiti ili povećati nejednakost u informiranosti između stručnjaka i potrošača;

(i)  gospodarski učinak mjere, posebno u odnosu na stupanj tržišnog natjecanja na tržištu i kvalitetu pružene usluge, te učinak na slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije;

(i)  učinak na slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije, izbor potrošača i kvalitetu pružene usluge;

(j)  mogućnost primjene manje ograničavajućih sredstava za ostvarenje cilja od javnog interesa;

(j)  mogućnost primjene manje ograničavajućih sredstava za ostvarenje cilja od javnog interesa;

(k)  kumulativni učinak ograničenja pristupa i obavljanja određene profesije, a posebno način na koji svaki od tih zahtjeva pridonosi postizanju istog cilja od javnog interesa te je li nužan za postizanje tog cilja.

(k)  učinak nove ili izmijenjene odredbe, kad je u kombinaciji s drugim odredbama kojima se ograničava pristup ili obavljanje određene profesije, a posebno način na koji svaki od tih zahtjeva pridonosi postizanju istog cilja od javnog interesa te je li nužan za postizanje tog cilja.

 

Ako države članice u pogledu zahtjeva za određenu reguliranu profesiju smatraju da određeni kriterij nije relevantan za ocjenu, trebale bi opravdati svoju odluku pri obavješćivanju Komisije u skladu s ovom Direktivom.

3.  Za potrebe stavka 2. točke (j), ako su mjere opravdane zaštitom potrošača i ako su utvrđeni rizici ograničeni na odnos stručnjaka i potrošača bez negativnog utjecaja na treće osobe, odgovarajuća nadležna tijela posebno ocjenjuju može li se cilj ostvariti korištenjem zaštićenog profesionalnog naziva bez pridržavanja djelatnosti.

3.  Za potrebe stavka 2. točke (j), samo ako su mjere opravdane samo zaštitom potrošača i ako su utvrđeni rizici ograničeni na odnos stručnjaka i potrošača bez negativnog utjecaja na treće osobe, države članice posebno ocjenjuju može li se cilj ostvariti manje sredstvima manje ograničavajućima od pridržavanja djelatnosti.

4.  Za potrebe stavka 2. točke (k) odgovarajuća nadležna tijela posebno ocjenjuju kumulativni učinak uvođenja bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:

4.  Za potrebe stavka 2. točke (k) države članice ocjenjuju očekivani učinak novih ili izmijenjenih odredbi u kombinaciji s bilo kojim od sljedećih zahtjeva kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, podrazumijevajući pritom da bi učinci mogli biti i pozitivni i negativni:

(a)  djelatnosti koje su pridržane određenoj profesiji, a koje postoje usporedno sa zaštićenim profesionalnim nazivom;

(a)  djelatnosti koje su pridržane određenoj profesiji, zaštićeni profesionalni naziv ili svaki drugi oblik reguliranja u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) Direktive 2005/36/EZ;

(b)  zahtjevi u pogledu kontinuiranog stručnog usavršavanja;

(b)  obvezni zahtjevi u pogledu kontinuiranog stručnog usavršavanja;

(c)   pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor;

(c)   pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor;

(d)  obvezno članstvo u komori, programi za registraciju ili dobivanje ovlasti, posebno ako ti zahtjevi podrazumijevaju posjedovanje određenih stručnih kvalifikacija;

(d)  obvezno članstvo u komori, programi za registraciju ili dobivanje ovlasti, posebno ako ti zahtjevi podrazumijevaju posjedovanje određenih stručnih kvalifikacija;

(e)  kvantitativna ograničenja, posebno zahtjevi kojima se ograničava broj dozvola za obavljanje djelatnosti, ili utvrđuje najmanji ili najveći broj zaposlenika, rukovoditelja ili predstavnika koji imaju određene stručne kvalifikacije;

(e)  kvantitativna ograničenja, posebno zahtjevi kojima se ograničava broj dozvola za obavljanje djelatnosti, ili utvrđuje najmanji ili najveći broj zaposlenika, rukovoditelja ili predstavnika koji imaju određene stručne kvalifikacije;

(f)  zahtjevi u pogledu posebnog pravnog oblika ili zahtjevi koji se odnose na vlasničku strukturu ili upravljanje poduzećem, u mjeri u kojoj su ti zahtjevi izravno povezani s obavljanjem regulirane profesije;

(f)  zahtjevi u pogledu posebnog pravnog oblika ili zahtjevi koji se odnose na vlasničku strukturu ili upravljanje poduzećem, u mjeri u kojoj su ti zahtjevi izravno povezani s obavljanjem regulirane profesije;

(g)  teritorijalna ograničenja, posebno kada je profesija drukčije regulirana u različitim dijelovima državnog područja države članice;

(g)  teritorijalna ograničenja, uključujući slučajeve u kojima je profesija drukčije regulirana u različitim dijelovima državnog područja države članice;

(h)  zahtjevi kojima se ograničava zajedničko ili partnersko obavljanje regulirane profesije, te pravila o nespojivosti;

(h)  zahtjevi kojima se ograničava zajedničko ili partnersko obavljanje regulirane profesije, te pravila o nespojivosti;

(i)  zahtjevi u pogledu osigurateljnog pokrića ili druge osobne ili kolektivne zaštite od profesionalne odgovornosti;

(i)  zahtjevi u pogledu osigurateljnog pokrića ili druge osobne ili kolektivne zaštite od profesionalne odgovornosti;

(j)  zahtjevi u pogledu znanja jezika, u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije.

(j)  zahtjevi u pogledu znanja jezika, u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije.

 

(ja)  fiksni minimalni i/ili maksimalni tarifni zahtjevi;

 

(jb)   zahtjevi u pogledu oglašavanja.

 

4.a  Ako se odredbe iz stavka 4. odnose na regulaciju zdravstvenih zanimanja i povezana su sa sigurnošću pacijenata, države članice uzimaju u obzir cilj osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi.

 

4.a  Osim toga, države članice osiguravaju usklađenost konkretnih zahtjeva povezanih s prekograničnim pružanjem usluga s načelom proporcionalnosti pod uvjetima navedenima u glavi II. Direktive 2005/36/EZ, uključujući:

 

(a)  automatsku privremenu registraciju ili pro forma članstvo u strukovnoj organizaciji ili tijelu, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (a) Direktive 2005/36/EZ, strukovnu iskaznicu ili bilo koji drugi jednakovrijedan zahtjev;

 

(b)  izjavu koja se daje unaprijed na temelju članka 7. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ, dokumente koji se zahtijevaju u skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ ili bilo koji drugi jednakovrijedan zahtjev;

 

(c)  zahtjev za plaćanjem naknade ili troškova povezanih s administrativnim formalnostima koje nastanu pružatelju usluga.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.

Članak 7.

Informiranje i uključenost dionika

Informiranje i uključenost dionika

Države članice na odgovarajuće načine informiraju građane, primatelje usluga, predstavnička udruženja i bitne dionike, osim članova određene profesije, prije uvođenja novih, ili izmjene postojećih, odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, i daju im priliku da iznesu svoje mišljenje.

1.   Države članice na odgovarajuće se načine savjetuju s građanima, primateljima usluga, predstavničkim udruženjima, socijalnim partnerima i drugim bitnim dionicima, uključujući članove određene profesije prije uvođenja novih, ili izmjene postojećih, odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup ili obavljanje djelatnosti reguliranih profesija.

 

2.   Države članice provode javna savjetovanja kako bi na odgovarajući način uključile sve zainteresirane strane i dale im priliku da iznesu svoja mišljenja.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 7.a

 

Sudsko preispitivanje

 

Države članice jamče da je sudsko preispitivanje dostupno u nacionalnom pravu u pogledu zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredbi kojima se ograničava pristup ili obavljanje reguliranih profesija koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

Obrazloženje

Kako bi se osiguralo da će građani i poduzeća u potpunosti imati koristi od adekvatnih i proporcionalnih pravila, prikladno je predvidjeti da novo doneseni propisi moraju biti podložni sudskom preispitivanju, dok će nacionalni sudac, kojem je povjerena primjena načela proporcionalnosti, imati na raspolaganju sve potrebne informacije o razlozima za donošenje nove regulacije.

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 8.

Članak 8.

Razmjena informacija među nadležnim tijelima

Razmjena informacija među državama članicama

1.  Radi učinkovite primjene ove Direktive, prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, države članice potiču redovitu ili, prema potrebi, ad hoc razmjenu informacija s nadležnim tijelima drugih država članica o pitanjima obuhvaćenim ovom Direktivom, kao što su poseban način na koji reguliraju profesiju ili učinci reguliranja utvrđeni u sličnim sektorima djelatnosti.

1.  Radi učinkovite primjene ove Direktive, prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, države članice poduzimaju potrebne mjere da potiču redovitu ili, prema potrebi, ad hoc razmjenu informacija s drugim državama članicama o pitanjima obuhvaćenim ovom Direktivom, kao što su poseban način na koji reguliraju profesiju ili učinci reguliranja utvrđeni u sličnim sektorima djelatnosti.

2.  Države članice obavješćuju Komisiju o nadležnim tijelima odgovornim za prenošenje i primanje informacija u smislu primjene stavka 1.

2.  Države članice obavješćuju Komisiju o relevantnim tijelima odgovornim za prenošenje i primanje informacija u smislu primjene stavka 1.

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.

Članak 9.

Transparentnost

Transparentnost

1.  Razloge zbog kojih se smatra da su odredbe ocijenjene u skladu s ovom Direktivom opravdane, nužne i proporcionalne, a koji su priopćeni Komisiji u skladu s člankom 59. stavcima 5. i 6. Direktive 2005/36/EZ, odgovarajuća nadležna tijela unose u bazu podataka o reguliranim profesijama iz članka 59. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ te ih nakon toga Komisija objavljuje.

1.  Razloge zbog kojih se smatra da su odredbe ocijenjene u skladu s ovom Direktivom nediskriminirajuće, opravdane i proporcionalne, a koji se moraju priopćiti Komisiji u skladu s člankom 59. stavkom 5. Direktive 2005/36/EZ, države članice unose u bazu podataka o reguliranim profesijama iz članka 59. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ te ih Komisija objavljuje.

2.  Države članice i druge zainteresirane strane mogu dostaviti primjedbe Komisiji ili državi članici koja je priopćila odredbe.

2.  Države članice i druge zainteresirane strane mogu dostaviti primjedbe Komisiji u pogledu odredbi i razloga zbog kojih ih se smatra nediskriminirajućima, opravdanima i proporcionalnima. Te primjedbe Komisija na odgovarajući način uzima u obzir u svojem sažetom izvješću sastavljenom u skladu s člankom 59. stavkom 8. Direktive 2005/36/EZ.

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do. Tekst tih odredbi odmah dostavljaju Komisiji.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana njezine objave u Službenom listu Europske unije. Tekst tih odredbi odmah dostavljaju Komisiji.

(1)

SL C 288, 31.8.2017., str. 43.


OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

Načelo proporcionalnosti priznato je Ugovorima kao temeljno načelo prava EU-a, a isto je napravio i Sud Europske unije koji je definirao konkretne kriterije za njegovu primjenu. Stoga nema sumnje da bi svako reguliranje profesija trebalo biti proporcionalno i svrsishodno.

U Direktivi o stručnim kvalifikacijama iz 2013. to je načelo isto podržano tako što se od nacionalnih tijela tražilo da ocijene proporcionalnost svoje postojeće regulacije i da Komisiji podnesu relevantne informacije. Prijedlog Komisije i izmjene koje predlaže izvjestitelj trebalo bi promatrati u tom kontekstu. Komisija nastoji uspostaviti zajednički okvir za provođenje ispitivanja proporcionalnosti prilikom uvođenja novih propisa o profesijama, kako bi se zajamčilo da nacionalna tijela u svim državama članicama ocijene proporcionalnost svoje regulacije na jednako učinkovit način.

Izvjestitelj pozdravlja napore za produbljenje jedinstvenog tržišta za usluge i smatra da prijedlog ne bi trebao biti instrument puke „de”regulacije. Treba priznati dodanu vrijednost propisa o profesijama te staviti naglasak na činjenicu da pametna regulacija može pojačati gospodarski rast u državama članicama i EU-u u cjelini.

Izvjestitelj stoga smatra da je potrebno nekoliko izmjena prijedloga Komisije kako bi ga se poboljšalo i osiguralo da postane instrument za pametnu regulaciju u kontekstu unutarnjeg tržišta za usluge.

II. Stajalište izvjestitelja

1. Priznavanje posebnog statusa zdravstvenih usluga i jamčenje najviše razine zaštite zdravlja ljudi pri uređivanju profesija

Izvjestitelj smatra da je važno zaštititi zdravstveni sektor te visoku kvalitetu zdravstvenih usluga u interesu građana EU-a, a da se istodobno ne šteti unutarnjem tržištu. Izvjestitelj stoga predlaže da se uredi poseban status za zdravstvene profesije kojim se osigurava njihova „zaštita” unutar načela proporcionalnosti.

2. Rješavanje praksi prekomjernog reguliranja

Budući da je nekoliko profesionalnih djelatnosti već usklađeno na razini EU-a, države članice često nameću nepotrebne zahtjeve koji nisu predviđeni relevantnim pravom EU-a. Izvjestitelj predlaže da se eksplicitno odgovori na te prakse prekomjernog reguliranja u slučajevima u kojima se propisi EU-a o reguliranim profesijama koriste kao izlika za nametanje neopravdanog tereta građanima i poduzećima.

3. Utvrđivanje razumne diskrecijske ovlasti za države članice u pogledu njihove institucionalne i postupovne autonomije

Iako je za propise o profesijama podijeljena nadležnost u skladu s člankom 4., člankom 46., člankom 53. stavkom 1. i člankom 62. UFEU-a, važno je utvrditi razumnu diskrecijsku ovlast država članica pri donošenju odluka o reguliranju. Izvjestitelj stoga predlaže ukidanje obveze savjetovanja s neovisnim nadzornim tijelom, što bi moglo uključivati važne dodatne troškove kad treba osnovati novo tijelo. Umjesto toga, pojašnjeno je da su države članice te koje moraju odlučiti hoće li zahtijevati mišljenje neovisnog tijela.

U pogledu postupovne autonomije izvjestitelj predlaže da se državama članicama omogući razumna diskrecijska ovlast te smatra da ne bi trebalo zahtijevati posebne studije ili materijale. Donositelji odluka trebali bi moći prikupiti dokaze na bilo koji način (saslušanja, savjetovanja itd.). Bez obzira na to, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, države članice trebale bi dostaviti detaljne dokaze (predmet C-148/15).

4. Nediskriminacija

Dok ustaljena sudska praksa i članak 59. Direktive 2005/36/EZ traže poštovanje načela nediskriminacije na temelju nacionalnosti ili boravišta, u početnom prijedlogu Komisije to se ne spominje. Stoga izvjestitelj predlaže da se nediskriminacija uključi kao dodatni korak ocjene koju rade nacionalna tijela.

5. Dopunjavanje popisa prevladavajućih razloga

Izmjene predložene u popisu prevladavajućih razloga od općeg interesa samo odražavaju sudsku praksu Suda Europske unije. Izvjestitelj predlaže da se popis dopuni dodavanjem dva dodatna razloga, koja je utvrdio Sud Europske unije, tj. jamčenje kvalitete obrtništva te istraživanja i razvoja, s obzirom na činjenicu da profesije poput obrtnika, istraživača i učitelja, stvaraju dodanu vrijednost za društvo i gospodarstvo EU-a u cjelini. Nadalje, ovisno o javnom interesu za zaštitu i rizicima povezanima s njima, izvjestitelj smatra da je važno pojasniti da države članice mogu poduzeti potrebne mjere i ojačati svoju regulativu ako postoji sve veći rizik.

6. Pojašnjenje kriterija ispitivanja proporcionalnosti

U skladu s ustaljenom sudskom praksom države članice mogu nametnuti nekoliko zahtjeva u vezi s pristupom određenim profesijama, poput članstva u profesionalnim organizacijama, kontinuiranog osposobljavanja itd., što može biti važno za ostvarivanje cilja od javnog interesa, i oni bi trebali biti prihvaćeni osim ako nisu nerazmjerni. Izvjestitelj stoga predlaže nekoliko pojašnjenja o tome kad bi takvi zahtjevi mogli biti prikladni. Nadalje, izvjestitelj smatra da, iako bi tehnološki i znanstveni napredak trebalo promicati i u mnogim slučajevima disruptivne tehnologije obuhvaćaju modernizaciju reguliranih profesija uz smanjenje rizika za potrošače, postoje slučajevi u kojima bi takvi razvoji mogli zahtijevati dodatno osposobljavanje za postupanje s novim tehnologijama. Uz to, izvjestitelj smatra da bi se umjesto fokusiranja na gospodarski učinak kao kriterij za ocjenu proporcionalnosti mjera trebalo koncentrirati na ravnotežu između ograničenja nametnutih u pogledu temeljnih sloboda i cilja od javnog interesa. Izvjestitelj također smatra da pružatelji usluga reguliranih profesija već imaju obvezu ispunjavanja viših standarda kvalitete u pogledu profesionalne neovisnosti, cjeloživotnog obrazovanja ili cjeloživotnog učenja. Stoga bi se te profesije trebale moći osloniti na isključivo razmjerne mjere države članica u kojima pružaju usluge.

7. Omogućavanje građanima i poduzećima da ostvare svoja prava predviđanjem sudskog preispitivanja

Postavljaju se pitanja oko pravilne provedbe inicijative Komisije i nije jasno je li potrebno konkretno djelovanje ako zainteresirana strana dovede u pitanje konkretnu odredbu ili ocjenu. Stoga izvjestitelj predlaže predviđanje sudskog preispitivanja zahtjeva kojima se uređuje pristup ili obavljanje profesija u skladu s nacionalnim postupcima.

8. Opsežnija javna savjetovanja

Izvjestitelj smatra da obveza obavješćivanja koja je predviđena u izvornom prijedlogu nije dostatna i da njome nemaju svi dionici, odnosno članovi određene profesije, jednake uvjete. Stoga predlaže da se u jednakoj mjeri obavijeste sve zainteresirane strane i da se osim toga uvede mogućnost opsežnijih javnih savjetovanja. Javna savjetovanja osnovni su element upravljanja transparentnim kreiranjem politike temeljene na dokazima.

9. Pojašnjenje svrhe razmjene informacija među državama članicama

Izvjestitelj predlaže da se pojasni da je razmjena informacija među državama članicama o njihovim regulatornim pristupima usmjerena samo na informirane odluke, ali to ne znači da se određeni nacionalni regulatorni pristup može ili treba automatski prenijeti u drugu državu članicu. Sasvim suprotno, države članice moraju odlučiti je li potrebno regulirati s obzirom na njihov vlastiti regulatorni kontekst.

10. Transparentnost i snažnija uloge Komisije u centraliziranju informacija

Izvjestitelj pozdravlja veću transparentnost početnog prijedloga, ali predlaže središnju ulogu za Komisiju u zaprimanju primjedbi od nacionalnih tijela kako bi se spriječili nepotrebni bilateralni sukobi između država članica.


MIŠLJENJE oODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (13.10.2017)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se uređuju profesije

(COM(2016)0822 – C8-0012/2017 – 2016/0404(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Françoise Grossetête

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Komisija želi uspostaviti strukturirani postupak za ispitivanje proporcionalnosti novih mjera koje države članice donose u cilju uređivanja reguliranih profesija.

Izvjestiteljica smatra da se u ovom nacrtu direktive poseban položaj zdravstvenih radnika s obzirom na njihovu javnu zadaću ne uzima u obzir na odgovarajući način te nacrtom mišljenja predlaže izuzimanje zdravstvenih profesija iz područja primjene ovog teksta.

U mišljenju se prepoznaje cilj Komisije i činjenica da se zahtjev proporcionalnosti iz članka 59. Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija primjenjuje i na mjere koje se odnose na zdravstvene djelatnike. No, zauzima se stajalište da su odredbe navedene direktive dostatne i da ih nije potrebno učiniti složenijima uvođenjem sustavnog ex ante ispitivanja proporcionalnosti.

Izvjestiteljica je svjesna da neke države članice imaju poteškoća u provedbi načela proporcionalnosti i shvaća želju Komisije da pojasni pravila. U tom kontekstu i u pogledu zdravstvenih djelatnika i nužne zaštite javnog zdravlja smatra da bi provedba odredbi Komisije bila presložena i previše administrativna. Nije potrebno donijeti toliko ograničavajući horizontalni propis za rješavanje specifičnih problema.

AMANDMAN

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7.a)  Potrebno je osigurati da države članice strogo ispunjavaju svoje odgovornosti definirane člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s utvrđivanjem svojih zdravstvenih politika te organizacijom i pružanjem zdravstvenih usluga i medicinske skrbi koje izvršavaju za to određene regulirane profesije. Kako bi se to postiglo, takve regulirane profesije trebaju biti izuzete iz područja primjene ove Direktive.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država te konkretnim dokazima kojima se potkrjepljuju njezini argumenti.

(9)  Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država te konkretnim dokazima kojima se potkrjepljuju njezini argumenti. Time se ne bi trebalo spriječiti države članice da poduzimaju hitne mjere u području zdravstvene skrbi koje smatraju nužnima za zaštitu javnoga zdravlja.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Ako je pokretanje i obavljanje određenih nesamostalnih ili samostalnih djelatnosti uvjetovano poštovanjem određenih odredbi povezanih s posjedovanjem posebnih stručnih kvalifikacija koje su izravno ili neizravno propisale države članice, potrebno je osigurati da su takve odredbe opravdane ciljevima od javnog interesa, poput onih u smislu Ugovora, odnosno javne politike, javne sigurnosti i javnog zdravlja ili prevladavajućim razlozima od općeg interesa koji su prihvaćeni u sudskoj praksi Suda. Važno je osigurati da su ciljevi od javnog interesa primjereno utvrđeni kako bi se odredio intenzitet reguliranja. Na primjer, kako bi osigurale visoku razinu zaštite javnog zdravlja, države članice trebale bi raspolagati određenom marginom prosudbe pri odlučivanju o stupnju zaštite koju žele osigurati u području javnog zdravlja i o načinu na koji će se ta zaštita ostvariti. Osim toga, potrebno je pojasniti da se među prevladavajućim razlozima od općeg interesa koje je priznao Sud nalazi očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; pravednost trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza; sigurnost na cestama; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike. U skladu s ustaljenom sudskom praksom, razlozi isključivo gospodarske prirode koji u osnovi imaju protekcionističke ciljeve te isključivo administrativni razlozi, kao što je provođenje nadzora ili prikupljanje statističkih podataka, ne mogu predstavljati prevladavajući razlog od općeg interesa.

(12)  Ako je pokretanje i obavljanje određenih nesamostalnih ili samostalnih djelatnosti uvjetovano poštovanjem određenih odredbi povezanih s posjedovanjem posebnih stručnih kvalifikacija koje su izravno ili neizravno propisale države članice, potrebno je osigurati da su takve odredbe opravdane ciljevima od javnog interesa, poput onih u smislu Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odnosno javne politike, javne sigurnosti i javnog zdravlja ili prevladavajućim razlozima od općeg interesa koji su prihvaćeni u sudskoj praksi Suda. Kad se primjenjuju ti ciljevi, reguliranje profesija trebalo bi se smatrati nužnim mehanizmom zaštite javnog interesa, a ne preprekom tržišnom natjecanju i slobodnom kretanju. Važno je osigurati da su ciljevi od javnog interesa primjereno utvrđeni kako bi se odredio intenzitet reguliranja. Na primjer, treba imati na umu činjenicu da su zdravlje i život ljudi najvažnija dobra i interesi koji su zaštićeni Ugovorom o funkcioniranju EU-a. Kako bi osigurale visoku razinu zaštite javnog zdravlja, države članice trebale bi imati određenu marginu prosudbe pri odlučivanju o stupnju zaštite koju žele osigurati u području javnog zdravlja i o načinu na koji će se ta zaštita ostvariti. Osim toga, potrebno je pojasniti da se među prevladavajućim razlozima od općeg interesa koje je priznao Sud nalazi očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštita potrošača, primatelja usluga, uključujući pacijente, i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; pravednost trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza; sigurnost na cestama; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike. U skladu s ustaljenom sudskom praksom, razlozi isključivo gospodarske prirode koji u osnovi imaju protekcionističke ciljeve te isključivo administrativni razlozi, kao što je provođenje nadzora ili prikupljanje statističkih podataka, ne mogu predstavljati prevladavajući razlog od općeg interesa.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.a)  Ako je reguliranje profesije opravdano zaštitom javnog zdravlja, treba imati na umu posebne značajke zdravstvenih usluga. Zdravstvene usluge uvelike se razlikuju od drugih usluga, a pacijenti se uvelike razlikuju od drugih primatelja usluga. Zbog toga bi trebalo pretpostaviti da profesije u zdravstvu u pravilu podliježu reguliranju profesija.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.b)  Ovom Direktivom nastoji se postići ravnoteža između, s jedne strane, zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga i, s druge strane, poboljšanja pristupa reguliranim profesijama i njihova obavljanja, što je u interesu samih stručnjaka. Države članice same utvrđuju razinu zaštite koju žele pružiti ciljevima od javnog interesa i proporcionalan način na koji se ta razina treba postići. Iz ustaljene sudske prakse Suda EU-a jasno je da ako jedna država članica propisuje manje stroga pravila od druge države članice, to ne znači nužno da su ta stroža pravila neproporcionalna.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18.)  Nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir gospodarski učinak mjere, uključujući analizu troškova i koristi, posebno u odnosu na stupanj tržišnog natjecanja na tržištu i kvalitetu pružene usluge, te učinak na pravo na rad i slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije. Na temelju te analize države članice trebale bi posebno provjeriti je li opseg ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja unutar Unije razmjeran važnosti željenih ciljeva i očekivanih koristi.

(18.)  Nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir gospodarski učinak mjere, uključujući analizu troškova i koristi, posebno u odnosu na stupanj tržišnog natjecanja na tržištu i kvalitetu pružene usluge, te učinak na pravo na rad i slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije. Međutim, nijedna od tih nadležnosti ne bi smjela dobiti prednost nad javnom sigurnosti, koja mora ostati najbitnija. Na temelju te analize države članice trebale bi posebno provjeriti je li opseg ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja unutar Unije razmjeran važnosti željenih ciljeva i očekivanih koristi.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.a)  U skladu s člankom 168. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju EU-a pri utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije potrebno je osigurati visok stupanj zaštite zdravlja ljudi. Pod time se ujedno podrazumijeva da je potrebno zajamčiti visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja kad Unija donosi akte u skladu s drugim odredbama iz Ugovora o funkcioniranju EU-a.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.b)  Uvođenje dodatnih zahtjeva moglo bi predstavljati dodanu vrijednost za cilj od javnog interesa, a činjenica da bi trebalo ocijeniti njihov kombinirani učinak ne znači da su ti zahtjevi neproporcionalni. Na primjer, zahtjevi u pogledu kontinuiranog stručnog usavršavanja mogu biti prikladni kako bi se osiguralo da stručnjaci ostanu u toku s napretkom u svojem području i pritom doprinijeti sigurnom prakticiranju profesija s posebnim rizicima. Osim toga, zahtjevi u pogledu kontinuiranog stručnog usavršavanja mogli bi biti prikladni ako obuhvaćaju tehničko, znanstveno, regulatorno i etičko usavršavanje i ako potiču stručnjake na sudjelovanje u cjeloživotnom učenju relevantnom za njihovu profesiju. Ako je potrebno i prikladno kako bi se postigao cilj od javnog interesa, prikladnim se može smatrati obvezno članstvo u komori, posebno ako komore imaju javne ovlasti.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.c)  Ova Direktiva trebala bi biti u skladu s nadležnošću država članica za reguliranje profesija u području zdravstvene skrbi na temelju članka 168. stavka 7. Ugovora o funkcioniranju EU-a, kao i s namjerom država članica da osiguraju i zajamče visoku razinu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata. Radi toga države članice trebale bi moći odlučiti o stupnju važnosti ekonomskih pitanja u odnosu na druge relevantne kriterije proporcionalnosti.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20.d)  Kriteriji proporcionalnosti utvrđeni ovom Direktivom mogli bi se primijeniti u prikladnom opsegu i s prikladnim stupnjem intenziteta tijekom ocjene proporcionalnosti koja se provodi prije uvođenja novih odredaba ili izmjene postojećih. Opseg i stupanj intenziteta koji se primjenjuju tijekom ocjenjivanja trebali bi biti proporcionalni sadržaju odredbe koja se uvodi i njezina učinka.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24.)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest uklanjanje nerazmjernih ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,

(24.)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest uklanjanje nerazmjernih ograničenja pristupa reguliranim profesijama ili njihovog obavljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom nediskriminacije i s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zajedničkom okviru za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o zajedničkom okviru za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih ili izmjene postojećih bitnih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, istodobno jamčeći da je zaštita građana u pogledu provjerenih normi i kvalifikacija svih tih reguliranih profesija i stručnjaka i dalje od najveće važnosti. Ona ne utječe na nadležnost država članica ni njihovo diskrecijsko pravo da odluče hoće li i kako regulirati određenu profesiju u granicama načela nediskriminacije i proporcionalnosti.

Obrazloženje

Radi sukladnosti s načelom supsidijarnosti, izbjegavanja dodatne administracije i postizanja „proporcionalnosti” naglasak ocjena proporcionalnosti mora biti samo na ključnim izmjenama.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na zahtjeve u okviru pravnih sustava država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalne djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ.

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na zahtjeve u okviru pravnih sustava država članica kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ili jedan od načina njezina obavljanja, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalne djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva, koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2005/36/EZ ne dovodeći u pitanje stavak 1.a ovog članka.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1.a  Ova Direktiva ne primjenjuje se na zahtjeve kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili obavljanje tih profesija u zdravstvu u vezi s pružanjem zdravstvenih usluga, uključujući farmaceutske usluge i propisivanje, izdavanje i nabavu medicinskih proizvoda i medicinskih pomagala, bez obzira na to jesu li te usluge osigurane u okviru ustanove za pružanje skrbi te neovisno o načinu njihove organizacije i financiranja na nacionalnoj razini ili o tome jesu li javne ili privatne.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice osiguravaju da prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje odgovarajuća nadležna tijela provedu ocjenu njihove proporcionalnosti u skladu s pravilima utvrđenim ovom Direktivom.

1.  Države članice osiguravaju da prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje odgovarajuća nadležna tijela provedu ocjenu njihove proporcionalnosti u skladu s pravilima utvrđenim ovom Direktivom, uzimajući u cijelosti u obzir posebnu prirodu svake profesije.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Razlozi zbog kojih se određena odredba smatra opravdanom, nužnom i razmjernom temelje se na kvalitativnim i, kada je moguće, kvantitativnim dokazima.

3.  Razlozi zbog kojih se određena odredba smatra opravdanom, nužnom i razmjernom temelje se na kvalitativnim i, kada je moguće i relevantno, kvantitativnim dokazima.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje koje namjeravaju uvesti i izmjene postojećih odredbi koje namjeravaju izvršiti opravdane ciljevima od javnog interesa.

1.  Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje koje namjeravaju uvesti i izmjene postojećih odredbi koje namjeravaju izvršiti opravdane ciljevima od javnog interesa, uključujući cilj javnog zdravlja i sigurnosti.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Relevantna nadležna tijela posebno razmatraju jesu li te odredbe objektivno opravdane na temelju javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa, kao što su očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika, jamstvo odgovarajuće sudske zaštite, pravednost trgovinskih transakcija, borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza, sigurnost na cestama, zaštita okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike.

2.  Relevantna nadležna tijela posebno razmatraju jesu li te odredbe objektivno opravdane na temelju javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa, kao što su očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštita potrošača, primatelja usluga, uključujući pacijente, i radnika, jamstvo odgovarajuće sudske zaštite, pravednost trgovinskih transakcija, borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza, sigurnost na cestama, zaštita okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Pri ocjenjivanju nužnosti i proporcionalnosti odredbi, odgovarajuća nadležna tijela posebno razmatraju:

2.  Pri ocjenjivanju nužnosti i proporcionalnosti odredbi, nadležna tijela primjenjuju kriterije navedene u ovom stavku uzimajući u obzir posebne okolnosti dotične profesije, prirodu odredbe i željeni cilj od javnog interesa. Relevantnost svakog pojedinačnog kriterija stoga može ovisiti o važnosti željenih ciljeva od javnog interesa. Odgovarajuća nadležna tijela posebno razmatraju:

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  prirodu rizika povezanu sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za potrošače, stručnjake ili treće osobe;

(a)  prirodu rizika povezanu sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za potrošače, primatelje usluga, uključujući pacijente, stručnjake ili treće osobe;

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice na odgovarajuće načine informiraju građane, primatelje usluga, predstavnička udruženja i bitne dionike, osim članova određene profesije, prije uvođenja novih, ili izmjene postojećih, odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, i daju im priliku da iznesu svoje mišljenje.

Države članice na odgovarajuće načine, osim članova određene profesije, informiraju sve bitne dionike uključujući građane, primatelje usluga i predstavnička udruženja, prije predlaganja novih, ili izmjene postojećih, odredbi zakona ili drugih propisa kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, dajući im priliku da iznesu svoje mišljenje koje se zatim razmatra. Taj se postupak može odvijati, na primjer, putem javnog savjetovanja čiji će rezultati biti uzeti u obzir u sadržaju donesenih odredbi.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Razloge zbog kojih se smatra da su odredbe ocijenjene u skladu s ovom Direktivom opravdane, nužne i proporcionalne, a koji su priopćeni Komisiji u skladu s člankom 59. stavcima 5. i 6. Direktive 2005/36/EZ, odgovarajuća nadležna tijela unose u bazu podataka o reguliranim profesijama iz članka 59. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ te ih nakon toga Komisija objavljuje.

1.  Razloge zbog kojih se smatra da su odredbe ocijenjene u skladu s ovom Direktivom opravdane, nužne i proporcionalne, a koji su priopćeni Komisiji u skladu s člankom 59. stavcima 5. i 6. Direktive 2005/36/EZ, odgovarajuća nadležna tijela brzo unose u bazu podataka o reguliranim profesijama iz članka 59. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ te ih nakon toga što je prije moguće objavljuje Komisija.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ispitivanje proporcionalnosti prije donošenja novih propisa u području profesija

Referentni dokumenti

COM(2016)0822 – C8-0012/2017 – 2016/0404(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

1.2.2017

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

1.2.2017

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Françoise Grossetête

5.4.2017

Razmatranje u odboru

29.6.2017

 

 

 

Datum usvajanja

12.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

57

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Rupert Matthews, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Julia Reid, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Ulrike Müller, Christel Schaldemose, Bart Staes, Keith Taylor

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Howarth, Răzvan Popa, Sven Schulze

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

57

+

ALDE

Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Valentinas Mazuronis, Ulrike Müller, Nils Torvalds

ECR

Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Rupert Matthews, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

EFDD

Piernicola Pedicini

ENF

Sylvie Goddyn, Jean-François Jalkh

GUE/NGL

Lynn Boylan, Stefan Eck, Luke Ming Flanagan

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, Herbert Dorfmann, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Peter Liese, Norbert Lins, Miroslav Mikolášik, Sven Schulze, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Jytte Guteland, John Howarth, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Răzvan Popa, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Marco Affronte, Benedek Jávor, Bart Staes, Keith Taylor

1

-

EFDD

Julia Reid

2

0

PPE

Annie Schreijer-Pierik

S&D

Elena Gentile

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Ispitivanje proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se uređuju profesije

Referentni dokumenti

COM(2016)0822 – C8-0012/2017 – 2016/0404(COD)

Datum podnošenja EP-u

12.1.2017

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

1.2.2017

 

 

 

Odbori čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

EMPL

1.2.2017

ENVI

1.2.2017

CULT

1.2.2017

JURI

1.2.2017

 

PETI

1.2.2017

 

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

EMPL

21.11.2017

CULT

27.2.2017

JURI

20.6.2017

PETI

28.2.2017

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Andreas Schwab

25.1.2017

 

 

 

Razmatranje u odboru

12.7.2017

21.11.2017

 

 

Datum usvajanja

4.12.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Kaja Kallas, Roberta Metsola, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Bullock, Andrey Kovatchev, Rupert Matthews, Bogdan Brunon Wenta, Flavio Zanonato

Datum podnošenja

8.12.2017


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

33

+

ALDE

ECR

EFDD

PPE

 

S&D

 

Verts/ALE

Kaja Kallas, Jasenko Selimovic, Matthijs van Miltenburg

Daniel Dalton, Rupert Matthews, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

Pascal Arimont, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Andrey Kovatchev, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Lambert van Nistelrooij

Biljana Borzan, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Flavio Zanonato

Pascal Durand, Igor Šoltes

3

-

EFDD

ENF

Jonathan Bullock, Marco Zullo

Mylène Troszczynski

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti